| 131

Ratko Ivanuec

Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu

Ratko Ivanuec Ministarstvo kulture Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel Slavonski Brod HR- 35000 Slavonski Brod, A. Starevia 43 UDK: 726.54.025.4(497.5Srednji Lipovac) Prethodno priopenje/Preliminary Communication Primljen/Received: 7. 12. 2009.

Kljune rijei: crkva sv. Luke, konzervatorsko istraivanje, pravokutno svetite, prijelazni stil, zidna nia s oslikom Key words: Church of St. Luka, conservation research, rectangular sanctuary, transitional style, wall niche with illustration U lanku su predoeni najvaniji nalazi konzervatorskih istraivanja na arhitektonskom korpusu crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu. U tlocrtnoj tipologiji to je jednobrodna ranogotika crkva s kraja 13. st. zakljuena pravokutnim svetitem. Crkva u svojoj strukturi posjeduje obiljeja tzv. prijelaznog stila. Ta su obiljeja uoena u odreivanju tlocrta graevine, oblikovanju zidne nie te nekih detalja kamene plastike. Ukupno od svih nalaza konzervatorskih istraivanja posebno se izdvajaju ostaci ranogotikoga zidnog oslika na zaeljnom zidu pravokutnoga svetita. Sredinja ikonografska tema zidnog oslika, izrazite simbolike, smjetena je unutar zidne nie zaeljnog zida svetita. U sklopu istranih konzervatorskih radova pronaeni su jo ulomci dovratnika portala, urisani crtei na uglovnim klesancima svetita te kasnogotiko svetohranite u crkvenom svetitu.

nove krovita crkve i zvonika.2 Istodobno s radovima hitne sanacije tijekom 1998. i 1999. godine provedena je prva faza preliminarnih konzervatorskih istraivanja na unutranjim i vanjskim povrinama perimetralnih crkvenih zidova. Terenska konzervatorska istraivanja, tada nisu bila cjelovita, zbog istodobnog izvoenja graevinskih radova obnove krovita. Obnova crkve nastavljena je 2006. godine, kada je zapoeta druga faza konzervatorsko-restauratorskih istraivanja, u unutranjosti i na proelju sakralne graevine (sl. 1). DESKRIPCIJA Ve i prije poetka istranih konzervatorskih radova moglo se zakljuiti da je rije o srednjovjekovnoj crkvi ija je graevna struktura izmijenjena kasnijim graditeljskim zahvatima sanacije i obnove u poslijeturskom razdoblju. Crkva sv. Luke izgraena je na graditu, dobro je orijentirana s blagom inklinacijom pravokutnoga svetita prema jugu za 3. U tlocrtnoj dispoziciji to je jednobrodna sakralna graevina zakljuena uim i niim ravno zakljuenim svetitem i rizalitno istaknutim zvonikom ispred zapadnoga proelja. Krovite je lae i crkvenoga svetita dvostreno. Arhitektonski korpus zvonika i zapadni zid lae podignuti su u kasnijim fazama obnove crkve. Srednjovjekovni korpus crkve graen je od razliitih vrsta lomljenog kamena, od kojih su najee zastupljeni vapnenci, ukljuujui i eruptivce3 koji su cijeloj unutranjosti kapele davali crvenkastu boju. Uglovi perimetralnih crkvenih zidova zidani su klesancima. Od srednjovjekovne su se crkve do danas sauvali boni zidovi lae na visinskoj toki +4,37 m, te zie svetita na visini od +5,37 m od nulte toke mjerenja koja je postavljena u podnoje ulaznog otvora crkve. Svi kasniji graditeljski zahvati sanacije i obnove crkve izvedeni
2 Osim krovita, u poaru je stradala i unutranja buka na zidovima, ukljuujui i podnicu crkve 3 Pami, J.,1991.; Pami, Belak, Slovenec, 1992.

UVOD Crkva sv. Luke smjetena je na junim obroncima Poeke gore, u Brodsko-posavskoj upaniji nedaleko od naselja Srednji Lipovac. Sakralna je graevina danas u funkciji grobljanske kapele. Konzervatorska istraivanja na crkvi sv. Luke u Srednjem Lipovcu zapoeta su 1997. godine, kada je crkva prvi put uvrtena u program zatitnih radova. U proljee 1998. godine crkva sv. Luke stradala je u poaru, 1 pri emu su izgorjeli krovite lae i cjelokupni crkveni inventar. S obzirom na izrazita oteenja izazvana poarom, u drugoj polovini 1998. godine pristupilo se hitnoj intervenciji ob1 Prema izvjeu II. Policijske postaje Policijske uprave Brodsko-posavske upanije, poar je izbio u noi 3. travnja 1998. u 0.17 sati. [AKOSB, Dosje kulturnog dobra,102.]

132

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

1 Pogled na crkvu s pravca juga krajobrazna vizura (foto: Ratko Ivanuec, 2009. fototeka MKRH-KOSB) View of the church from the south landscape vista (photo by Ratko Ivanuec 2009, Photographic Library of the Ministry of Culture of the Republic of Croatia, Conservation Department of Slavonski Brod)

su opekama. Vanjske dimenzije srednjovjekovne crkve, ne raunajui kasnije dograeni zvonik, iznose 16,66 x 8,94 m. Debljina perimetralnih zidova nije istovjetna na svakoj poziciji zia lae i svetinog zia. Zaeljni zid pravokutnoga svetita debljine je 85 cm u odnosu na bone zidove crkve i svetita, koji su iroki u rasponu od 64 do 82 cm. U povijesnim izvorima crkva sv. Luke prvi se put spominje 1275. god. u sklopu gradakog posjeda Orljavica4 te kasnije u popisu izvanrednoga papinskoga poreza 1335. god.5 U tom popisu za crkvu se navodi: Nicolaus de Orihawae solit 5 banales. Po visini uplaenog iznosa uoljivo je da je u to vrijeme upa bila relativno siromana u odnosu na druge upe koje su uplaivale i po nekoliko groa. Nakon pada tog podruja pod Osmanlije 1537. godine crkva je bila devastirana i razorena, pri emu je stradao krino rebrasti svod u svetitu, ukljuujui i gornju zonu zia lae i svetita crkve. 6 Za vrijeme osmanlijske okupacije crkvu obnavljaju franjevci iz Velike. U istranim radovima pronaene su
4 uk, J.(1925.): Poeko plemstvo i poeka upanija od doba prvih sauvanih imena i naziva do polovice etrnaestog vijeka, Rad JAZU,( 231) str. 34, 50-58, Zagreb 5 Monumenta Vaticana Hungarie ser. prima, tomus primus (1887.): Rationes collectorum ponticiorum in Hungaria, 1281-1375, Budapest 6 Godine 1536. Osmanlije iz Bosanskog i Smederevakog sanaka osvajaju vei dio Slavonije, a samo podruje junih obronaka Poeke gore i grad Poegu 15. sijenja 1537. [Mauran, 1958: 93-134]

urisane godine (1602. i 1611.) na ulomku dovratnika portala, i na jednom od uglovnih klesanaca proelja. Nalazi s urisanim godinama upuuju nas na prve zahvate obnove crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu. Nakon osloboenja od Osmanlija tijekom 18. st. u cijelosti je provedena barokna obnova ranogotike crkve. U prvoj fazi barokne obnove, kada se sakralna graevina vodila jo kao filijalna crkva upe Sie postavljeno je novo krovite. Perimetralni zidovi crkve, zidani kamenom, izravnani su nadozidom od opeka u visini od oko 156 cm. Na zidovima lae i svetita probijeno je pet novih pravokutnih prozora, iznimno velikih dimenzija svijetlog otvora 128/257 cm zbog potrebe osvjetljavanja baroknoga crkvenog inventara. Pri istranim konzervatorskim radovima na junom zidu crkvene lae pronaena je samo djelomino sauvana kamena paleta jednog od uskih gotikog prozora. S obzirom na formiranje velikih svijetlih otvora baroknih prozora, kamene skoene palete preostalih gotikih prozora nisu sauvane. U unutranjosti crkve nisu sauvani izvorni oblik i elevacija trijumfalnog luka. Ovalni nadvoj trijumfalnog luka u baroknoj je obnovi zidan opekom. Pri baroknoj obnovi sa zidova lae odstranjena je u cijelosti gotika vapnena buka koja se sauvala samo fragmentarno u crkvenom

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 133

2 Baza dovratnika zapadnog portala crkve, (foto: Ana Mutnjakovi 2007. Fototeka MKRH-KOS) Base of the doorposts at the west entrance, (photo by Ana Mutnjakovi 2007, Photographic library MCRC-CDSB)

3 Sjeverna paleta zidne nie- detalj freske sv. Luka Evanelist, (foto: Marin Topi, 2009. Arhiv M.T.) North face of the wall niche detail of fresco of St. Luke the Evangelist (photo by Marin Topi, 2007, personal archive.)

svetitu. Na istonome zaeljnom zidu svetita zazidana je zidna nia s oslikanim bonim paletama. Ranogotiki zidni oslik gotovo u cijelosti je uniten i prebukan vapnenom bukom debljine oko 2-3 cm.7 Osim bukanja zidova, crkva dobiva i novu baroknu podnicu od opeka. U prvoj fazi barokne obnove izvorna razina poda podignuta je za 12 cm. Prema nalazu istraivanja, crkvena je laa u razdoblju baroka bila poploena opekama 32 x 15 x 6,5 cm, a svetite kvadratinim opekama 23 x 23 x 5 cm (podna sonda C). Do osnivanja upe Gornji Lipovac 1789. godine vrlo je malo podataka koji poblie opisuju barokni inventar sakralne graevine. Povijesni izvori iz prve polovine 18. stoljea navode da je crkva imala jedan oltar sa slikom sv. Luke i da nema ostalih ukrasa, to znai da je bila relativno skromno opremljena.8 Druga barokna obnova uslijedila je 1755. i 1771. g., kada je crkva obukana izvana. U sklopu tog zahvata sakralna graevina dobiva u unutranjosti

dva nova bona oltara na zidanim postamentima.9 Visoki postamenti zidani su lomljenim kamenom i ulomcima gotikih arhitektonskih elemenata koji su rabljeni pri zidanju kao graevni materijal. Da je rije o sakralnom objektu prijelaznih obiljeja, pokazuju nam pronaeni ulomci zapadnog portala, tonije, profilirana baza dovratnika i ulomak nadvoja koji su otkriveni u zidanim postamentima bonih oltara. Dovratnik portala profiliran je ranogotikom profilacijom koja se sastoji od duboke uljebine koja je obrubljena polutorusom. Profilacija u podnoju dovratnika zavrava u ilj10 (sl.2). Konani volumen crkva je poprimila 1903. g. dogra dnjom troetanog zvonika i zapadnoga crkvenog zida.11 Visoki vitki korpus zvonika zakljuen je piramidalnom kapom. U sklopu te intervencije podignuto je novo dvostreno krovite. U odnosu na jednostavnu obradbu
9 Uz juni zid lae bio je oltar sv. Ane, a uz sjeverni zid oltar sv. Staa. Pri istranim radovima u zidanoj strukturi junog postamenta oltara pronaen je kameni klesanac s urisanim natpisom na bosanici. Prema podacima iz upne kronike, klesanac je pronaen 1903. godine. Kameni je klesanac, prema zapisu iz kronike, iste godine prebaen u Zagreb na prevoenje, gdje je ustanovljeno da su na kamenu urisane rijei gdje pisa rnoljev. Nakon prijevoda kamen s natpisom ponovo je vraen u Srednji Lipovac, gdje je po nalogu tadanjeg upnika vl. Mije Zveglia ugraen u juni zidani postament oltara, tako da bude vidljiv za posjetioce. [ ANK, Liber memoralis eclessiae s. Andrea Apostoli in Oberlipovac] 10 Baza dovratnika i gornji dio nadvoja portala crkve izloeni su kao eksponati stalnog postava Arheolokog muzeja u Osijeku. 11ANK: Liber memoralis eclessiae s. Andrea Apostoli in Oberlipovac, zapis za 1903. godinu.

7 U razdoblju do prve polovine 18. st. crkva je obnovljena i opremljena crkvenim baroknim inventarom. U kanonskoj vizitaciji iz 1734. godine vizitator navodi da crkva ima novi krov, da je obukana i da je treba obijeliti, te da ima oltar sa slikom sv. Luke. [AFSP, Specificaca cannotatio parochiae Dubovicensis, Miscalanea A1 , 144 potpisana 1734. godina] 8 Sran, S. (1995.): Katolike upe u istonoj Hrvatskoj 1733./34. god , Osijek, str. 86.

134

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

5 Konzervatorsko-arheoloko istraivanje podnice crkve pozicije podnih sondi. Analiza autora prema nalazima konzervatorskih istraivanja (crtao: Damir Zahirovi, 2010.) Conservation-archaeological research of the church floor positions of the floor probes. Authors analysis according to the findings of conservation research (drawn by Damir Zahirovi, 2010.) 4 Kasnogotiko svetohranite ( pogled, presjek, detalj kasnogotike S profilacije) Analiza autora prema nalazima konzervatorskih istraivanja (crtao Damir Zahirovi, 2010.) Late Gothic tabernacle (view, elevation, detail of Late Gothic ogee profile) Authors analysis according to the findings of conservation research (drawn by Damir Zahirovi, 2010)

bonih proelja, fasadno platno arhitektonskog korpusa zvonika, u pogledu kompozicije, bogatije se ukraava horizontalnim trakama rustike i profiliranim razdjelnim vijencima. U unutranjosti crkve takoer su izvrene promjene, i to na podnici lae i na prozorskim otvorima. U crkvenoj je lai izvedeno novo poploenje od opeka. Razina podnice lae podignuta je za 24 cm u odnosu na baroknu razinu. Podnica lae je poploena opekama dimenzija 30 x 15 x 7cm. Zbog toga je izveden zahvat na prozorskim otvorima, pri emu je parapetna zona prozora zazidana opekama u visini od 38 cm. Upravo za tu visinu povieni su prozorski otvori u zoni nadsvjetla. Osim graevinskih radova, u sklopu ove obnove, koja se moe nazvati historicistikom, unutranjost crkve oslikava se geometrijskim abloniziranim oslikom. Zidni oslik, zajedno s crkvenim inventarom, najveim je dijelom stradao u poaru 1998. godine. Prije stradavanja u poaru, crkva je imala drveni grednik s daanom oplatom koja je bila s donje strane obukana vapnenom bukom. Krovite je nakon poara obnovljeno kao dvostreno s pokrovom od biber crijepa. KONZERVATORSKA ISTRAIVANJA NA ARHITEKTONSKOM KORPUSU CRKVE U drugoj fazi konzervatorskih istraivanja, na istonome zaeljnom zidu pravokutnoga svetita otkriveni su ostaci ranogotikoga zidnog oslika, koji se sauvao samo fragmen-

tarno na manjim povrinama zida. Zidni je oslik prekrivao izvorno itavu povrinu istonoga zaeljnog zida svetita. Kako su ve rezultati preliminarnih sondiranja, u sredinjoj zoni zaeljnog zida svetita, upuivali na pretpostavku pronalaska zazidanoga prozora, ili zidne nie, u drugoj fazi istranih konzervatorskih radova na tom je mjestu otvorena vea sonda. Zidna nia na zaeljnome zidu svetita U sredinjoj zoni istonoga zaeljnog zida svetita proirivanjem postojeih manjih sondi, otkrivena je zidna nia s freskama koja je zazidana u baroknoj obnovi crkve. Ve na samom poetku sondiranja zakljueno je da je zidna nia izvorno bila oslikana freskama u razdoblju kada je graena crkva.12 Rezultati istraivanja otkrili su da je zidna nia sanirana u prvoj obnovi crkve poetkom 17. st. U parapetnoj je zoni otkrivena zidana struktura od lomljene opeke i usitnjenog kamena. U tjemenu segmentnog nadvoja, i na bonim oslikanim paletama, ukljuujui i pojedine povrine zia svetita i lae, pronaeni su ostaci blata pomijeanog s pljevom.13 Na zidnom osliku otkrivena su oteenja koja
12 Na prijelazu iz plohe zida u skoenu paletu , na zaglaenoj vapnenoj buci, otkrivena je vertikalna crvena linija koja prati rub bonih paleta nie. 13 Upotreba blata za popravak razruenih crkava tijekom 17. st., osim na crkvi sv. Luke u Srednjem Lipovcu, uoen je pri istranim konzervatorskim radovima na crkvi sv. Lovre u Poegi, kao i na crkvi Blaene Djevice Marije u Bapskoj.

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 135

su rezultat fizike degradacije, ali i kasnije, barokne obnove. Lica svetaca imaju oteenja u predjelu lica i gornjih udova, to upuuje na injenicu oitoga namjernog oteivanja koje su izvrile Osmanlije. Na bonim paletama zidne nie pronaena je ikonografska kompozicija s likovima svetaca.14 Na sjevernoj bonoj paleti zidne nie naslikan je titular crkve sv. Luka Evanelista koji se u ikonografiji prikazuje kao vjeran pratitelj sv. Pavla Apostola u njegovim misionarskim putovanjima. Sveev je lik slikan je u poluprofilu u stojeemu stavu, s iskorakom lijeve noge, zauzimajui stav propovijedanja ili obraanja (sl. 3). Na junoj bonoj paleti naslikana je po odabiru teme simbolika ranogotika ikonografska kompozicija u kojoj je prikazana metamorfoza sv. Pavla Apostola. Svetac koji se prije preobraenja na kranstvo zvao Savao, prikazan je u ekspresivnoj sceni s vinovom lozom koja je jedna od najivljih biblijskih simbola i oznauje odnos Boga i crkve, a ujedno je fitomorfni simbol Krista. Savao koji e poslije postati sv. Pavao Apostol naslikan je u sredinjoj zoni june bone palete. Svetac je prikazan u poluprofilu, s iskorakom lijeve noge i podignutom desnom rukom, u kojoj dri ma, koji simbolizira njegovo muenitvo. Sredinja tema cjelovite ikonografske kompozicije postavljena je u zadani slikani okvir koji bono prati geometriju zidne nie. Okvir je naznaen crvenom linijom koja prati vanjski rub bonih paleta, a u gornjoj zoni horizontalno presijeca segmentni nadvoj.15 Tjeme nadvoja zidne nie izmjereno je na +325 cm, a njezina parapetna zona na visini +135 cm u odnosu na nultu toku mjerenja. U svojemu sredinjem dijelu sjeverna bona paleta ima irinu od 70 cm. Juno od zidne nie, na povrini zaeljnog zida, pronaeni su ostaci fresaka s likovima svetaca. U ikonografskoj analizi, po sadraju i svojoj simbolici, zanimljivi su ostaci fresaka u donjoj zoni zaeljnog zida i u zoni ispod junoga prozora svetita. Prizemna zona zaeljnog zida i junog zida svetita bila je oslikana prizorima iz Pakla i s Posljednjeg suda. Kasnogotiko svetohranite zaeljni zid svetita Na istonome zaeljnom zidu svetita, sjeverno od parapeta prozorske nie, ispod debljega sloja barokne buke, pronaeno je svetohranite koje je isklesano od kamena pjeenjaka. Svetohranite ima oblik pravokutnika s dimenzijama vanjskih stranica 55 x 46 cm, u odnosu na unutranje, koje iznose 32 x 24cm. Prednja strana svetohranita obraena je plonom kasnogotikom S profilacijom. Sondiranjem S profilacije otkriveno je da je profilacija u vie navrata bila
14 Prema nalazima sondiranja, zakljueno je da je freska u zidnoj nii bila sredinja ikonografska tema kompozicije koja je ispunjavala istoni zid i bone zidove svetita. 15 Iako u cijelosti nije sauvana ikonografska kompozicija zidnog oslika u svetitu crkve, prema nalazima konzervatorskih istraivanja, mogue je ustvrditi da je cjelovita kompozicija u crkvenom svetitu bila postavljena u zadani geometrijski raster pravokutnih polja naznaenih crvenom linijom. Majstor je sredinju ikonografsku temu postavio u zidnu niu, oito zbog nepoznavanja perspektive.

6 Jugozapadni ugao lae crkve- barokna podnica crkve (konzervatorsko-arheoloka sonda C), (foto: Ratko Ivanuec, 2010. Fototeka MKRH-KOSB) South-west corner of the nave Baroque floor (conservation/ archaeological probe C), (photo by Ratko Ivanuec, 2010, Photographic library MCRC-CDSB)

bojena vapnenim slojevima, a u jednoj je fazi bila oliena crvenom bojom u odnosu na plohu zida.16 ( sl. 4). Iznad kamenoga bloka klesanoga svetohranita, pronaena je vea povrina gotike buke koja nije unitena u baroknoj obnovi sakralne graevone. Na toj je buci pronaena crvena trakasta linija slikane kompozicije koja je prema poziciji na zidu, najvjerojatnije s gornje i bone strane, uokvirivala svetohranite. Na spoju te vapnene buke sa bukom sjeverne bone palete zidne nie otkriveno je nepravilno dijagonalno napuknue koje dotie i prezidani parapet nie. Vapnena buka sjeverne bone palete sa zidnim oslikom kompaktnija je u pogledu veziva i nije u istoj ravnini u odnosu na vapnenu buku koja okruuje svetohranite. Drugi, ne tako manje vaan pokazatelj koji nas upuuje na to da je rije o kasnogotikoj obnovi unutranjosti crkve, spoj je crvene okomite linije slikanog okvira ranogotikoga zidnog oslika i vapnene buke svetohranita. Na samome spoju dvaju bukanih slojeva, vertikalna slikana crvena linija ne prelazi na bukani sloj koji se nalazi iznad svetohranita, to pokazuje da je taj bukani sloj izveden kasnije, nakon ugradnje kamenoga bloka svetohranita u masu zida.17 S profilacije vrlo su este potkraj 15. i poetkom 16. st.18 , kada se pod utjecajajem renesanse pojavljuju samostalno u oblikovanju
16 Tragovi crvene boje pronaeni su u utorima plone S prolacije. 17 S obzirom na kasnogotiku S prolaciju i sam pravokutan oblik svetohranita, pretpostavljamo da je ona ugraena potkraj 15. ili poetkom 16. stoljea. 18 Horvat, Z. (1989.) : Strukture gotike arhitekture, Zagreb, str. 54 - 55.

136

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

ute u visini 16 cm. Ispod toga sloja, na dubini od 28 cm u odnosu na nultu toku mjerenja, pronaena je barokna podnica koja je izvedena od opeke dimenzija 32 x 15 x 6,5 cm. Daljnjim sondiranjem, uz juni zid lae, ispod 12 cm debeloga sloja ute, otkriven je izvorni kut crkve na ijem su se spoju sauvali ostaci vapnene gotike buke. Prema tragovima zavretka buke na zidovima i ostacima vapnene posteljice, izvorno gotiko poploenje lae crkve bilo je nie za 46,5 cm u odnosu na dananju razinu podnice lae. Prema nalazu ove sonde, u vrijeme izgradnje crkve debljina zapadnoga gotikog zida crkve iznosila je 93 cm (sl. 5, 6). Uglovni klesanci proelja urisani crtei u kamenu Konzervatorskim istraivanjima na proelju na uglovnim klesancima otkriveni su mnogobrojni urisani crtei, s animalistikim, antropomorfnim motivima i vjerskim simbolima. Urisani crtei u kamenu pjeenjaku najzastupljeniji su na jugoistonoj strani crkve, na uglovnim klesancima lae i pravokutnoga svetita, ali i na drugim arhitektonskim elementima.20 S obzirom na preklapanje i precrtavanje crtea na pojedinim klesancima, neke od tih crtea teko je odgonetnuti, meutim, zbog svoje mnogobrojnosti i prikazanih motiva svakako zasluuju da budu tema zasebnog istraivanja. Gotovo svi urisani crtei na uglovnim klesancima pronaeni su na visini oko 2 m od razine tla, to odgovara visini ovjeka. Jedina je iznimka urisani crte na jednom od uglovnih klesanaca na jugiostonoj strani lae koji je pronaen je na visini od 4 m. Na povrini uglovnog klesanca urisan je crte konjanika u borbenom poloaju, odnosno u juriu. Konjanik u jednoj ruci dri ma, a u drugoj barjak. Osim ovog crtea, po jasnoi prikaza i svojevrsnoj simbolici zanimljiv je drugi crte koji je otkriven na uglovnom klesancu na jugoistonoj strani pravokutnoga svetita. Na crteu je prikazan lik ratnika u odori kako dri ma preko jednoga shematskog prikaza s naznaenim polumjesecom koji bi trebao simbolizirati Osmanlije (sl. 7). VALORIZACIJA NALAZA KONZERVATORSKIH ISTRAIVANJA I ARHITEKTONSKOG KORPUSA CRKVE Tipoloka obiljeja tlocrta crkve s pravokutnim svetitima Srednjovjekovni arhitektonski korpus crkve veim je svojim dijelom stradao u turskim razaranjima, tako da samo moemo pretpostaviti prvotni izgled crkve sv. Luke. Svi kasniji zahvati obnove crkve jo su vie umanjili itljivost njezine srednjovjekovne strukture, koja je prije istraivanja bila samo djelomino vidljiva u perimetralnim crkvenim zidovima.21
20 Osim na uglovnim klesancima proelja, u kamenu urisani crtei pronaeni su i na ulomku dovratnika portala i na klesancima u podnoju trijumfalnog luka. 21 U svojem katologu gotikih crkava u Slavoniji autorica navodi za crkvu da pripada tipu srednjovjekovnih sakralnih graevina s ravno zakljuenim svetitem. Od vidljivih arhitektonskih elemenata spominje ugaone kvadre na proelju koji upuuju na njezinu pripadnost gotici. [Vukievi-Samarija.D, (1986.): nav. dj.: 141]

7 Jugoistoni ugao svetita urisani crte s prikazom ratnika (foto: Ratko Ivanuec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) South-east corner of the sanctuary engraved sketch depicting a warrior (photo by Ratko Ivanuec, 2009, Photographic library MCRCCDSB)

portala, sedilija, svetohranita i kada se osjea sklonost prema plonom oblikovanju arhitektonskih elemenata. Priblino isti princip kasnogotikog oblikovanja primijenjen je na svetohranitu crkve sv. Vida u Klenovcu u Hrvatskom zagorju s poetka 16. st. Svetohranite te crkve ima oblik paetvorine, s profilacijom koja je u pogledu oblikovanja jo poloenija, i prekinuta manjim stepenastim profilom.19 Jugozapadni ugao lae podnica (sonda C) U unutranjosti sakralne graevine sondirana je podnica crkvenog svetita i lae radi utvrivanja izvorne gotike nivelacije i poploenja. Otvorene su ukupno etiri konzervatorskoarheoloke sonde u unutranjosti crkve i nekoliko vanjskih arheolokih sondi na graditu. Nalazi preliminarnih arheolokih iskopavanja, u unutranjosti crkve i na okolnome prostoru, upozorili su nas na promjene nivelacije poploenja, kao i na injenicu da je crkva jedno vrijeme bila utvrena obrambenim jarcima, vjerojatno i drvenim palisadama. Sonda je otvorena u jugozapadnom kutu lae sa svrhom utvrivanja izvorne razine gotikog poploenja i pozicije jugozapadnog kuta crkvene lae. Odstranjivanjem dijela postojeeg poploenja od opeka pronaen je deblji sloj usitnjene
19 Vukievi-Samarija, D. (1993.): Gotike crkve Hrvatskog Zagorja , Zagreb, str. 92 - 93.

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 137

Crkva sv. Luke u Srednjem Lipovcu po svojim tipolokim obiljejima pripada skupini jednobrodnih sakralnih graevina s pravokutnim ili kvadratnim svetitem. Crkve s pravokutnim svetitem prisutne su u srednjovjekovnoj arhitekturi kroz sva stilska razdoblja, od predromanike do kasne gotike. Na podruju sjeverne Hrvatske tip crkve s ravno zakljuenim svetitem bio je prisutan ve u predromanici, to potvruju arheoloka istraivanja na prostoru crkve Majke Boje Gorske u Loboru. Juno od postojee crkve pronaeni su rovovi jednobrodne drvene crkve iz 9. st. koja je bila zakljuena pravokutnim svetitem.22 Iako je ovaj tlocrtni oblik poglavito karakteristian za romaniku i za razdoblje prijelaznih romaniko-gotikih stilskih obiljeja23 gdje je taj tip tlocrta dosta primjenjivan, u naim krajevima on se pojavljuje i u kasnijem razdoblju gotike, gdje ga pronalazimo na nekim crkvama na Kvarneru, ali i u Slavoniji tijekom 14. i 15. st. Utjecaji na izgradnju sakralnih graevina s pravokutnim svetitem u nae prostore dolaze sa sjevera, gdje je taj tip crkve najrasprostranjeniji na podruju sredinje tajerske.24 U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske taj se utjecaj iri junije nego u Sloveniji. Na podruju Karlovca pravokutno svetite posjeduje kapela sv. Jurja u Matekom Selu, zatim crkva Svih svetih u Trgu kraj Ozlja, kao i kapela prijelaznih obiljeja sv. Petra u Novom Mjestu pokraj Zeline.25 U Slavoniji, osim crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu (druga pol. 13. st.), pravokutna svetita imaju crkve sv. Petra i Pavla u Koki (13. st.), upna crkva sv. Augustina u Velikoj (14. 15. st.) te neto kasnije graene crkve sv. Stjepana u Glogovici (prva pol. 15. st.) i sv. Petra u Brodskim Zdencima (prva pol. 15. st.). O tipologiji sakralnih graevina s pravokutnim ili kvadratnim svetitem u naim su krajevima pisali pojedini istraivai, istraujui pritom mjesto, utjecaj i ulogu fenomena crkve s kvadratinim svetitem u kulturnoj topografiji srednjovjekovne Slavonije. Neki od istraivaa iznose tako tezu o utjecaju sa sjevera26 povezujui taj tlocrtni oblik svetita s utjecajima gradnje u drvu. Za potvrdu ove teze od osobite je vanosti otkrie drvene crkve iz 9. st. na uemu prostoru crkve Majke Boje Gorske u Loboru. S druge strane, postoje neka ranija razmiljanja pojedinih istraivaa koji pokazuju da je ruje o najjednostavnijem tipu tlocrta sakralnih graevina koji se primjenjivao irom Europe, tijekom svih graditeljskih epoha, te da u primjeni ove tipologije ne treba traiti utjecaj sjevera i gradnje i u drvu.27
22 Filipec, K. (2008.) Po svetitu Majke Boje Gorske u Loboru, Arheoloko-povijesni vodi,str. 68. Zagreb 23 Horvat, A. (1984./85.): Prilog tipolokoj klasikaciji romanikih crkava kontinentalne Hrvatske, Bulletin 1 (55 i 56): str. 70, Zagreb 24 Zadnikar, M. (1982.): Romanika v Sloveniji-tipologija i morfologija sakralne arhitekture, Ljubljana, 277. 25 Crkva u svojoj graevnoj strukturi ima jaku fazu prve polovine 13. st. u okvirima kolomanske renesanse. 26 V. P. Goss-epi, (2007.): A note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia, Peristil (50): str. 21 - 40, Zagreb 27 Vukievi- Samarija, D, (1993) nav. dj.: 47

Gledajui poloajno, slavonska grupa crkava s ravno zakljuenim svetitem najzastupljenija je u sredinjem dijelu Slavonije (Srednji Lipovac, Velika, Glogovica, Brodski Zdenci, isti oblik svetita imala je vjerojatno i cistercitska opatija u Kutjevu?). Iako prostorno neto udaljenija od crkve sv. Luke, osim po tipologiji tlocrta svetita, od slavonske grupe crkava s pravokutnim svetitem, po sauvanosti izvorne strukture, posebno se izdvaja crkva sv. Petra i Pavla u Koki koja se nalazi sjeveroistono od Naica. Crkva se datira u drugu polovinu 13. stoljea i izdvaja se po tome to u unutranjosti pravokutnoga svetita ima sauvanu svodnu konstrukciju, u obliku iljaste bave, i neke romanike detalje na proelju, kao to su luneta iznad portala i prozori na proelju. U analizi graevne strukture crkve sv. Luke potrebno je izdvojiti dvije crkve, u sredinjem dijelu Slavonije, koje su u novije vrijeme konzervatorski istraene i obnovljene. To su crkve sv. Stjepana u Glogovici i sv. Petra u Brodskim Zdencima datirane u prvu polovinu 15. st.28. Nije iskljueno da je na njihovu izgradnju, odnosno graditelje, utjecala i blizina ranogotike crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu. Rije je o manjim sakralnim graevinama provincijske gotike koje danas imaju funkciju grobljanskih kapela. Osim upotrebe tlocrtnog oblika pravokutnoga svetita, u oblikovanju prozora, upotrebi krinoga svoda u svetitu, s obzirom na kasniju izgradnju, ve je uoljiva gotika koncepcija oblikovanja prostora i detalja na proelju (sl. 8, 9). U usporedbi s crkvama u Srednjem Lipovcu i Glogovici, gotovo u cijelosti ouvanu srednjovjekovnu strukturu posjeduje crkva sv. Petra u Brodskim Zdencima. Jednobrodna crkva s uim i niim pravokutnim svetitem sauvala je u cijelosti svoj izvorni srednjovjekovni tlocrtni oblik, to je potvreno arheolokim istraivanjim i obnovom crkve.29 Barokna obnova na ovoj crkvi, po opsegu zahvata, bila je mnogo skromnija u unutranjosti i na vanjtini graevine u odnosu na crkve u Glogovici i Srednjem Lipovcu. Svi gotiki elementi, kao to su uski iljasti gotiki prozori na proelju, zapadni portal polukrunog nadvoja s plonim profilacijama, zadrani su na crkvenom proelju crkve u razdoblju barokne obnove. Crkva se izdvaja po svojemu pravokutnom svetitu, za koje se tijekom obnove utvrdilo da je zadralo svoj izvorni tlocrtni oblik i visinu zidova. Iznad zaeljnog zida svetita izdie se zabatni zid graen lomljenim kamenom, na kojem nema tragova prezidavanja, iz ega se moe zakljuiti da je rije o sauvanom volumenu ravno zakljuenoga svetita s dvoslivnim krovitem. S druge strane, rezultati konzervatorskih istraivanja crkve sv. Stjepana u Glogovici pokazju da se radi o graditeljski slojevitijoj jednobrodnoj graevini s ravno zakljuenim svetitem.
28 Crkve su smjetene na obroncima Dilj-gore u Slavoniji. U razdoblju srednjeg vijeka nalazile su se unutar posjeda Glogova. Polovinom 13. st. plemiki posjed Glogova u vlasnitvu je roda Borievaca od kojih kasnije tijekom 14. st. nastaje rod Berislavia Grabarskih (13. 16. st.) koji dobivaju naziv po posjedu Grabarju koje je do danas sauavalo svoje ime i nalazi se nadomak Sl. Brodu. [uk, J. (1925) nav.dj.: 34] 29 Crkva je obnovljena 1994. godine. Prethodno su provedena arheoloka istraivanja u organizaciji Muzeja Brodskog Posavlja. Voditelj istraivanja bio je Josip Lozuk, dipl. arheolog.

138

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

8 Crkva sv. Petra u Brodskim Zdencima, pr. pol.15. st.- pogled sa jugozapada (foto: Ratko Ivanuec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) Church of St. Peter in Brodski Zdenci, early 15th century view from the south-west (photo by Ratko Ivanuec, 2009, Photographic library MCRC-CDSB)

Njezina je srednovjekovna struktura izmijenjena vie puta baroknim obnovama30, ali, kako se ispostavilo, ve i prije u razdoblju gotike. Iako je ova crkva tipoloki srodna s crkvom u Brodskim Zdencima, vei broj spolija u temeljima i zidovima, upuuje vjerojatno na izgradnju postojee gotike crkve na temeljima neke starije crkve.31 Osim spolija u zidovima i temeljima, pri obnovi svetita pregradnja je evindentirana i na zaeljnom dijelu pravokutnoga svetita, koje je produeno prema istoku za otprilike 1 m.32 Ta je pregradnja, zasigurno, bila uvjetovana uruavanjem gotikoga krinoga svoda. Na izmaknutom zaeljnom zidu svetita nalaze se gotiki soklovi za koje se istraivanjem utvrdilo da su naknadno ugraeni u zid. Zanimljivo da su soklovi svetita u Glogovici klesani ranogotikom profilacijom, kakvu susreemo na objektima s
30 Papi, T. (1999.): Konzervatorska studija Crkva sv. Stjepana u Glogovici, Osijek (nepublicirani rad), str. 27. 31 Tijekom izvoenja radova obnove crkve i drenanog rova u sjeverozapadnoj strani crkve, u osi sjevernog zida, otkriveni su ostatci zida koji je prekinut recentnim grobnim mjestom. 32 Istranim radovima u svetitu otkriveni su ostatci svoenja samo uz zid trijumfalnog luka. Izostanak svodnih rebara u jugoistonom i sjeveroistonom kutu svetita upuuje na kasniju pregradnju svetita koja je izvedena nakon uruavanja krinoga svoda. U sklopu te obnove zaeljni zid svetita izmaknut je prema istoku, ime je svetite dobilo pravokutan oblik.

kraja 13. st. i dalje tijekom 14. st.33 Prisutnost ovakve profilacije moda nam govori da je ranija crkva mogla biti sagraena ve u 14. st. ili moda ranije potkraj 13. st. na posjedu Glogova jer se upa sv. Stjepana u Glogovici spominje 1334. 1335. god. u popisu upa peuke biskupije. Ove dvije crkve upozoravaju nas na injenicu da se najelementarniji tlocrt, jednobrodne crkve s ravno zakljuenim svetitem, primjenjivao i u kasnijem razdoblju gotike. Osim toga to pripada istoj tipolokoj skupini gotikih crkava s pravokutnim i kvadratinim svetitima, u odnosu na crkve u Glogovici i Brodskim Zdencima, crkva sv. Luke ne izdvaja se samo po ranijoj dataciji nego i po nekim obiljejima tlocrta koja ovu crkvu svrstavaju u crkve prijelaznog stila. Iako u cijelosti nije sauvana njezina srednjovjekovna graevna struktura, nalazi konzervatorskih istraivanja, kao to su ostatci ranogotikih fresaka u crkvenom svetitu, detalji kamene plastike, upuuju na to da je rije o crkvi koja je graena u razdoblju izmeu druge polovine 13. st. i poetka 14. st.

33 Ista prolacija prisutna je na soklu svetita franjevake crkve u Naicama s kraja 13. st. Prolacija gotikog sokla sastoji se od polutorusa, duboke uljebine i manjeg skoenja.

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 139

9 Crkva sv. Stjepana u Glogovici, pr. pol.15. st. pogled s jugoistoka (foto: Ratko Ivanuec, 2010. Fototeka MKRH-KOSB) Church of St. Stephen in Glogovica, early 15th century view from the south-east (photo by Ratko Ivanuec, 2010, Photographic library MCRC-CDSB)

Prostorna dispozicija gradita s crkvom Prije analize tlocrta crkve potrebno je kratko osvrnuti se na samu poziciju gradita, na kojem je sagraena crkva sv. Luke u odnosu na okolni prostor. Dominantna pozicija u krajoliku, blizina Save i prijelaza kod Kobaa upuuju na to da je ovaj lokalitet, ve od ranoga srednjeg vijeka imao neku ulogu kontrole pristupa iz smjera Posavine prema Poegi.34 Crkva je, prostorno gledajui, izgraena na najvioj zaravni gradita s prostornom dispozicijom jugozapad sjeveroistok. U odnosu na okolni prostor, zanimljiva je pozicija pravokutnoga svetita s orijentacijom prema irokom prirodnom usjeku, koji se nalazi s njezine sjeveroistone strane. Taj prirodni usjek inilo je u srednjovjekovnom razdoblju korito vodotoka,
34 Gradaki posjed Orljavica, odnosno lokalitet gradita s crkvom sv. Luke nalazio se u sredinjem dijelu junih gradakih posjeda Poege. Posjed je bio najprije u vlasnitvu plemia od Orljavice Petra Helejeva, kasnije je posjed privremeno pripao ponovno poekom gradcu. Kraljica Marija darovala ga je poslije plemiu Aladaru od roda eha. Istono od gradakog posjeda Orljavice nalazio se gradaki kraljiin posjed Gradpotok koji odgovara dananjoj Staroj Kapeli. Na tom posjedu iznad potoka nalazio se Gradac pokraj kojeg je prolazila cesta koja je imala funkciju kontrole pristupa iz Poege prema Posavini. Juno od gradake Orljavice nalazila se zemlja Remunt koja odgovara kraju dananje Batrine. Prema zapadu posjed Orljavica graniio je s gradakim posjedom Dubovac. Posjed je dobio naziv po potoku Dubovcu ili Kamenici u podruju dananjeg sela Bili Brig zapadno od Nove Kapele. [uk, J. (1925): nav.dj.: 53-60].

jednog od dvaju potoka.35 Sjeveroistono i istono od crkve, na udaljenosti od dvjestotinjak metara, nalaze se dva breuljka, gotovo identine visine, kao i gradite s crkvom. Oni su takoer mogli imati u srednjem vijeku neku vrstu promatranica. Da je rije o vanoj geostratekoj poziciji, osim prostorne lokacije, pokazuju nam mnogobrojni urisani petroglifi na uglovnim klesancima svetita s prikazima ratnika s orujem, raznim vjerskim simbolima i drugim motivima. Urisani crtei na kamenu kao da nas upuuju na geostrateku poziciju lokaliteta, a ujedno nam govore i o razaranju sakralne graevine36 ( sl. 10 ). U nalazima preliminarnih arheolokih istraivanja, na junoj padini lokaliteta, pronaen je obrambeni jarak koji upuuje na to da je crkva bila utvrena palisadama u drugoj polovici ili potkraj 15. st. Okolni prostor gradita oito je tada bio prilagoen u obrambene svrhe, zbog sve
35 Brdo na kojem se nalazi crkva okruivala su sa sjeverne i june strane dva potoka, Orljavica i Lipovac. Svi gradaki posjedi dobivali su svoje nazive po potocima koji su ujedno inili i prostorne granice plemikih posjeda. 36 Urisani crtei u kamenu na uglovnim klesancima pronaeni su i na drugim srednjovjekovnim crkvama sredinjeg dijela Slavonije, ali su svojom zastupljenou malobrojni. Na crkvi sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu, te na crkvi sv. Stjepana u Glogovici prisutni su samo crtei s prikazima ivotinja ( jeleni, koute), ali ne i crtei s prikazima ratnika.

140

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

12 Grafika analiza kvadrangulacija tlocrta crkve Analiza autora prema nalazima konzervatorskih istraivanja (crtao Damir Zahirovi) 10 Uglovni klesanac- urisani crte s prikazom ratnika na konju (foto: Ratko Ivanuec, 2010. fototeka MKRH-KOSB) Cornerstone engraving depicting a warrior on horseback (photo by Ratko Ivanuec, 2010, Photographic library MCRC-CDSB) Graphic analysis quadrangulation of the ground-plan of the church Authors analysis according to the findings of conservation research (drawn by Damir Zahirovi)

11 Uglovni klesanac- urisani crte sa shematskim prikazom crkve (foto: Ratko Ivanuec, 2010. fototeka MKRH-KOSB) Cornerstone engraving of a schematic representation of the church (photo by Ratko Ivanuec, 2010, Photographic library MCRC-CDSB)

vee opasnosti od provala Osmanlija. Zbog svoga geostratekog poloaja lokalitet na kojem je sagraena crkva sv. Luke svrstava se u tzv. visinska gradita kakva nalazimo u meurjeju Drave i Save u razdoblju razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Rezultati konzervatorskih istraivanja u unutranjosti i na crkvenom proelju pridonijeli su novim spoznajama o

slojevitosti i etapama izgradnje, koje za sobom otvaraju i neka nova pitanja o moguem izvornom izgledu crkve, te posebno o visinskim gabaritima svetita. Osim toga to je rije o uobiajenoj tipologiji crkve s ravno zakljuenim svetitem, jedno od obiljeja tlocrta crkve jest blaga inklinacija svetita prema jugoistoku za 3, to je dosta est sluaj u srednjovjekovnoj arhitekturi.37 Na mogui srednjovjekovni izgled crkve upuuje nas jedan urisan crte na jednom od uglovnih klesanaca svetita. Na njemu je dosta shematski prikazana crkva sv. Luke. S obzirom na preklapanje s ostalim crteima, na istom uglovnom klesancu, prikaz crkve relativno je neitljiv i ne moe se sa sigurnou zakljuiti je li prikazana cijelovita crkva, ili stanje nakon njezina razaranja 38 (sl. 11). Iako nije sauvana izvorna elevacija srednjovnjekovnog zia, moe se zakljuiti da se radilo o relativno visokoj jednobrodnoj crkvi. To nam pokazuje i relativna sauvana visina srednjovjekovnog zia nakon razaranja, koja varira od 4 do 5 metara. Zie od lomljenog kamena najouvanije je na svetitu. U oblikovanju zia svetita potrebno je istaknuti neke uoene detalje koji su karakteristini za ovu crkvu, a njihovom pojavom otvaraju se neka pitanja u razmatranju mogue elavacije svetita i crkve u cjelini. Gledano s unutranje strane, juni i sjeverni zid svetita, u svome donjem dijelu, imaju zadebljanje, odnosno podzid u visini 110 cm. Na istonom zidu svetita, gdje se
37 Ovo odstupanje svetita od sredinje osi mogue je objasniti kao potrebu za dodatnim osvjetljavanjem zidne nie, pri emu bi suneva svjetlost, pod odreenim kutom, osvjetljavala sjevernu bonu paletu zidne nie. Na sjevernoj bonoj paleti naslikan je titular crkve sv. Luka Evanelist. 38 S obzirom na poziciju urisanog crtea, vjerojatno je prikazana crkva s pozicije jugoistoka, odnosno od strane svetita.

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 141

13a i 13b Hipotetika rekonstrukcija crkve, tlocrt i juno proelje. Analiza autora prema nalazima konzervatorskih istraivanja (crtao Damir Zahirovi) 13a and 13b Hypothetical reconstruction of the church, ground-plan and south elevation. Authors analysis according to the findings of conservation research (drawn DamirZahirovi)

15 Tlocrt s fazama graenja. Analiza autora prema nalazima konzervatorskih istraivanja (crtao Damir Zahirovi ) Ground-plan with the phases of construction Authors analysis according to the findings of conservation research (drawn by Damir Zahirovi)

14 Kasnogotiko svetohranite- zaeljni zid svetita (foto: Marin Topi, 2009., Arhiv M.T.) Late Gothic tabernacle rear wall of the sanctuary (photo by Marin Topi, 2009, personal archive)

nalazi zidna nia s freskama, podzid je izostavljen. Drugi karakteristian detalj uoen je s vanjske strane svetita. Sa sjeverne strane, na spoju sjevernog zida lae i svetita, nalazi se dodatno ojaanje sjevernog zida svetita uglovnim klesancima.39 Ojaanje u zidu izvedeno je lomljenim
39 Otvaranjem nekoliko sondi na spoju sjevernog zida svetita i lae nisu otkriveni tragovi pregradnje koji bi upuivali ns to da je ojaanje svetita izvedeno kasnije.

kamenom, a uvreno je pravilno obraenim uglovnim klesancima svetita. To ojaanje prekinuto je na visini baroknog nadozida, perimetralnih zidova svetita i crkve, to nam takoer pokazuje da je rije o izvornoj strukturi crkve. Potreba za ojaavanjem zida, u prizemlju i na vanskoj strani svetita, otvara neka nova pitanja, nije li pravokutno svetite moda imalo izvorno veu visinu u odnosu na

142

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

16 Zidna nia s freskama nakon zavretka restauratorskih radova obnove i prezentacije (foto: Marin Topi, 2009. Arhiv M. T.) Wall niche with frescoes after restoration and renovation work and presentation (photo by Marin Topi, 2009, personal archive)

crkvenu lau. Kada se govori o svetitu crkve sv. Luke treba spomenuti takoer jedan vaan detalj, a to da je izostavljen prozor na zaeljnome zidu svetita, na poziciji gdje crkve s kvadratnim ili pravokutnim svetitem obino imaju prozor.40 Na toj poziciji svetite crkve sv. Luke ima oslikanu zidnu niu. Da je rije o sakralnom objektu koji je izgraen na graditu, iji kontinuitet naseljavanja moemo pratiti jo iz razdoblja antike, pokazuju nam arheoloki nalazi u svetitu, i oko perimetralnih crkvenih zidova. Pri istraivanju podnih slojeva, u jugoistonom dijelu svetita (sonda A) ispod posteljice poploenja crkve, koju smo datirali kao srednjovjekovni sloj, pronaeni su ulomci kvadratine ploe s istaknutim vijugavim linijama, to upuuje na zakljuak da je rije o graevnim elementima koji su uzeti s neke starije rimske, ili kasnoantike graevine. Vei broj ulomaka rimskih opeka pronaen je oko perimetralnih zidova crkve tijekom izvoenja drenanog rova.41
40 Kao primjere prisutnosti prozora na zaeljnom zidu kvadratnoga svetita navodimo crkve sv. Petra u Brodskim Zdencima, crkve sv. Petra i Pavla u Koki, te ranogotiku crkvu sv. Petra u Novom Mjestu pokraj Zeline. Na primjeru crkve sv. Stjepana u Glogovici prozor je izostavljen zato to je svetite naknadno pregraeno. 41 Ulomci rimskih opeka pohranjeni su u depou Gradskog muzeja Nove Gradike.

Grafika analiza kvadrangulacija tlocrta crkve prijelaznoga stila U geometrijskoj konstrukciji tlocrta crkve sv. Luke uoena su pojedina obiljeja, prisutna gotovo na svim graevinama koje su graene na prijelazu iz romanike u gotiku. Ta se obiljeja ocrtavaju u nainu i jednostavnosti arhitektonskog oblikovanja, u primijenjenim kompozicijskim postupcima tijekom graenja crkve, a izraena su kroz upotrebu odreenih brojanih odnosa, ili omjera 1 : 2 i 3 : 4 : 5 (sl. 12). Ovakvi su se omjeri primjenjivali za odreivanje vanjskog i unutranjeg tlocrta crkve, odnosno za odreivanje njegovih detalja. U analizi tlocrta crkve sv. Luke primijenjena je kraljevska ili parika stopa 1 = 32,5 cm kakvom su se koristili cisterciti. Ta stopa dijeli se jo na 12 palaca veliine 1= 2,70 cm.42 Upravo takve mjerne jedinice primjenjivane su za odreivanje mjera tlocrtnih dimenzija objekta, kao i za odreivanje debljine zidova i drugih detalja. U odreivanju unutranjega tlocrta crkvene lae i svetita primijenjen je kompozicijski postupak trijade 3:4:5, odnosno Pitagorin ili (egipatski trokut). Pitagorin se trokut primjenjivao za odreivanje pravog kuta, a karakteristian je za romanike graevine, kao i za graevine prijelaznih stilskih obiljeja s kraja 13. i poetka 14. stoljea.43 Kako je navedeno, jedno od glavnih obiljeja tlocrta sakralnih graevina prijelaznog stila jest primjena omjera 1 : 2. I na primjeru crkve sv. Luke prisutan je taj omjer u odreivanju unutranjih dimenzija lae i svetita. Unutranja irina crkvene lae crkve iznosi 23 stope, odnosno 277 palaca, u odnosu na unutranju duljina lae i svetita koja iznosi 46 stopa, odnosno 555 palaca. Debljina crkvenih zidova nije na svakom mjestu istovjetna.44 Omjeri koji su primijenjeni u odreivanju tlocrta crkve 1 : 2 i 3 : 4 : 5 uporabljeni su i na primjeru oblikovanja zidne nie na zaeljnome zidu pravokutnoga svetita. Za odreivanje skoenja bonih paleta zidne nie primijenjen je takoer egipatski trokut stranica 3 : 4 : 5.45 Od detalja arhitektonske kamene plastike, osim uglovnih klesanaca na perimetralnim zidovima crkve, danas gotovo nije preostalo nita. Ovo je razumljivo s obzirom na veliko razaranje crkve, kao i na kasniji vaan zahvat barokne obnove crkve. Gotiki se prozori nisu sauvali jer su na njihovim pozicijama probijeni veliki barokni prozorski otvori.
42 Na podruju kontinentalne Hrvatske primjenjivala se, osim parike ili kraljevske stope veliine 32,5 cm, i beka stopa od 31,6 cm. Beka stopa veliine 31,6 cm manje se primjenjivala u romanici i na graevinama prijelaznih stilskih obiljeja. Dijeli se na 10" palaca veliine 2,63 cm. Jedan beki hvat iznosi 189,3 cm i dijeli se na 6 stopa. 43 Horvat, Z. (1989.): nav. dj.: 85 44 Debljina zida trijumfalnog luka i istonog zaeljnog zida svetita iznosi 85cm= 31 " palca. Konzervatorsko - arheolokim istraivanjima podnice crkve ( sonda C) otkrivena je debljina zapadnog zida lae koja iznosi 93cm, odnosno 34" palca. Najtanji zid izmjeren je na junom zidu lae koji ima debljiinu samo od 75 cm = 27" palca. 45 irina svijetlog otvora nie, u sredinjem dijelu iznosi 57" palaca, a u donjem dijelu 48 palca. Visina nie od tjemena do projicirane ravnine parapeta iznosi 71" palac. Zbog ovalnog ruba zidne nie, bone se palete suzuju prema parapetu koji je prezidan u baroknoj obnovi. U sredinjem dijelu nie bona je paleta iroka 70 cm, odnosno 26 paleva, a u donjem dijelu 20".

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 143

17 Pogled na crkvu s jugozapada, (foto: Ratko Ivanuec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) View of the church from the south-west (photo by Ratko Ivanuec, 2009, Photographic library MCRC-CDSB)

Prozori su imali kamene skoene palete to je potvreno istranim radovima.46 Po svemu sudei, crkva je imala tri prozora i jedan na junome zidu svetita. O njihovu oblikovanju moemo samo nagaati, ali prema uobiajenoj tipologiji prozora romanikih crkva i sakralnih graevina koje svrstavamo u prijelazni stil vjerojatno su bili oblikovani jo na romaniki nain. Sukladno tomu, mogli su imati uski svijetli otvor, i zavravati luno, u svojemu gornjem dijelu. S obzirom na pronaeni ostatak kamene palete u zidu, prozori su s vanjske i unutranje strane imali skoene kamene palete ( sl. 13a, 13b). Kao jedan od moguih primjera oblikovanja prozora navodim nedavno u zatitnim radovima otkriveni uski polukruni prozor na crkvi sv. Mihovila u nedalekoj Ratkovici. Crkva s polukrunim svetitem datira se u 13. 14. st. imala je na junom zidu broda crkve izduene prozore s uskim svijetlim otvorima koji su zavravali polukruno.47 Kao drugi primjer oblikovanja navodim prozor na zaeljnome zidu crkve sv. Petra u Novom Mjestu pokraj Zeline. Ta crkva s kraja 13. st. prijelaznih obiljeja, na zaeljnom zidu pravokutnoga svetita,
46 U unutranjosti crkve, na junom zidu lae, pronaen je manji ulomak bone kamene palete jednog od prozora. 47 Prozor je pronaen na junom zidu lae pri zatitnim radovima obnove crkve. Prozorska nia nije bila oblikovana klesanim kamenim paletama.

takoer ima jednostavno oblikovane uske polukrune prozore romanikih obiljeja. Kasnogotiko svetohranite Pokraj vanog otkria ranogotikih fresaka, istranim radovima na zaeljnom zidu svetita pronaeno je pravokutno kasnogotiko svetohranite. Prema nalazima sondiranja bukanih slojeva, utvreno je da je svetohranite naknadno ugraeno u zaeljni zid. S obzirom na to da je oblikovano plonom kasnogotiko-renesansnom S profilacijom, svetohranite je ugraeno vjerojatno potkraj 15. ili poetkom 16. stoljea (sl. 14). Istovrsna je profilacija pronaena na segmentnom nadvoju sedilije, u svetitu bive franjevake samostanske crkve u Klotru kod Slavonskog Kobaa, te na ulomcima dovratnika portala iste crkve, koji su pronaeni pri konzervatorskim i arheolokim istraivanjima sakralne graevine.48 Na tim ulomcima dovratnika portala pronaena je dvostruka S profilacija s kakvom je, primjerice, oblikovana i sedilija u upnoj crkvi sv. Mihovila u Straemanu.49

48 Ivanuec, R.; Markuli, M. (2004.): Konzervatorska studija Grobljanska kapela Uznesenja B.D.M u Klotru- Sl. Koba, Osijek. 49 Horvat, Z. (1992.): Katalog gotikih profilacija, Zagreb, str. 126.

144

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

18 Pogled na crkvu sa sjeveroistoka, (foto: Ratko Ivanuec, 2009. Fototeka MKRH-KOSB) View of the church from the south-east (photo by Ratko Ivanuec, 2009, Photographic library MCRC-CDSB)

ARHIVSKI IZVORI ANK Arhiv upnog ureda Nova Kapela: Liber memoralis eclessiae s.Andrea Apostoli in Oberlipovac AFSP Arhiv Franjevakog samostana sv. Duha u Poegi: Specificaca cannotatio parochie Dubovicensis, Miscalanea A1,144 potpisana 1734. Monumenta Vaticana Hungarie ser.prima, tomus primus (1887.): Rationes collectorum pontificiorum in Hungaria, (1281. 1375.), Budapest MKRH-AKOSB Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Slavonski Brod: Dosje kulturnog dobra: 102.,102-1 DOKUMENTACIJSKI IZVORI MKRH-AKOSB Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Slavonski Brod: Ivanuec, R., (2006.): Elaborat istranih konzervatorskih radova Crkva sv. Luke u Srednjem Lipovcu, Osijek MKRH-AKOSB Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Slavonski Brod: Ivanuec, R.; Markuli, M. (2004.): Konzervatorska studija - Grobljanska kapela Uznesenja B.D.M u Klotru - Sl. Koba, Osijek MKRH-AKOSB Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Slavonski Brod: Papi, T. (2000.): Konzervatorska studija Crkva sv. Stjepana u Glogovici,Osijek (nepublicirani rad) MKRH- AKOS Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Osijek fototeka Zlatan Novak dipl. in. geod. GEO3D, Arhiv [G], Varadin

 Konzervatorsko istraivanje i obnova crkve sv. Luke u Srednjem Lipovcu | 145

Literatura uk, J. (1925.): Poeko plemstvo i poeka upanija od doba prvih sauvanih imena i naziva do polovice etrnaestog vijeka, Rad JAZU, (231)34, 50-58, Zagreb Badurina, A. (2006.): Leksikon ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kranstva, Zagreb Filipec, K. (2008.): Po svetitu Majke Boje Gorske u Loboru, Arheoloko-povijesni vodi, Zagreb Goss, V. P. - epi, N. (2007.): A note on some Churches with Rectangular Sanctuary in Medieval Slavonia, Peristil. (50):21-40, Zagreb Horvat, A. (1984./85.): Prilog tipolokoj klasifikaciji romanikih crkava kontinentalne Hrvatske, Bulletin 1 (55 i 56): str. 70, Zagreb Horvat, Z. (1989.): Strukture gotike arhitekture, Zagreb Horvat, Z. (1992.): Katalog gotikih profilacija, Zagreb Mauran, I. (1958.): Turska osvajanja, Osjeki zbornik, (6), Osijek McClendon, Ch. (2005.): The orginis of Medieval Architecture, New Haven and London Pami, J. (1991.): Gornjokredne bazaltoidne i piroklastine stijene iz voinske vulkanske mase na Papuku (Slavonija, sjeverna Hrvatska), Geoloki vjesnik, (44) Zagreb Summary CONSERVATION RESEARCH AND RENOVATION OF THE CHURCH OF ST. LUKE IN SREDNJI LIPOVAC
The Church of St. Luke in Srednji Lipovac is a protected cultural monument entered in the Registry of Cultural Property of the Republic of Croatia, List of Protected Cultural Property, no. Z-1299. Conservation research on the architectural corpus of the church has contributed to new insights into the stages of construction and the stylistic and morphological characteristics of this ecclesiastical building. The Church of St. Luke belongs to the corpus of single-nave ecclesiastical buildings with rectangular sanctuaries, built during the second half of the 13th century and early 14th century. One characteristic of these buildings is evidence in their structure and forms of a socalled transitional style. The entire 13th century was characterised by the parallel domination of Romanesque and Gothic architecture, but some buildings display an overlap, which in architectural terms is known as transitional style. In Croatia, this is particularly apparent at the end of the 13th century, in examples of smaller ecclesiastical buildings in rural architecture. In these buildings, the basic Romanesque concept used for the shape of the windows was adapted to suit newer, Gothic ideas. Instead of simple, semicircular sanctuaries, rectangular ones were introduced, with simple cross-rib vaults. The Church of St. Luke was built on an elevated site on the south slopes of the Poega Heights. The area has been inhabited since classical times, according to preliminary archaeological research ndings. The site with the church stands out from the surrounding landscape because of its dominant spatial position, and this is why the location was of great geographical and strategic signicance throughout the

Pami, J.; Belak, M.; Slovenec, D., (1992.): Donjomiocenski trahiandeziti (ooniti) Krndije u Slavoniji (sjeverna Hrvatska), Rad HAZU, Zagreb Sran, S. (1995.): Katolike upe u istonoj Hrvatskoj 1733/34. god. Osijek Stopar, I. (1987.): Karolinka arhitektura na Slovenskom, Ljubljana Vukievi-Samarija, D. (1986.): Sakralna gotika arhitektura u Slavoniji, Zagreb Vukievi-Samarija, D. (1993.): Gotike crkve Hrvatskog Zagorja, Zagreb Zadnikar, M. (1982.): Romanika v Sloveniji-tipologija i morfologija sakralne arhitekture, Ljubljana KRATICE USTANOVA ANK Arhiv upnog ureda Nova Kapela AFSP Arhiv Franjevakog samostana sv. Duha u Poegi MKRH-AKOSB Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela Slavonski Brod MKRH-AKOS Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Arhiv Konzervatorskog odjela GM-NG Gradski muzej Nova Gradika

Middle Ages. The turbulent history of the church is borne out by many sketches engraved on the cornerstones of the sanctuary. The characteristic formation of the rectangular sanctuary is shown by the under-girding and reinforcement of the north wall, indicating the potential to raise the walls higher. Although the Church of St. Luke lost its original Early Gothic architectural dimensions to Baroque and Historicist renovations, the results of conservation research work have revealed some transitional style elements in the design of the ground-plan, in the use of certain architectural details (fragments of the stone doorposts), in determining the geometry of the wall niche in the rear wall of the rectangular sanctuary, and in other details in which a 3:4:5 sided triangle and a ratio of 1:2 are used (sl.15). Among the ndings of conservation research, the discovery of Early Gothic frescoes in the sanctuary stand out, in which the central composition is positioned in the wall niche in the rear wall. The wall niche depicts the churchs patron, St. Luke the Evangelist, with St. Paul and a vine. On the south lateral face of the niche, there is a unique iconographic Early Gothic composition, painted according to a selected theme, full of symbolism, showing the conversion of St. Paul the Apostle. The saint, who was called Saul before his conversion to Christianity, is depicted in an expressive scene with a vine, one of the most vivid Biblical symbols, signifying the relationship between God and the Church, and at the same time, a phytomorphic symbol of Christ. Saul, who would later become the Apostle Paul, is painted in the central part of the south lateral face, in semi-prole, his left

146

| Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 33/34-2009./2010.

foot stepping forward and his right hand raised, in which he carries a sword, symbolising his martyrs death. The lower parts of the wall have revealed the remains of a wall painting depicting scenes of Hell and the Last Judgment (sl. 16). Fig. 16 Wall niche with frescoes after restoration work and presentation For the protective work required during the renovation of the Church of St. Luke, a conservationist approach was chosen which would display the complexity of all the building phases in the architectural history of the church as a whole. The presentation of medieval, Baroque and Historicist building structures was achieved in such a way as to emphasise, during plastering, the textures and ways in which building materials were used in the dierent phases of construction. When the ndings of conservation research work were presented, great attention was devoted to the many engraved sketches on the cornerstones of this Early Gothic church, as well as various applications

of lime plaster to the facade. These sketches, carved into the stonework, with their animal and anthropomorphic motifs, are unique to this medieval church, because they witness through their symbolism to its turbulent medieval history. The frontal cornerstones are interesting not only for their artistry, but also because they document history, and as such, represent architectural elements which should not be missed while looking around the church. Since the church inventory was destroyed in a re, a minimalist approach has been adopted to renovating the interior, emphasising the presentation of an Early Gothic wall painting, i.e. the wall niche on the rear wall of the sanctuary. The Early Gothic wall painting in the wall niche, depicting an iconographic composition of the churchs patron, St. Luke, with St. Paul, became the main focus of conservationist presentation of the interior of this Early Gothic church. Along with the wall painting on the rear wall of the rectangular sanctuary, the remains of Early Gothic wall illustrations in the church have also been displayed as a result of restoration work, including the Late Gothic tabernacle (sl. 17, 18).