Energy 0504

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...
UDK.621.31 ENJAAC 54 (4) (2005) 267 342
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

ISSN 0013-7448
ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE
energija
Godite 54 (2005) Zagreb 2005 Br. 4 SADRAJ
IZDAVA PUBLISHER
Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb
ZA IZDAVAA
Mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.
Saboli, D.: Modela propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama u frekvencijskom podruju od 5 do 30 Mz (izvorni znanstveni lanak) ........................... Zeljko, M.: Dinamika gradnje novih elektrana primjerena ili ne? (prethodno priopenje)................................................
POMO U IZDAVANJU
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Klepo, M.: Organizacija i rad rvatske energetske regulatorne agencije unutar novog okvira regulacije energetskih djelatnosti (pregledni lanak) ................................................ Tot, M.: Trgovina emisijama kao nain smanjenja emisije tetnih plinova (pregledni lanak) .........................................
UREIVAKI SAVJET THE PUBLISHING COUNCIL
Vijesti iz elektroprivrede i okruenja ........................................... Iz inozemne strune literature ...................................................... Ostalo ..........................................................................................
Mr. sc. Branko Grgi, dipl. ing. (predsjednik), HEP d.d., Split Adrijano Fier, dipl. ing., HEP Proizvodnja d.o.o., Rijeka Marijan Kalea, dipl. ing., HEP Prijenos d.o.o., Osijek Damir Karavidovi, dipl. ing., HEP Distribucija d.o.o., Osijek mr. sc. Mladen Mandi, dipl. oec., Zagreb dr. sc. Vladimir Mikulii, dipl. ing., FER Zagreb dr. sc. Niko Malbaa, dipl. ing., Ekonerg, Zagreb
UREDNIKI ODBOR EDITORIAL BOARD
Glavni urednik Editor-in-chief: dr. sc. Zorko Cvetkovi, dipl. ing. Urednik Editor: mr. sc. Slavica Barta-Kotrun, dipl. ing. Lektor imun agalj, prof. Graki urednik Graphic Editor: Miroslav Trajkovi
HEP d.d. Energija Urednitvo The Editorial Board Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb Telefoni: +385 1 /632-2641 i 632-2083 Telefaks: +385 1 /617-0438 e-mail: energija@hep.hr i slavica.barta@hep.hr www.hep.hr Godinje izlazi 6 brojeva. Godinja pretplata bez PDV-a (22 %) iznosi: - za pojedince 245,90 kn - za poduzea 394,16 kn - za studente 57,38 kn iro raun kod Zagrebake banke broj: 2360000-1400129978 Godinja pretplata za inozemstvo iznosi US$ 95. Devizni raun: Zagrebaka banka broj: 2000006299 Tisak: Intergraka d.o.o., Zagreb Naklada 1000 primjeraka
Fotograje na omotu:
TS 220/110 kV Mraclin (str. 1) TS 110/35 kV Zadar (str. 3.) TS 110/35 kV Katela (str. 4)
asopis je ubiljeen u Ministarstvu kulture i prosvjete Sektor informiranja pod brojem 161 od 12. 11. 1992.
Redakcija zavrena 2005 07 15
265
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
Upute autorima
Da bi se lanak mogao objaviti u asopisu ENERGIJA, potrebno ga je prirediti na sljedei nain: 1. Da bi se lanak objavio u ENERGIJI, ne smije biti ve objavljivan. Kad se preda Urednitvu ENERGIJE ne smije se vie ponuditi nekom drugom urednitvu. 2. Da bi lanak bio zanimljiv, mora biti jasan. Reenice kratke, a izrazi poznati. Pismo: latinica. Pisati valja u treem licu, ne upotrebljavajui pasivne oblike. 3. lanak ne bi smio imati vie od 20 stranica (kartica). Ukoliko to nije mogue, treba ga podijeliti u dva ili vie lanaka. 4. Poeljno je da se autori pridravaju meunarodnih normi (ukoliko nema domaih) kada se radi o mjernim jedinicama, znakovima i ostalim simbolima. Ukoliko nisu koristili navedene norme potrebno je da uz lanak dostave i osnovne podatke o simbolima i oznakam koje su koristili. 5. Svaki lanak mora imati: kratak saetak. U njemu se itatelju daje dovoljno informacija o sadraju lanka. Autor treba navesti nova otkria i spomenuti temeljna naela na kojima je izveo pokuse to ih je opisao u lanku. Ne smije imati vie od 200 rijei. kljune rijei (key words). To su izrazi koji itatelju u najkraem obliku naznauju sadraj lanka. One pomau itatelju da sazna je li mu lanak zanimljiv ili nije. kategorizaciju. Autor ima pravo predloiti u koju se kategoriju lanka ubraja njegov: u originalni znanstveni lanak, prethodno priopenje, pregledni lanak, struni lanak ili pripada izvjeima sa savjetovanja, vijestima iz svijeta itd. literaturu. Navodi se na kraju lanka redom kojim je spomenuta u lanku. Kad se autor u tekstu poziva na literaturu, u uglatoj zagradi pie se samo broj pod kojim je navedena. Podaci moraju biti toni i istiniti. 6. lanak mora imati naslov i jasno oznaene podnaslove. Ispod naslova treba napisati ime, prezime i mjesto stanovanja autora. 7. Na kraju lanka valja navesti podatke o autoru: znanstvenu titulu (dr.sc., mr.sc.), ime i prezime, struni naziv (prof, dipl. ing., oec, iur. i dr.), naziv ustanove u kojoj radi i punu adresu. 8. Naslov lanka, kategorizacija, saetak i kljune rijei moraju biti na istom listu papira. 9. Zbog sloenosti tehnike strune terminologije autori bi trebali, po mogunosti, nainiti saetke na engleskom jeziku. 10. lanak mora biti napisan na formatu A4 na raunalu u Wordu 2000 ili novijoj verziji, s razmakom izmeu redaka 1i1/2, u jednom stupcu. Ne treba koristiti poravnanje s desne strane, niti uvlaiti prvi red pasusa. Na lijevoj strani mora biti 4 cm irok rub za unoenje pogreaka, urednikih oznaka i dopuna. 11. Slike moraju biti u tif formatu, 1:1, rezolucije najmanje 300 dpi. Mogu biti uvuene u tekst, ali nije obveza. Tako pripremljeni rukopis predaje se Urednitvu na disketi ili CD-u sa jednom kopijom na papiru. Urednitvo pregleda lanak i daje ga recenzentima na ocjenu. Ukoliko recenzent povoljno ocijeni lanak, Urednitvo ga daje na metroloku recenziju, zatim na lekturu. Nakon toga slijedi tehnika obrada i slanje u tiskaru. O tome je li lanak primljen ili odbijen Urednitvo izvjetava autora. Da bi autori lake odredili u koju e kategoriju prema kvaliteti biti uvrten neki lanak, donosimo osnovne upute o kategorizaciji lanaka. IZVORNI ZNANSTVENI LANAK (originalni znanstveni rad, originalno znanstveno djelo; original scientific paper, Wissenschaftlicher Originalbeitrag) opisuje nove rezulatate istraivanja, tehnike ili aparate (npr. doktorska disertacija). Toj kategoriji pripada i dotad neobjavljeni rad koji pridonosi znanstvenoj spoznaji ili nekom shvaanju, a napisan je tako da svaki kvalificirani znanstvenik na temelju danih informacija moe: ponoviti pokus i postii opisane rezulatate s jednakom tonou ili unutar granice eksperimentalne pogreke, kako navodi autor ponoviti autorova zapaanja, proraune ili teorijske izvode i provesti slina mjerenja. PRETHODNO PRIOPENJE (preliminary note, Vorlaufige Mitteilung) sadri znanstvene spoznaje ili rezultate koji zahtijevaju objavljivanje. Rad obvezatno sadri jedan ili vie podataka novih znanstvenih informacija, ali bez dovoljno pojedinosti koje bi omoguile itatelju provjeru iznesene informacije na nain kako je prethodno opisano. PREGLEDNI LANAK (subject review, bersichtarbeit) jest izvjee o nekom posebnom pitanju o kojem je ve objavljena informacija, samo je ono u lanku objedinjeno i raspravljeno. Autor preglednog lanka obvezno treba dati podatke o svim objavljenim radovima kojima se koristio u svom radu (treba navesti literaturu i svrstati je redom kojim se pojavljuje u tekstu), a ako je mogue, u literaturi valja navesti i radove koji bi pridonijeli razvoju razmatrane problematike. STRUNI LANAK (professional paper, Fachlicher Beitrag) daje korisne priloge s podruja ija problematika nije vezana za izvorma istraivanja. To znai da rad mora biti novost u odreenom podruju djelatnosti. To se npr. odnosi na naknadno ponavljanje poznatih istraivanja koje se smatra korisim radom u svezi sa irenjem znanja i prilagoavanja izvornih istraivanja potrebama drutva i znanosti. Nakon primjene uputa potpuno zavrene i kompletirane lanke treba uputiti na adresu: Hrvatska elektroprivreda - Urednitvo asopisa Energija, mr. sc. Slavica Barta, Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska ili na e-mail: energija@hep.hr ili slavica.barta@hep.hr Objavljeni se lanci honoriraju. Autor (i suautori) dobivaju besplatno po dva primjerka asopisa u kojemu je objavljen njihov lanak. U roku mjesec dana nakon primitka broja u kojemu je objavljen njegov lanak (prvi) autor moe dostaviti Urednitvu prijedlog ispravaka moebitnih tiskarskih pogrjeaka (navodei stranicu, stupac, redak, uz napomenu o tome kako stoji i kako treba biti), da bi se potrebne ispravke mogle objaviti u sljedeem broju asopisa. Ako je potrebno, Urednitvo se obraa samo prvom navedenom autoru. U sluaju bilo kakvih nejasnoa ili razliitih stavova, prihvaaju se samo stavovi to ih iznese prvi autor. Molimo autore da tu injenicu uzmu u obzir.
energija
A S O P I S H R V A T S K E E L E K T R O P R I V R E D E
Glasilo je energetiara, elektroinenjera i elektrotehniara. Izdaje ga Hrvatska elektroprivreda d.d. uz pomo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Njime se koriste mnogi znanstvenici i strunjaci u naoj zemlji, a poznat je i vanijim referalnim centrima u inozemstvu. U Energiji se tiskaju izvorni znanstveni lanci kao i lanci iz prakse, vijesti iz elektroprivrede i okruenja, zanimljivosti iz svijeta, priopenja i lanci graditelja elektroenergetskih objekata, proizvoaa strojeva i materijala. Energija je ve niz godina indeksirana u sekundarnom bibliografskom izvoru INSPEC - The Institution of Electrical Engineering, England. Stoga se objavljeni lanci uzimaju u obzir za vrednovanje znanstvenog rada, prema novom Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, objavljenom u Narodnim novinama broj 84, od 11. srpnja 2005. godine. UREDNITVO
Rije glavnog urednika

S brojem 2 naeg asopisa oprostili smo se od naeg dugogodinjeg urednika gospoe Zdenke Jeli, prof. Gospoa Jeli je nastupila kao urednik 1970. godine i u proteklih 35 godina ostavila duboki trag u ivotu i djelovanju asopisa ENERGIJA. Uporno se zalagala da asopis odri i pobolja svoju kvalitetu, a to joj i nije bilo uvijek lako u turbulentnim vremenima kroz koja je asopis prolazio. Siguran sam da e svi oni mnogobrojni suradnici asopisa koji su s gospoom Jeli dolazili u kontakt sauvati o njoj najbolju uspomenu. Koristim ovu priliku da se u svoje ime, u ime Ureivakog savjeta i u ime svih suradnika asopisa zahvalim naoj gospoi Zdenki na uspjenoj i iskrenoj suradnji, te da joj poelim uspjeh u njenim buduim aktivnostima.
266
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
MODEL PROPAGACIJE SIGNALA U RAZDJELNIM ELEKTROENERGETSKIM MREAMA U FREKVENCIJSKOM PODRUJU OD 5 DO 30 MHz

Dr. sc. Dubravko SABOLI, Zagreb
UDK 621.316.1:654.01 IZVORNI ZNANSTVENI RAD U lanku se prikazuje model propagacije visokofrekvencijskih signala razdjelnim elektroenergetskim mreama, u frekvencijskom podruju do 30 MHz, namijenjenom za irokopojasne PLC komunikacijske sustave. Kljune rijei: irokopojasni PLC sustavi, model propagacije, frekvencijska domena.
1. UVOD Elektrodistribucijska mrea u svakom sluaju ima vie prikljunih toaka na kojima se mogu pojavljivati razliite opteretne impedancije, ZT. Najopenitije, ona se moe ilustrirati kao na slici 1., na kojoj su oznaeni polariteti napona i struja na prilazima mrei u skladu s konvencijom koju emo primijenjivati kroz cijelo ovo poglavlje. Mi emo uvijek promatrati propagaciju izmeu prilaza s rednim brojevima 1 i 2, dok na ostale prilaze mogu biti spojene bilo kakve impedancije ili neovisni izvori. Impedanciju spojenu na prilaz rednog broja i zvat emo ZTi, a naponski izvor spojen na prilaz i zvat emo Ei. I impedancije i izvori moraju se pretpostaviti konstantnima za vrijeme izvoenja mjerenja. U stvarnosti, ti se parametri mijenjaju u vremenu, ali dosta sporo (minute, sati), tako da metoda sasvim sigurno funkcionira.
Nai glavni ciljevi u ovom istraivanju su: dobiti metodu za izraunavanje/mjerenje kompleksnog faktora priguenja izmeu prilaza 1 i 2; omoguiti raunanje/mjerenje utjecaja impedancija spojenih na tree prilaze mree, osim 1 i 2. Sutinska razlika izmeu mjerenja i simulacije na ovome naelu je u tome da se u mjerenju mrea tretira kao crna kutija u kojoj nita nije poznato. Rezultati dobiveni na taj nain obuhvaaju, napose, sve oblike irenja signala, bilo direkto voenjem vala kroz vodie, ili pak prijenosom elektromagnetskih valova izraenih u prostor s PLC strukture, pa ponovno primljenih na toj istoj mrei. Simulacija nema tu openitost, s obzirom da se ona koristi jednadbama linija, koje u sebi sadre pretpostavku da se irenje vala odvija jedino TEM modom kroz prijenosne linije koje se nalaze u mrei. Stoga je vrlo interesantno usporediti rezultate dobivene na jedan i drugi nain. 2. OSNOVNA ANALIZA PROPAGACIJE U DVOPRILAZNOM MODELU MREE Osnovna analiza temelji se na izraunavanju propagacije izmeu dva prilaza PLC mrei preko njenih z parametara, izraenih pomou impedancija koje se mogu mjeriti na ulazima u mreu. Vidjet emo da je u svakom sluaju mogue izraunati kompleksni faktor priguenja mjerei impedancije koje se vide na prilazima mrei, uz poznate uvjete na ostalim prilazima. Zapoet emo najjednostavnijim i najvanijim sluajem, kada promatramo priguenje izmeu dva prilaza, dok su svi ostali prilazi zakljueni vremenski nepromjenjivim zakljunim impedancijama. To znai da 267
Slika 1. PLC mrea kao vieprilazni sklop, s oznaenim referentnim polaritetima struja i napona
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
za vrijeme koje je potrebno za izvoenje triju potrebnih mjerenja nema promjena u zakljuenjima preostalih (skrivenih) prilaza. Veliine potrebne za izraunavanje priguenja moemo ekstrahirati iz dva mjerenja s jednog prilaza, dok je onaj drugi u praznom hodu, odnosno kratkom spoju, te jednog mjerenja s drugog prilaza, dok je prvi u praznom hodu (ili kratkom spoju). Zbog prirode nae metode, koja se sastoji u mjerenju ili simulaciji impedancija, najpogodniji oblik parametara mree jesu z parametri. Modelirajui pasivnu, linearnu i vremenski stalnu PLC mreu z-parametrima, dobivamo nadomjesnu shemu za raunanje priguenja prikazanu na slici 2.
Iz toga slijedi opi izraz za priguenje napona, izraen z parametrima i opteretnim impedancijama: (5) Priguenje napona uope ne ovisi o impedanciji izvora signala, Z0, na prilazu 1. Izrazit emo i druge omjere napona prisutnih u ovoj mrei. Parametri z11 i z22 denirani su kao impedancije koje se vide s prilaza 1, odnosno 2, kada je onaj drugi prilaz u praznom hodu. Prema tome, ova se dva parametra dobivaju direktno: z11 = Z1P ; z22 = Z2P (6)
Slika 2. Nadomjesna shema PLC medija zakljuenog na dva prilaza, koja slui za odreivanje priguenja, U1/U2, izmeu prilaza 1 i 2. Svi ostali prilazi zakljueni su konstantnim impedancijama.
Ovdje i dalje, oznaka ZiP obiljeava impedanciju koja se vidi (mjeri) s prilaza i, kada je onaj drugi prilaz, ili svi drugi prilazi u vieprilaznoj mrei, u praznom hodu. Isto tako, oznaka ZiK obiljeava impedanciju koja se vidi (mjeri) s prilaza i, kada je onaj drugi prilaz u kratkom spoju, te kada su svi ostali prilazi u vieprilaznoj mrei u praznom hodu. Da bi se odredio parametar z12, potrebno je provesti jo jedno mjerenje, npr. mjerenje impedancije s prilaza 1, kada je prilaz 2 u kratkom spoju: (7) Korijen ima dva rjeenja pomaknuta za 180O u kompleksnoj ravnini. Kasnije emo vidjeti da ta dvojnost zapravo ne predstavlja nikakav problem, kada je rije o raunanju priguenja u dvoprilaznoj mrei. No, kod poopenja metode na Nprilazne mree bit e vano poznavati toan iznos amplitude i faze priguenja, pa e se pitanje predznaka ovoga korijena morati razrijeiti. Neodreenost u predznaku u osnovi dolazi iz injenice da naa mjerenja na dvije strane mree nisu vremenski sinkronizirana. No, ona se moe razrijeiti na temelju zikalnog znaenja transimpedancija u z matricama. O tome kasnije. Za sada, u daljnjim raunima zadravamo pozitivan predznak. Isti parametar, z12, moe se izraziti i na drugi nain, iz pokusa kratkog spoja izvedenog na drugom prilazu: (8) Koristei mjerene podatke iz (6) i (7), opi izraz za priguenje prema (5) moemo napisati kao: (9) Alternativan izraz dobiva se pomou podataka iz (8) umjesto iz (7):
Jednadbe konturnih struja glase: II (Z0+z11) + III z12 = E II z12 + III (ZT + z22) = 0. Naponi i struje na prilazima etveropolu su: U1 = E Z0 I1 U2 = I2 Z2 I1 = II ; I2 = III. (2) (1)
Iz toga slijede rjeenja za struje I1 i I2:
(3)
Izraz u nazivniku, koji je determinanta matrice sustava, oznaavat emo krae kao: = (ZT + z22) (Z0 + z11) z212 Naponi na prilazima iznose:
(4)
(10)
268
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
Lako je dokazati da su potonja dva izraza u svakom sluaju identina. Priguenje napona kod propagacije s prilaza 1 na prilaz 2, kada je prilaz 2 neoptereen (ZT ), je:
Vrijedi, naravno, da je R + jX = Z0 (r + jx). Argument i fazni kut ove impedancije su:
(15) (11) Decibelski izraz za amplitudno-frekvencijsku karakteristiku priguenja je: 3. PROIRENJE METODE NA MREE S VIE OD DVA PRILAZA (12) Fazno-frekvencijska karakteristika priguenja napona moe se izraunati ovako: (13) Svi izvedeni izrazi u pogodnoj su formi da se mogu normirati na impedanciju izvora Z0, koja e u stvari biti impedancija mjernog instrumenta, jednaka 50 . Mjerenja na kojima e se bazirati modeliranje obavit e se mjernim instrumentom Anritsu Site Master S114B. Podaci se izvorno dobivaju u obliku kompleksnog faktora reeksije u odnosu na impedanciju instrumenta. Podaci koje instrument daje su decibelski iznos faktora reeksije i iznos kuta faktora reeksije izraen u radijanima. Dakle: raspoloivi mjerni podaci: Modul faktora reeksije dobivamo iz mjerenog rezultata kao: = 10R/20, pa prema tomu dalje radimo s podacima (,), pri emu je faktor reeksije jednak F = exp(j). Kako je faktor reeksije jednak F = (Z Z0)/(Z + Z0), impedancija normirana na Z 0, kojoj odgovara faktor reeksije F iznosi: Neka pasivna linearna mrea odreena je u potpunosti svojim z parametrima. Budui da su z matrice takvih mrea simetrine prema glavnoj dijagonali, za N prilaznu mreu potrebno je mjerenjima pronai N(N+1)/2 parametara (impedancija). Drugim rijeima, mreom koja sadri toliko impedancija, ako se u njoj moe napisati N linearno nezavisnih jednadbi konturnih struja, mogue je jednoznano modelirati nepoznatu mreu. Mi, meutim, neemo mjeriti izravno z paremetre, jer to zahtijeva dvostrana istodobna i sinkronizirana mjerenja na prilazima. Umjesto toga, mi emo nainiti ukupno N(3N1)/2 mjerenja, dakle neto vie, ali e ta mjerenja biti jednostavnoga tipa, i bit e izvoena iskljuivo na po jednom prilazu u jedno vrijeme. Za mree s vrlo velikim N, omjer broja mjerenja u naoj metodi i broja mjerenja kod direktnog odreivanja z parametara teit e ka 3, ali npr. za troprilaznu mreu on e biti svega dvaput vei, dok e kod etveroprilazne mree biti vei za faktor 11/3. Veliki dobitak za tu cijenu je mjerenje bez ikakve potrebe za sinkronizacijom mjerene aparature i njenim zikim povezivanjem na razliitim lokacijama diljem promatrane razvodne mree, iji prostorni gabariti mogu biti izuzetno veliki. Naponi i struje na prilazima mrei prema slici 1. povezani su sljedeim skupom jednadbi:
(16)
Dakle, kompleksna normirana impedancija, z = r + jx, ima sljedee komponente:
Parametri zij odreeni su izrazom: (17)
(14)
Dakle, z parametar s indeksom ij odreen je omjerom napona na prilazu i i struje na prilazu j, kada su struje na svim drugim prilazima jednake nuli, tj. kada su svi drugi 269
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
prilazi u praznom hodu. No, s obzirom da su svi drugi prilazi u praznom hodu, struju Ij moemo izraziti kao omjer napona Uj i impedancije koja se vidi s prilaza j kada su svi drugi prilazi u praznom hodu, tj. Ij = Uj / ZjP. Iz denicije (17) vidi se da je ZjP = zjj, tako da parametar zij moemo izraziti kao: (18) Gornji indeks P oznauje da su svi drugi osim j-tog prilaza u praznom hodu. Oznaka j,iP obiljeava priguenje napona pri propagaciji s prilaza j na prilaz i, kada su svi drugi prilazi mree u praznom hodu. Kako se mjeri priguenje napona izmeu dva prilaza, dok su svi drugi u vrsto deniranom stanju, prouili smo ranije. Moemo napisati dva ekvivalentna izraza za priguenje s prilaza j prema prilazu i: (19) Da bismo, dakle, pronali kompleksno priguenje j,iP, moramo izvriti 3 mjerenja. U N prilaznoj pasivnoj linearnoj mrei postoji ukupno 1 + 2 + 3 + + (N 1) = N(N1)/2 razliitih zij parametara s nejednakim indeksima, i j. To je zato to je z matrica dijagonalno simetrina. Glede dijagonalnih parametara, zjj, za njihovo odreivanje dovoljno je samo jedno mjerenje impedancije s prilaza j, dok su svi drugi prilazi u praznom hodu, jer su ti parametri jednaki impedancijama koje se vide s prilaza j, dok su svi ostali neoptereeni. Iz toga slijedi da je ukupan broj mjerenja potreban u naoj metodi, koja moramo poduzeti da bismo odredili sve z parametre Nprilazne mree, jednak N + 3N(N1)/2, odnosno N(3N1)/2, kao to smo ve ranije naveli. Odredivi na opisani nain sve potrebne dijagonalne z parametre i priguenja, z matricu iz (16) moemo napisati u ovom obliku:
Napomenimo ovdje vrlo vanu stvar: impedancije koje su u (21) oznaene velikim slovom Z, s odgovarajuim indeksima, predstavljaju izmjerene (ili izraunate) impedancije dvoprilaznog sklopa (etveropola) s prilazima i i j, dok su svi drugi prilazi mree apstrahirani. Stoga u njima vrijedi, kao to smo ranije ve dokazali, strogi identitet: ZjP ZiK = ZiP ZjK. Iz gornje je jednadbe lako provjeriti da je taj identitet ekvivalentan sa sljedeim: zjj i,jP = zii j,iP (22)
koji izrie da su z parametri sa zamijenjenim poretkom indeksa meusobno identini, tj. da je z matrica, naravno, simetrina u odnosu na glavnu dijagonalu. Time smo zavrili opis ekstrakcije z parametara nepoznate mree iz mjernih podataka o impedancijama koje se vide s prilaza te mree. Sada emo nastaviti s odreivanjem kompleksnog faktora priguenja napona prilikom propagacije izmeu dva prilaza u Nprilaznoj mrei, u kojemu e se reektirati i utjecaj impedancija spojenih na ostale prilaze mrei. Promatrat emo propagaciju s izvora (odailjaa) spojenog na prilaz 1, prema prilazu rednog broja i. Naponi na prilazima mrei prema slici 1 jednaki su Ui = Ei ZTi Ii. Ei su nezavisni naponski izvori spojeni na i-te prilaze tako da im se referentni polaritet poklapa s referentnim smjerom struja Ii. ZTi su opteretne impedancije spojene izvana na prilaze i. U sljedeim razmatranjima stavit emo da su svi naponski izvori, osim onoga na prilazu 1, jednaki nuli, dakle, Ei = 0, i [2, N]. Tako (20) poprima oblik:
(23)
(20)
odnosno:
(24) Dakle, element matrice zij moe se izraunati iz pripadajueg dijagonalnog elementa, zjj, i iz priguenja j,iP. Naravno, priguenje s prilaza j na isti taj prilaz j jednako je 1, tj: j,iP = 1. Stoga na glavnoj dijagonali preostaju samo dijagonalni z parametri. Vrijedi: (21) Determinante u ovoj formuli denirane su kao: 270
Prema Cramerovom pravilu, rjeenja za struje Ij glase: (25)
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
(26)
(27)
U (27), j-ti stupac zamijenjen je vertikalnim vektorom s jedinicom na prvom mjestu, i nulom na svim ostalima. Znajui sada rjeenja za sve struje, sreivanjem lako dobivamo opi izraz za priguenje napona prilikom propagacije s prilaza 1 na bilo koji drugi prilaz rednog broja i, i [2,N], kao:
(28)
priguenje mogue izraunati tono do na predznak. to se tie modula faktora priguenja, predznak z12 nije vaan. Faza faktora priguenja zbog krivog predznaka i sama mijenja predznak, odnosno, imaginarni dio faktora priguenja mijenja predznak. Sve u svemu, za na propagacijski model, odnosno mjernu metodu, nevaan je predznak transimpedancije z12, dokle god se zadravamo na modeliranju mree dvoprilaznim sklopom (etveropolom). No, elimo li u razmatranje ukljuiti ukupno N prilaza, z parametre emo ekstrahirati iz mjerenih impedancija, a ve letiminim pogledom na (20) vidimo da u tom sluaju moramo poznavati tone iznose kompleksnih brojeva faktora priguenja koji se tamo pojavljuju, to ukljuuje i poznavanje predznaka. Raunanjem determinanti sustava lako emo se uvjeriti da, osim predznaka, i njihovi iznosi ovise o predznacima transimpedancija. Rjeavanje ovoga problema zapoet emo razmatranjem najjednostavnijeg sluaja zamislivog u PLC sustavima, kada itav promatrani dvoprilazni sklop ini jedan odsjeak prijenosne linije duljine l. Prema [4], napon i struja na mjestu udaljenom z metara od tereta kojim je linija zakljuena su:
(29) 4. ODREIVANJE PREDZNAKA TRANSIMPEDANCIJA U (21) nalazi se denicija transimpedancije, zij. Kada se transimpedancija odreuje metodom mjerenja impedancija na prazno i na kratko, dakle bez vremenski sinkroniziranog mjerenja na prilazima i i j, u izrazima se uvijek pojavljuju korijeni iz kompleksnih brojeva, npr. . Sve impedancije koje se pojavljuju u tom izrazu su prave, odnosno izmjerene impedancije, pa stoga njihovi realni dijelovi u linearnim pasivnim mreama moraju biti iskljuivo pozitivni po predznaku. Meutim, transimpedancija ne mora imati osobine prave impedancije. Ona je u stvari faktor koji povezuje napon na jednom prilazu sa strujom na drugom, u okolnostima odreenim denicijom z parametara. U openitoj mrei taj odnos, po amplitudi i po faznom kutu, moe biti bilo kakav. Stoga nije korektno zahtijevati da transimpedancija ima pozitivan realni dio. Time bi se kategorija mrea koje se mogu u potpunosti opisati z parametrima svela samo na one mree, kod kojih fazni pomak izmeu struje na jednom prilazu i napona na drugome, dok je taj u praznom hodu, ne izlazi izvan okvira /2. Ono to nama treba je transimpedancija koja doputa fazni kut izmeu tih dviju veliina u rasponu . Pogledamo li izraz za priguenje u dvoprilaznoj mrei, (9), vidjet emo da je, ukoliko ne obraamo panju na predznak korijena kojim se odreuje z12, kompleksno
U0+ je kompleksni napon vala koji putuje u smjeru +z, a je kompleksni faktor reeksije na teretu spojenom u toki z = 0. Konstanta je kompleksni faktor irenja ( + j), u smislu u kakvom je ve koriten u ovome poglavlju. Promatrat emo odnos napona na otvorenom kraju linije (z = 0) i struje na drugom kraju (z = l). Budui da je faktor reeksije jednak +1, ovaj odnos evidentno iznosi: (30) Modul i argument transimpedancije z12 su dakle:
(31)
Kada je priguenje vrlo malo, vrijedi priblino: |z12| = Z0 / |sin l|; |z12| = Z0 el; Arg (z12) = /2.
Kada je priguenje veliko, pribline relacije su: Arg (z12) = l. Ako je ukupno priguenje, el, zanemarivo, mrea nema gubitke, a svi z parametri u njoj moraju imati imaginarne 271
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
vrijednosti [4], tako da fazni pomaci izmeu struje na jednom prilazu i napona na drugom prilazu koji je u praznom hodu mogu biti samo +/2 ili /2. U PLC sustavima zanimljiviji je drugi sluaj, jer elektrine razvodne mree na visokim frekvencijama uvijek, osim na najkraim udaljenostima, imaju velike iznose priguenja. Tada fazni kutovi transimpedancija mogu poprimati bilo kakve vrijednosti, odnosno, odreeni su zapravo zikim gabaritima mree. Lako je, naime, pokazati da se u pogledu karakteristinih frekvencija fazne karakteristike situacija ne mijenja, ako je mrea strukturirana tako da u sebi sadri odsjeke linija iste duljine, l. Nadalje, mnoge elektrodistribucijske mrene strukture, pogotovu one unutar zgrada, graene su kao prostorno periodike strukture. Dakle, u PLC mreama s visokim priguenjem fazni kut transimpedancije moe biti bilo kakav, s tim da je on openito razmjeran frekvenciji i duljini sastavnih odsjeaka mree (naime, Arg (z12) = l). Razmotrimo sada jedan nain odreivanja predznaka korijena Primijetimo da je Arg(z12 ) = Arg(Z ) + Arg(Z2P Z2K). Kvadrat napona U1, dok je prilaz 1 u praznom hodu, dobiva fazni pomak u odnosu na kvadrat struje I2 zato to impedancija Z1P ima izvjesni fazni pomak, te zato to razlika Z2P Z2K takoer unosi odreeni fazni pomak. Prvi sluaj nastaje zbog kompleksnosti ulazne impedancije vidljive na prilazu 2, dok je prilaz 1 u praznom hodu, a drugi reprenzentira propagaciju kroz preostali dio mree. Impedancija Z1P je prava (mjerena) impedancija, koja se uvijek nalazi u prvom ili u etvrtom kvadrantu kompleksne ravnine, a njezin fazni pomak je iskljuivo u granicama [/2, +/2]. Naprotiv, razlika Z2P Z2K nije prava impedancija, a njezin fazni pomak moe biti bilo gdje u podruju [0, 2]. Prilikom raunanja kutova moramo pripaziti na predznake koje uzimamo. Naime, kod raunanja pomou elektronikih raunala, argumenti kompleksnih brojeva izraavaju se uvijek kao glavna vrijednost funkcije Atan kvocijenta imaginarnog i realnog dijela, to izaziva dvoznanost u domeni [0, 2]. Stoga emo kod raunanja a posebno , pri emu je Arg (z12) [0, 2]. Iz toga e biti: z12 = |z12| exp(j Arg z12). Argument transimpedancije emo izraunati kao: Arg(z12) = Arg[/2, +/2](Z1P)/2 + Arg[0, 2](Z2P Z2K)/2, gdje je: (32)
P 1 P 1 2 P 1
Arg[0, 2](Z2P Z2K)/2 je polovina argumenta razlike

impedancija Z2P i Z2K, izraena kutom koji je iskljuivo izraen kao broj izmeu 0 i 2 rad, odnosno izmeu 0 i 360O. Naprimjer, ako je Z2P = (5j10) , a Z2K = (7+j4) , tada je Z2P Z2K = (2j14) , odnosno, Arg (Z2P Z2K) = 261,87O, odnosno, Arg[0, 2](Z2P Z2K)/2 = 130,93O. Pogledajmo kako to funkcionira na cjelovitom primjeru. Neka su izmjereni podaci ovakvi: Z1P = (55j20) ; Z2P = (65j35) ; Z2K = (30+j50) . Raunamo: |z12|2 = |55j20| |(6530)j(35+50)| = 5379,71 2 |z12| = 73,35 . Arg(z12) = 0,5 Arg[/2, +/2](55j20) + 0,5 Arg[0, 2] ((6530)j(35+50)) = 0,5 (19,98 O) + 0,5 292,38O = 126,21O. Dakle, z12 = 73,35 (cos126,21O + j sin126,21O) = (43,33+j59,33) . 5. SIMULACIJA ODSJEAKA KOD KOJIH SE PRIJENOS NE ODVIJA PO ISTOM PARU VODIA Prethodni odjeljak obuhvaa osnovnu metodu simulacije i jedan primjer gdje se propagacija u mrei odvija po istom paru vodia u koritenom troilnom kabelu. U realnosti postoje situacije zbog kojih je nuno razraditi model za simulaciju odsjeaka u kojima signal ne propagira po istom paru vodia, ve se barem negdje u mrei irenje odvija presluavanjem izmeu razliitih parova vodia u kabelima. Nas kod razrade propagacijskog modela ne zanima u prvom redu presluavanje kao takvo, u onom tetnom smislu, nego utjecaj prijenosa takvim dionicama na ukupne propagacijske osobine kanala. Kada je rije o prijenosu komunikacijskih signala PLC mreama, on se injektira u mreu na dva osnovna naina:
izraunati posebno
pobudom izmeu faznog i neutralnog vodia; ili bolje pobudom izmeu neutralnog i zatitnog vodia (za
to je, meutim, potrebno izvesti odreeno prethodno kondicioniranje postojee mree). U prvom sluaju se u zgradama s trofaznim prikljukom evidentno moe dogoditi da se signal alje po jednom, a prima po drugom faznom vodiu. To se moe uiniti namjerno, ali, isto tako, mogue je da nema drugog izbora, ili ak da se uope ne zna za takvu injenicu. Pritom je u svakom sluaju neutralan vodi uvijek zajedniki. U drugom sluaju nema takve opasnosti, ali se moe pojaviti potreba za simuliranjem utjecaja spajanja odreenih impedancija izmeu nekog od faznih i neutralnog vodia na propagacijske prilike u mrei sazdanoj od para neutralnog i zatitnog vodia. Takav je utjecaj prisutan zbog postojee
Arg
(Z )/2 je polovina argumenta od Z izraenog u kutovima izmeu /2 i +/2 rad, odnosno izmeu 90O i +90O (npr. ako je fazni kut od Z1P jednak 60O, onda je rezultat 30O; ako je fazni kut od Z1P jednak +50O, onda je rezultat +25O).
[/2, +/2]
272
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
sprege izmeu vodia, ali je on, naravno, znatno priguen u odnosu na utjecaj iste takve impedancije spojene na pravi prikljuak mree. Razmotrivi ove mogue scenarije, nalazimo da je za cjelovito modeliranje prijenosa visokofrekvencijskih signala razvodnim mreama potrebno poznavati model propagacije presluavanjem u troinoj strukturi, gdje je jedna ica zajednika. Pod troinom strukturom razumijemo bilo koji tro- ili vieilni kabel, u kojem promatramo propagaciju izmeu dva prikljuka nainjena na tri vodia, pri emu je jedan zajedniki. Analizu emo zapoeti uvodom o spregnutim linijama prema [4], zbog uvida u osnovna zikalna svojstva propagacije po spregnutim linijama. Odredit emo izraze kojima se elementi ekvivalentne sheme mogu izraunati iz impedancija jednostavne prijenosne strukture bez presluavanja (slanje i prijam na istom paru vodia), ime emo omoguiti jednostavno simuliranje odsjeaka s presluavanjem, na temelju izraunavanja impedancija prisutnih na obinim linijama. Postupak baziran na jednostavnoj opoj teoriji spregnutih linija daje jednostavne analitike izraze za potpuno simetrine troilne kabele. Na slici 3. prikazan je odsjeak kabela s oznaenim nainom prijenosa signala (a), zatim s konguracijama u kojima su se mjerile valne impedancije, te sa shematskim prikazom (d). Na dovoljno niskim frekvencijama, na kojima se ne mogu razviti valovodni modovi, ovakvim linijama mogu propagirati dva moda: tzv. parni (engl. even mode) i neparni (engl. odd mode). Ukupne karakteristike dobivaju
se superpozicijom ta dva moda. Bez ulaenja u izvod, koji je dan u [4], navest emo gotove izraze za z parametre ovakvog etveroprilaznog sklopa, uz denicije struja i napona kao na slici 3. Z0e je valna impedancija kada je linija pobuena u parnom modu, tj. kada su struje prikljuaka 1 i 2, odnosno 3 i 4, meusobno jednake po iznosu i po fazi. Z0o je valna impedancija kada je linija pobuena u neparnom (diferencijalnom) modu, tj. kada su struje prikljuaka 1 i 2, odnosno 3 i 4, meusobno jednake po amplitudi, a suprotne po fazi.
(33)
Recimo da elimo izraunati kompleksni faktor prijenosa prilikom propagacije s prikljuka 1 na prikljuak 3, i to pomou impedancija na prazno i na kratko, gledano s ta dva prikljuka, kada su ostali u praznom hodu. Impedancija koja se vidi s prikljuka 1, dok je prikljuak 3 u praznom hodu, evidentno je jednaka z11. Impedancija koja se vidi s prikljuka 3, dok je prikljuak 1 u praznom hodu, iznosi oigledno z33, a to je opet jednako z11. Pitanje je, kakva se impedancija ZK13 vidi s prikljuka 1, kada je prikljuak 3 u kratkom spoju? Ona se jednostavno pronalazi iz z parametara, uvrstivi u jednadbu [zij] [ij] = [ui] sljedee vrijednosti: i2 = i4 = 0; u3 = 0. Slijedi da je: (34) Prema (33), to iznosi:
(35)
Sada emo dokazati da se ova impedancija moe prikazati kao linearna kombinacija sljedeih dviju impedancija:
Slika 3. (a) Prijenos signala se odvija presluavanjem. Pobuuje se jedan par vodia (npr. plaviutozeleni), a prijam na drugom kraju vri se na drugom paru vodia (npr. smeiutozeleni). (b) Valna impedancija Z01 mjeri se prikljuivanjem na dva vodia u troilnom kabelu. Trei vodi se ne pobuuje. Zbog simetrije je svejedno koji par se koristi. (c) Shematski prikaz denicije struja i napona strukture na slici (a), nacrtan plono zbog bolje preglednosti.
ZP14 = Z1P, koja se vidi s prikljuka 1, kada su svi drugi

prikljuci (pa tako i prikljuak 4) u praznom hodu;
ZK14, koja se vidi s prikljuka 1, kada je prikljuak 4 u
kratkom spoju, a svi su ostali u praznom hodu. Drugim rijeima, propagacijska svojstva prilikom prijenosa signala presluavanjem izmeu dviju spregnutih linija mogu se jednoznano izraziti pomou propagacijskih 273
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
svojstava prilikom prijenosa kada su i ulazni i izlazni prikljuak na jednoj od tih linija, i obratno. U svakom sluaju, impedancija ZP14 razmjerna je veliini coth( l), dok je ZK14 razmjerna sa tanh( l). Faktori razmjernosti za te dvije veliine su isti, i odgovaraju valnoj impedanciji Z0(14) koju vidi signal propagirajui na taj nain. Zbog kraeg pisanja uvest emo sljedee konstante: X = (Z0e + Z0o)/2; Y = (Z0e Z0o)/[2(Z0e + Z0o)]. Slijedi: ZK13 = X coth( l) Y / [sinh2( l) coth( l)]. To emo pokuati napisati kao linearnu kombinaciju od ZP14 i ZK14. Ako je to mogue, dobit emo jednoznano rjeenje za koecijente U i V: (36) Sredivi nazivnik u oblik sinh( l)cosh( l), te pomnoivi itavu jednadbu tim izrazom, dobivamo: (37) Iz toga slijede uvjeti za nepoznate konstante U i V: V = Y; U + V = X. Rjeenje toga sustava je: V = Y; U = X Y. Povratnom supstitucijom dobivamo konane izraze:
Kako su valne impedancije konstantne (sigurno barem u podruju frekvencija koje je nama interesantno), ovaj izraz ima linearnu formu: ZK13 = a ZP14 + b ZK14. Vano je zapaziti da uvijek vrijedi jednakost: a + b = 1. Za vrlo jako spregnute linije vrijedi prema gornjemu priblienje: ZK13 ZP14, tj. b = 0. Za slabo spregnute linije vrijedi pak ZK13 ZK14, tj. a = 0. Koristei identitet Z20(14) = ZP14 ZK14, (39) moe dobiti jo jednu ekvivalentnu formu: (42) Nama je ipak za praktine svrhe znaajniji oblik (41). Ovoga trenutka jo nam nisu poznate valne impedancije Z0e i Z0o. Treba uoiti da srednji (utozeleni) vodi nije na potencijalu zemlje, nego je na njemu neko geometrijsko mjesto u okolnom prostoru i izmeu vodia, ovisno o pobudi i geometrijskim svojstvima. To, meutim, nema utjecaja na ovu analizu. Daljnju emo analizu nastaviti uz pomo eksperimentalno dobivenih podataka, a zapoet emo navoenjem tonih denicija izmjerenih impedancija Z1P i Z1K, koje emo koristiti za odreivanje impedancije ZxK.
Z1P = R1P + j X1P je impedancija koja se vidi s s

(38) prikljunica strukture prema slici 3 (b), kada su svi vodii s druge strane u praznom hodu (tj. meusobno izolirani).
Prema tome, moemo napisati: (39) Ostaje jo utvrditi kolika je valna impedancija kada se pobuuje samo jedna linija u sustavu. Nju emo odrediti kao geometrijsku sredinu impedancija koje se vide s prikljuka 1, kada je prikljuak 4 u praznom hodu, odnosno u kratkom spoju, tj: Z20(14) = ZP14 ZK14 . Kako je ZP14 = z11, treba jo samo pronai ZK14. Ova se vrijednost nalazi iz sustava [zij] [ij] = [ui], uvrtavanjem i2 = i3 = 0; u4 = 0. Slijedi da je Z20(14) = z112 z142, pa se pomou (33) dobiva: (40) Dakle, ova valna impedancija jednaka je aritmetikoj sredini izmeu valnih impedancija za parni i za neparni mod. Stoga se (39) moe napisati u obliku: (41)
Z1K = R1K + j X1K je impedancija koja se vidi s s

prikljunica strukture prema slici 3 (b), kada je isti par vodia s druge strane kratko spojen, a trei vodi je izoliran od njih. Da bismo u potpunosti okarakterizirali svojstva etveropola prikazanog na slici 3 (a), u kojemu se signal prenosi presluavanjem, tj. spregom izmeu linija, moramo odrediti sve njegove z parametre. Njih moemo jednoznano izraunati iz sljedeih impedancija koje se vide s jednog, recimo prvog, prikljuka te strukture:
ZxP = RxP + j XxP je impedancija koja se vidi sa ulaznog

prikljuka (kod nas na slici: par plaviutozeleni na lijevoj strani), kada je izlazni prikljuak (par smei utozeleni na drugoj strani) u praznom hodu.
ZxK = RxK + j XxK je impedancija koja se vidi sa ulaznog

prikljuka (kod nas na slici: par plaviutozeleni na lijevoj strani), kada je izlazni prikljuak (par smei utozeleni na drugoj strani) u kratkom spoju. Pritom se razumije da su smei vodi na lijevoj, odnosno plavi na desnoj strani, izolirani od prikljuaka razmatranog etveropola, ili preciznije, da u te prikljuke ne teku nikakve struje. Z-parametri se zbog simetrije sklopa mogu izraziti pomou samo dvije (umjesto tri) impedancije:
274
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
(43) Sa slike je evidentno da su sljedee dvije impedancije identine: ZxP = Z1P. Prema tomu, za potpuno rjeavanje problema moramo izraunati jo samo ZxK, a dokazali smo da se ZxK moe izraziti kao linearna kombinacija impedancija Z1P i Z1K, tj: ZxK = a Z1P + b Z1K. (44)
Slika 5. Izmjerene frekvencijske ovisnosti reaktancija XxK, X1P i X1K.
Radna i reaktivna komponenta mogu se takoer svaka zasebno izraziti kao linearne kombinacije radnih, odnosno reaktivnih, komponenata impedancija Z1P i Z1K, pa emo to svojstvo iskoristiti za traenje koecijenata razmjernosti p, q, u i v iz izmjerenih podataka kojima raspolaemo, oekujui da e biti p u a; q v b. Takoer se nadamo da e biti p + q = u + v = 1. Znaenje p, q, u i v vidi se u izrazima: RxK = p R1P + q R1K; XxK = u X1P + v X1K. (45) (46)
(45) i (46). Krenuvi s prvom jednadbom, moemo napisati izraz za ukupno kvadratno odstupanje, koje treba minimizirati: (47) Razumije se da se zbrajanje vri po svim indeksima i, tj. od 1 do 259. Uvjeti iezavanja parcijalnih derivacija po p i po q, naime: E/p = 0, E/q = 0, daju sljedei sustav jednadbi:
Ovu diverzikaciju u ekstrahiranju jednih te istih koecijenata uvodimo radi bolje kontrole rezultata. Svi se ti brojevi dobivaju iz meusobno nezavisnih izmjerenih podataka. Na slici 4. nacrtana je izmjerena frekvencijska ovisnost realnog dijela impedancije ZxK, dakle RxK. Na istom crteu se nalaze takoer i R1P, te R1K. Vidi se da RxK prolazi uvijek nekako izmeu R1P i R1K, te da RxK ima lokalne maksimume na mjestima gdje ih imaju i R1P i R1K. Ve se sa slike moe naslutiti da RxK treba traiti kao neku ponderiranu sredinu izmeu R1P i R1K, a sa sigurnou se moe rei da to nije jednostavna aritmetika sredina, nego doprinos R1P ima znaajno veu teinu. Slika 5. sadri usporedni prikaz izmjerenih reaktancija XxK, X1P i X1K. I u ovom sluaju vrijede potpuno analogna razmatranja. Svaka krivulja na danim slikama sadri po 259 stvarno izmjerenih podataka. Sada emo metodom najmanjih kvadrata doi do odgovarajuih konstanti p, q, u i v, prema jednadbama Ovaj sustav ima rjeenja:
(48)
(49)
Na potpuno isti nain dolazi se do rjeenja za u i v:
(50)
Konano, koristei i otpore i reaktancije u zajednikom proraunu, moemo pronai i konstante a i b kao:
(51)
Slika 4. Izmjerene frekvencijske ovisnosti otpora RxK, R1P i R1K.
275
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
Ovaj put se zbrajanja obavljaju za indekse j od 1 do 518, s tim da se za j od 1 do 259 na mjesto uvrtavaju otpori (R)j = i, a za indekse od 260 do 518 uvrtavaju se reaktancije (X)j = i+259 . Do sada smo uvijek odvojeno traili konstante a i b, p i q, te u i v. S obzirom na njihovu povezanost relacijama a + b = 1, p + q = 1, u + v = 1, to omoguuje dobru kontrolu rezultata. No, isto tako, metodu najmanjih kvadrata moemo primijeniti i na oblik ZxK = a Z1P + (1 a) Z1K. Time se dobivaju jednostavniji izrazi:
(53)
Z parametri strukture dugake l metara sa slike 3 (a) jednaki su dakle: (54)
(52)
N je ukupni broj izmjerenih kompleksnih vrijednosti za svaku od impedancija ZxK, Z1P i Z1K. Bilo bi idealno kada bi sve tri formule dale jednake rezultate, ali to zbog pogreaka u mjerenju openito nije bilo mogue postii s priblienjem boljim oko 1%. Kada smo pronali neki od ovih koecijenata (zapravo je svejedno koji), njega takoer moemo pribrojiti skupu parametara kabela, dakle tretirati ga isto kao valnu impedanciju Z 01, valni broj , odnosno faktor priguenja, (f). Te veliine omoguuju potpuno opisivanje svojstava kabela u naem propagacijskom modelu. Ipak, malo kasnije emo se pozabaviti i nainom kako se ti koecijenti izvode iz karakteristinih valnih impedancija. Za potpuno simetrian troilni kabel njihovo e rjeenje posve ukloniti potrebu za ekstrahiranjem parametra a iz mjerenih podataka, jer se on moe izraunati poznavajui samo impedanciju Z01. No, isto tako nije loe utroiti nekoliko minuta vie i snimiti takoer i ZxK, te na opisani nain odrediti optimalne koecijente razmjernosti a i b = (1 a), jer emo vidjeti da oni, kada su direktno odreeni, ipak malo bolje aproksimiraju stvarne krivulje, premda je ovdje ve rije o vrlo malim razlikama. Rezimirajmo: 276
Potonje se lako izvodi iz (53). Jednadbe pod (54) predstavljaju openiti izraz, primjenjiv kada na bilo kakvom kabelu sa tri ili vie vodia elimo modelirati prijenos presluavanjem dvjema spregnutim linijama sastavljenim od tri vodia, s tim da se pored parametara Z01, (f) i dodatno mora ekstrahirati i parametar a. Prema tomu, opi zakljuak je da je za potpuno deniranje propagacijskog modela, koji ukljuuje takoer i opcije irenja vala presluavanjem, osim standardnih parametara kabela valne impedancije, faktora priguenja i valnog broja potrebno odrediti i parametar a, koji isto tako predstavlja svojstvo kabela , odreeno njegovim geometrijskim osobinama i upotrijebljenim materijalima, te je jednako specian za svaku vrstu kabela, kao i njegove valne impedancije, faktor priguenja, te valni broj. Kada je rije o transformiranju impedancije koje uzrokuje odsjeak prema slici 3 (a), a to je nama u propagacijskom modelu zapravo najzanimljivije, ono se jednostavno odreuje iz ekvivalentne mree sa z parametrima koji su dani u (54): (55) Ovdje je Z1 impedancija koja se vidi s prikljuka 1, ako je na prikljuak 3 prikljuen teret ZT3. Usporedbom z parametara u (54) s njihovim pandanima u (33) vidimo da vrijede sljedee jednakosti: (56) Iz toga slijedi: (57) Tako se dvije valne impedancije, za parni i za neparni mod, izraunavaju iz dva parametra kabela, naime Z01 i a. Primijetimo da uvijek vrijedi: Z0e Z0o. Ako je kabel simetrian u bilo kojem smislu, to se svojstvo moe
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
iskoristiti da se eliminira parametar a, kojega je openito tee izraunati iz mjerenih podataka. Osim toga, u ponekim simetrinim strukturama se Z01 moe dosta tono izraunati bez mjerenja, na temelju geometrijskih svojstava linije. Vodii u troilnom kabelu u radijalnom presjeku ine istostranini trokut. Stoga su poduni kapaciteti izmeu svih vodia jednaki, i iznose npr. C. Svojstva sprege u takvom sustavu u potpunosti su odreena odnosima ovih kapaciteta [4], a valne impedancije iznose: Z0e = 1 / (vC); Z0o = 1 / [v (C + 2C)]. Simbol v oznauje brzinu irenja vala u liniji. Prema tome, u simetrinom troilnom kabelu uvijek vrijedi: Z0e = 3 Z0o. Kada to uvrstimo u (56), dobivamo: (58) Uvrtavanjem tih vrijednosti u (39) nalazimo da parametar a uvijek iznosi tono 3/4. Uvrstivi to u (54), nalazimo da parametar z12x za simetrian troilni kabel ima vrijednost: (59) Konano, na slikama 6. i 7. dajemo usporedbu stvarno izmjerenih krivulja frekvencijskih ovisnosti otpora RxK, odnosno reaktancije XxK, s izraunatim aproksimacijama linearnim kombinacijama. Na obje slike izvorni mjereni podaci nacrtani su tankom tamnom linijom. Bijelom linijom nacrtana je aproksimacija s koecijentima koji su izvedeni prema (49), odnosno prema (50), a koji u smislu minimalnog kvadratnog odstupanja najbolje opisuju mjerene podatke. Isprekidanom tamnom linijom nacrtana
je linearna aproksimacija s teroretskom vrijednou koecijenata za troilni simetrini kabel, tj. za a = 0,75 i b = 0,25. Na obje slike, sve tri prikazane linije su toliko bliske, da se razlike praktiki ne mogu vidjeti. Osnovni statistiki pokazatelji dani su u komentarima slika.
Slika 7. Usporedba stvarno izmjerenih krivulja frekvencijskih ovisnosti otpora XxK s izraunatim aproksimacijama. Tamna linija: izvorni mjerni podaci. Bijela linija: najbolja postignuta aproksimacija, XxK = 0,7596 X1P + 0,2339 X1K. Standardna devijacija apsolutnog odstupanja od izmjerene krivulje: 6,86 . Tamna isprekidana linija: aproksimacija za troilni simetrini kabel s teoretskim iznosima koecijenata: XxK = 0,75 X1P + 0,25 X1K. Standardna devijacija apsolutnog odstupanja od izmjerene krivulje: 6,97 .
6. RAUNANJE PROPAGACIJE U SLOENIM MREAMA Sada emo u najkraemu opisati funkcioniranje raunalnog alata utemeljenog na izloenom propagacijskom modelu. Pretpostavimo da elimo izraunati za propagaciju s prikljuka A na prikljuak B. Program u tom sluaju mora izraunati tri impedancije kod razliitih stanja zakljuenja prikljuaka A i B, uz konstantna stanja na ostalim prikljucima. To mogu biti npr. sljedee: impedancija koja se vidi s prikljuka A, kada je prikljuak B otvoren; impedancija koja se vidi s prikljuka A, kada je prikljuak B kratko spojen; impedancija koja se vidi s prikljuka B, kada je prikljuak A otvoren. U razdjelnoj mrei bilo kojeg stupnja sloenosti ovi se prorauni obavljaju jednostavno, jer se u njima koriste samo eksplicitne formule za transformacije impedancija, koje smo izveli ranije. Elemente izvoenja prorauna objasnit emo pomou slike 8., koja ilustrira vor u sloenoj razdjelnoj mrei. Pretpostavimo za primjer da elimo izraunati impedanciju koja se vidi iz toke A, kada su toke B, C i D zakljuene redom impedancijama Z B, Z C i Z D. Te impedancije mogu predstavljati bilo to kompleksno zakljuenje terminalnog vora, ili pak prijenosnu liniju koja se 277
Slika 6. Usporedba stvarno izmjerenih krivulja frekvencijskih ovisnosti otpora RxK s izraunatim aproksimacijama. Tamna linija: izvorni mjerni podaci. Bijela linija: najbolja postignuta aproksimacija, RxK = 0,7596 R1P + 0,2339 R1K. Standardna devijacija apsolutnog odstupanja od izmjerene krivulje: 4,24 . Prosjeno relativno odstupanje od izmjerene krivulje: 0,70 %. Standardana devijacija prosjenog relativnog odstupanja: 3,91 postotnih poena. Tamna isprekidana linija: aproksimacija za troilni simetrini kabel s teoretskim iznosima koecijenata: RxK = 0,75 R1P + 0,25 R1K. Standardna devijacija apsolutnog odstupanja od izmjerene krivulje: 4,62 . Prosjeno relativno odstupanje od izmjerene krivulje: +1,18 %. Standardana devijacija prosjenog relativnog odstupanja: 4,33 postotnih poena.
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
parametar a za dionice u kojima se propagacija odvija presluavanjem); duljina svake grane; topologija mree; optereenja spojena na svaki krajnji vor mree. Eksperimentalna verikacija ovoga modela provedena je na posebno sagraenim testnim mreama, u stvarnim uvjetima. S obzirom da je rije o sloenom postupku, koji zahtijeva dosta elaboracije, ovdje emo samo na jednom primjeru dati usporedbu rezultata koje smo dobili: simulacijom prema opisanom propagacijskom modelu; mjerenjem impedancija koje se vide s prikljunica, i izraunavanjem propagacijskog faktora iz tih impedancija, takoer kako je opisano u ovome lanku; izravnim mjerenjem razine signala na ulazu i izlazu testne mree. Slika 9. daje usporedbu ova tri rezultata u jednoj od mnotva mjerenih konguracija. Vidi se iznimno dobro slaganje rezultata, pogotovu kada se usporeuju rezultati simulacije propagacijskim modelom, i izravnih mjerenja. Ti su rezultati znatno bolji od onih koji se uobiajeno dobivaju metodama baziranima u vremenskoj domeni, vidjeti npr. u [1,2,3]. Proraun propagacije u jednom kanalu, uz jedan slog svih zakljunih impedancija mree, traje izuzetno kratko. To omoguuje viekratne simulacije prilika u istome kanalu, uz razliite slogove zakljunih impedancija, koji se mogu generirati stohastiki, slijedei razdiobe koje reprenzentiraju realna stanja zakljuenja u mrei, kao i
Slika 8. Primjer vora u sloenoj razdjelnoj mrei.
protee dalje od promatranog vora, paralelnu ili serijsku kombinaciju vie linija, itd S obzirom da se proraun odvija u frekvencijskoj domeni, program e izraunati sve ove impedancije na svakoj frekvenciji od interesa. Pretpostavimo zbog kratkoe da svi odsjeci linija sa slike 8. imaju duljinu l, valnu impedanciju Z0, i kompleksni faktor irenja . Impedancija ZB vidi se iz toke J kao: (60) Ostale dvije impedancije, ZC i ZD, transformiraju se u toku J na isti nain. U njoj su te transformirane impedancije vezane paralelno, pa je: (61) Konano, transformacijom na odsjeku AJ dobiva se impedancija koja se vidi iz toke A: (62) Drugaija situacija nastupa ako se na nekima od odsjeaka u mrei propagacija odvija presluavanjem. U tom sluaju, program mora izraunati z-parametre takne sekcije, kako je objanjeno u poglavlju 5. Oni su dani jednadbom (54). Zadravi oznake iz (54), takva sekcija transformira neku impedanciju ZL u sljedeu: (63) Dalje se proraun odvija po istom obrascu. Samo je po sebi jasno da se kao ulazni parametri za raunanje moraju uspiati sljedei: parametri voda za svaku granu u mrei (valna impedancija, konstanta irenja, fazna konstanta, 278
Slika 9. Primjer eksperimentalne verikacije razmatranog propagacijskog modela
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
uktuacije tih stanja. Mogue je izvesti tisue simulacija s kompletnom obradom podataka, a da izvoenje programa ostane u komotnom redu veliine trajanja. Naravno, sve zavisi o kompleksnosti mree. Prilikom testiranja programa, u mrei sa 150 prikljunica simulacije su vrene sa po 1000 prolazaka kroz itavu proceduru analize mree i izrauna itavog niza statistikih pokazatelja, to je sve zajedno trajalo oko pola sata na osobnom raunalu. Analiza ovako sloene mree metodom zasnovanom u vremenskoj domeni gotovo je nezamisliva. Tu lei glavna prednost pristupa u frekvencijskoj domeni. Ovo svojstvo brzog izvoenja vrlo opsenih prorauna otvara itavo podruje moguih postupaka simulacije prilika relevantnih za irokopojasna prijenosna svojstva kanala u PLC mreama. Takoer, s obzirom da je itav postupak baziran na analizi impedancija, kao nus-proizvod simulacije pojavljuju se i impedancije izraunate u svim vorovima mree, tako da se mogu pratiti utjecaji zakljunih impedancija na propagaciju, propagacija izmeu unutarnjih (skrivenih) vorova mree, osobine impedancija na prikljucima mree, itd. Spomenut emo neke veliine vane za irokopojasne primjene PLC medija, koje se lako raunaju i statistiki analiziraju pomou iznesenog modela: kompleksna prijenosna funkcija (amplituda, faza, odnosno realni i imaginarni dio); grupno kanjenje; rasprenje kanjenja (engl. delay spread ), prema razliitim koritenim denicijama; impulsni odziv mree, primjenom prikladno modicirane inverzne brze Fourierove transformacije; kanjenje i rasprenje kanjenja kod ultrairokopojasne pobude kanala; potpuna analiza impedancija u svim tokama mree (modul, paza, realni i imaginarni dio, Smithov dijagram); analiza prijenosnog kapaciteta kanala (uz koritenje podataka o umu); itd 7. ZAKLJUAK U ovome radu prikazan je propagacijski model koji u cijelosti funkcionira u frekvencijskoj domeni, a paralelno njemu objanjena je i posve analogna metoda mjerenja. Razvoj toga modela bio je usmjeren pomou sljedeih vrstih zahtjeva: Model mora biti u raunskom smislu jednostavan, a kao ulazne parametre moe zahtijevati samo nekoliko zikalnih znaajki kabela od kojih je sazdana mrea, te topologiju same mree. Paralelno s raunskim modelom potrebno je razviti mjernu metodu, koja e omoguiti analizu potpuno
nepoznate mree, koritenjem prikladnih veliina mjerljivih na prikljucima crne kutije. Vrlo poeljna osobina mjerne metode je da se ona osmisli tako, da ne zahtijeva sinkronizirana mjerenja na obje strane mree, s obzirom da su PLC mree prostorno vrlo protene. Model i mjerna metoda moraju se eksperimentalno vericirati, kako meusobno, tako i prema posve neovisnom mjerenju, i to na referentnoj (potpuno poznatoj) mrei. Model i mjerna metoda moraju se bazirati iskljuivo na temelju lako mjerljivih/izraunljivih veliina, koje se mjere ili izraunavaju samo s vanjskih (slobodnih, dostupnih) prilaza mrei. Model mora u konanici omoguiti sastavljanje programskog alata koji osim osnovnih karakteristika (kompleksnog faktora priguenja) mora omoguiti simulacije mnogih drugih veliina koje karakteriziraju jedan prijenosni telekomunikacijski medij. Pod tim je premisama razraen propagacijski model za PLC sustave, i to u sljedeim koracima: Nainjena je elementarna analiza modela mree u obliku dvoprilaznog etveropola, iz koje se lako izvode izrazi za faktor priguenja u terminima z-parametara. Zatim se z-parametri izraavaju pomou impedancija koje su mjerljive/izraunljive s mrenih prilaza. Na tom naelu bazira se cjelokupni daljnji rad oko modela. Postavlja se teza da je propagacijske prilike mogue modelirati simulacijom impedancija na prilazima mrei. U razdjelnim mreama impedancije se mogu simulirati na temelju primjene jednadbi linija s gubicima. Provjereno je u kojoj mjeri takva simulacija funkcionira u zadanom frekvencijskom pojasu. Isto se odnosi i na mjerenja impedancija na prilazima. Najvanije je da nita u propagacijskom modelu ili mjernoj metodi ne ovisi o parametrima koji se ne mogu izravno izraunati, ili izmjeriti, s vanjskih prilaza mrei. Model je poopen na mree s vie prilaza. I tu je rije o jednostavnoj analizi viepola z-parametrima. U obliku prikladnih jednadbi denirani su i svi potrebni elementi za simulaciju propagacije presluavanjem meu razliitim strujnim krugovima trofazne razdjelne mree, odnosno utjecaja tereta spojenih na prikljuke strujnih krugova na drugim fazama mree. Najvaniji je zakljuak da se impedancija koja se vidi s jednog od etiri prikljuka troilne etveroprilazne strukture, dok je suprotni prikljuak na drugom paru vodia u kratkom spoju, moe uvijek izraziti kao sasvim odreena linearna kombinacija impedancija koje se vide s jednog prikljuka, dok je drugi na istom tom paru vodia zakljuen kratkim spojem, odnosno praznim hodom. Izvedena je teoretska formula za koecijente u takvoj linearnoj kombinaciji, a praktiki gotovo savrena 279
Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280
tonost toga rezultata provjerena je na ekstenzivnom skupu izmjerenih podataka. Osim toga, nainjeno je i sljedee, to nije prikazano u ovome radu: Analizirane su sigurne relativne granice pogrjeaka modula i argumenta kompleksnog faktora priguenja, u ovisnosti o sigurnim relativnim granicama pogrjeaka veliina koje ulaze u proraun, a to su faktori reeksije u odnosu na 50 , mjereni na prilazima mrei. Naime, mjerenja su izvoena reektometrom koji mjeri kompleksni faktor reeksije. Isto tako, dana je i analiza pogrjeaka s obzirom na granice pogrjeaka impedancija, tako da ona pokriva i zamislive sluajeve iz prakse, u kojima bi se izravno mjerile impedancije. Prikazani su jednostavni i precizni postupci ekstrakcije parametara kabela potrebnih za ostvarenje propagacijskog modela, koji se osnivaju na mjerenjima reeksije na relativno kratkim odsjecima kabela poznate duljine. Relevantni parametri su: konstanta priguenja, koja ovisi o frekvenciji, fazna konstanta, valna impedancija, te parametar geometrije kabela, a. Obavljena je eksperimentalna verikacija modela i mjerne metode meusobnom usporedbom rezultata ta dva postupka, te njihovom usporedbom s neovisnim izravnim mjerenjem priguenja na potpuno poznatoj mrei. Ustanovljeno je izvrsno slaganje simuliranih i mjerenih karakteristika, zbog ega je izveden vaan zakljuak, da je ova metoda vjerodostojna, te da zikalne veliine izraunate u njoj doista dobro korespondiraju sa stvarnim veliinama. LITERATURA
[1] [2] K. DOSTERT, Powerline Communications, Prentice Hall PTR, 2001. M. ZIMMERMANN, K. DOSTERT, (2004 March). A multi-path signal propagation for the power line channel in the high frequency range, Proc. 3rd International Symposium on Power Line Communications, Lancaster, UK, 1999, [online] http://www-iiit.etec.uni-karlsruhe. de/~plc/ M. ZIMMERMANN, K. DOSTERT, A multipath model for power line channel, IEEE Trans. Communications, vol. 50, No. 4, pp. 553559, Apr. 2002. D. M. POZAR, Microwave engineering, 2nd ed, John Wiley and Sons, Inc, 1998, pp. 383388; 474485. F. J . C A E T E , L . D I E Z , J . A . C O RT E S , J . T. ENTRAMBASAGUAS, Broadband Modelling of [6]
Indoor Power-Line Channels, IEEE Trans. on Consumer Electronics, vol. 48, No. 1, pp. 175183; Feb. 2002. M. ZIMMERMANN, K. DOSTERT, A Multipath Model for the Powerline Channel, IEEE Trans. on Communications, vol. 50, No. 4, pp. 553559; April 2002. C. J. KIM, M.F. CHOUIKHA, Attenuation Characteristics of High Rate Home-Networking PLC Signals, IEEE Trans. on Power Delivery, vol. 17, No. 4, pp. 945950; Oct. 2002. M. GEBHARDT, F. WEINMANN, K. DOSTERT, Physical and Regulatory Constraints for Comunication over the Power Supply Grid, IEEE Communications Magazine, vol. 41, No. 5, pp. 8490; May 2003. D. LIU et al, Wide Band AC Power Line Characterization, IEEE Trans. on Consumer Electronics, vol. 45, No. 4, pp. 10871097; Nov. 1999.
[7]
[8]
[9]
[10] L.T. TANG et al, Characterization and Modeling of InBuilding Power Lines for High Speed Data Transmission, IEEE Trans. on Power Delivery, vol. 18, No. 1, pp. 6977; Jan. 2003. [11] D. SABOLI et al, Signal Propagation Modeling in PowerLine Communication Networks, IEEE Trans. on Power Delivery, (prihvaeno za objavu, izlazi tijekom 2005.) SIGNAL PROPAGATION MODEL IN ELECTRIC POWER DISTRIBUTION NETWORKS IN THE FREQUENCY RANGE FROM 5 TO 30 MHz The article describes a propagation model for highfrequency signals in distribution networks in the frequency range up to 30 MHz intended for use in wide-band PLC communication systems. EIN MODELL DER SIGNALFORTPFLANZUNG IN STROMVERTEILUNGSNETZEN IM FREQUENZBEREICH 5-30 MHz Ein im Frequenzbereich bis 30 MHz, fr die Breitbandkomunikation auf Leitungen der Stromverteilungsnetze, bestimmter Fernmeldesystem, wurde in diesem Artikel dargestellt. Naslov pisca: Dr. sc. Dubravko Saboli, dipl. ing. HEP Operator prijenosnog sustava Prijenosno podruje Zagreb Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005 - 05 - 11.
[3]
[4] [5]
280
M. Zeljko: Dinamika gradnje novih elektrana primjerena ili ne?
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
DINAMIKA GRADNJE NOVIH ELEKTRANA PRIMJERENA ILI NE?

Dr. sc. Mladen ZELJKO, Zagreb
UDK 621.311.2:339.1 PRETHODNO PRIOPENJE U lanku je izloen jedan pristup problemu planiranja izgradnje i izgradnji elektrana u dereguliranom okruenju, odnosno u otvorenom tritu elektrine energije. Da bi se bolje shvatio kontekst otvorenog trita, njegovi poeci, motivi koji su ga pokrenuli, te perspektive, u uvodu je malo ire obrazloen pogled na budui razvitak energetskog sektora. Poseban naglasak je na odrivosti takvog razvitka. Pitanja koja se pojavljuju u lanku su vrlo kompleksna i na mnoga od njih jo nitko ne zna odgovor. lanak, odnosno autor lanka niti nema pretenzije dati odgovore na mnoga od tih pitanja, jer to objektivno nije mogue. Namjera je kroz lanak upozoriti na neke probleme koji su se ve pojavili ili e se pojaviti. Istodobno se eli potaknuti to vei broj ljudi koji se bave ovom problematikom da pokuaju razmiljati o problemima i uz komunikaciju i suradnju s kolegama, kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva, pokuaju pronai najprihvatljivije odgovore (rjeenja). Dakle, neka ne udi injenica da se pojavljuje puno pitanja a daje vrlo malo odgovora. Kljune rijei: potronja energije, trite elektrine energije, planiranje izgradnje elektrana, regulacija, rizici
1. UVOD Razvoj energetike je nedvojbeno povezan s razvojem cjelokupne ljudske djelatnosti, a posebno utjee na razvoj gospodarskih aktivnosti. Stoga je opskrba energijom preduvjet drutvenog i gospodarskog razvitka. Stalan porast potreba za energijom nuno zahtijeva velika nancijska ulaganja u energetsku infrastrukturu. To se odnosi, kako na izgradnju postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, tako i na istraivanja novih nalazita fosilnih goriva, kao najznaajnijih primarnih oblika energije. Potronja energije e znatno rasti, posebno u zemljama u razvoju. Stalno poboljanje uinkovitosti u proizvodnji i uporabi energije e biti vrlo vano, ali nee u bitnoj mjeri smanjiti porast potronje energije. Adekvatna opskrba elektrinom energijom je preduvjet ekonomskog razvitka i openito drutvenog i socijalnog boljitka. Pozitivni aspekti uporabe elektrine energije se ne bi trebali ponitavati isticanjem negativnih uinaka koji nastaju njenom proizvodnjom. Za mnoge zemlje u razvoju, koje su suoene s nedostatkom elektrine energije, koja ima znaajan utjecaj, kako ekonomski i socijalni, tako i zdravstveni i ekoloki, prioritet e biti izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije uz prihvatljive trokove. Za te zemlje bitna e biti ne samo usporedba potencijalnih negativnih utjecaja razliitih opcija opskrbe
elektrinom energijom, nego i procjena utjecaja nedostatka elektrine energije. Dok se ranije smatralo da je najjeftinija energija najbolja energija i u skladu s tim analize energetskih opcija nisu imale drugih dimenzija, osim ekonomske, porast brige za socijalni, zdravstveni i ekoloki utjecaj proizvodnje i uporabe energije zahtijeva proirenje potrebnih analiza. Uzimajui u obzir sve navedeno, potpuno je jasno da je potrebno procijeniti sve raspoloive energetske opcije, obnovljive izvore, fosilna goriva i nuklearnu energiju, uzimajui u obzir kompletan gorivi ciklus, njihove tehnike i ekonomske karakteristike, kao i njihov utjecaj na zdravlje ljudi i na okoli. To trai pristup koji ukljuuje sve bitne elemente u opsenu komparativnu procjenu razliitih opcija i strategija, izradu baze podataka, analitikih metoda i drugih alata koji e olakati pripremu podloga za one koji donose vane odluke u svezi s tim. 2. MOGUNOSTI DUGORONOG ZADOVOLJENJA ENERGETSKIH POTREBA I ODRIVI RAZVOJ U jednoj studiji kineske dravne komisije za znanost i tehnologiju procjenjuje se da e ukupna potronja energije u 2050. godini biti oko 4 do 5 milijardi tona ekvivalentnog ugljena to je etiri puta vie od potronje energije u Kini u 2000. godini. To bi znailo da e potronja energije u 281
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Kini u vremenu od 50 godina narasti gotovo na razinu ukupne potronje energije svih zemalja OECD (ukljuujui i SAD), koja je u 2000. godini iznosila oko 6,5 milijardi tona ekvivalentnog ugljena. Fosilna goriva su dominantna u ukupnoj proizvodnji energije, i oekuje se da e se ta dominacija nastaviti i u budunosti. Npr. u sljedeihih 20 godina Indija planira utrostruiti, a Kina udvostruiti potronju ugljena u proizvodnji elektrine energije. Porast uporabe fosilnih goriva e dramatino poveati probleme ouvanja okolia, koje e izazivati porast emisije staklenikih plinova, posebno CO2 koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva. Solarna energija, energija vjetra, biomasa i ostali obnovljivi izvori (ne ukljuujui vee hidroelektrane), e imati vrijedan ali vrlo mali udio u ukupnoj opskrbi energijom. Tvrdnje izreene u jednom meuvladinom panelu o promjenama klime, da e obnovljivi izvori pokrivati oko 80 %, a samo biomasa oko 50 % svjetskih potreba u vremenu jednog stoljea od danas, veina strunjaka smatra potpuno nerealnim. Poveanje udjela nuklearne energije, koja je u 2000. godini pokrivala oko 7 % ukupnih energetskih potreba u svijetu, a 15 % potreba za elektrinom energijom, e imati vanu ulogu u rjeavanju problema rastuih potreba za energijom, bez poveanja emisije. Nuklearna energija praktino nema CO2 , SO2 ili NOx emisije. Ve je danas znaajna pomo nuklearne energije u smanjenju emisije u atmosferu. Kad bi se oko 440 nuklearnih reaktora, koji su danas u pogonu, zamijenilo fosilnim gorivima, to bi znailo vie od 8 % porasta ukupne emisije CO2 koja nastaje zbog proizvodnje, odnosno uporabe energije. Unato evidentnim prednostima nuklearne energije u smislu utjecaja na okoli, ekoloke udruge i razne grupe ekologa su u pravilu protiv nuklearne energije. Meutim, postoje primjeri razliitih pogleda meu nadlenim institucijama i nevladinim organizacijama, kao to je Rimski klub, koji je prije nekoliko godina doao do zakljuka da je uporaba fosilnih goriva tetnija po okoli - zbog CO2 koji se emitira iz fosilnih goriva - nego nuklearna energija. Problem globalnih klimatskih promjena ima vrlo visoki prioritet kod vlada veine zemalja, ali u vremenu nakon summita u Rio de Janeiru, koji je postavio vrlo visoke ciljeve u odrivom razvoju, napredak koji je nainjen, na svjetskoj razini, u tom pogledu je nedovoljan. Emisija CO2 je vrlo malo usporena samo u industrijaliziranim zemljama, uglavnom zbog usporenijeg ekonomskog rasta, a kontinuirano e nastaviti rasti u veini zemalja u razvoju zbog porasta potronje energije, koji e se najveim dijelom zasnivati na fosilnim gorivima kao najdostupnijem izvoru energije. U iduem srednjoronom razdoblju (slijedeih 10 do 15 godina) se ne nasluuje nikakvo poboljanje u tom smislu. Oekivani vrlo veliki porast potronje energije, a isto tako i elektrine energije u Aziji, e dovesti do 282
drastinog porasta emisije staklenikih plinova, ako se vrlo skoro ne poduzmu mjere za smanjenjem udjela fosilnih goriva, posebno ugljena, u proizvodnji elektrine energije. U istonoeuropskim zemljama potronja energije stagnira, ak i pada, zbog stagnacije ekonomskog razvitka, meutim ako se i kad se te zemlje stabiliziraju i zaponu s ekonomskim rastom, bit e suoene takoer s porastom emisije staklenikih plinova, ne krene li se s uinkovitim mjerama kontrole i ublaavanja tih posljedica. U skladu s nalazima mnogih studija raenih u posljednje vrijeme za zapadnu Europu, emisija CO2 nastavlja s porastom nakon prelaska u 21. stoljee. Zamrzavanje nuklearnog programa u nekim od zapadnoeuropskih zemalja poveat e izgradnju novih plinskih ili ugljenom loenih termoelektrana. Sluaj Francuske (gdje je udio nuklearnih elektrana u proizvodnji elektrine energije oko 75 %) zorno pokazuje vanu ulogu nuklearnih elektrana u smanjenju emisije CO2, SO2 i Nox, dok je u isto vrijeme industrija zasnovana na takvoj elektrinoj energiji vrlo konkurentna u odnosu na ostale zemlje. Jedna studija raena za Japan rezultirala je zakljukom da bi se u Japanu, uz uvjet zadravanja emisije CO2 na razini iz 1990. godine, trebalo izgraditi izmeu 160 i 300 GW nuklearnih elektrana do 2100. godine. Za usporedbu, 2003. godine Japan je imao izgraenih oko 44 GW u nuklearnim elektranama. To ne znai da nuklearne elektrane mogu rijeiti sve navedene probleme sigurnog i odrivog razvoja u svim krajevima svijeta. Meutim, zajedno s obnovljivim izvorima i tednjom energije, odnosno njenom racionalnom uporabom, nuklearne elektrane mogu imati vrlo vanu ulogu u postizanju ciljeva smanjenja emisija staklenikih plinova. Nuklearne elektrane su jedan od izvora energije kod kojih je potencijalni rizik u velikoj mjeri prepoznat i s njim se strunjaci bave ve od samog poetka koritenja nuklearne energije. Efekti radijacije iz nuklearnih elektrana su vjerojatno vie poznati i stroije limitirani nego tetni utjecaji ijednog drugog energetskog izvora. S druge pak strane i trokovi minimiziranja tih utjecaja imaju znatan udjel u cijeni proizvodnje elektrine energije iz nuklearnih elektrana. Nakon uspostave baza podataka i modela za usporednu procjenu (analizu), logian sljedei korak je internalizacija trokova zatite okolia u procesu donoenja odluka. Postoji jasna potreba za meunarodnom suradnjom kako bi se zajedniki napravio taj korak. U nadolazeim godinama prioritet je osigurati energiju za dosta brzi rast potreba za energijom u zemljama u razvoju, a i u nekim zemljama u tranziciji, uz istodobno odranje utjecaja na okoli u prihvatljivim okvirima. Prema nekim pojednostavljenim procjenama, ukupna potronja primarne energije u zemljama u razvoju je priblino jednaka potronji u zemljama OECD-a, a u 2030. godini potronja primarne energije u zemljama u razvoju bi mogla biti i 2,5 puta vea nego potronja u zemljama OECD-a. Svjetska banka procjenjuje da e
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
potrebne investicije samo u elektroenergetskom sektoru (kako bi se mogla podmiriti oekivana potronja) biti oko 150 milijardi USD godinje. Financiranje ovakvih potreba e zahtijevati potpunu mobilizaciju nacionalnih resursa u tim zemljama, ali i znatno angairanje meunarodnog kapitala. Financijska odrivost je preduvjet za ouvanje okolia. Bit e potrebna primjerena kombinacija politikih mehanizama i tehnolokih opcija, koja e ovisiti o situaciji u svakoj zemlji, o njenim resursima, ali isto tako i meusobna suradnja zemalja kako bi se dosegli ciljevi ekonomskog razvitka uz istodobnu ekoloku odrivost. Za mnoge zemlje prirodni plin je vrlo atraktivno gorivo. Potekoa je da plin nije uvijek dostupan u skladu s potrebama. Zato je od iznimne vanosti trgovina prirodnim plinom kroz plinovode, ili ukapljenim prirodnim plinom (LNG). To e iziskivati vrlo velike investicije i velik opseg meunarodne suradnje kroz due razdoblje kako bi se dostigao potrebni razvitak. Izgaranjem prirodnog plina nastaje bitno manja koliina CO2 u odnosu na izgaranje ugljena. Meutim, stakleniki efekt neizgorenog plina (metan) je oko 20 puta vei nego CO2 nastalog izgaranjem; stoga znaajniji gubici plina iz plinovoda dijelom ponitavaju prednosti supstitucije ugljena plinom. U realnosti postoje dva oprena cilja: s jedne strane svijet treba sve vie elektrine energije, a s druge strane se zagovara odrivi razvoj. Dok je u industrijaliziranim zemljama elektrina energija dostupna za gotovo 100 % puanstva, stanje u zemljama u razvoju je vrlo daleko od toga. Dakle, jo uvijek postoji velika potreba za elektrikacijom u zemljama u razvoju. Kada i kako e se stanje s energetskom, a posebno s elektroenergetskom opskrbom, u ruralnim podrujima zemalja u razvoju dovesti na prihvatljivu civilizacijsku razinu, danas je vrlo teko i prosuivati. Iako elektrinu energiju treba promatrati samo kao jedan od oblika energije, ne moe se porei njena jedinstvenost u smislu omoguavanja iste i uinkovite uporabe energije u kuanstvima, industriji i prometu. Meutim, da bi se poveao dio populacije s viim standardom, potrebno je dodatno proizvoditi velike koliine elektrine energije, ime se poveava potencijalni rizik po okoli. Ovdje se logino namee pitanje pravednosti, pa i moralnosti, kada se analizira odnos potronje u visoko industrijaliziranim zemljama i u zemljama u razvoju. Dok prve troe energiju i za neke stvari koje su daleko iznad stvarnih potreba ovjeka (tipino za potroako drutvo), dotle ove druge nemaju ni za najnunije, egzistencijalne potrebe. I uza sve to im se pokuavaju nametnuti takve obveze kontrole emisija koje nisu nimalo lake za te zemlje. Neosporno je da ivimo na raun nerazvijenih naroda, da naa prevelika potronja smanjuje njihove mogunosti potronje, jer se onoliko koliko mi zahtijevamo za sebe
ne moe uiniti raspoloivim za sve (Oswald von NellBreuning). Nedjeljiva je veza izmeu energije i industrijalizacije u zemljama u razvoju. U 21. stoljeu, najvei dio porasta populacije na Zemlji e se ostvariti u zemljama u razvoju, to e jo vie pritisnuti i onako slabo gospodarstvo. Procjenjuje se da e proces industrijalizacije u zemljama u razvoju, kao to je ve navedeno, vie nego udvostruiti energetske potrebe u 2030. godini (u odnosu na 2000.), a u isto vrijeme e se od tih zemalja, kao i od ostalih, traiti vrsta disciplina u kontroli i ograniavanju emisije staklenikih plinova. etiri glavna problema koji su kljuni u procesu donoenja odluka u zemljama u razvoju mogu se denirati kao: 1) potencijal tednje energije i poveanje uinkovitosti; 2) politika odrivog iskoritenja domaih resursa; 3) eksibilnost u diverzikaciji izvora; 4) tehnoloki dosezi. to se tie prve toke, ekonomski isplativa poboljanja u postojeoj opremi i dobre mjere u odravanju industrijske opreme mogu rezultirati poboljanjem uinkovitosti i do 40 %, i za to nisu potrebna vrlo velika ulaganja. Poboljanje u procesima, to je kapitalno znatno intenzivnije, moe dovesti do utede energije i do 50 %. Potrebno je ispitati sve raspoloive mogunosti poveanja energetske uinkovitosti , odnosno njihovog potencijala, kako bi se mogli postii ciljevi gospodarskog razvitka i ouvanja okolia. Uloga biomase je znaajna, posebice drveta, koje predstavlja energetski resurs za ruralno puanstvo, ali i za lokalnu industriju. Biomasa pokriva preko 50 % energetskih potreba u industriji Afrike. Meutim, iskoritenje biomase je u veini sluajeva povezano s procesima male uinkovitosti i skupljanje ogrjevnog drveta predstavlja opasnost za brzo unitavanje uma. Nove i obnovljive izvore energije, kao to su solarna, biomasa i male hidroelektrane, treba razmotriti kao opciju decentralizirane opskrbe ruralnih podruja elektrinom energijim, jer je zbog male gustoe naseljenosti opskrba takvih podruja iz centralne mree relativno skupa, i pitanje je koliko je opskrba iz centralne mree, nakon irenja podruja s dereguliranom elektroenergetikom, to e vjerojatno uskoro jae zahvatiti i Afriku, uope realna opcija. Pored toga, potrebna je pomo industrijskih zemalja u transferu tehnologije koja je prilagoena potrebama i okolnostima specinim za zemlje u razvoju. Kako bi se napravila usporedba razliitih energetskih opcija u zemljama u razvoju, oni koji donose odluke trebaju transfer tehnologije denirati kao strateki cilj energetskog programa. Treba ispitati i utvrditi vrijeme trajanja i trokove takvog procesa. Ako se eli podravati odrivi socio-ekonomski razvoj u tim zemljama, odluke vezane za energetsku politiku u svakoj od tih zemalja moraju, pored ostalog, biti zasnovane i na specinostima koje karakteriziraju svaku pojedinu zemlju. 283
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
3. PLANIRANJE IZGRADNJE NOVIH ELEKTRANA U nastavku se, vrlo saeto, daje primjer ili procedura kod planiranja, gdje se, u im veoj mjeri, trebaju uvaiti okolnosti u kojima bi neka nova elektrana (ili nove elektrane) trebala biti u pogonu. To, prije svega, podrazumijeva procjenu trita koje e biti relevantno za promatranu elektranu. Procjena trita ukljuuje predvienu potronju elektrine energije na podruju koje je tritem obuhvaeno, zatim moguu novu izgradnju koja se moe pojaviti na tritu, ili drugim rijeima procjenu budue strukture proizvodnog parka trita te dinamiku gaenja (izlaska iz pogona) postojeih elektrana koje su sudionici trita. Ako se radi o termoelektrani-kandidatu za izgradnju, bilo na plin, ugljen ili tekue gorivo, od presudne vanosti e biti kretanje cijena energanata u budunosti. To vrijedi, kako za specini energent koji koristi promatrana elektrana, tako i za ostale energente koji su mu konkurencija. Stalni trokovi pogona i odravanja promatrane elektrane, svojim manjim ili veim udjelom u specinom troku po proizvedenom kWh, utjeu na buduu poziciju elektrane pa i njih treba pokuati to realnije procijeniti. Dio stalnih trokova koji se odnose na investiciju je izvjestan. Sljedei od kljunih elemenata, koji u bitnome utjeu na odluku o gradnji elektrane, je cijena elektrine energije tijekom ivotnog vijeka elektrane. Tu cijenu, koja se mijenja iz dana u dan (ak i satno), treba procijeniti na neku prosjenu godinju razinu. Samo iz ovih nekoliko navedenih analiza, koje je nuno napraviti, a treba ih znatno vie, je razvidno da je planiranje izgradnje novih elektrana vrlo sloena zadaa. To planiranje se treba raditi u vie koraka, s tim da se neki dijelovi ili neki koraci procesa planiranja moraju ponavljati vie puta (iterativni postupak). Kao primjer se moe uzeti plan izgradnje EES-a Hrvatske do 2020. godine. Iako plan obuhvaa razdoblje do 2020. godine, taj plan se ne treba promatrati kao neto vrsto, nepromjenjivo, sve do tog roka. Naprotiv, eventualna valjanost plana moe biti samo do poetka gradnje prve elektrane iz plana ili ak samo do donoenja odluke o gradnji prve elektrane. Odmah nakon toga se moe poeti raditi novi ili pak novelirani plan, posebice ako je dolo do znakovite promjene nekih pretpostavki na kojima je utemeljen postojei plan. Zato tako? Planiranje izgradnje novih elektrana, a i ostalih dijelova EES-a treba biti jedan kontinuirani proces. Dakle, to nije samo jednokratna izrada odreenog plana. Promjene okruenja u kojem e pojedina nova elektrana raditi su tako brze i tako velike da je nuno stalno biti ukorak s dogaanjima. Aktualnost nekog plana, naroito ako njegova izrada traje predugo, je upitna i u trenutku samog njegovog zavretka. To osobito vrijedi za velike sustave gdje svake godine u pogon treba ui po nekoliko elektrana. Pitanje koje se danas, u uvjetima trita, kao jedno od kljunih, postavlja pred planere je : zato onda uope 284
raditi planove za tako dugi rok (20 do 30 godina)? Koliko to ima smisla? Pa osnovna potreba za tako dugo razdoblje planiranja proizlazi iz nunosti pokuaja deniranja okvirnih uvjeta u kojima e raditi nova elektrana. Ve je reeno da je ivotni vijek elektrana, ovisno o tipu, 25 do 50, pa i vie godina. Da bi se uope moglo prosuivati o opravdanosti gradnje neke elektrane, kao o poslovnoj odluci, potrebno je analizirati strukturu i konkurentnost elektrana koje se nalaze u okruenju (na tritu) u kojem e raditi promatrana elektrana. Stoga je, dakle, nuno raditi planove za due razdoblje, ali u smislu podloga za donoenje odluka o izgradnji. Plan je najee aktualan (npr. za sluaj Hrvatske) samo do odluke o izgradnji jedne ili dvije elektrane s liste koja je rezultat plana. Nakon toga se odmah treba poeti raditi novi plan. Izraeni plan izgradnje elektrana, u novim zakonskim okvirima, nije obvezujui ni za koga. Nadalje, taj plan nije dovoljan niti jednom investitoru za odluku o gradnji prve po redoslijedu, niti bilo koje druge elektrane iz plana. Dugoroni plan je samo jedna indikacija koja bi elektrana, uz pretpostavljene uvjete, bila najbolja po kriteriju minimalnog troka. Prije odluke o izgradnji elektrane potrebne su jo mnoge dodatne analize. Ovisno o zakonskoj regulativi pojedine zemlje, procedure, potrebne dozvole i s tim u svezi potrebne studije (kao npr. studija utjecaja na okoli) su razliite. U ovom kontekstu se to ostavlja po strani, pretpostavljajui da su sve potrebne dozvole neupitne, konana faza u planiranju, prije odluke o izgradnji, gledano sa strane investitora, je studija opravdanosti (engl. Feasibility study) izgradnje. Ta studija treba, to je mogue detaljnije i objektivnije, simulirati uvjete u kojima e elektrana raditi, i ona je osnova za donoenje poslovne odluke je li ta elektrana, u nancijskom smislu, opravdana ili nije. Studija treba odgovoriti koliko i uz koji rizik se isplati graditi promatranu elektranu. 3.1. Procjena mogue godinje proizvodnje elektrane Jedan od prvih elemenata koji su nuni za ocjenu opravdanosti izgradnje nove elektrane je mogua godinja proizvodnja. Uz poznavanje uvjeta nanciranja projekta, poznate su i godinje obveze u dijelu povrata kapitala. Uz pretpostavljenu cijenu goriva, i pretpostavljene ostale trokove koji e optereivati promatranu elektranu, mogua godinja proizvodnja elektrane je onda jedini element koji nedostaje da bi se mogla izraunati proizvodna cijena iz elektrane. Ukoliko se pokae da je ta proizvodna cijena vea nego cijena koju denira trite, zakljuak je vrlo jasan. Takva elektrana nije isplativa. Da bi se mogla izraunati mogua godinja proizvodnja neke elektrane, nuno je procijeniti njenu poziciju (redoslijed angairanja) unutar krivulje trajanja optereenja, odnosno poziciju na tritu. A da bi se ta pozicija mogla procijeniti treba znati proizvodnu cijenu elektrane ili,
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
preciznije reeno, treba znati cijenu s kojom ta elektrana izlazi na trite. Ova povezanost mogue godinje proizvodnje elektrane i minimalne cijene energije iz elektrane uz koju je ona isplativa, pokazuje svu sloenost problema planiranja u uvjetima trita. Jedna veliina (mogua godinja proizvodnja) se treba odrediti preko druge veliine (cijena energije iz elektrane), gdje je druga veliina isto toliko ili jo vie neizvjesna kao i prva veliina koja se tek treba odrediti. Za procjenu mogue godinje proizvodnje i nancijskih uinaka neke nove elektrane u uvjetima otvorenog trita treba koristiti neke dodatne modele (GTMax ili SDDP te FINPLAN ili PFA). I uz uporabu tih najnovijih modela, koji pokuavaju uhvatiti logiku trita, neizvjesnosti su prevelike. Vrlo je teko (gotovo nemogue), za due razdolje unaprijed (do 20 godina) procijeniti kretanje cijena elektrine energije i kretanje cijena energenata. Postoje i drugi elementi koji poveavaju razinu neizvjesnosti. Ali ako se zadrimo samo na ova dva elementa, problem je jo uvijek vrlo sloen. Da bi se problem neizvjesnosti barem malo ublaio, prilikom simulacije moe se primijeniti jedna metoda pozicioniranja elektrane u krivulji trajanja optereenja. Osnovni princip na kojem se metoda zasniva se moe vidjeti na slici 1. Slika 1. prikazuje krivulju trajanja optereenja, gdje se moe vidjeti redoslijed angairanja pojedine elektrane (1, ..., n), ovisno o cijeni kWh iz pojedine elektrane (c1, ... , cn). Za prvi korak, tj. za proraun godinje mogue proizvodnje elektrane nije vaan apsolutni iznos cijene kWh iz pojedine elektrane, nego je vaan relativni odnos ili redoslijed (rastui) cijena po kojima pojedina elektrana moe ponuditi energiju na trite. Uz stalne trokove koji su sastavni dio cijene svake elektrane, koji ne ovise o opsegu proizvodnje pojedine elektrane, tu su i promjenljivi trokovi. Kod termoelektrana najvei dio (preko 90 %) tih promjenljivih trokova odraava trokove goriva.
razina uinkovitosti), onda se te elektrane promatraju kao blok. Npr. ako su elektrane 1 i 2 (s cijenama c1 i c2) elektrane na ugljen sline tehnologije, onda se plinska elektrana u odnosu na njih moe promatrati u dva sluaja. Prvi sluaj je angairanje prije elektrana na ugljen (slika 1 a), gdje je sada c1 cijena kWh iz plinske elektrane, a c2 i c3 cijene kWh iz elektrana na ugljen. Drugi sluaj je angairanje plinske elektrane poslije elektrana na ugljen (slika 1 b), gdje su sada cijene c1 i c2 za elektrane na ugljen, a cijena c3 za elektranu na plin. Na ovaj se nain, metodom bilanciranja, moe izraunati mogua proizvodnja promatrane elektrane za vie razliitih pozicija. Neke od tih pozicija u krivulji trajanja optereenja su vie vjerojatne, dok su ostale manje vjerojatne. Razlike u moguoj godinjoj proizvodnji analizirane elektrane, u funkciji pozicije u krivulji trajanja optereenja, su mjera rizika koji je pridruen ostvarenju godinje proizvodnje te elektrane. to je raspon (prostor rasipanja) tih godinjih proizvodnji vei (uz iste vjerojatnosti pojedinih pozicija) vei je i rizik ostvarenja poeljne proizvodnje, odnosno vei je rizik nastupanja elektrane na tritu. Ako se pozicijama promatrane elektrane pridrue indeksi i = 1, ..., k i pripadajue vjerojatnosti p1 , ... , pk te mogue proizvodnje elektrane na svakoj poziciji W1 , ... , Wk , onda se oekivana proizvodnja Ws moe raunati prema izrazu : (1) Vjerojatnosti pi u izrazu (1) imaju znaenje teinskih faktora. Dakako da se, hipotetski, pozicija promatrane elektrane moe mijenjati vrlo esto, ee nego to je trajanje osnovnog vremenskog razdoblja za koje se izvodi bilanciranje (u ovom sluaju je to mjesec dana), meutim, u praksi se to ne dogaa ba esto, posebice ne u manjim sustavima. Dok se u uvjetima monopola kod bilanciranja uzimalo u obzir samo promjenljive trokove kao kriterij redoslijeda angairanja elektrana, u uvjetima trita je kriterij cijena koju nudi pojedina elektrana, a ta cijena, osim promjenljivih sadri i stalne trokove. Proraun mogue proizvodnje elektrane-kandidata za izgradnju je samo jedan (prvi) korak u cijeloj studiji opravdanosti izgradnje. Na osnovi izraunate mogue proizvodnje, pretpostavljene cijene goriva, pretpostavljenih kapitalnih trokova i uvjeta nanciranja, uz traenu stopu povrata uloenog kapitala, proraunava se minimalna (marginalna) cijena energije iz elektrane, uz koju cijenu je ta elektrana isplativa. Kad se doe do te marginalne cijene, ulazi se u modele koji detaljnije simuliraju uvjete na tritu elektrine energije (SDDP ili GTMax model). Ovi modeli imaju krau vremensku jedinicu. Oni mogu raditi simulacije na razini jednog sata. Na taj se nain radi provjera rezultata vezanih za moguu godinju proizvodnju promatrane elektrane, 285
Slika 1. Pozicioniranje elektrane u krivulji trajanja optereenja a) nia cijena iz elektrane ; b) via cijena iz elektrane
Poziciju pojedine elektrane u krivulji trajanja optereenja odreuje troak proizvodnje, odnosno cijena kWh. Pri tome nije (za ovaj dio prorauna) bitna razina cijene, nego odnos (nia ili via) prema cijenama ostalih elektrana. Ukoliko postoji vie elektrana sline tehnologije (isto gorivo i slina
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
koji su dobiveni modelom za dugorono planiranje. Bilo bi vrlo nepraktino izvoditi te modele za sve sate razdoblja planiranja (20 do 30 godina). Stoga se ide na proraun npr. svakih pet godina unutar planiranog razdoblja (tzv. presjene godine). Ovi modeli su dijelom dopunjeni i nekim nancijskim analizama, meutim te analize nisu dovoljne za stvaranje podloga za donoenje odluke o tome je li elektrana isplativa ili nije. Zato se, paralelno s ovim modelima za kratkoronu simulaciju uvjeta trita, koriste nancijski modeli koji daju kompletnu nancijsku sliku elektrane-kandidata za izgradnju tijekom cijelog razdoblja planiranja. Tek sa tako zaokruenim analizama se moe prosuivati je li gradnja elektrane isplativa ili nije, odnosno moe li biti atraktivan projekt za potencijalne nancijere (engl. bankable project). Bez obzira na sve provedene analize, koje su uz ostalo vrlo sloene, neizvjesnosti kroz tako dugo razdoblje su i dalje velike. Rizik s kojim su i dalje suoeni potencijalni investitori je toliko velik da se pokuavaju iznai naini osiguranja od rizika, ako ne potpuno osiguranje, onda barem raspodjela rizika s nekim drugim. To je i osnovni razlog zato se kod planiranja izgradnje elektrana toliko pozornosti poklanja teoriji rizika, odnosno nainima i mogunostima upravljanja rizicima. U modele za planiranje izgradnje elektrana, kako u one dugorone, tako i u kratkorone modele za simulaciju uvjeta na tritu elektrine energije se nastoje ugraditi novi alati koji rade analizu i upravljanje rizicima. Neki od najbitnijih elemenata rizika povezanog za isplativost odreene elektrane-kandidata za izgradnju, prikazani su na slici 2. Kako se pojedina komponenta rizika moe odraavati na moguu proizvodnju elektrane-kandidata za izgradnju? Potronja elektrine energije na odreenom podruju (tritu) se najee ne razvija potpuno u skladu s predvianjima za cijelo razdoblje planiranja. Ona u pojedinoj godini moe biti manja ili vea od predviene. Ako je predviena potronja podcijenjena, odnosno ostvarenje vee od predvianja, to otvara dodatni prostor i za proizvodnju promatrane elektrane-kandidata za izgradnju, to u isto vrijeme znai i smanjenje rizika za isplativost elektrane. Ukoliko je, pak, predviena potronja precijenjena (ostvarenje manje od predvienog), onda se prostor za proizvodnju promatrane elektrane suava, ostvariva proizvodnja je manja od one procijenjene iz vremena izrade studije opravdanosti izgradnje. To znai poveanje rizika povezanog uz isplativost elektrane. Svakako da je ovaj drugi sluaj znatno nepovoljniji od prvog. Cijene energenata takoer mogu bitno uveati razinu rizika povezanu uz isplativost elektrane. Iako je kretanje cijena energenata ponekad mogue u razliitim smjerovima (jedni poskupljuju, drugima cijene mogu ostati na istoj razini ili ak i pojeftiniti), ei je sluaj da promjena cijene svih energenata ide u istom smjeru, s tim da kod 286
jednih moe postojati odreeni vremenski pomak promjene cijene u odnosu na cijene drugih energenata. Dakako, da se u realnom ivotu mogu pojaviti vrlo razliite kombinacije. Snienje cijene energenta koji koristi neka nova elektrana, ukoliko ne postoji relativno vee snienje cijena ostalih energenata, jaa poziciju promatrane elektrane. S druge strane, porast cijene energenta koji koristi nova elektrana ini poziciju te elektrane loijom (poveava rizik), ukoliko se ne biljei relativno jo vei porast cijena ostalih energenata.
Slika 2. Elementi rizika pridrueni pojedinoj elektrani-kandidatu za izgradnju
Cijena elektrine energije na tritu ima vrlo znakovit utjecaj na poziciju promatrane elektrane. U razdobljima kad su trokovi proizvodnje promatrane elektrane dovoljno manji od cijena po kojima se moe plasirati energija na tritu, promatrana elektrana poveava svoju moguu proizvodnju i razina rizika se smanjuje. U obrnutom sluaju moe cijena iz te elektrane u odreenim razdobljima biti vea od one koju prihvaa trite, proizvodnja elektrane se smanjuje i razina rizika raste. Hidrologija je imbenik koji ima vrlo specian karakter u smislu utjecaja na razinu rizika elektrane-kandidata za izgradnju. Mjera u kojoj hidrologija utjee na razinu rizika ovisi o udjelu hidroelektrana u ukupnoj instaliranoj snazi elektrana, i to ne samo u EES-u zemlje u kojoj je elektrana locirana, nego ire, na podruju potencijalnog trita. Kod planiranja izgradnje elektrana se hidrologija tretira na razliite naine, od jedne (prosjene) do vie hidrologija kojima su pridruene odreene vjerojatnosti. U konanici se to uvijek svodi na prosjenu hidrologiju. U svim godinama razdoblja planiranja se rauna s jednakom hidrologijom. Uzme li se u razmatranje razdoblje od dvadeset godina, velika je vjerojatnost da e prosjena ostvarena hidrologija u tih dvadeset godina biti vrlo blizu onoj prosjenoj s kojom se provodio postupak planiranja i na osnovi koje se denirala mogua proizvodnja elektrane-kandidata za izgradnju. Moglo bi se postaviti pitanje u emu je problem s hidrologijom? Ili kako to hidrologija utjee na razinu rizika?
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Ostvarena hidrologija, posebno u svojoj dinamici tijekom godine, pa ak i po koliini, gotovo nikada nije jednaka onoj prosjenoj s kojom se ulazi u proceduru planiranja. Vie godina zaredom hidrologija moe biti sunija od prosjene, ali isto tako i vlanija od prosjene. Kada se radi o hidroelektrani-kandidatu za izgradnju, onda vlanija hidrologija znai veu moguu proizvodnju hidroelektrane, odnosno manji rizik za povrat kapitala i ostvarenje prota. S druge strane, kod vlane hidrologije moe izgledati da i ta hidroelektrana ima manje mjesta ne tritu jer ostale hidroelektrane takoer poveavaju proizvodnju. To je samo prividno, odnosno to bi bilo tono kad bi na potencijalnom tritu egzistirali samo hidroelektrane. Ali kako se (u pravilu) radi o mjeovitom (hidro-termo) sustavu, hidroelektrana potiskuje termoelektranu (ili termoelektrane) i plasman proizvodnje hidroelektrane je neupitan. Kad se radi o termoelektrani-kandidatu za izgradnju, utjecaj hidrologije je neto drugaiji. Ako se ostvari hidrologija vlanija od prosjene, onda je proizvodnja hidroelektrana vea, ime se smanjuje prostor za plasman proizvodnje iz termoelektrana. Bez obzira to dugorono to nije problem (ostvarenje se kroz dui niz godina priblii statistikom prosjeku), ako se nekoliko godina zaredom dogodi vrlo vlana hidrologija, moe doi do problema s novanim tokovima te termoelektrane. Moe biti ugroena njena likvidnost. Problem je jae izraen ako je ta elektrana jedina elektrana u portfelju vlasnika elektrane. Radi li se o elektrani koja je dio nekog veeg portfelja, problem je neto manje izraen. Meutim, bez obzira na veliinu portfelja, elektrana se, u trinim uvjetima, ne gradi ukoliko nije izvjesno da e donositi dobit, odnosno da e biti isplativa. Tehnoloki razvoj, kao jedan od imbenika faktora rizika takoer treba biti vrlo studiozno vrednovan kod procjene rizika za neku elektranu-kandidata za izgradnju. Pod tehnolokim razvojem se, u ovom kontekstu, podrazumijeva razvoj tehnologija proizvodnje elektrine energije. To se moe ostvarivati u dva segmenta. Jedan je poboljanje razine uinkovitosti kod iste tehnologije, a drugi je razvoj novih (konkurentnih) tehnologija. Kada se govori o poboljanju uinkovitosti odreene tehnologije, svjedoci smo znaajnog napretka u tehnologiji plinskih turbina. Dok jo uvijek u nekim sustavima postoje plinske turbine ija je uinkovitost do 30 %, najnoviji tipovi plinskih turbina imaju uinkovitost koja je i preko 55 %. Radi li se o kogeneraciji ta se uinkovitost penje i na 80 %. I kod termoelektrana loenih ugljenom, u posljednjih dvadeset godina je uinjen bitan napredak. S druge strane, tehnologija nekih obnovljivih izvora elektrine energije (prije svega vjetra) se tako brzo poboljava, da se moe oekivati bitno smanjenje prednosti klasinih tehnologija, u smislu jedinine cijene elektrine energije.
Utjecaj razvoja tehnologije je bitno vei kod termoelektrana nego kod hidroelektrana. Ako je elektrana-kandidat za izgradnju plinska, logina je pretpostavka da e svaka nova plinska elektrana koja se izgradi nakon promatrane, imati jednaku ili bolju uinkovitist. To daje mogunost i ponude nie cijene na tritu, to znai da ova elektrana koja je ve u pogonu (starija) gubi mogunost plasmana dijela proizvodnje. Isto se moe rei i za elektrane loene ugljenom, novije imaju bolji faktor iskoritenja i mogu ponuditi neto niu cijenu. Kod hidroelektrana je napredak tehnologije dosta sporiji, ali vrijedi ono to je reeno i kod hidrologije. Teko je oekivati da e neka hidroelektrana, koja je ve izgraena biti potisnuta s trita. To potiskivanje uvijek ide na raun termoelektrana, jer hidroelektrana, posebno za neko krae razdoblje, moe ponuditi vrlo nisku cijenu, to termoelektrane ne mogu izdrati. Institucionalni okvir moe na nekoliko naina utjecati na sudbinu elektrana (na njihove nancijske prilike). Jedan od naina je karakteristian za sustave gdje nije potpuno otvoreno trite. To su sustavi gdje jedan dio kupaca (povlateni kupci) moe birati opskrbljivaa energijom, a drugi dio kupaca je u reimu regulacije (tarifni kupci). U takvim okolnostima je odreeni broj elektrana vezan ugovorno u obvezi javne usluge, i ima zajamenu cijenu koja je denirana tarifnim sustavom. Daljnjim otvaranjem trita (o emu odluuje Vlada, ili regulatorno tijelo) neke od elektrana koje su u obvezi javne usluge sada moraju na trite, gdje je situacija za neke od tih elektrana znatno tea, nego dok su bile zatiene zajamenom cijenom u obvezi javne usluge. Drugi nain kako administrativne mjere mogu utjecati na moguu proizvodnju elektrana i njihov status na tritu su razne stimulativne mjere za obnovljive izvore energije koji onda potiskuju dio proizvodnje postojeih elektrana. Slino se dogaa i kod uvoenja obveze da dio portfelja, odnosno dio energije koju nude proizvoai mora biti tzv. zelena energija. Ono to se takoer moe ubrojiti u institucionalni okvir su ekoloka ogranienja, odnosno zakoni i podzakonski akti kojima se ureuje stanje u svezi sa zatitom okolia. Tu su i razne meunarodne konvencije i protokoli. Administrativnim mjerama proizalim iz zakona i podzakonskih akata te iz meunarodnih konvencija i protokola, odreeni tip elektrana se moe dovesti u bitno nepovoljniju poziciju na tritu. Tako npr. elektrane loene ugljenom mogu biti prisiljene smanjiti proizvodnju ili moraju ugraditi neke skupe ureaje za proiavanje dimnih plinova, koji prije nisu bili potrebni. Ili se na ugljen kao gorivo mogu nametnuti relativno visoke takse. Bilo koja od ovih mjera pogorava trinu poziciju termoelektrana na ugljen. Vrlo je zanimljivo pratiti kretanje cijena certikata (ili prava) za emisiju 1 tone CO2 nakon to je poelo trgovanje dozvolama za emisije u EU (slika 3). 287
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Nakon to se poetkom oujka 2005. godine pojavila vijest da e Poljska trebati reducirati svoj NAP (national Alocation Plan) za 16,5 %, a istovremeno su se pojavile sumnje u konani NAP za Veliku Britaniju i Njemaku (u prvim danima oujka 2005. godine) cijena certikata za jednu tonu CO2 je dostigla razinu viu od 10 eura. Za usporedbu, nepuna dva mjeseca prije, ili tonije sredinom sijenja ta je cijena bila 6,4 eura. Ovdje su navedeni neki od vanijih elemenata rizika koji prate nove elektrane. Naravno da ih ima jo, ali ovi su od najveeg utjecaja na razinu rizika.
zemalja. Dodatnu teinu regionalnom (a i ire) planiranju daju ekoloki problemi globalnog ili regionalnog tipa (globalno zatopljenje i problem kiselih kia). 4.1 Zemlje EU Dva imbenika e imati dominantan utjecaj na mogue opcije podmirivanja potreba za elektrinom energijom zemalja EU u nadolazeim godinama [3]. Jedan od njih je elja za uspostavom jedinstvenog trita elektrine energije, a drugi je izazov ublaavanja problema klimatskih promjena. Uporaba prirodnog plina za proizvodnju elektrine energije u razdoblju od 1990. do 1998. porasla je za 128 %. Prema nekim predvianjima udio plinskih elektrana (kombinirani ciklus i male plinske turbine) u ukupnoj instaliranoj snazi, u zemljama EU, do 2020. godine bi narastao do 40 %. Na emu se zasnivaju ta predvianja? Upravo na uvaavanju dva navedena imbenika, formiranje jedinstvenog trita elektrine energije i usporavanje klimatskih promjena, kao osnovne sastavnice politike EU u podruju proizvodnje elektrine energije. Dosadanji razvoj trita je pokazao da su, uz rizik povrata investicija, najee graene plinske elektrane, jer su one manje kapitalno intenzivnije nego ostali konvencionalni tipovi elektrana. S druge strane, izostankom znaajnije gradnje hidroelektrana i uz poznat odnos prema novim nuklearnim elektranama, plinske elektrane su u ekolokom smislu bile prihvatljivo rjeenje. Emisija CO2 , kao glavnog staklenikog plina, iz plinskih elektrana je znaajno nia nego npr. iz elektrana na ugljen. EU je prihvatila Kyoto protokol i ozbiljno se priprema za scenarij opskrbe elektrinom energijom, koji e omoguiti dovoenje emisije staklenikih plinova na razinu zahtijevanu Kyoto protokolom. Jedna od mjera koje bi trebale pridonijeti udovoljenju zahtjevima Kyoto protokola, glede emisija, je postavljanje ciljne kvote koritenja obnovljivih izvora energije. Od sadanjeg udjela od 6 % (vjetar, solarna, biomasa, geotermalna), cilj je do 2010. godine postii udjel obnovljivih izvora od 12 %. Svakako da e takva diverzikacija izvora imati bitnog utjecaja na proizvodni dio EES-a. Velike proizvodne jedinice e biti komplementirane sa srednjim i malim veliinama agregata, koji su prikljueni na distribucijsku mreu. Bez obzira to centralizirane jedinice, prema jednom scenariju, nee u velikoj mjeri biti supstituirane ovim srednjim i malim jedinicama, tzv. disperzirana proizvodnja e polako, ali ipak sve vie ulaziti u sustav i pokuati odgovoriti na specine zahtjeve trita. Nain rada i voenja sustava e ostati dosta slian dananjem. Prema drugom scenariju, udio disperzirane potronje do 2020. godine bi mogao narasti na 20 % do 30 %. Ako se to ostvari, rezultat bi mogao biti dvosmjerni tok energije. Energija bi u odreenim situacijama ila od distribucijske
Slika 3. Cijene na tritu dozvolama za emisije
4. MOGUI PRAVCI RAZVOJA EES-a DO 2020. GODINE Predvianje budunosti, osobito za neto due razdoblje, je uvijek povezano s velikim brojem nepoznanica. To dakako vrijedi i za elektroenergetsku djelatnost. Od svog postanka ljudi su pokuavali predviati bliu i dalju budunost kako bi mogli planirati. To su inili s vie ili manje uspjeha. Planiranje u energetici, a isto tako i planiranje razvoja EESa je aktivnost koja zasluuje znaajnu pozornost, a nadasve kontinuitet. Stoga se danas tom problemu pristupa s raznih aspekata, dakle koristi se multidisciplinarni pristup. Do sada su napravljene mnoge studije, od kojih su neke na granici znanstvene fantastike, gdje se nastoji predvidjeti potronja pojedinih oblika energije i mogui scenariji namirivanja tih potencijalnih potreba, ak do stotinu godina unaprijed. Pri tome se uglavnom razmatraju grupe pojedinih zemalja ili svijet kao cjelina, a rjee se nailazi na takve studije gdje se pojedine zemlje analiziraju pojedinano. Otvaranjem trita elektrine energije, i povezivanjem sve veeg broja zemalja u vee cjeline, u smislu trita, sve vanije postaje pitanje regionalnog planiranja. Vanost tog pitanja jo vie potencira i oekivanje u razvoju novih tehnologija, gdje se u pojedine istraivake projekte (osobito kad se radi o iskoritenju nuklearne energije, zatim tehnologije proizvodnje vodika) ukljuuje vei broj 288
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
u prijenosnu mreu, za razliku od prethodnog scenarija s manjim udjelom disperzirane proizvodnje. Promjena smjera toka energije e traiti eksibilnost distribucijske mree. Filozoja upravljanja i kontrole distribucijske mree u takvim okolnostima bi bila bitno drugaija nego ova dananja. Razumijevanje ovih tehnikih problema e biti nuno, ali ne i dovoljno. Za potpuniju sliku o buduem EES-u e pored tehnike strane, trebati sagledati i zakonske, regulatorne i trine mehanizme. 4.2. Mehanizmi poticaja gradnji novih elektrana Temeljna karakteristika procesa deregulacije, koji se ve dogodio u mnogim zemljama irom svijeta, je ta da su trini mehanizmi zamijenili vrsto regulirane procedure iz tradicionalnih, monopolskih sustava. Ono to je takoer karakteristino za deregulirane sustave je to da nema nekih obveznih planova izgradnje elektrana niti subjekata koji bi bili obvezni provoditi takve planove, koji bi denirali koje elektrana i kada treba graditi. Umjesto toga, sudionici na tritu, sami, u skladu s nancijskim oekivanjima (prosudbom o moguem ostvarenju prota) odreuju hoe li i kada e graditi odreenu elektranu. Dakako da za to uvijek trebaju dobiti odobrenje od nadlenih tijela u iji djelokrug spada djelatnost proizvodnje elektrine energije. Osiguranje dovoljnih proizvodnih kapaciteta za podmirenje budue potronje elektrine energije je problem koji se pojavljuje odmah nakon prvih primjera deregulacije elektroenergetskog sektora. Meutim, tom problemu se nije odmah pridavala odgovarajua pozornost. Stjecajem okolnosti, neke od zemalja, koje su prve krenule u proces deregulacije, imale su u poetku znaajne vikove proizvodnih kapaciteta (to je i bio jedan od bitnih pokretaa deregulacije). Neke postojee elektrane su zatvarane, a gradile su se neke novije, modernije i konano uinkovitije. Ali, openito govorei, rezerva snage (engl. reserve margin) u sustavu se smanjivala. Bez obzira na sve, u poetku je prevladavao stav da e trite, samo po sebi, osigurati dovoljno poticaja za gradnju novih elektrana. Jedno od mnogih takvih razmiljanja [4] i [5] se zasnivalo na pretpostavci da je spot trite dovoljno za primjeren signal koji e potaknuti investicije u nove elektrane. Oekivao se racionalan odgovor proizvoaa elektrine energije na cijene na spot tritu, u smislu investiranja u izgradnju, odnosno oekivala se izgradnja novih elektrana do optimalne razine rezerve snage u sustavu, uvaavajui pritom tehnike i nancijske aspekte. Ipak postoje razliiti imbenici koji su smetnja toj postavci o dovoljnosti inicijative trita, to pokazuje i dokazuje injenica da su neka postojea trita elektrine energije ve iskusila problem nedostatka proizvodnih kapaciteta. Jedna od takvih smetnji, koja je dosta esto egzistirala, osobito u poetnim godinama deregulacije, je limitirana
cijena (engl. price cap) na razini proizvodnje. To je izravno ogranienje prihoda koji pojedini proizvoai mogu ubrati na tritu, to u znatnoj mjeri obeshrabruje nove investitore. Druga smetnja je rizik ili strah investitora da nee moi vratiti uloeni kapital u novu elektranu. Taj strah se moe ilustrirati na primjeru jedne vrne elektrane. Vrna elektrana moe doi u prigodu da radi samo nekoliko stotina sati godinje, kad su cijene na tritu najvie. Kao posljedica toga, veinu vremena tijekom godine ta elektrana na ostvaruje prihod. Takva nestabilnost prihoda je ono to odvraa investitora da gradi elektranu. Ukoliko npr. regulator ili kupci ele da se ta elektrana izgradi oni moraju kompenzirati rizik s kojim je suoen investitor, na nain da osiguraju stabilnost prihoda te elektrane, npr. kroz neku stalnu naknadu za raspoloivi kapacitet. Nadalje, nije rijedak sluaj da se postojee tvrtke ponaaju u stilu oligopola, gdje koriste razne vrste blokada kojima sprjeavaju ili odlau ulazak novih elektrana u pogon, kako bi umjetno poveali cijenu energije na tritu. Kupci takoer mogu imati utjecaj na gradnju novih elektrana. U tzv. idealnim trinim uvjetima kupci, da bi se osigurali od visokih cijena ili od prekida opskrbe, potpisuju dugorone ugovore. To stimulira izgradnju novih elektrana jer se na takav nain osigurava stabilnost njihovog prihoda. Razina sigurnosti opskrbe u konanici ovisi o spremnosti kupaca da kroz dugorone ugovore, odnosno kroz plaanje te sigurnosti, osiguraju potrebnu izgradnju. Meutim, u tritu se nikada ne ostvaruju ba idealni uvjeti i ono ne funkcionira tako savreno. Kupci nisu uvijek u tako bliskom kontaktu sa spot cijenama, tako da ne osjeaju potrebu zatite od rizika i ne vide prednost koju im nude dugoroni ugovori. ak i u onim sustavima gdje su kupci stvarno izloeni spot cijenama, ne odluuju se esto na dugorone ugovore. Oni ne brinu previe o dugoronom riziku, nego svoje odluke zasnivaju na kratkoronim kriterijima. Taj nedostatak odgovora kupaca na mogue dugorone probleme u ospkrbi je dodatna potekoa u osiguravanju dovoljnih proizvodnih kapaciteta. Za sada su tri mogua naina o kojima se razmilja, ili koji su na raspolaganju, kada je u pitanju problem osiguranja dovoljno proizvodnih kapaciteta. Prvi od njih, koji se i slijedio sve dok nisu u nekim zemljama nastupili odreeni problemi, je preputanje potpune inicijative tritu, i oekivanje da e kupci shvatiti lozoju trita i kroz razliite tipove dugoronih ugovora osigurati dovoljnu izgradnju. Drugi nain je uspostava (od strane regulatora ili operatora, dakle administrativno) odreenih mehanizama plaanja za investicije u nove elektrane. Trei nain je trite raspoloivom snagom, gdje su kupci primorani kupovati odreenu koliinu proizvoda koji se zove raspoloiva snaga. 289
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Najortodoksniji nain ublaavanja problema nedovoljnih kapaciteta je onaj prvi, gdje se sve preputa tritu. Ne budu li se poduzimale neke specine mjere, kupci e spoznati teinu problema tek onda kad iskuse neugodne posljedice, kao to su visoke cijene ili prekidi u isporuci. Naalost, to bi mogao biti dug i bolan proces uenja, koji bi, u skladu s ve vienim, za kupce mogao donijeti razliite oblike racionalizacije (reduciranja) potronje. Ve se dogodilo da je u nekim zemljama, kao posljedica ignoriranja problema izgradnje novih elektrana, ili kao posljedica shvaanja da e sve rijeiti trite samo po sebi, dolo do ozbiljnih problema, bilo kroz vrlo visoke cijene, ili kroz ogranienja potronje. U nekim drugim sluajevima (Finska, Norveka, Australia) su razmatrane interventne mjere, kao npr. zahtjev operatora sustava da kupi neke vrne elektrane, koje su inae trebale biti zatvorene radi isteka ivotnog vijeka, ili privremeno konzervirane radi visokih proizvodnih trokova i nemogunosti osiguranja mjesta na tritu. Drugi pristup, koji podrazumijeva ukljuenje administrativnih mjera kroz plaanje za gradnju novih elektrana, koriten je npr. u panjolskoj. Istina je da, u teoriji, dodatno plaanje za nove elektrane moe rezultirati poveanom izgradnjom, to e dovesti do stabilizacije, pa ak i snienja cijena. Tim snienjem cijena se kompenzira dodatno plaanje za nove elektrane. U praksi se, meutim, javljaju razliiti problemi kod primjene ovog pristupa. Kao prvo, to je deniranje iznosa koji kupci proizvoaima trebaju plaati za nove elektrane, a daljnji problem je kako rasporediti taj prihod na pojedine proizvoae (koliko hidroelektranama, a koliko termoelektranama). Takoer nije potpuno izvjesno moe li se na taj nain osigurati dovoljna razina sigurnosti opskrbe. I konano, postoji vrlo izraen stav kupaca da oni plaaju neto, a ne vide to za to dobivaju. Trei pristup, koji je uvoen uglavnom u SAD, sastoji se u tome da regulatorno tijelo denira ksni iznos kapaciteta koji svaki kupac treba plaati, kao i maksimalni iznos kapaciteta koji je pojedinom proizvoau doputeno prodati kroz takav tip trita. Uz ovaj pristup javljaju se dva problema. Prvi je kako denirati maksimalni kapacitet koji pojedina elektrana moe prodati na ovom tritu kapaciteta. Dok je kod termoelektrana to relativno jednostavno, kod hidroelektrana je to dosta problematino jer je njihova raspoloiva snaga izravno ovisna o hidrologiji, koja je nepredvidiva za dulje razdoblje unaprijed. Ovdje takoer postoji onaj osjeaj kod kupaca da plaaju neto, a da zauzvrat ne dobivaju nita. Naime, kupci ne mogu vidjeti dobrobit od dugoronog plaanja kapaciteta, kako bi u budunosti imali stabilne cijene i sigurnu opskrbu. 5. TO U SLUAJU NEPOSTOJANJA INTERESA PRIVATNOG KAPITALA ZA ULAGANJEM ? Dosadanja praksa u dereguliranom okruju je pokazala da su mogue situacije s velikim poremeajima u opskrbi 290
elektrinom energijom. Dogaalo se neto to se nije moglo ni zamisliti, s obzirom na razvoj i ureenost drave u kojoj se to dogaalo, a posebice s obzirom na razmjere poremeaja koji se dogodio. Pitanje koje se namee je to drava moe ili treba, a to mora, uiniti kad do takvih poremeaja doe, a to bi trebala raditi da do njih i ne dolazi. Teko je pronai mehanizme koji bi potpuno eliminirali mogunost pojave takvih poremeaja. Prije svega ako se radi o nekim prirodnim katastrofama ili tzv. viom silom. Meutim, ono to se dogaalo u sluaju Kalifornije u velikoj je mjeri posljedica loeg sustava deregulacije, potpomognutog i pekulacijama. Nadasve je vano da drave, u svojim zakonima koji reguliraju pitanja u svezi s tritem elektrine energije, ugrade snane odredbe koje omoguuju dravnoj administraciji (ministarstvo zadueno za energetiku, regulator) da na primjeren nain mogu djelovati u kriznim situacijama. Kada do toga doe, bez obzira na vlasnitvo nad elektranama, sva proizvodna postrojenja bi se trebala staviti na raspolaganje operatoru sustava koji bi dobio mandat temeljem zakona, da vodi sustav na nain najprimjereniji tom trenutku. Kad su dovedeni u pitanje ljudski ivoti, imovina i openito funkcioniranje drutva kao cjeline, onda interesi pojedinih vlasnika ne trebaju biti u prvom planu. Naravno da se time ne eli ignorirati naelo nedodirljivosti privatnog vlasnitva, ali se u tom sluaju vlasnicima elektrana trebaju namiriti trokovi u realnom opsegu, a ne da oni, koristei stanje krize u opskrbi ostvaruju enormne prote. Ako u vrlo kratkom razdoblju cijena elektrine energije moe porasti nekoliko desetaka puta, onda je to koritenje teke krize za ubiranje golemih zarada. Neke zemlje imaju zakonski regulirane gornje ili granine prodajne cijene u stanjima velikih poremeaja u opskrbi. Time se pokuava sprijeiti mogunost namjerno izazvanih kriza kako bi se to iskoristilo za ostvarivanje velikih zarada. Zastupanje ovakvih ideja moe u prvom momentu izgledati protivno logici trita. Meutim, kada se radi o tritu elektrine energije ono se ipak ne moe tretirati na isti nain kao trite nekih drugih roba. Ako se analizira mogui poremeaj na tritu nekih egzistencijalnih proizvoda (brano, mlijeko, ulje, eer i sl.), onda drava moe iz robnih zaliha plasirati odreene koliine tih proizvoda i ublaiti poremeaj, odnosno smanjiti mogunost pekulativnog ponaanja odreenih proizvoaa ili trgovaca koji bi znatno poveali cijene, kako bi ostvarili veliku zaradu. Danas se i elektrina energija moe smatrati neim egzistencijalnim, pa je kao i kod prije spomenutih proizvoda, odreena koliina potronje praktino neosjetljiva na cijenu. U matematikoj terminologiji bi se reklo da je neelastina. To znai da e jedan dio potronje ljudi sebi pokuati priutiti, bez obzira na cijenu. Ali ono
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
u emu se elektrina energija, odnosno trite elektrine energije znatno razlikuje od drugih trita je to da se ona ne moe skladititi, barem ne na nain koji je od pomoi u ovom kontekstu. Stoga mogunost intervencije (u smislu koji vrijedi za naprijed navedene proizvode) praktino ne postoji. Jedna razina problema je rjeavanje kriznih stanja kad do njih doe. Druga razina problema je preventivno djelovanje, odnosno deniranje takve politike, zakonodavnog sustava i institucija koje se bave elektroenergetskim sektorom, na nain da do kriznih stanja ne dolazi. Ako je uzrok kriznom stanju u opskrbi elektrinom energijom neka via sila, o emu je neto ve i komentirano, onda se to teko i moe izbjei. Ono to je mogue uiniti je pokuaj ublaavanja stanja, kao to je ve reeno, dajui mandat i odgovornost operatoru sustava. Ako do kriznog stanja doe zbog loe dugorone politike, koja nije osigurala okruje koje e poticati dovoljnu gradnju elektrana, onda je to problem za ije rjeenje treba znatno vie vremena. Jasno je da u uvjetima potpuno otvorenog trita elektrinom energijom nitko nema obvezu gradnje elektrana. Meutim, na razini drave treba postojati strategija razvoja, koja bi na odreeni nain brinula i o dinamici izgradnje dovoljno MW u elektranama koje e jamiti sigurnu opskrbu elektrinom energijom. Drugi nain je osiguranje dovoljnih koliina elektrine energije iz uvoza putem dugoronih ugovora. Ono to je dvojbeno kod ugovora oko uvoza energije je injenica da u sluaju krize u opskrbi elektrinom energijom u zemlji izvoznici, prioritet opskrbe mogu dobiti domai kupci pa bez obzira na ugovor, i eventualnu odtetu, onaj tko uvozi moe ostati bez energije. U stratekom interesu svake zemlje bi trebalo biti da dugorono najvei dio elektrine energije moe proizvoditi na svom podruju (ne manje od 80 - 90 %). Ako je to u pojedinim razdobljima opravdano, nancijski isplativo, onda uvoz moe biti daleko vei. Meutim, dugorona orijentacija na uvoz kao glavni izvor opskrbe nije preporuljiva. Kako osigurati dovoljnu izgradnju elektrana na svom podruju u dereguliranom okruju? To je pitanje na koje jo nitko nije dao jasan odgovor. Do sada taj problem nije doivljavan kao kljuni u cijelom konceptu deregulacije. To je pitanje bilo u drugom planu zato to je u nekim veim zemljama EU, u trenutku kad je zapoela deregulacija, postojala dosta velika rezerva u instaliranim kapacitetima. S druge strane u gotovo svim bivim socijalistikim zemljama je u to doba dolo do nagle recesije, zatim do poetka restrukturiranja cijelog gospodarstva, zatvaranja mnogih energetski intenzivnih industrija, to je rezultiralo velikim smanjenjem potronje elektrine energije. To smanjenje potronje je bilo takvo da veina od tih zemalja jo ni danas, nakon 15 godina, nije dostigla potronju elektrine energije iz godine 1990. (u Hrvatskoj je ta potronja dostignuta tek 2004. godine).
U meuvremenu su neke od starijih i neekonominih elektrana i u zemljama EU i u ostalim europskim zemljama potpuno zatvorene ili su konzervirane. Istodobno je potronja elektrine energije u zemljama tranzicije polagano rasla, a gradnja novih elektrana je ila neto sporije, tako da je rezerva u EES-ima mnogih zemalja dola na donju razinu koja osigurava urednu opskrbu. Svakako da kod povezanih sustava rezervu ne treba gledati strogo pojedinano, no kad ta razina bude na granici prihvatljivosti za cijelo potencijalno trite onda to postaje ozbiljniji problem. S druge strane, bez obzira na povezanost sustava europskih zemalja, ne moe se, bez zadrke, raunati na rezervu iz bilo koje europske zemlje. Neke studije [6] koje su se bavile analizom mogunosti prijenosne mree u zemljama koje pokriva UCTE su pokazale da postoje i danas zaguenja ili limiti u odreenim vezama izmeu pojedinih zemalja. Trase za nove vodove e biti sve tee osiguravati, pa taj problem zaguenja, posebice kad i zemlje tranzicije potpuno otvore trite elektrinom energijom, moe postati jo izraeniji. Iz moguih problema (zaguenja) u prijenosnoj mrei izvire i jedno od kljunih pitanja, a to je moe li cijela Europa (iskljuujui V. Britaniju) do granice s Rusijom biti jedinstveno trite elektrine energije. Ukoliko se pretpostavi da nee biti jednostavno graditi nove interkonektivne vodove, nego da e prijenosna mrea jedno dulje vrijeme (npr. do 2015. ili do 2020. godine) ostati ovakva kakva jest, uz neke manje dopune, vea je vjerojatnost da e to biti nekoliko regionalnih trita. Postojea prijenosna mrea je svojim najveim dijelom izgraena na lozoji opskrbe vlastite drave. Prostorni raspored elektrana i vodova je tome prilagoavan maksimalno koliko je to bilo mogue. Samo je nekoliko zemalja koje su se ve prije bile orijentirale ka izvozu elektrine energije i tako su koncipirale svoju prijenosnu mreu. U takvim okolnostima, kada bi sve bilo jedinstveno trite tokovi energije bi bili esto ograniavani na pojedinim dionicama prijenosne mree. Dodatni problem je to se potpunim otvaranjem trita u svim europskim zemljama oekuje znaajno poveanje transakcija i to nee biti jednostavno za operatore sustava drati pod kontrolom. Iako su raunala ta koja gutaju sve te informacije, operatori e jo uvijek imati nezamjenjivu ulogu u donoenju nekih odluka. Dakle, mogla bi se oekivati i uska grla u kontroli informacija, to moe izazivati dodatne probleme. I u tijelima EU koja su zaduena za pitanja funkcioniranja trita elektrine energije se razmilja o ovim problemima i pokuava se nai odgovor na pitanje kako urediti odnose u zemljama lanicama da bi samo trite bilo poticaj gradnji dovoljno novih elektrana. Potreban je visok stupanj harmonizacije zakonodavstva pojedinih zemalja, jer neke odluke u odreenoj zemlji EU mogu imati utjecaja na sve zemlje EU, a i ire. Postoje odreene ideje da bi trebalo uvesti odreeni iznos na cijenu kWh koji bi se koristio za ublaavanje posljedica kriznih stanja u opskrbi elektrinom energijom. 291
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Kako slutnje o moguim problemima u opskrbi postaju sve ozbiljnije, nastoji se (malo po malo) uvoditi sve vie administrativnih mjera, ime se pokuava, iz dodatnih nameta na svaki kWh, osigurati od neeljenih posljedica. U takvom sustavu administriranja, s jedne strane i pokuaja preputanja svega to je mogue tritu, s druge strane, moe i doi do problema. Ono to se sa sigurnou moe tvrditi je to da tek kada razina cijene elektrine energije poraste, moe se oekivati i vei poticaj gradnji novih elektrana. Od poetka deregulacije do sada najatraktivniji dio biznisa u cijelom elektroenergetskom sektoru je bila trgovina elektrinom energijom. Ulaganja u taj posao, u usporedbi s onima u proizvodnju, su daleko manja, pa je manji i rizik. Veina ih se zato i okree trgovanju, a za proizvodnju nema previe interesa. To je i razlog da je broj subjekata koji se bave trgovanjem elektrinom energijom u posljednjih nekoliko godina porastao viestruko. Odgovornost i obveza institucija i strunjaka koji su na bilo koji nain povezani s planiranjem izgradnje EES-a je da stalno prate stanje i dogaanja na tom podruju i pokuavaju na vrijeme pronalaziti rjeenja kojima bi se izbjegle krize u opskrbi elektrinom energijom. Ostaje nada da e se u tome i uspijevati. Meutm, ako se to u uvjetima dereguliranog okruenja ne uspije, opskrba elektrinom energijom je toliko vana za funkcioniranje svakog drutva kao cjeline, da drava nee dugo moi biti po strani. Bude li ee dolazilo do kriznih stanja s opskrbom, drava e se na odreeni nain (minimalno koliko bude nuno) trebati vratiti u elektroenergetski sektor kao aktivan sudionik. Ve postoje, dodue rijetki, primjeri (Nizozemska; Engleska) gdje je drava otkupila neke elektrane koje su prije bile prodane stranim tvrtkama. 5.1. Koja je prihvatljiva razina energetske ovisnosti? Budui da je deregulacija u energetskom pa tako i u elektroenergetskom sektoru dio globalizacijskog procesa, svaka zemlja, a posebice je to vano za male zemlje, treba stalno promiljati kako se postaviti u svemu tome, kako nai neki svoj put koji e joj osigurati energetsku stabilnost. I velike zemlje svijeta, a prije svih SAD, su energetsku sigurnost postavile kao jednu od temeljnih sastavnica nacionalne sigurnosti. Za male zemlje bi to trebalo biti barem jednako vano. Ono to u najveoj mjeri odreuje stupanj energetske samodovoljnosti neke zemlje su domai energetski resursi. Konkretno, kada se radi o EES-u, rezerve fosilnih goriva, hidropotencijal i potencijal novih obnovljivih izvora su osnova za gradnju novih elektrana. Ako neka drava nema svojih prirodnih resursa na kojima moe zasnivati razvoj EES-a, onda se nuno okree uvozu. Meutim, i uvoz mora biti vrlo ozbiljno razmotren. Pitanje je to uvoziti. Uvoziti energente (ugljen, plin) i graditi elektrane 292
ili uvoziti elektrinu energiju. Ili moda kombinirati obje mogunosti. U kojem omjeru? Ako za zemlju, koja ima dovoljno domaih resursa za proizvodnju elektrine energije, nije od iznimne vanosti diverzikacija izvora, za zemlju koja je znaajno ovosna o uvozu, prioritet koji je u slubi sigurnosti opskrbe, treba biti pravilno odabrana (izbalansirana) diverzikacija izvora. Iz dananje toke promatranja, kada je u pitanju Hrvatska, kao zemlja vrlo siromana energentima, uvoz ugljena i proizvodnja elektrine energije iz ugljena je u sigurnosnom smislu najmanje upitna. Cijena ugljena na svjetskom tritu je povoljna za uvoznike. Problem druge vrste je utjecaj na okoli i ogranienje nametnuto preuzetim, odnosno potpisanim meunarodnim konvencijama. Dodatni problem u Hrvatskoj je postojea odluka Hrvatskog sabora o zabrani gradnje termoelektrana na ugljen. Kada se govori o gradnji elektrana na plin, potrebne su dodatne koliine plina da bi se moglo uope razmiljati o novim plinskim elektranama. Za sada postoji samo jedan dobavni pravac koji je maksimalno iskoriten, s obzirom na propusnu mo. Drugi dobavni pravac koji bi relativno brzo mogao biti realiziran, iako ga jo uvijek optereuju neki nerijeeni imovinsko-pravni odnosi, je tzv. mala GEA, a koji bi doveo plin iz sjevernog Jadrana. Meutim, prema dosadanjim saznanjima taj plin bi se iscrpio relativno brzo, pa bi taj pravac sluio kao veza s Italijom. Za sada je teko prosuditi kakva e tada biti situacija s opskrbom plina u Italiji. Da bi se postigla prihvatljiva razina sigurnosti opskrbe plinom, bilo bi se potrebno spojiti i jednim plinovodom prema Maarskoj, a moda i sa Srbijom i Crnom Gorom. I konano, kao jedna od opcija je uvoz elektrine energije. Zahvaljujui svom zemljopisnom poloaju i dobroj povezanosti sa susjednim EES-ima (naroito nakon dovoenja u funkciju TS Ernestinovo i nekih zahvata u 400-kV mrei BiH) Hrvatska ima dobre mogunosti uvoza elektrine energije. Posljednjih nekoliko godina taj je uvoz dostizao razinu i do 30 %. Naravno da toliki uvoz nije bio nuan, s obzirom na raspoloive proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, nego je on dobrim dijelom bio uvjetovan ekonomijom. Bilo je jeftinije uvoziti elektrinu energiju nego je proizvoditi u elektranama s niskom uinkovitou i visokom cijenom goriva. Sutinsko pitanje kod planiranja izgradnje elektrana, ne samo u Hrvatskoj, je do kada e, u nama dostupnom okruenju, postojati viak kapaciteta i na koji udio uvoza elektrine energije se u Hrvatskoj moe raunati. Dakako da i u sustavima s vikom kapaciteta postoji uvoz koji je uvjetovan ekonomikom. Ali to u okolnostima veih poremeaja s opskrbom. Nezgoda je to poremeaj zahvati u isto vrijeme vei broj zemalja (vremenske nepogode: snijeg i led, olujni vjetar, poplava, hladnoa ili sua), pa rezervni kapaciteti susjednih sustava nisu dovoljni da bi svi imali urednu opskrbu. Ponekad je bolje imati i neto skuplju elektrinu energiju, ako je to kompenzacija za izbjegavanje
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
veih poremeaja u opskrbi. Principi kojima je voeno otvoreno trite elektrine energije, za sada, ne uvaavaju u dovoljnoj mjeri tu dugoronu komponentu. Prema dostupnim informacijama cijena elektrine energije na europskim burzama u nekoliko posljednjih godina kontinuirano raste, to se vidi na slici 4. Oni prvi uinci liberalizacije, u smislu snienja cijena, se polagano tope, a poinju prevladavati neki drugi imbenici koji dovode do porasta cijena. S jedne strane je to neto bri porast potronje nego gradnje novih izvora, pa one skuplje elektrane sve vie moraju raditi. S druge strane otvoreno trite zahtijeva i odreene tehnoloke standarde koji takoer izazivaju poveanje trokova. Pored toga, ekoloki zahtjevi ili standardi kojima mora udovoljavati i proizvodnja elektrine energije, postaju sve stroi, to poveava trokove proizvodnje. Dodatno poveanje cijene je uzrokovano sve veom potranjom za energijom na burzama pa se koristi situacija na tritu, gdje se nastoji postii to vea cijena, ak i ako trokovi proizvodnje ne rastu.
elektrinom energijom u zemljama koje nee imati dovoljno proizvodnih kapaciteta na vlastitom teritoriju. U takvim situacijama cijene energije vrtoglavo rastu. Jedina uinkovita zatita od takvih kriznih stanja je mogunost proizvodnje elektrine energije na vlastitom teritoriju. Ako ne do potpunog podmirenja vlastitih potreba, onda okvirno do 90 % tih potreba. Stoga oekivanja da e se trend porasta cijene energije jo nastaviti imaju prilino realnu osnovu. U tom smislu i Hrvatska mora biti pripravna na mogunost kriznih situacija. One su posebno mogue u razdobljima dugotrajnije sue koja reducira proizvodnju ne samo u Hrvatskoj nego i u zemljama okruenja koje imaju relativno visok udjel hidroenergije u ukupnoj proizvodnji.
Slika 5. Trend smanjenja rezerve (2000.-2010. god) u sustavima nekih europskih zemalja Slika 4. Kretanje cijene elektrine energije (vrna i temeljna) na nekim europskim burzama
Za sada se ne vide nikakvi izgledi da bi se ovaj trend porasta cijene promijenio. Naprotiv, vjerojatno e se i nastaviti. Bri porast vrne energije nego temeljne je oekivan, jer to uvjetuje struktura proizvodnog parka u veini zemalja. Rezerva snage se lagano smanjuje pa se javlja vei decit u vrnim satima, to trai rad skupljih elektrana. Slika 5. pokazuje procijenjeni trend smanjenja rezerve snage u nekim zemljama Europe do 2010. godine. U veini tih zemalja je trite potpuno liberalizirano. Ono to je zanimljivo je nepostojanje povjerenja u motivaciju za nove investitore koja bi proizala iz potreba trita. Sumnja se da e signali za gradnju novih elektrana proizali iz samog trita, kao takvog, biti dovoljni. Zakljuci su zasnovani na nekim istraivanjima provedenim od strane Eurelectrica. Teko je oekivati da se kratkorono (u ovom kontekstu to znai do 2010. godine) moe neto bitno promijeniti u trendu smanjenja rezerve. Inae bi ve sada trebala krenuti vrlo intenzivna gradnja elektrana. Ako se dakle, barem u dijelu, ostvare ove procjene o smanjenju rezerve, vrlo brzo moe doi do povremenih poremeaja u opskrbi
Koliko je pitanje sigurne opskrbe energentima vano i za zemlje EU svjedoi dokument o sigurnosti energetske opskrbe [3]. Osnovni naglasci iz tog dokumenta mogu se, u najkraem, denirati kako slijedi. Danas su zemlje lanice EU meusobno ovisne, kako u pogledu rjeavanja problema klimatskih promjena, tako i u pogledu formiranja energetskog trita. Svaka odluka u podruju energetske politike, donesena od strane jedne zemlje lanice, ima utjecaja na funkcioniranje energetskog trita u ostalim zemljama lanicama. Energetska politika sada pretpostavlja jednu novu dimenziju, a to je promiljanje na razini cijele EU. U tom kontekstu je nuno promotriti utjecaj nekoordiniranih odluka na nacionalnoj razini, na energetsku politiku EU. EU ima vrlo limitiran prostor u smislu utjecaja na strani opskrbe energijom. Vrlo jasno je istaknuto da veliki napor u promoviranju obnovljivih izvora energije ima jako ogranien utjecaj na pokrivanje rastuih energetskih potreba. Konvencionalni izvori energije e ostati jo dugo vremena nezamjenjivi. Osnovni pravci djelovanja trebaju biti usmjereni na stranu potronje, uvaavajui zahtjeve Kyota i stvaranje uvjeta za sigurnu opskrbu energijom. Tri glavne konstatacije iz spomenutog dokumenta su: 293
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
EU e biti jo vie ovisna o eksternim (izvan EU) izvorima energije; proirenje EU nee bitno mijenjati tu injenicu; u skladu s dananjim predvianjima, energetska ovisnost e do 2030. godine dostii 70 %. EU nema puno prostora za utjecaj na uvjete opskrbe energijom; neto se moe uiniti jedino u svezi s potronjom, uglavnom promidbom tednje energije u zgradarstvu i prometu. U sadanjem trenutku se ne vidi mogunost adekvatnog odgovora izazovu klimatskih promjena, niti udovoljavanju zahtjevima Kyoto protokola. U ovakvim okolnostima EU Komisija eli pokrenuti raspravu o buduoj energetskoj strategiji koja bi se vezala za vei broj principjelnih pitanja (navedeno ih je 13), od kojih su ovdje naznaena samo ona koja su najizravnije povezana s buduim izvorima elektrine energije. Moe li EU prihvatiti porast ovisnosti o eksternim izvorima energije, a da pri tome ne ugrozi sigurnost energetske opskrbe i konkurentnost svoje industrije? Za koje bi energente bilo primjereno predvidjeti okvirnu politiku uvoza? Je li primjerenije favorizirati ekonomski pristup: trokovi energije; ili geopolitiki pristup: rizik prekida opskrbe? Nije li sve vie integrirano trite, gdje odluke donesene u jednoj zemlji imaju utjecaj na druge zemlje, poziv za konzistentnu i koordiniranu politiku na razini EU? Od ega se treba sastojati ta politika i gdje se pravila konkurencije trebaju usklaivati? U okviru postojeeg dijaloga sa zemljama izvoznicama energije, kakvi trebaju biti ugovori o opskrbi i poticanju investicija? Dajui posebnu vanost partnerstvu s Rusijom, kako nai modalitet kojim e biti zajamena koliina i cijena? Treba li stvarati vee rezerve kao to je ve bio sluaj s naftom plina i ugljena? Treba li EU preuzeti veu ulogu u manipulaciji (management-u) s tim rezervama, i ako da, to trebaju biti ciljevi i kakvi trebaju biti modaliteti? Kako se moe osigurati razvoj i bolje upravljanje energetskim prijenosnim sustavima u EU i susjednim zemljama, ime bi se pridonijelo boljem funkcioniranju trita i sigurnijoj opskrbi energijom? Razvoj obnovljivih izvora energije trai vei angaman u podruju razvitka tehnologija, pomo u nanciranju i pomo u eksploataciji. Trebaju li se u takvo sunanciranje ukljuiti i sektori koji su takoer dobili znatnu poetnu nancijsku pomo, a sada su protabilni (plin, nafta, nuklearna energija)? Uvaavajui injenicu da je nuklearna energija jedan od moguih odgovora na klimatske promjene, kako EU moe nai rjeenja problema odlaganja nuklearnog otpada, poveanja sigurnosti nuklearnih elektrana i razvoja reaktora budunosti, posebice tehnologije nuklearne fuzije? Kakvu politiku treba dopustiti EU u ispunjenju njenih obveza prema Kyoto protokolu? Koje mjere treba poduzeti 294
da bi se iskoristile sve mogunosti tednje energije, ime se smanjuje i ovisnost o eksternim izvorima energije i emisija CO2. Iz prethodno navedenih pitanja koja su postavljena i u dokumentu EU, koji se moe promatrati kao energetska strategija, razvidno je da su sva ta pitanja, a i mnoga druga, vrlo aktualna i za Hrvatsku. Moe se rei i to da rjeenja koja e Hrvatska pokuati odabrati nee ovisiti samo o naim eljama i razmiljanjima, nego e biti uvjetovana i okolnostima u naem bliem, a i daljnjem okruenju. to se prije shvate te uvjetovanosti i meuovisnosti energetskih sektora ire regije, problemi u osiguranju pouzdane opskrbe elektrinom energijom (a i ostalim oblicima) e se neto lake rjeavati. 5.2. Izgledi za opstanak malih proizvodnih tvrtki u Europi Razvoj dogaanja, kada se radi o budunosti malih proizvodnih tvrtki u Europi, moe ii u nekoliko smjerova. Jedan od scenarija je bespotedna konkurencija, praena esto diktiranjem nerealno niskih cijena od strane tvrtki s velikim portfeljom. Radi se dakle o neravnopravnom nadmetanju gdje velike tvrtke s raznovrsnim portfeljom i dovoljnim nancijskim rezervama mogu nametnuti pritisak na male tvrtke koje nemaju dovoljno kapaciteta, ni zikih ni nancijskih, za takvo nadmetanje. Time se eli nancijski iscrpiti manje tvrtke, a onda ih kupiti po relativno niskoj cijeni, ime bi se u konanici kompenzirali i gubici za vrijeme niskih cijena. To bi bio tzv. princip eat or be eaten (jedi ili e biti pojeden). Tako bi se dolo do postojanja samo nekoliko velikih kompanija koje bi onda mogle vladati cijelim europskim tritem elektrine energije. Procjena je da bi u tom scenariju teko mogla opstati tvrtka s portfeljom manjim od 10 000 MW u proizvodnim kapacitetima. Osim veliine portfelja bitna je i njegova struktura. Ovakav scenarij bi doveo do stanja nepotpune konkurencije ili oligopolistikog trita [7]. Stvorilo bi se trite kojim vlada nekoliko poduzea. To je neto izmeu monopola i potpune konkurencije. Tri su kljuna imbenika koji deniraju koja e vrsta nepotpune konkurencije prevladati : 1) struktura proizvodnje i trokova na tritu, 2) prepreke konkurenciji i 3) strateko uzajamno djelovanje i stupanj tajnog dogovaranja meu tvrtkama. Pri usporeivanju svijeta monopoliziranih gospodarskih sektora sa svijetom nepotpune konkurencije nalazimo da moe biti vrlo znaajnih unaprjeenja tehnike proizvodnje kad u nekom gospodarskom sektoru poraste opseg kontrolne jedinice. Meutim, utvrdit emo i da porast veliine kontrolne jedinice vodi poveanju nejednakosti u raspodjeli bogatstva. Problem svijeta monopolista se tako svodi na poznatu dvojbu izmeu uinkovitosti i pravde [8].
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
Monopol i oligopol, prema tumaenju tradicionalne ekonomske teorije, dovode do kratkorone ekonomske neuinkovitosti. Hipoteza koju je postavio Schumpeter, pak smatra, da takvo tradicionalno gledanje ne uzima u obzir dinamiku tehnolokih promjena. U skladu s tom hipotezom monopoli i oligopoli su glavni izvor inovacija i porasta ivotnog standarda. Istina je da bi razbijanje velikih poduzea na vie manjih kratkorono moglo sniziti cijene, ali bi donijelo opasnost da cijene na dugi rok porastu, budui da usitnjavanje poduzea usporava tehnoloki napredak. Ako su zapreke konkurenciji snane i postoji potajno dogovaranje rezultat je trajni oligopol. U takvoj trinoj strukturi se raa odnos cijena slian onome u monopolistikoj strukturi. Radi limitiranja zloporaba nepotpune konkurencije, drave su u nekim ranijim razdobljima koristile oporezivanje, kontrolu cijena i nacionalizaciju. Danas se ta sredstva u trinim gospodarstvima praktino vie ne koriste. Najjai instrumenti utjecaja na strukturu gospodarskih sektora danas su regulacija, antimonopolsko zakonodavstvo i poticanje konkurencije. Najuinkovitiji od njih je uklanjanje zapreka konkurenciji, odnosno poticanje konkurencije gdje god je to mogue. U elektroenergetskom sektoru se takoer uvodi princip regulacija samo tamo gdje je nuna, konkurencija gdje god je mogua. Kad na tritu konkurira mali broj poduzea, ona obino vode rauna o stratekoj interakciji. U praksu se uvodi jedna nova znaajka, a to je da se poduzea prisiljavaju na predvianje reakcije konkurenata na promjene njihovih cijena i koliina. Tako se unose strateke kalkulacije na tritu. Vrlo vanu primjenu u takvim situacijama je nala teorija igara kojom se pokuavaju predvidjeti akcije konkurenata i onda na osnovi toga osmisliti vlastite strateke odluke, kako bi se doskoilo konkurentima. Navode se neki od primjera primjene teorije igara: dominantna strategija je sluaj u kojem se nekom poduzeu (igra) njegova strategija pokazuje kao najbolja strategija, bez obzira na strategiju koju e slijediti neki drugi igra. Nashova ravnotea (ponekad se zove i nesuradnika ravnotea) je sluaj gdje svaki igra izabire strategiju bez tajnog dogovaranja, odluuje se na strategiju koja je njemu najbolja bez obzira na dobrobit drutva ili bilo kojeg drugog igraa. Suradnika ravnotea nastaje kad se konkurenti dogovaraju, kako bi nali strategiju koja je u njihovom zajednikom interesu. (Rijetko kad se ljudi iz iste grane trgovine susreu a da razgovor ne urodi nekim domiljanjem kako povisiti cijene -Adam Smith). Problem koji se tu najee pojavljuje je poetak sumnje u iskrenost dogovora. Kad se ta sumnja pojavi onda se trite poinje mijenjati prema ravnotei potpune konkurencije (Nashova ili nesuradnika
ravnotea). Doktrina Adama Smitha o nevidljivoj ruci kae: Slijedei vlastiti interes (pojedinac) esto unaprjeuje drutvo djelotvornije nego kad ga stvarno namjerava unaprijediti. Paradoks te nevidljive ruke je da, makar se svaki igra ponaa na nesuradniki nain, to rezultira ishodom koji je drutveno uinkovit. Ravnotea potpune konkurencije je Nashova ravnotea u smislu da nijedan igra ne moe mijenjanjem svoje strategije proi bolje ako se svi drugi vrsto dre svojih strategija. Iz ovoga proizlazi da u svijetu potpune konkurencije, nesuradniko ponaanje stvara drutveno poeljno stanje ekonomske uinkovitosti. To je i razlog da drave ustrajavaju na potivanju antimonopolskih zakona koji sankcioniraju one koji se potajno dogovaraju s ciljem utvrivanja cijena i podjele trita. Dvojba zatvorenika (engl. prisoners dilemma) se moe objasniti primjerom dva zatvorenika, zatvorenik A i zatvorenik B. Neka su npr. ta dva zatvorenika zajedno izvrili neki zloin, nakon ega javni tuitelj razgovara odvojeno sa svakim od njih. Postoji dovoljno dokaza da oba zatvorenika dobiju kaznu od po godinu dana. Tuitelj nudi pogodbu npr. zatvoreniku A, u smislu da ako on prizna dobiva kaznu od 3 mjeseca a zatvorenik B dobiva kaznu od 10 godina zatvora. Priznaju li obojica kazna zatvora je obojici po 5 godina. to je initi zatvoreniku A? Kod izbora izmeu 1 godine ili 3 mjeseca jasno je da je bolje priznati. Postoji jo jedna, snanija motivacija za priznanje. U sluaju da zatvorenik A ne prizna, a zatvorenik B prizna bez znanja zatvorenika A, onda zatvorenik A dobiva zatvorsku kaznu od deset godina. Dakle, bolje je priznati. Pred istom dvojbom je i zatvorenik B: kad bi on znao to misli zatvorenik A ili to zatvorenik A misli da zatvorenik B misli da zatvorenik A misli........ Ovdje je bitan rezultat da oba zatvorenika, ako postupaju sebino te priznaju, dobivaju duge zatvorske kazne. Izbjei dugogodinji zatvor oba zatvorenika mogu samo ako postupaju dogovorno. Istraivanja pokazuju da e ljudi sebi initi dobro ako surauju (to esto i ine), kad igra dvojbe zatvorenika biva igrana neprestano. Dvojba zatvorenika je primjer gdje ne funkcionira mehanizam nevidljive ruke Adama Smitha. Treba imati na umu da suradnja moe biti i tetna za drutvo. Ako poduzea (npr. proizvoai ili trgovci elektrinom energijom) igraju igru neupadanja na trite konkurenta, onda to dovodi do preutnog dogovaranja, gdje bi inae bilo trite potpune konkurencije. tetu od toga imaju kupci koji plaaju viu cijenu, a poduzea koja se dogovaraju ostvaruju prot koji ne odgovara stvarnim trokovima. Ovih nekoliko primjera teorije igara pokazuje tek jedan mali spektar moguih situacija koje se mogu pojaviti i kod trita elektrine energije. 295
Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296
6. ZAKLJUAK Ako je regulacija elektroenergetskog sektora jedan od snanih instrumenata djelovanja na strukturu trita, onda je mogu i scenarij utjecaja drave, preko regulatora, na strukturu trita u djelatnosti proizvodnje elektrine energije. Odreene transakcije (spajanje nekih tvrtki ili kupovina nekih tvrtki) se mogu administrativno zabraniti, ukoliko se, na osnovi strune analize, zakljui da bi to dovelo do stvaranja oligopola. Isto tako je mogue (to se ve i dogaalo) zatraiti od nekih tvrtki, koje imaju dominantan poloaj na tritu, da prodaju jedan dio portfelja kako bi se ojaala konkurencija. Ukoliko se bude pokazalo ovakvo rjeenje kao primjereno, bit e nuna harmonizacija zakonodavstva europskih zemalja. Dakle, za sada se pokuavaju pronai rjeenja za sprjeavanje monopola i oligopola, kako bi se stanje to vie pribliilo istinski otvorenom tritu. Drugi problem, koji se za sada ini jo veim, je kako stvoriti klimu ili uvjete koji e biti poticajni za izgradnju novih elektrana u mjeri koja je dostatna za sigurnu opskrbu kupaca elektrine energije. Za uinkovitim rjeenjem se jo traga. Vanost elektrine energije danas je takva da se ona smatra egzistencijalnom potrebom. Proima sve segmente suvremenog ivota. Tretira se esto kao socijalna kategorija. Time je prostor za poveenje cijena elektrine energije do razine koja bi bila stimulativna za investitore u proizvodne objekte prilino ogranien. Zato ni rjeenje tog problema nee biti jednostavno pronai. LITERATURA
[1] M. ZELJKO, Planiranje izgradnje elektrana u okruju otvorenog trita elektrinom energijom, Doktorska disertacija, FER, Zagreb, 2003. Energy, Electricity and Nuclear Power Estimates for the Period up to 2030, IAEA, Vienna 2004. Towards a European strategy for the security of energy supply, (Green Paper), Commision of the European Communities, Brussels, 2000. M. S. CARAMANIS, Investment decisions and long-term planning under electrical spot pricing, IEEE Transactions on Power Apparatus System, volume PAS-101, Dec.1992. I. J. PEREZ-ARRIAGA AND C. MESEGUER, Wholesale marginal prices in competitive generation markets, IEEE Trans. Power Syst., volume 12, May 1997. H. J. HAUBRICH, C. ZIMMER, K. V SENGBUSCH, F. LI, W. FRITZ, S. KOPP, Analysis of Electricity Network Capacities and Identication of Congestion, Achen, December 2001. P. A. SAMUELSON, W. D. NORDHAUS, Ekonomija, etrnaesto izdanje(prijevod), Zagreb, 1992. J. ROBINSON, The Economics of Imperfect Competition, 1933.
DYNAMIC OF NEW PLANTS CONSTRUCTION SUITABLE OR NOT? In the paper an approach to construction planning and problem of power plant construction in a deregulated surrounding, that is in open market of electric energy, is given. To achieve a better understanding of the open market context, its beginnings, motives that started it and perspectives in the introduction a wider explanation of future energy sector development is given. Special concern is given to sustainability of that development. Questions raised in the article are very complex and many of them have not been answered so far. The article in fact the author has no intention of offering answers to many of these questions, because it is not possible. The intention is to point out some problems that have already showed or are going to show up. At the same time the intention is to inspire people involved in these problems to consider the problems and try to communicate and cooperate within Croatia but also abroad and try to find the most suitable answers (solutions). So, the fact that there are many questions and not so many answers should not be surprising. ERRICHTUNGSTEMPO NEUER KRAFTWERKE ANGEMESSEN ODER NICHT ? Im Artikel ist der Beitritt zur Frage der Ausbauplanung und des Ausbaues selbst in deregulierten Verhltnissen, bzw. in den Umstnden des offenen Strommarktes dargestellt. Um die Umstnde des offenen Marktes, seine Anfnge, auslsende Beweggrnde und Aussichten besser zu verstehen, ist am Anfang der Blick auf die knftige Entwicklung des energetischen Sachgebietes etwas ausfhrlicher begrndet. Das Aufrechterhalten einer derartigen Entwicklung wurde besonders betont. Die in diesem Artikel auftauchende Fragen sind sehr verwickelt und viele davon entziehen sich irgend einer Antwort. Der Artikel, bzw. sein Verfasser hat auch keine Ansprche die Antworten auf viele dieser Fragen zu geben, weil so etwas in der Tat nicht mglich ist Die Absicht war, durch den Artikel auf manche Probleme die bereits vorkommen, oder es tun werden, aufmerksam zu machen. Gleichzeitig hat man die Absicht durch den Artikel so viele wie nur mglich sich damit Befassende zu bewegen, ber die Probleme nachzudenken und sich mit Kollegen, sowie aus Kroatien als auch aus dem Ausland zu verbinden, mitzuarbeiten und die annehmbarsten Lsungen herausfinden zu versuchen. Es soll die Tatsache, das viele Fragen auftauchen und sich wenige Antworten anbieten, nicht wundern.
[2] [3]
[4]
[5]
[6]
Naslov pisca : Dr. sc. Mladen Zeljko, dipl. ing. Energetski institut Hrvoje Poar Savska cesta 163, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005 - 04 06.
[7] [8]
296
M. Klepo: Organizacija i rad hrvatske energetske regulatorne agencije...
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
ORGANIZACIJA I RAD HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE UNUTAR NOVOG OKVIRA REGULACIJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI
Dr. sc. Mio KLEPO, Zagreb
UDK 621.311.008:621.31.003 PREGLEDNI LANAK Temeljem Zakona o regulaciji energetskih djelatnost iz srpnja 2001. godine bilo je osnovano i radilo Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti kao neovisno tijelo s nadlenostima i zadacima regulacije energetskih djelatnosti. Ono je radilo s vrlo ogranienim brojem djelatnika u administrativno-tehnikoj slubi, te uz strunu podrku neprotne institucije. Po novom Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti iz prosinca 2004. godine osniva se Hrvatska energetska regulatorna agencija, kao samostalna, neovisna i neprotna javna ustanova, koja je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u skladu s vaeim energetskim zakonima. U odnosu na Vijee za regulaciju znatno su proirene njezine obveze i nadlenosti, a mijenja se i struktura voenja i organizacije. Agencija e imati vlastitu strunu slubu i bitno drukije odnose prema nadlenom Ministarstvu i prema Vladi Republike Hrvatske. To je vrlo bitan i vaan pomak u segmentu regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U lanku se izlae novi okvir regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, te na dobrim i loim iskustvima, steenim znanjima i praksi rada dosadanjeg Vijea za regulaciju daju preporuke za organizaciju i poetak rada Hrvatske energetske regulatorne agencije. Kljune rijei: Hrvatska energetska regulatorna agencija, Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti, Zakona o regulaciji energetskih djelatnost
1. UVOD U tijeku je svjetski, dakle globalni proces deregulacije i restrukturiranja velikih infrastrukturnih sustava, prije svega elektroenergetskog ili elektroprivrednog. Iako taj globalni proces prate velike rasprave i kontroverze, nema naznaka o njegovu zaustavljanju, ak niti smanjenju intenziteta ili sadraja promjena. Dapae, niz zemalja, meu ostalima sve lanice Europske unije i kandidati za pridruivanje Europskoj uniji, elei ostvariti ope prihvaene standarde i oblike organizacije elektroenergetskog sektora i trita, ubrzava rad na prilagodbama zakonodavnog i regulatornog okvira za energetske djelatnosti, ubrzano otvara energetska trita i uvodi naela konkurencije djelatnosti koje su trine, naela slobodnog izbora dobavljaa energije i prava pristupa prijenosnim i distribucijskim mreama, te se ukljuuje u regionalne i svjetske energetske i ekonomske tijekove i trita.
1
Slinosti i razlike u tim procesima javljaju se u nainima ili varijantama pristupa, oblicima i strukturama organizacije trinih i monopolnih djelatnosti i samog trita, dinamici otvaranja trita i uvoenja konkurencije, nainu funkcioniranja, oblicima i sadrajima regulacije, organizacije i dostupnosti javnih usluga, pristupa sustavima koji imaju monopolna obiljeja (prijenos i distribucija), oblicima vlasnitva i sl. Naela i zakonodavni okvir procesa deregulacije i restrukturiranja energetskih sektora i trita u europskom okruenju najpotpunije deniraju odgovarajui dokumenti Europske unije, pored ostaloga Direktiva 2003/54/EC za elektrinu energiju i Direktiva 2003/55/ EC za prirodni plin. Republika Hrvatska odabrala je put pridruivanja i ispunjavanja uvjeta za lanice Europske unije, dakle put prihvaanja ranije navedenih naela i ureenja zakonodavnog okvira. Na tom putu tijekom srpnja 2001. godine donesen je paket energetskih zakona1. Temeljem tada donesenog Zakona o regulaciji energetskih djelatnost tijekom 2002. godine osnovano je i s radom
Zakon o energiji, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tritu elektrine energije, Zakon o tritu plina, te Zakon o tritu nafte i naftnih derivata; (Narodne novine, br. 68/01 i 109/01); Napomena: Umjesto naslova Narodne novine u daljnjem tekstu koristi se akronim NN,). 2 U daljnjem tekstu uz puni naslov Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti koristi se i skraeni naziv Vijee za regulaciju, te akronim VRED.
297
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
zapoelo Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti2. Nadlenosti i zadaci, kao i nain njegova postupanja bili su odreeni spomenutim paketom energetskih zakona, te podzakonskim dokumentima koji su bili doneseni temeljem tih zakona. Procesi deregulacije i restrukturiranja energetskih sektora ili sustava, praeni otvaranjem trita i uvoenjem konkurencije energetskih roba i usluga, a u konanici i privatizacijskim procesima, nisu bez rizika i opasnosti. Naime, ponekada i procesi znaju poprimiti i vie ili manje negativna obiljeja i sadraje. No, u pravilu to se deava rijetko, najee u sluajevima u kojima su u zakonodavni i regulacijski okvir uneseni spekulativni elementi, kada su narueni odnosi u tzv. regulacijskoj strukturi i nadlenostima, kada je regulatornom tijelu oduzeta izvrna mo, kada energetski sustav i trite po organizaciji i nainu funkcioniranja nisu kompatibilni s onima u okruenju, kada su uvjeti za investicije vrlo rizini itd. Gotovo je bilo pravilo da su i privatizacijski procesi zapoeti u takvim okolnostima vrlo brzo dobivali negativna obiljeja i loe konotacije za sve sudionike i javnost. Tako, usprkos tome to privatizacija elektroprivrednih poduzea nije nuno vezana za procese deregulacije i restrukturiranja, odnosno otvaranje trita elektrine energije i plina, jo manje im istovjetna ili njihov preduvjet, nastao je jo vei problem u obliku gubitka vjerodostojnosti s viestrukim loim posljedicama. Svaki, pa i najmanji problem ili potekoa u obliku vijesti ili kao interpretacija, najee bez elementarne analize, ire se i prenose velikom brzinom i postaju izgovor ili opravdanje da se ve zapoeti procesi zaustavljaju, ili ak ine koraci unatrag. Naalost, budui da se to dodatno vrijeme ne koristi za nova promiljanja i razrade, takvim postupanjem ine se samo jo vee tete i otvaraju novi rizici, i dodatno gubi vjerodostojnost, ali i korak sa svijetom, pa ak i regijom. Sigurno je to situacija u kojoj se mora bjelodanom i obvezujuom uiniti nacionalni pristup ili politika iskazana kroz odgovarajui dokument vlade. Prvenstveno su to politiki i strateki dokumenti, te zakonodavstvo. Republika Hrvatska potpisnik je Memoranduma o razumijevanju za REM-a (Regional Electricity Market). Na razini regije, a uz sudjelovanje predstavnika Europske unije, vie zemalja lanica EU, donatorskih organizacija i banaka, te konzultantskih kua organiziran viegodinji rad koji je rezultirao nastojanjem da se u regiji organizira i uspostavi Energetska zajednica. Pararanje i potpis odgovarajueg Ugovora o Energetskoj zajednici oekuje se uskoro. Time izvjesnom postaje intenzivan rad na uspostavi jedinstvenog energetskog trita za elektrinu energiju i plina u regiji na naelima koja vrijede za interno trite EU, a nakon to se postigne odgovarajua kompatibilnost i integracija u to isto interno trite. Dakle, na Energetsku zajednicu
3 4
primijenila bi se naela organizacije i funkcioniranja trita po direktivama EU. Stranke, potpisnice Ugovora trebale bi biti: Europska unija s jedne strane, te ukljuene stranke s druge strane: Republika Albanija, Republika Bugarska, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija, Republika Crna Gora, Rumunjska, Republika Srbija, Republika Turska, te Privremena uprava Ujedinjenih naroda na Kosovu. Od ukljuenih stranki posebno se uvaava status Republike Bugarske, Rumunjske, Republike Turske i Republike Hrvatske kao zemalja kandidata za pristup Europskoj uniji, odnosno Republike Austrije, Republike Grke, Republike Maarske, Italije i Republike Slovenije kao zemalja koje su u izravnoj vezi s regionalnim energetskim tritem. Cilj i namjera su kroz Energetsku zajednicu stvoriti stabilan regulatorni i trini okvir sposoban da privue investicije u plinsku mreu, proizvodnju energije i prijenosne mree, tako da sve stranke mogu imati pristup stabilnoj i stalnoj opskrbi plinom i elektrinom energijom koja je bitna za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost u svakoj pojedinoj zemlji i u regiji u cjelini. Meutim, s veim otvaranjem trita treba oekivati i velike i nepredviene transakcije i dodatne tijekove energije, a time onda i dodatne prigode i uvjete za raspade elektroenergetskog sustava. Veliki raspadi elektroenergetskih sustava deavali su se i prije, a deavat e se i ubudue, bilo restrukturiranja ili ne, bilo trita ili ne. No, u trinim uvjetima pitanje odgovornosti i obveza nadoknade teta viestruko se uslonjava. U situaciji kada su procesi restrukturiranja energetskog sektora i otvaranja energetskog trita u Republici Hrvatskoj doli na prekretnicu, i kada je ubrzan proces stvaranja regionalnih trita elektrine energije i plina, u Republici Hrvatskoj dolazi do bitnih promjena energetskog zakonodavnog, a time i regulacijskog okvira. Naime, tijekom prosinca 2004. godine provedena je znaajna rekonstrukcija do tada vaeeg zakonodavnog okvira, i to promjenama i dopunama i donoenjem novih inaica tri3 od pet zakona iz paketa energetskih zakona. Po novom Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti iz prosinca 2004. godine, kao pravna sljednica Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti osniva se Hrvatska energetska regulatorna agencija - HERA4. Agencija je samostalna, neovisna i neprotna javna ustanova, koja je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u skladu s vaeim energetskim zakonima. Strune poslove u okviru rada i poslovanja Agencije obavljaju radnici Agencije. U odnosu na Vijee za regulaciju znatno su proirene obveze i nadlenosti Agencije, a mijenja se i struktura voenja i organizacije Agencije. Dakle, novi zakoni donose bitne promjene u segmentu regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Bitne
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakon o tritu elektrine energije; (NN, br.177/04). U daljnjem tekstu uz puni naslov Hrvatske energetske regulatorne agencije koristi se i skraeni naziv Agencija, te akronim HERA.
298
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
promjene u organizacijskom smislu vidljive su kroz sami tekst koji slijedi, a na one sadrajne, dakle na one koje su u svezi nadlenosti i poslova koji su temeljem zakona dani Agenciji, a u istom ili slinom sadraju Vijee za regulaciju nije imalo, odnose se na sljedee poslove i zadatke: - nakon pribavljenog miljenja energetskih subjekata za obavljanje ijih djelatnosti se primjenjuje tarifni sustav i Ministarstva, donoenje metodologija odnosno tarifnih sustava bez visine tarifnih stavki, koje e se utvrditi temeljem odgovarajue metodologije, i to za: I) proizvodnju elektrine energije, s iznimkom za povlatene kupce, II) opskrbu elektrinom energijom, s iznimkom povlatenih kupaca, III) dobavu prirodnog plina, s iznimkom za povlatene kupce, IV) opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlatenih kupaca, V) proizvodnju toplinske energije, s iznimkom za povlatene kupce, VI) opskrbu toplinskom energijom, s iznimkom povlatenih kupaca, VII) prijenos elektrine energije, VIII) distribuciju elektrine energije, IX) distribuciju prirodnog plina, X) skladitenje prirodnog plina, XI) transport prirodnog plina, XII) distribuciju toplinske energije, XIII) utvrivanje naknade za prikljuak na prijenosnu i distribucijsku mreu, te poveanje prikljune snage, XIV) pruanje usluga uravnoteenja elektrine energije u elektroenergetskom sustavu, XV) pruanje usluga uravnoteenja prirodnog plina u plinovodnom sustavu, te XVI) pristup skladitenju prirodnog plina, koliini plina u plinovodu i drugim pomonim uslugama u plinovodnom sustavu. - davanje miljenja Ministarstvu: I) o tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, II) naknadi za poticanje obnovljivih izvora i kogeneracije te naknadi za naslijeene trokove, III) na prijedlog visine tarifnih stavki, IV) na prijedlog iznosa naknade za organiziranje trita elektrine energije, V) na postupke i kriterije za odobrenje i izgradnju proizvodnih objekata, - davanje miljenja Vladi Republike Hrvatske na prijedlog iznosa naknade za prikljuenje na mreu i za poveanje prikljune snage, - donoenje odluke o raspisivanju natjeaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju proizvodnih objekata snage do 50 MW, te donoenje odluke o izgradnji novih objekata za proizvod nju elektrine energije snage do 50 MW, - davanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske o raspisivanju natjeaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju proizvodnih objekata snage 50 MW i vee, - organizacija i provedba postupka natjeaja za izgradnju proizvodnih objekata, - izdavanje prethodnog odobrenja za izgradnju energetskog objekta za proizvodnju toplinske energije za tarifne kupce, - donoenje propisa u energetskom sektoru za koje je ovla tena ovim Zakonom i zakonima kojima se
ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti, te davanje miljenja ili suglasnosti na pravila i propise u energetskom sektoru, - nadzor kvalitete usluge energetskih subjekata, - objavljivanje obavijesti i podataka o energetskoj uinkovitosti i koritenju energije, - sudjelovanje u deniranju energetske politike, - suradnja s ministarstvima i nadlenim inspekcijama sukladno posebnim zakonima, - podnoenje zahtjeva za pokretanje prekrajnih postupaka. Agencija prati posebice i ovlatena je, u sluaju potrebe, zahtijevati od operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava izmjenu uvjeta, pravila i ustroja, a u svrhu osiguravanja nepristrane primjene: - pravila o voenju i raspodjeli kapaciteta spojnih vodova, u suradnji s regulatornim tijelima susjednih drava s kojima postoje veze elektroenergetskog i plinskog sustava, - ustroj kojim se rjeava zaguenje unutar nacionalne prijenosne mree/sustava, - rokove u kojima operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava izvodi popravke i prikljuke, - objave odgovarajuih informacija operatora prijenosnog i operatora distribucijskog sustava upuenih zainteresiranim stranama o prikljucima, prijenosnoj mrei/sustavu i distribucijskoj mrei i raspodjeli prijenosne moi spojnih vodova, vodei rauna o povjerljivosti pojedinih informacija, - odvojenost voenja poslovnih knjiga, kako je propisano Zakonom o energiji i zakonima kojima se ureuju pojedine energetske djelatnosti, da bi se sprijeilo subvencioniranje izmeu proizvodne, prijenosne, distribucijske i opskrbne djelatnosti, - objektivne, razvidne i nepristrane uvjete i tarife za prikljuenje novih proizvoaa elektrine energije, osobito vodei rauna o trokovima i koristima obnovljivih izvora energije, distribuirane proizvodnje i kogeneracije, - stupanj u kojemu operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava ispunjava svoje zadae sukladno Zakonu o energiji i zakonima kojima se ureuju pojedine energetske djelatnosti, - stupanj razvidnosti trinog natjecanja. Sredinja tijela dravne uprave duna su zatraiti miljenje Agencije na nacrt prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na obavljanje energetskih djelatnosti. Agencija je duna najkasnije u roku od 60 dana odgovoriti na pisani zahtjev energetskog subjekta o pitanjima koja su u vezi s regulacijom njegove energetske djelatnosti i znaajni su za njegovo poslovanje. 299
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
2. REGULACIJA ENERGETSKIH DJELATNOSTI DO KRAJA 2004. GODINE 2.1. Zakonodavni okvir regulacije energetskih djelatnosti do kraja 2004. godine Zakonodavni okvir za organizaciju energetskog sektora i trita, odnosno za regulaciju energetskih djelatnosti, a time i okvir za rad Vijea za regulaciju do kraja 2004. godine bio je deniran i ureen paketom osnovnih energetskih zakona donesenih sredinom 2001. godine, te nizom podzakonskih akata koji su od ranije bili na snazi ili su bili doneseni temeljem vaeih energetskih zakona. Radi se o sljedeim aktima: - Statutu Vijea za regulaciju (NN, br. 62/2002), - Uredbi o razdoblju za koje se izdaje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti (NN, br. 116/02), - Uredbi o nanciranju rada Vijea za regulaciju (NN, br. 60/2002), - Opim uvjetima za isporuku elektrine energije (NN, br. 8/91, 61/92, 70/92, 78/93 i 81/97), - Tarifnom sustavu za usluge elektroenergetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge (NN, br. 101/02, 120/02, 129/02), - Tarifnom sustavu za transport plina za dobavljae plina i povlatene kupce plina (NN, br. 99/02, 135/03), - Tarifnom sustavu za dobavu prirodnog plina za tarifne kupce (NN, br. 99/02), - Pravilniku o uvjetima za obavljanje energetskih djelatnosti (NN, br. 6/03), - Pravilniku o podacima koje su energetski subjekti duni dostaviti Vijeu za regulaciju energetskih djelatnosti (NN, br. 97/03), - Pravilniku o nainu i kriterijima za utvrivanje iznosa naknade za koritenje prijenosne i distribucijske mree (NN, br. 109/03), - Pravilniku o distribuciji plina (NN, br. 104/02, 97/03), - Pravilu djelovanju trita elektrine energije (NN, br. 193/03, 198/03), - Mrenim pravilima za pristup transportnom sustavu plinovoda (NN, br. 126/02). 2.2. Zadaci, organizacija i nain rada Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti Nadlenosti i zadaci, odnosno nain postupanja Vijea za regulaciju bili su odreeni paketom energetskih zakona, te podzakonskim dokumentima koji su bili doneseni temeljem tih zakona, a ukljuivali su sljedee aktivnosti: 1. izdavanje i oduzimanje dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, 2. davanje suglasnosti na naknade za snoenje naslijeenih trokova u cijeni energije, na traenje energetskog subjekta koji je nositelj obveze javne usluge, 300
3. davanje prethodnog miljenja o tarifnim sustavima koje donosi Vlada Republike Hrvatske, 4. nadzor primjene vaeih tarifnih sustava, 5. utvrivanje iznosa naknade za koritenje prijenosne i distribucijske mree, 6. donoenje tarife za transport nafte naftovodom; 7. provedbu natjeaja za izgradnju objekata za proizvodnju elektrine energije za tarifne kupce; 8. rjeavanje sporova povodom albe stranke kojoj je odbijen pristup elektroenergetskoj prijenosnoj ili distribucijskoj mrei, odnosno plinskom transportnom ili distribucijskom sustavu, ili je nezadovoljna uvjetima pristupa, 9. sudjelovanje u postupku izrade i donoenja dokumenata, i to na sljedei nain: - daje miljenje o Opim uvjetima za opskrbu energijom koje propisuje Vlada Republike Hrvatske, - daje prethodnu suglasnost na plan razvoja i izgradnju prijenosne mree koji donosi operator sustava u suradnji s energetskim subjektom za prijenos elektrine energije, - daje prethodnu suglasnost na plan razvoja i izgradnju distribucijske mree koji donosi energetski subjekt za distribuciju elektrine energije, - daje prethodnu suglasnost na pravila djelovanja trita koja objavljuje operator trita, - daje suglasnost na tehnike uvjete za pristup pravnih i zikih osoba plinskim transportnim kapacitetima, - daje suglasnost na tehnike uvjete za pristup kapacitetima za transport nafte naftovodom, - omoguava objavljivanje temeljnih trinih uvjeta za pristup transportnom sustavu koje donosi transporter plina, - daje prethodno miljenje ministru mjerodavnom za energetiku o mrenim pravilima 10. nadzor nad poslovanjem energetskih subjekata, a osobito: - zahtijevanje od energetskih subjekata podatke, izvjea i dokumentaciju iji su sadraj, oblik i uestalost dostave odreeni opim aktom Vijea za regulaciju, - nadzor rada operatora trita koji je odgovoran za organiziranje trita elektrine energije, - uvid u ugovore za dobavu plina, - davanje suglasnosti dobavljau plina za sklapanje novih ugovora tipa vozi ili plati i puno za prazno, - davanje odobrenja za izgradnju izravnog voda, - davanje odobrenja za pristup i koritenje sustava za proizvodnju prirodnog plina. 11. Osim navedenih aktivnosti, Vijee za regulaciju bilo je jo ovlateno da:
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
- izdaje rjeenje o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa u skladu s uvjetima koje propisuje nadleni ministar, - vodi evidenciju o prigovorima krajnjih kupaca (potroaa) na rad energetskog subjekta, - izvjeuje najmanje jedanput godinje Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske o svom radu i zapaanjima koja su znaajna za razvoj energetskog trita i javnih usluga, - surauje s mjerodavnim tijelima i inspekcijama, - izdaje godinja izvjea za javnost, - izdaje glasilo Vijea za regulaciju, - surauje s meunarodnim institucijama iz podruja nadzora i regulacije energetskih trita, - donosi pojedinane akte u obavljanju javnih ovlasti. (Pojedinani akti koje Vijee za regulaciju donosi u obavljanju javnih ovlasti konani su. Protiv akata Vijea za regulaciju nezadovoljna strana moe pokrenuti upravni spor), - donosi godinji nancijski plan sredstava za rad Vijea i zakljuni raun tih sredstava, - poduzima druge mjere i obavlja druge poslove predviene zakonom, Statutom i opim aktima Vijea za regulaciju. Vijee za regulaciju radilo je kao samostalno i neovisno tijelo, registrirano u pravnom obliku ustanove. Vijee za regulaciju radilo je s vrlo ogranienim brojem djelatnika u administrativno-tehnikoj slubi, a u svome radu dobivalo je strunu potporu od Energetskog instituta Hrvoje Poar, i to temeljem Odluke o odreivanju Energetskog instituta Hrvoje Poar za pripremu i obavljanje strunih poslova za potrebe Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, koju je Vlada Republike Hrvatske temeljem lanka 8. stavka 2. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti donijela 5. prosinca 2002. godine (NN, br. 147/02). Osnovna organizacijska shema Vijea za regulaciju prikazana je na slici 1.
Vijee za regulaciju u roku je pripremilo, predloilo i donijelo sve podzakonske akte iz svoje nadlenosti, a aktivno je suraivalo i dalo niz korisnih prijedloga i sugestija u procesima izrade niza podzakonskih i provedbenih dokumenta, ili kroz druge oblike suradnje s tijelima i institucijama dravne uprave, naroito nadlenim Ministarstvom. U svom dosadanjem radu glavninu poslova i aktivnosti Vijee za regulaciju imalo je u svezi s izdavanjem dozvola energetskim subjektima za obavljanje energetskih djelatnosti. Naime, do sredine 2003. godine Vijeu za regulaciju podneseno je vie od 160 zahtjeva za dozvolama, sa stotinama tisua priloenih dokumenta. Do kraja 2004. godine taj veliki i zahtjevni posao dominantno je i dovren. Ilustracije radi, obuhvatom po kriterijima gospodarske snage i ukupnog godinjeg prihoda danas najmanje 99% energetskog sektora u Republici Hrvatskoj radi u okvirima dozvola koje je izdalo Vijee za regulaciju. Bez tih dozvola energetske djelatnosti, osim u izuzetim sluajevima, ne mogu se obavljati. Nadalje, znaajan dio aktivnosti Vijea za regulaciju bio je vezan za davanje miljenja u pogledu tarifnih sustava, utvrivanje i donoenje naknada za koritenje prijenosne i distribucijske mree, naknada, odnosno tarifa za koritenje transportnih sustava za plin i naftu, te nadzor primjene ranije donesenih tarifnih sustava. Vijee za regulaciju u vie navrata odluivalo je u postupku nadzora primjene Tarifnog sustav za dobavu prirodnog plina za tarifne kupce. Krajem 2003. godine donesene su odluke o iznosu naknada za koritenje prijenosne i distribucijske mree za elektrinu energiju, kao i odluke kojima su za 2004., odnosno 2005. godinu utvrene tarife za koritenje transportnih sustava za prirodni plin i naftu. Vijee za regulaciju rjeavalo je albe i prigovore kupaca i energetskih subjekata, vodilo postupke medijacije i posredovalo u nalaenju brzih i prihvatljivih rjeenja sporova izmeu kupaca i energetskih subjekata, energetskih subjekata i drugih sudionika, suraivalo s udrugama za zatitu potroaa, medijima, strunom javnou i sl. Vijeu za regulaciju uspostavilo je i svoja dva savjetodavna tijela. Vijee za regulaciju aktivno je sudjelovalo u radu domaih i meunarodnih udruenja i udruga, skupova, konferencija, seminara i radionica, bilo u zemlji bilo u inozemstvu, koje je u vie sluajeva i samo organiziralo. Bilo je ukljueno i u aktivnosti oko razvoja i uspostave regionalnog energetskog trita i regionalne suradnje. Aktivno je suraivalo s Agencijom za zatitu trinog natjecanja. Vijee za regulaciju uspostavilo je i partnerstvo s Povjerenstvom drave New York za javne usluge u okviru kojeg je ostvareno nekoliko sastanaka i radionica. Vijee za regulaciju lan je ERRA Regionalnog udruenja regulatornih tijela. Vijee za regulaciju svojim djelovanjem vrlo aktivno je radilo i pridonosilo daljnjem poboljanju i razvidnosti zakonskog i regulacijskog okvira energetskog 301
Slika 1. Organizacijska shema Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
sektora i trita u Republici Hrvatskoj. Da je u tome u velikoj mjeri i uspjelo, svjedoi i visoka ocjena dosegnute razine provedbene regulacijske prakse energetskih djelatnosti po kriterijima nezavisnosti, razvidnosti i odgovornosti, koju je u Transition report 2004, EBRD Europska banka za obnovu i razvoj dala Republici Hrvatskoj. Naime, u tom dokumentu u kojem je obradom obuhvaeno 28 zemalja u regiji, preciznije 17 zemalja koje uope imaju odgovarajua tijela za regulaciju energetskih djelatnosti, Republika Hrvatska svrstana je na visoko peto mjesto, dakle na poziciju viu i bolju od nekih novih lanica EU. 3. NOVI ZAKONODAVNI OKVIR I SADRAJ REGULACIJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI 3.1. Novi zakonodavni okvir regulacije energetskih djelatnosti U prosincu 2004. godine usvojene su izmjene i dopune, odnosno donesena i objavljena dva nova zakona iz seta energetskih zakona: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, Zakon o tritu elektrine energije i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti5 (NN, br. 177/04). Ovim posljednjim umjesto Vijea za regulaciju, kao njegova pravna sljednica uspostavlja se Hrvatska energetska regulatorna agencija, ureuje postupak njenog osnivanja, ureuje se uspostava i provoenje sustava regulacije energetskih djelatnosti, te se ureuju druga pitanja od vanosti za regulaciju energetskih djelatnosti. Hrvatska energetska regulatorna agencija uspostavlja se kao samostalna, neovisna i neprotna javna ustanova, koja je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u skladu s vaeim energetskim zakonima. Novi zakonodavni okvir donosi bitne promjene u segmentu regulacije energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj. U odnosu na Vijee za regulaciju znatno su proirene obveze i nadlenosti Agencije, a mijenja se i struktura voenja i organizacije Agencije. Agencija e imati vlastite strune slube. Takoer, imat e i bitno drukije odnose prema nadlenom Ministarstvu i prema Vladi Republike Hrvatske. Kao temeljni ciljevi regulacije energetskih djelatnosti utvreni su: - osiguranje objektivnosti, razvidnosti i nepristranosti u obavljanju energetskih djelatnosti, - briga o provedbi naela reguliranog pristupa mrei/ sustavu, - donoenje metodologija za utvrivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava,
5
- uspostavljanje uinkovitog trita energije i trinog natjecanja, - zatita kupaca energije i energetskih subjekata. Regulirane energetske djelatnosti i energetske djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge ureuju se prema naelima objektivnosti, razvidnosti i nepristranosti, uvaavajui opravdane trokove poslovanja, pogona, odravanja, zamjene, izgradnje ili rekonstrukcije objekata, tako da se energetskim subjektima omoguuje razuman i drutveno prihvatljiv povrat sredstava uloenih radi obavljanja energetskih djelatnosti propisanih zakonom. Trine energetske djelatnosti ureuju se prema naelima trinog natjecanja i poticanja poduzetnitva na tritu energije. Djelatnost, odnosno poslovi i nadlenosti Agencije obuhvaaju sljedee : - izdavanje dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, privremeno i trajno oduzimanje dozvola, - donoenje metodologija za utvrivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava, - davanje miljenja Ministarstvu o tarifnom sustavu za proizvodnju elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, naknadi za poticanje obnovljivih izvora i kogeneracije te naknadi za naslijeene trokove, - davanje miljenja Ministarstvu na prijedlog visine tarifnih stavki, - davanje miljenja Ministarstvu na prijedlog iznosa naknade za organiziranje trita elektrine energije, - davanje miljenja Vladi Republike Hrvatske na prijedlog iznosa naknade za prikljuenje na mreu i za poveanje prikljune snage, - nadzor nad primjenom svih tarifnih sustava i propisanih naknada, - davanje miljenja Ministarstvu o opim uvjetima za opskrbu energijom, - davanje miljenja Ministarstvu na postupke i kriterije za odobrenje i izgradnju proizvodnih objekata, - donoenje odluke o raspisivanju natjeaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju proizvodnih objekata snage do 50 MW, - donoenje odluke o izgradnji novih objekata za proizvodnju elektrine energije snage do 50 MW, - davanje prijedloga Vladi Republike Hrvatske o raspisivanju natjeaja i o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju proizvodnih objekata snage 50 MW i vee, - organizacija i provedba postupka natjeaja za izgradnju proizvodnih objekata,
U daljnjem tekstu skraeni naziv Zakon odnosi se na Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, (NN, br. 177/04)
302
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
- izdavanje prethodnog odobrenja za izgradnju energetskog objekta za proizvodnju toplinske energije za tarifne kupce, - izdavanje rjeenja o stjecanju statusa povlatenog proizvoaa, - davanje suglasnosti energetskom subjektu za izgradnju izravnog voda, - odobrenje planova razvoja i izgradnje mrea, - donoenje propisa u energetskom sektoru za koje je ovlatena Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti i zakonima kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti, te davanje miljenja ili suglasnosti na pravila i propise u energetskom sektoru, - nadzor nad energetskim subjektima, sukladno odredbama Zakona o energiji i zakonima kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti, - nadzor kvalitete usluge energetskih subjekata, - objavljivanje obavijesti i podataka o energetskoj uinkovitosti i koritenju energije, - sudjelovanje u deniranju energetske politike, - suradnja s ministarstvima i nadlenim inspekcijama sukladno posebnim zakonima, - prikupljanje i obrada podataka u vezi s djelatnostima energetskih subjekata, - podnoenje zahtjeva za pokretanje prekrajnih postupaka. Agencija je u uspostavi i provoenju sustava regulacije energetskih djelatnosti koje se obavljaju kao javne usluge, posredstvom savjetodavnih tijela u kojima sudjeluju i predstavnici udruga potroaa, duna primjenjivati mjere za zatitu osnovnih prava potroaa sukladno posebnim zakonima. Temeljem Zakona Agencija je duna obavljati svoju djelatnost tako da energetska trita djeluju na objektivan, razvidan i nepristran nain, vodei rauna o interesima energetskih subjekata i kupaca, a energetski subjekti obvezni su odgovarati na upite Agencije u vezi s poslovima iz njezine nadlenosti. Agencija rjeava sporove u vezi s obavljanjem reguliranih energetskih djelatnosti, pri emu su njene odluke konane i protiv njih nezadovoljna strana moe pokrenuti upravni spor. To se posebno odnosi na odbijanje prikljuka na prijenosnu mreu/transportni sustav, odnosno odreivanje naknade za prikljuak i za koritenje prijenosne mree, odnosno transportnog sustava. Agencija je u uspostavi i provoenju sustava regulacije energetskih djelatnosti, koje se obavljaju prema naelima trinog poslovanja, duna primjenjivati pravila i sustav mjera za zatitu trinog natjecanja, za pitanja iz iskljuive nadlenosti Agencije. Agencija prati i duna je objavljivati godinja izvjea o rezultatima praenja, te je ovlatena u sluaju potrebe
zahtijevati provedbu odreenih mjera radi osiguranja naela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti, i to u pogledu: - pravila o voenju i raspodjeli kapaciteta spojnih vodova, u suradnji s regulatornim tijelima susjednih drava s kojima postoje veze elektroenergetskog i plinskog sustava, - ustroja kojim se rjeava zaguenje unutar nacionalne prijenosne mree/sustava, - rokova u kojima operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava izvodi popravke i prikljuke, - objave odgovarajuih informacija operatora prijenosnog i operatora distribucijskog sustava upuenih zainteresiranim stranama o prikljucima, prijenosnoj mrei/sustavu i distribucijskoj mrei i raspodjeli prijenosne moi spojnih vodova, vodei rauna o povjerljivosti pojedinih informacija, - odvojenosti voenja poslovnih knjiga, kako je propisano Zakonom o energiji i zakonima kojima se ureuju pojedine energetske djelatnosti, da bi se sprijeilo subvencioniranje izmeu proizvodne, prijenosne, distribucijske i opskrbne djelatnosti, - objektivne, razvidne i nepristrane uvjete i tarife za prikljuenje novih proizvoaa elektrine energije, osobito vodei rauna o trokovima i koristima obnovljivih izvora energije, distribuirane proizvodnje i kogeneracije, - stupanja u kojemu operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava ispunjava svoje zadae sukladno Zakonu o energiji i zakonima kojima se ureuju pojedine energetske djelatnosti, - stupanja razvidnosti trinog natjecanja. Agencija je ovlatena, u sluaju potrebe, zahtijevati od operatora prijenosnog i distribucijskog sustava izmjenu prethodno navedenih uvjeta, pravila i ustroja kako bi se osigurala njihova nepristrana primjena. Za pitanja u vezi s obavljanjem energetskih djelatnosti na tritu, koja nisu ureena paketom energetskih zakona, a koja se odnose na sprjeavanje, ograniavanje ili naruavanje trinog natjecanja potrebno je primijeniti Zakon o zatiti trinog natjecanja, a Agencija je duna pruiti tehniku pomo u obliku strunih miljenja i analiza Agenciji za zatitu trinog natjecanja. Agencija donosi metodologije za: - tarifne sustave, bez visine tarifnih stavaka, - utvrivanje naknade za prikljuak na prijenosnu i distribucijsku mreu, te poveanje prikljune snage, - pruanje usluga uravnoteenja elektrine energije u elektroenergetskom sustavu, - pruanje usluga uravnoteenja prirodnog plina u plinovodnom sustavu, 303
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
- pristup skladitenju prirodnog plina, koliini plina u plinovodu i drugim pomonim uslugama u plinovodnom sustavu. Prethodno navedene metodologije moraju omoguavati ulaganja potrebna za razvoj mree i ostale zahtjeve sukladno vaeim zakonima. Upravno vijee moe biti razrijeeno ako uzastopno i viekratno ne donosi odluke u vezi s navedenim metodologijama. Agencija donosi tarifni sustav za transport nafte naftovodom i transport naftnih derivata produktovodom. Nezadovoljna strana moe podnijeti Agenciji prigovor: - na rad operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava u vezi s navedenim uvjetima, pravilima i ustrojem, odnosno pitanjima primjene naela razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti, u roku od 30 dana od dana poinjene nepravilnosti u radu operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava, - na odluku o metodologijama, u roku od 60 dana od dana donoenja metodologija. Agencija je duna donijeti odluku o prigovoru u roku od 60 dana nakon primitka prigovora. Odluka Agencije na prigovor konana je i protiv nje nezadovoljna strana moe pokrenuti upravni spor. Prethodno navedeno, pod jednakim uvjetima primjenjuje se na prijenos i distribuciju elektrine energije i na ostale regulirane energetske djelatnosti. Agencija ima obveze, nadlenosti i odgovornosti koje proizlaze iz pojedinanih odredbi Zakona o energiji, kao i zakona kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti. Obveze i nadlenosti u sadrajnom i proceduralnom smislu kako ih donosi novi paket energetskih zakona trae dodatnu razradu kroz niz podzakonskih dokumenata koje tek treba donijeti. 3.2. Organizacija, nadlenosti i nain rada Hrvatske energetske regulatorne agencije Agencija je samostalna u poduzimanju svih organizacijskih i drugih mjera potrebnih za nesmetano obavljanje funkcija i ispunjavanje obveza u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, Zakonom o energiji, kao i zakonima kojima se ureuje obavljanje pojedinih energetskih djelatnosti. Agencijom upravlja Upravno vijee od pet lanova, od kojih je jedan predsjednik Upravnog vijea, a jedan njegov zamjenik. Predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale lanove Upravnog vijea imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na vrijeme od pet godina, s mogunou jo jednog imenovanja. Upravno vijee donosi akte potrebne za rad i poslovanje, programe rada i razvoja, nadzire njihovo provoenje, odluuje o nancijskom planu i godinjem obraunu, sukladno ranije navedenim temeljnim ciljevima regulacije. 304
Predsjednik Upravnog vijea rukovodi radom Upravnog vijea, predstavlja i zastupa Agenciju, poduzima sve pravne radnje u ime i za raun Agencije i odgovoran je za zakonitost rada Agencije. Predsjednika Upravnog vijea u vrijeme njegove odsutnosti zamjenjuje njegov zamjenik. lanom Upravnog vijea moe biti imenovan dravljanin Republike Hrvatske, s prebivalitem u Republici Hrvatskoj, koji ima najmanje visoku strunu spremu tehnike, pravne ili ekonomske struke, uz dobro poznavanje engleskog jezika i radno iskustvo od najmanje sedam godina, od ega barem pet godina na poslovima s podruja energetike. lanom Upravnog vijea ne moe biti imenovana osoba koja je pravomono osuena za kazneno djelo koje je ini nedostojnom obavljanja dunosti lana Upravnog vijea, koja obnaa dunost zastupnika Hrvatskoga sabora ili lana predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave ili podrune (regionalne) samouprave i izvrne vlasti te sredinjim tijelima politikih stranaka, ili koja je u radnom odnosu u energetskom subjektu na kojega se primjenjuju odredbe Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Funkcija lana Upravnog vijea obavlja se kao jedino zanimanje. lanovi Upravnog vijea, ravnatelj i radnici Agencije, odnosno lanovi njihovih uih obitelji ne mogu biti vlasnici, dioniari ili imatelji udjela u energetskim subjektima vie od 0,5 % temeljnoga dionikog kapitala, lanovi uprave ili nadzornih odbora ili bilo kojih drugih tijela u energetskim subjektima, te im nije doputeno imati materijalni interes u podruju energetskih djelatnosti i nije im doputeno obavljati druge poslove u energetskom subjektu na kojega se primjenjuju odredbe Zakona, zbog ega bi moglo doi do sukoba interesa. Zakon propisuje i sluajeve u kojima Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske moe razrijeiti dunosti lana Upravnog vijea prije isteka razdoblja na koje je imenovan. O postojanju razloga za razrjeenje lana Upravnog vijea prije isteka razdoblja na koje je imenovan, Upravno vijee je obvezno obavijestiti Vladu Republike Hrvatske. lan Upravnog vijea ne moe godinu dana od dana razrjeenja s dunosti zasnovati radni odnos u energetskom subjektu na kojeg se primjenjuju odredbe Zakona, a ima pravo na naknadu u visini plae koju ostvaruje kao lan Upravnog vijea, osim u sluajevima razrjeenja zbog tee povrede dunosti, pravomone osude za kazneno djelo ili nastupa okolnosti koje su prepreka izboru. Upravno vijee odluuje na sjednicama koje saziva predsjednik Upravnog vijea. Sjednice su javne. Iznimno, Upravno vijee moe odluiti da e sjednica ili rasprava o pojedinoj toki biti zatvorena za javnost. Upravno vijee odluuje veinom glasova svih lanova Upravnog vijea. Za donoenje odluka u svezi metodologija i drugih znaajnih odluka te za davanje miljenja Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu, Upravno vijee donosi odluke na prijedlog ravnatelja Agencije. On je na poziv i bez prava
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
glasa duan nazoiti sjednicama Upravnog vijea. Upravno vijee odluuje i o drugim pitanjima iz djelokruga rada Agencije, pri emu moe zatraiti miljenje ravnatelja Agencije. U svim postupcima pred Agencijom, koji se pokreu u skladu s odredbama Zakona, Agencija mora omoguiti svakoj stranci u postupku da se prije donoenja odluke izjasni o injenicama bitnim za donoenje odluke, te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju ili druge dokaze za koje smatra da su znaajni za donoenje odluke. Ako stranka nije u utvrenom roku izvrila konanu odluku Upravnog vijea, Upravno vijee moe provesti postupak izvrenja te odluke posredstvom druge osobe ili prisilno, ili pokrenuti prekrajni postupak u skladu s odredbama Zakona o prekrajima. Odluke Upravnog vijea, potpisane od predsjednika Upravnog vijea objavljuju se u Narodnim novinama, a pojedinane odluke koje Upravno vijee donosi u obavljanju javnih ovlasti i druge odluke za koje tako odlui Upravno vijee, objavljuju se u glasilu Agencije. Na ostala pitanja u vezi s radom Agencije koja nisu ureena Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti, primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama i Zakona o opem upravnom postupku. Ravnatelja Agencije imenuje Upravno vijee, na temelju javnoga natjeaja na vrijeme od etiri godine, s mogunou ponovnog izbora. Za imenovanje ravnatelja Agencije primjenjuju se odgovarajue odredbe i uvjeti koji vrijede i pri izboru lanova Upravnog vijea, s tim da osoba koja moe biti imenovana ravnateljem mora imati radno iskustvo na rukovodeim poslovima u energetskom sektoru u trajanju od najmanje tri godine. Upravno vijee duno je razrijeiti ravnatelja Agencije u sluajevima i po postupku propisanom Zakonom o ustanovama i o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske. U sluaju razrjeenja ravnatelja Upravno vijee imenovat e vritelja dunosti ravnatelja Agencije i raspisati natjeaj za ravnatelja u zakonskom roku. Ravnatelj Agencije organizira i vodi struni rad Agencije i obavlja i druge poslove utvrene statutom Agencije. Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara Upravnom vijeu Agencije. Ravnatelj Agencije priprema Upravnom vijeu prijedloge za donoenje odluka u svezi s metodologijama, prijedloge za davanje miljenja Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu, kao i prijedloge odluka koje ono, u skladu sa zakonima i podzakonskim aktima, predlae Vladi Republike Hrvatske na donoenje. Upravno vijee Agencije ne moe bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske stei, opteretiti ili otuiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao u vrijednosti veoj od polovice prorauna Agencije. Sredinja tijela dravne uprave duna su zatraiti miljenje Agencije na nacrt prijedloga zakona i drugih propisa koji se odnose na obavljanje energetskih djelatnosti.
Agencija ima proraun iji su prihod naknade za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti. Agencija donosi proraun za sljedeu godinu, uz prethodno pribavljeno miljenje Vlade Republike Hrvatske. Na prijedlog Upravnog vijea, koje je prethodno pribavilo miljenje Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o visini naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti. Agencija je duna jedanput godinje podnijeti Hrvatskom saboru izvjee o svom radu, a osobito: - zapaanjima koja su znaajna za razvoj energetskog trita i javnih usluga u energetskom sektoru, - analizi energetskog sektora, - ostvarenju prorauna Agencije za prethodnu godinu. Agencija je duna Hrvatskom saboru ili Vladi Republike Hrvatske na njihov zahtjev podnijeti izvjea i o svom strunom i nancijskom poslovanju te izvjea o pojedinim specinim pitanjima iz svog djelokruga rada i za razdoblja kraa od godinu dana. Nakon prihvaanja izvjea, Agencija je duna objaviti to izvjee u glasilu Agencije, na hrvatskom jeziku, latininim pismom i u prijevodu na engleski jezik. Strune poslove u okviru rada i poslovanja Agencije obavljaju radnici Agencije. Za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom, za radnike Agencije primjenjuju se opi propisi o radu. lanovi Upravnog vijea, ravnatelj Agencije i drugi radnici Agencije duni su postupati savjesno i u skladu s pravilima struke. Agencija je ovlatena od energetskih subjekata zatraiti podatke, izvjea i druge potrebne dokumente koji su nuni za obavljanje poslova iz nadlenosti Agencije na temelju Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti i zakona kojima se ureuje obavljanje energetskih djelatnosti. Energetski subjekti duni su u propisanom roku odgovoriti na zahtjev Agencije i dostaviti zatraene podatke, izvjea i drugu dokumentaciju u skladu sa zahtjevom Agencije. Agencija je duna najkasnije u roku od 60 dana odgovoriti na pisani zahtjev energetskog subjekta o pitanjima koja su u vezi s regulacijom njegove energetske djelatnosti i znaajni su za njegovo poslovanje. 3.3. Razvoj organizacijske sheme Hrvatske energetske regulatorne agencije Faza 0 - Prijelazno razdoblje: Za prijelazno razdoblje vaei Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN, br. 177/04), odreuje sljedee. Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti, osnovano na temelju Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti (NN, br. 68/01. i 109/01.), nastavlja obavljati regulaciju energetskih djelatnosti do imenovanja lanova Upravnog vijea Agencije. Vlada Republike Hrvatske imenuje privremenog 305
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
ravnatelja Agencije koji je ovlaten poduzeti radnje i obaviti pripreme za poetak rada Agencije. Nakon konstituiranja Upravnog vijea i donoenja Statuta Agencije, Upravno vijee raspisuje natjeaj za ravnatelja Agencije. lanovi Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti i radnici strune slube Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti nastavljaju s radom na odgovarajuim poslovima kao radnici Agencije na temelju ugovora o radu prema Statutu Agencije. Radnicima neprotne pravne osobe koja priprema i obavlja strune poslove Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti omoguava se rad na odgovarajuim poslovima kao radnicima Agencije na temelju ugovora o radu prema Statutu Agencije. Ope i pojedinane akte Vijea za regulaciju donesene do dana imenovanja Upravnog vijea, kao i sve zaprimljene zahtjeve za dozvole i suglasnosti i druge podneske Vijeu za regulaciju, te pokretnu i nepokretnu imovinu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, nancijska sredstva, prava i obveze Vijea za regulaciju, preuzima Agencija kao pravna sljednica Vijea za regulaciju. Podzakonski propisi Vlade Republike Hrvatske koji se odnose na rad i nanciranje rada Vijea za regulaciju primjenjuju se na Agenciju do dana stupanja na snagu novih propisa, ako nisu u suprotnosti s odredbama novog Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti. Sva rjeenja o izdavanju i oduzimanju dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, koja su izdana do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, vrijede do isteka roka na koji su izdana. Upravni i sudski postupci, zapoeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se prema propisima koji su vrijedili do dana njegova stupanja na snagu, a prema njegovim odredbama samo u sluaju ako je to povoljnije za stranku u postupku. U trenutku pisanja ovoga lanka bio je u tijeku rad na Statutu Hrvatske energetske regulatorne agencije, kao i na nekoliko podzakonskih dokumenata od velike vanosti za organiziranje, nanciranje, poetak rada i djelovanje Hrvatske energetske regulatorne agencije. Naravno, nakon to su doneseni zakoni koji temeljno utvruju nadlenosti i zadatke, odnosno organizaciju i nain Agencije, Statut, a zatim i Poslovnik Agencije su dokumenti od velike vanosti. Naime, Statutom se, kao i u sluaju niza drugih institucija i stanova, treba urediti status, naziv, sjedite i djelatnost Agencije, zastupanje i predstavljanje, unutarnje ustrojstvo, ovlasti i nain odluivanja, akti, imovina, javnost rada, poslovna tajna kao i druga pitanja znaajna za njegov rad. Poslovnikom se ureuje nain rada i druga pitanja u svezi s radom i odravanjem sjednica Upravnog vijea. Meutim, tim dokumentima se u svezi s organizacijom i nainom rada Upravnog vijea trebaju urediti i pitanja koordinativne nadlenosti lanova Upravnog vijea. Time se zapravo odreuje sutinska pozicija i nain postupanja Upravnog vijea, i daje odgovor na pitanje hoe li ono biti pasivni ili aktivni sudionik u provedbenoj regulacijskoj praksi. 306
Bez koordinativnih nadlenosti u organizacijskoj strukturi u kojoj ravnatelj Agencije organizira i vodi struni rad Agencije, obavlja i druge poslove utvrene Statutom Agencije, i u kojoj je ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara Upravnom vijeu Agencije, lanovi Upravnog vijea zapravo bi mogli biti odvojeni od te regulacijske prakse. Dakle, imali bi tek pasivnu ulogu u tom procesu, svedenu samo na rad kroz sjednicu i glasovanje. Vrlo vjerojatna daljnja velika negativna posljedica takvog stanja bilo bi djelomino ili potpuno zaguenje na poziciji ravnatelja Agencije. S koordinacijskim nadlenostima koje su im pridijeljene, lanovi Upravnog vijea aktivnije se ukljuuju u provedbenu regulacijsku praksu. Kroz Statut i poslovnik Agencije moraju se uspostaviti mehanizmi zatite od tzv. paralelnih zapovjednih lanaca prema ravnatelju i zaposlenicima Agencije, koji mogu dovesti do blokada rada i ravnatelja i zaposlenika Agencije. Naravno, ta dva nepoeljna scenarija svakako treba izbjei. Vijee za regulaciju imalo je organizacijsku strukturu u kojoj su lanovima Vijea bile pridijeljene koordinacijske nadlenosti. Naime, osnovne nadlenosti lanova bile su odreene u skladu s potrebama Vijea za regulaciju, te njihovim strunim sklonostima i steenom radnom iskustvu, tako da je svaki lan, izuzev predsjednika ije su nadlenosti I odgovornosti bile detaljno propisane vaeim energetskim zakonima I Statutom Vijea za regulaciju, koordinirao naelno i preteito poslove iz jedne sljedeih oblasti: - dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, - opskrbe energijom, - zatite potroaa, - cijena i tarifa. Radi osiguranja nesmetanog odvijanja poslova Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti je odluilo i o dopunskim nadlenostima lanova, po principu preuzimanja poslova odsutnih lanova. Pri tome primarne nadlenosti podrazumijevaju stalne nadlenosti pojedinog lana, a zamjenske u sluaju sprijeenosti ili odsutnosti lana Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti koji je primarno nadlean za pojedinu oblast. Na tim principima Vijee za regulaciju uspjeno je djelovalo od svoga osnutka i poetka rada sredinom 2002. godine. Preciznija razrada nadlenosti lanova ukljuivala je sljedee. Zamjenik predsjednika Vijea za regulaciju, po Statutu zamjenjuje predsjednika u sluaju njegove sprijeenosti ili odsutnosti, nadlean je za dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti, status povlatenog proizvoaa, status povlatenog kupca, te izgradnju novih energetskih objekata. Trei lan Vijea za regulaciju nadlean je za organizaciju meunarodne suradnje, mrena i distribucijska pravila i standarde. Zamjenske mu nadlenosti ukljuuju cijene i tarifne sustave, energetsku ekasnost, zatitu energetskih subjekata i zatitu potroaa. etvrti lan Vijea za regulaciju nadlean je za zatitu energetskih subjekata, zatitu potroaa i zatitu okolia, te obnovljive izvore
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
energije. Zamjenske su mu nadlenosti vezane uz dozvole, stjecanje statusa povlatenog proizvoaa, stjecanje statusa povlatenog kupca, izgradnju novih energetskih objekata. Peti lan Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti nadlean je za cijene i tarifne sustave, energetsku ekasnost i kolovanje lanova, a zamjenske su mu nadlenosti mrena i distribucijska pravila, obnovljivi izvori i zatita okolia. Prethodnim je bila osigurana puna aktivnost i ukljuenost svakog lana Vijea za regulaciju u provedbene regulacijske nadlenosti i poslove Vijea za regulaciju. I ne samo to, na taj nain su svi akti na sjednice Vijea za regulaciju ulazili, bili raspravljani, a odluke o njima donesene temeljem prijedloga samih lanova Vijea za regulaciju, ime je u gotovo svim moguim sluajevima bila ouvana pozicija samostalnosti, neovisnosti i nepristranog postupanja Vijea za regulaciju. Iskustva su pokazala da je to bio i vrlo djelotvoran nain izbjegavanja situacija koje su mogle dovesti do prigovora o sukobu interesa ili utjecaja na rad Vijea za regulaciju. U trenutku donoenja novog Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti u administrativno-tehnikoj slubi Vijea za regulaciju bilo je sedam zaposlenih djelatnika. Faza 1: Daljnji tijek, odnosno sadraj i dinamiku aktivnosti u pogledu organizacije i poetka rada Hrvatske energetske regulatorne agencije u znatnoj mjeri odredit e naslijee koje donosi Vijee za regulaciju, ali jo vie iskustva i struni proli novih lanova Upravnog vijea i ravnatelja Agencije, te odnosi i nain suradnje s nadlenim tijelima i institucijama dravne uprave, poglavito nadlenim Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetnitva. Za oekivati je da e prijelazno razdoblje trajati kratko, te da e se tijekom prvog stvarnog razvojnog razdoblja za Agenciju (Faza 1) denirati osnovna organizacijska struktura i potrebe za strunim osobljem u Agenciji, koji bi bili dostatni i primjereni djelotvornom izvravanju nadlenosti i aktivnosti koje su temeljem energetskih zakona dani Agenciji. Uglavnom, na kraju tog prvog razvojnog razdoblja za oekivati je, uz pet lanova Upravnog vijea i ravnatelja Agencije, jo oko dvadeset i pet zaposlenih djelatnika. Mogua organizacijska shema Hrvatske energetske regulatorne agencije pri karaju ove razvojne faze prikazana je na slici 2. Uz zakonima dane nadlenosti i poslove Agencije, jaki utjecaj na tijek, odnosno dinamiku uspostave tako postavljene organizacijske strukture Agencije, koja moe omoguiti i osigurati punu operativnost Agencije, imat e pravodobno zapoljavanje odgovarajueg broja osoblja s visokim stupnjem strunosti, koji e uz struna i organizacijska znanja, iskustva i vjetine morati znati i strane jezike, zatim pravodobna nabava i instalacija odgovarajue profesionalne infrastrukturne opreme i odgovarajuih programskih sustava, te veliina poslovnog
Slika 2. Mogua organizacijska shema Hrvatske energetske regulatorne agencije Faza 1
prostora u kojem e Agencija biti smjetena i raditi. U svakom sluaju, za ovu prvu razvojnu fazu taj prostor moe se ocijeniti primjerenim i dostatnim.
Slika 3. Shema procesa donoenja metodologija tarinih sustava i tarifa/naknada
Konano, u pogledu naina organizacije i funkcioniranja Agencije treba primijeniti iskustava organizacije i naina rada niza europskih energetskih regulacijskih tijela. Ve tijekom prve razvojne faze, koja ne bi smjela trajati due od dvije godine, bit e nuno vie djelatnika Agencije uputiti 307
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
na dodatno kolovanje, struno usavravanje, stjecanje organizacijskih i regulacijskih znanja i vjetina, uenje stranih jezika, seminare, radionice i sl. Tijekom, a pogotovo na kraju prve razvojne faze vjerojatno e biti nuno i korisno donijeti ocjenu tako postavljene organizacijske strukture Agencije. Naime, paket energetskih zakona, kao temeljni okvir Agenciji propisuje i daje niz nadlenosti i zadataka, ali isti nisu detaljnije razraeni i proceduralno ureeni. Za ilustraciju, na slici 3. prikazana je naelna shema procesa izrade i donoenja metodologija tarifnih sustava i tarifa, odnosno naknada, odnosno uloga energetskih subjekata, Hrvatske energetske regulatorne agencije, ministarstva nadlenog za energetiku i Vlade Republike Hrvatske. Za oekivati je da e to biti uinjeno kroz niz odgovarajuih podzakonskih akata koji e u meuvremenu biti doneseni. Uostalom, do sada je uinjena rekonstrukcija jednog dijela sadraja (zakona) iz paketa energetskih zakona, a radi potpunosti i dosljedne usklaenosti trebat e to uiniti i s preostalim zakonima iz paketa. Sve to upuuje na zakljuak da e vrlo vjerojatno i organizacijsku strukturu Agencije eventualno trebati podesiti prema novim nadlenostima i zadacima, odnosno razvijenim i uspostavljenim proceduralnim i provedbenim shemama. U svakom sluaju bit e potrebno izvriti unaprjeenje sustava i naina voenja odjela i grupa. Faza 2: Vrlo vjerojatno, i nakon to je ranije ve uspostavljena osnovna organizacijska i funkcionalna struktura Agencije, poetak druge razvojne fazu obiljeit e daljnji rast strunog osoblja u pojedinim odjelima, a sukladno naraslim zahtjevima i regulacijskim poslovima Agencije. Naime, za oekivati je da e do tada biti doneseno i niz podzakonskih akata bitnih za rad regulacijskog tijela, ali i da e u meuvremenu procesi deregulacije, restrukturiranja, otvaranja energetskog trita i svi ostali procesi u energetskom sektoru doivjeti znatnije ubrzavanje i sadrajne promjene, to e bitno utjecati na rad Agencije i traiti njeno aktivno djelovanje. to na pretpostavkama o oekivanim nadlenostima i poslovima, odnosno zahtjevima prema Agenciji, a to na iskustvima europskih regulacijskih tijela, broj dodatnih strunih djelatnika poetkom faze 2 moe se procijeniti na deset. Naravno, mogla bi se napraviti i procjena njihova rasporeda po odjelima i grupama, ali u ovom trenutku to nije od naroite vanosti i utjecaja. Meutim, od izuzetne je vanosti da se dodatne strune osobe trae i zapoljavaju u Agenciji tijekom priprema i izdavanja dozvola, razradi i uspostavi procedura odluivanja o izgradnji novih proizvodnih objekata, priprema i rada na mrenim pravilima, pravilima organizacije trita, razradi i strukturiranju trita, rada na metodologijama i tarifnim sustavima, uspostavi raunarske infrastrukture i informatikog sustava za prikupljanje i obradu podataka, uspostavi sustava za izvjetavanje i sl. 308
Nakon potpune to se dovri, odnosno u potpunosti uredi zakonodavni i regulacijski okvir za energetske djelatnosti, vjerojatno e uslijediti novi zahtjevi energetskih subjekata, sudionika energetskih trita, davatelja energetskih roba i usluga, te kupaca (potroaa) prema Agenciji, kao kljunom sudioniku svih tih procesa i tijekova. Time e se krenuti prema zavrnoj fazi uspostave pune organizacijske i funkcionalne strukture Agencije. Sukladno tome, oekivani broj svih zaposlenih djelatnika Agencije moe se, primjeren veliini energetskih sustava i trita, te obiljejima i ustroju svih ostalih upravljakih, nadzornih, kontrolnih, socijalnih i inih sustava, ocijeniti i procijeniti na razini ezdeset do sedamdeset. Puna razigranost trita i participacija u regionalnim i irim europskim tritima i tijekovima mogla bi rezultirati brojem od osamdeset. Mogua organizacijska struktura koja bi s jedne strane podrala nadlenosti i poslove koji su temeljem zakona dan Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, a s druge omoguila nesmetan razvoj i zapoljavanje novih djelatnika do punog broja bez stalnih zadiranja ili mijenjanja osnovne organizacijske strukture koja je prikazana na slici 2., prikazana je na slici 4.
Slika 4. Mogua organizacijska shema Hrvatske energetske regulatorne agencije Faza 2
Na ovom mjestu nuno je napomenuti da uz pozicije zamjenika predsjednika i lanove Upravnog vijea u predmetnim organizacijskim strukturama nisu navedene njihove koordinacijske nadlenosti. Autor lanka ih time ne iskljuuje, ali ako bi se dodale, imale bi bitni utjecaj na odnose i nain rada Upravnog vijea prema ravnatelju, odnosno administrativnim i strunim slubama Agencije, naravno posljedino na odnos samoga ravnatelja prema strunim slubama Agencije. Iz slike 2. i slike 3. oito je da je da organizacijsku strukturu Agencije ini pet glavnih segmenata (dijelova) koji naglaavaju vertikalne odnose. Meutim, da bi se izbjeglo
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
da to u nepovoljnom razvoju dogaaja ne bude i svojevrsno organizacijsko ogranienje, bit e vano razviti slubene (radne grupe, odbori, timovi, itd.) i neslubene mehanizme koji omoguavaju horizontalnu komunikaciju, suradnju i razmjenu znanja i informacija, te dijeljenje resursa izmeu odjela. 4. ZAKLJUAK Izmjenama i dopunama, odnosno novim zakonima iz paketa energetskih zakona iz prosinca 2004. godine bitno se mijenja to tada vaei zakonodavni i regulacijski okvir za energetske djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kao regulacijsko tijelo, pravni sljednik Vijea za regulaciju uspostavlja se Hrvatska energetska regulatorna agencija. Daljnja razrada zakonodavnog i regulacijskog okvira odvijat e se kroz niz podzakonskih akata i drugih dokumenta koje u znaajnoj mjeri tek treba izraditi i donijeti. Nadalje, u vrlo kratkom roku bit e nuno razviti i uspostaviti novu regulacijsku praksu, odnosno pravila i provedbene procedure. Izuzetno je vano simulirati ili barem pokuati predvidjeti primjenjivost i mogue efekte tih dokumenata, pravila i procedura, kako bi se regulacijska praksa i postupanje regulacijskog tijela od samoga poetka uinili to vie razvidnim i ekasnim, odnosno zatitili od blokada, pa ak i moguih zlouporaba i manipulacija. Prije svega nuna je ekasna koordinacija i harmonizacija podzakonskih akata i ostalih dokumenata koji se ovoga trenutka pripremaju i trebaju donijeti, kako u odnosu na doneseni paket energetskih zakona, tako i meusobno. Svakako bilo bi vrlo korisno da se na samome poetku rada Agencije otklone sve uoene nedoreenosti, zapreke i potekoe koje su pratile ustrojavanje i rad Vijea za regulaciju, ali i primjene njegova dobra iskustva i rezultati rada. U svakom sluaju u tom pogledu Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti donosi dobre i dostatne pretpostavke. Ipak, uspostava i poetak rada Hrvatske energetske regulatorne agencije po niz elemenata i u znaajnoj mjeri je poetak rada novog tijela za regulaciju energetskih djelatnosti u Republici Hrvatskoj, koje e izgraditi vlastitu regulacijsku praksu u okviru vaeeg zakonodavnog okvira. Naravno, od velike koristi mogu biti i iskustva organizacije i rada europskih, odnosno regulatornih agencija iz regije. 5. LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] Zakonu o energiji, (NN, br. 68/01) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energiji, (NN, br.177/04) Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti, (NN, br. 68/01, 109/01, 177/04) Zakonu o tritu elektrine energije, (NN, br. 68/01, 177/04) Zakonu o tritu plina, (NN, br. 68/01)
[6] [7] [8]
Zakonu o tritu nafte i naftnih derivata, (NN, br. 68/01) S. TOMAI-KEVIN, Regulacija i deregulacija u elektroprivredi, Energija, br. 4, 2001. M. KLEPO, Organizacija i djelovanje Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, hrvatskog nezavisnog regulatora energetskih djelatnosti, XVII Meunarodni znanstvenostruni susret strunjaka za plin, Opatija, 2002. M. KLEPO, Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti hrvatski nezavisni regulator energetskih djelatnosti, 11. Forum - Dan energije u Hrvatskoj, Zagreb, 2002.
[9]
[10] M. KLEPO, Organizacija i prva iskustva u radu Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, 6. savjetovanje HO CIGRE, Cavtat, 2003. [11] M. KLEPO, Okvir i sadraj regulacije energetskog sektora kroz organizaciju i rad Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, Energija, br. 1, 2003. ORGANISATION AND WORK OF CROATIAN ENERGY REGULATORY AGENCY WITHIN NEW FRAMEWORK FOR REGULATION OF ENERGY ACTIVITIES Croatian Energy Regulatory Council was established and has worked as an independent body authorized for regulation of energy activities based on the Law on Regulation of Energy Activities from July 2001. The Council has worked with a limited number of employees in its own administrative-technical department and with expert support by a non-profit institution. Based on the new Law on Regulation of Energy Activities from December 2004 the Croatian Energy Regulatory Agency will be established as an independent and non-profit institution. It will be independent in undertaking of all organisational and other measures needed for undisturbed functioning and fulfillment of duties pursuant to the valid energy laws. Compared to the Council, its duties and competences have been essentially expanded; the managerial and organisational structures will be changed. The Agency will have its own expert service and essentially different relations to the Ministry of Economy, Labour and Entrepreneurship and the Government of the Republic of Croatia. This creates an essentially important shift in the segment of energy activities regulation in Croatia. The article presents the new framework for regulation of energy activities in the Republic of Croatia and offers recommendations for a successful organisation and launching of the Croatian Energy Regulatory Agency based on good and bad experiences, developments and practice of the Croatian Energy Regulatory Council. EINRICHTUNG UND TTIGKEITEN DER KROATISCHEN ENERGETISCHEN REGELUNGSANSTALT IM NEUEN RAHMEN DER REGELUNG IN DER ENERGETIK Auf Grund des Regelungsgesetzes fr energetische Ttigkeiten vom Herbst 2001 ist der Rat fr deren Regelung, als unabhngige Anstalt mit Zustndigkeiten und Aufgaben in diesem Bereich gegrndet und aktiviert worden. Der Rat hat mit geringer Anzahl der Angestellten
309
Energija, god. 54 (2005) 4, 297 310
im administrativ-technischen Dienst, fachlich untersttzt durch eine gewinnlose Anstalt, seine Arbeit geleistet. Nach dem neuen Regelungsgesetz fr energetische Ttigkeiten vom Dezember 2004 wurde die Kroatische energetische Regelungsanstalt als unabhngige und gewinnlose ffentliche Einrichtung gegrndet. Sie ist beim Unternehmen jeglicher Manamen bezglich ihrer Gestaltung und sonnstiger notwendigen Vorgehen selbststndig. Diese Selbststndigkeit dient ungestrter Abwicklung ihrer Aufgaben und Erfllung ihrer Verpflichtungen im Einklang mit bestehenden energetischen Gesetzen. Gegenber dem Regelungsrat sind ihre Verpflichtungen und Zustndigkeiten wesentlich erweitert, und der Aufbau ihrer Fhrung und Gestaltung ist auch gendert worden. Die Anstalt hat einen eigenen Fachdienst und ihre Verhltnisse gegenber dem zustndigen Ministerium und der Regierung der Republik Kroatien sind wesentlich verndert. Dass war ein entscheidendes und sehr wichtiges Ereignis im
Bereiche der Regelung energetischer Ttigkeiten in der Republik Kroatien. Im Artikel wird der neue Rahmen der Regelung dieser Ttigkeiten in Kroatien ausgelegt und, auf Grund der guten und schlechten Erfahrungen und erworbenen Erkenntnissen in der Ttigkeit des bisherigen Regelungsrates werden, fr die Gestaltung und den Beginn der Ttigkeit der Kroatischen energetischen Regelungsanstalt, Empfehlungen gegeben. Naslov pisca: Dr. sc. Mio Klepo, dipl. ing. Vijee za regulaciju energetskih djelatnosti Koturaka 51, 10000 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005 - 04 27.
310
M. Tot:Trgovina emisijama kao nain smanjenja emisije tetnih plinova
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
TRGOVINA EMISIJAMA KAO NAIN SMANJENJA EMISIJE TETNIH PLINOVA

Mr. sc. Mario TOT, Zaprei
UDK 339.5:577.4 PREGLEDNI LANAK Osnovna ideja trgovine emisijama povezana je s pojmom eksternalija. Eksternalija je ekonomski pojam koji oznaava djelovanje proizvoaa i/ili kupca (potroaa) kojim se utjee na dobrobit drugog proizvoaa i/ili kupca, a da ne postoji izravna poslovna veza izmeu ovih sudionika. Drugim rijeima, dolazi do razmjene odreene koristi/tete izvan trita. Najvei broj eksternalija odnosi se upravo na probleme oneienja okolia. Cilj je ukljuiti eksternalije u trite. Trgovina emisijama omoguuje ukupno smanjenje emisije u svim sektorima s niim trokom u odnosu na postavljanje ogranienja emisije za svaki sektor posebno. Znaaj ovog pristupa povean je nakon ukljuenja trgovine emisijama u odredbe Kyoto protokola. U lanku se detaljnije objanjava osnovna ideja trgovine emisijama, kako i zbog ega je uspostavljen koncept trgovine emisijama i koliko je rasprostranjen. Kljune rijei: eksternalije, trgovina emisijama, stakleniki plinovi, Kyoto Protokol
1. UVOD U listopadu 2004. godine u jednim dnevnim novinama pojavila se vijest da se Austrija interesira za kupovinu hrvatskog istog zraka. Na koji nain je mogue kupiti isti zrak? I kupuje li se isti zrak ili pravo na oneienje zraka? O emu se zapravo radi i to oznaava pojam trgovina emisijama? Kako i zbog ega je uspostavljen koncept trgovine emisijama i koliko je rasprostranjen? Za razumijevanje osnovne ideje trgovine emisijama dobro je upoznati se s pojmom eksternalija. Eksternalija je ekonomski pojam koji oznaava djelovanje proizvoaa i/ili kupca (potroaa) kojim se utjee na dobrobit drugog proizvoaa i/ili kupca, a da ne postoji izravna poslovna veza izmeu ovih sudionika. Drugim rijeima dolazi do razmjene odreene koristi/tete izvan trita (slika 1.). Eksternalije su dio nae svakodnevice i lako ih je shvatiti na konkretnom primjeru: - Djelatnost jednog proizvoaa izaziva oneienje okolia to negativno utjee na drutvo (primjer negativne eksternalije ili eksternog troka), - Lov ribe od strane jednog poduzea/pojedinca utjee na raspoloivost ribljeg fonda za ostale. Rezultat moe biti znatno smanjenje ribljeg fonda to je tetni ishod za sve strane (primjer eksternalije iji mogui ishod je negativan za sve sudionike), - Lijepo ureena okunica moe donijeti korist i drugima koji ive u susjedstvu u smislu podizanja vrijednosti
nekretnine (primjer pozitivne eksternalije ili eksterne koristi).
Slika 1. Eksternalija nastaje kada dolazi do razmjene koristi/troka izvan trita
Primjer negativne eksternalije prikazan je na slici 2. na grakonu ponude i potranje. Marginalni privatni troak (troak proizvoaa) je manji od marginalnog troka drutva (krivulja ponude s uraunatim privatnim trokom je ispod krivulje ponude s uraunatim drutvenim trokom).
Slika 2. Negativna eksternalija na grakonu ponude i potranje
311
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
Razlika izmeu ova dva troka je upravo eksterni troak (npr. troak smanjenja oneienja okolia). Ako eksterni troak nije ukljuen u cijenu robe/usluge ravnotea na tritu je ostvarena pri nioj cijeni Cp i veoj koliini roba/usluga Kp. Za drutvo u cjelini bolje bi bilo da je ravnotea ostvarena pri veoj cijeni Cd (ukljuen eksterni troak) i pri manjoj koliini dobara Kd. Drugim rijeima, bez ukljuenja eksternog troka trini ishod nije uinkovit za drutvo u cjelini. Slika 3. prikazuje primjer pozitivne eksternalije. U ovom sluaju postoji privatna korist jer je ravnotea na tritu uspostavljena pri nioj cijeni. Koliina roba/usluga koja je razmijenjena na tritu (Kp) manja je od optimalne za drutvo u cjelini (Kd), ali je cijena za privatnog korisnika povoljnija (Cp < Cd). Drugim rijeima, privatni korisnici kupuju robu/uslugu u manjoj koliini jer postoji odreena zajednika korist za privatne korisnike od svake dodatne jedinice robe/usluge koju trite ne prepoznaje. Eksterna korist najee se javlja u sluaju javnih dobara kada je gotovo nemogue iskljuiti pojedinca iz neke zajednike koristi.
o promjeni klime (UNFCCC) je meunarodna povelja o okoliu donesena na UN konferenciji o okoliu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru 1992. godine. Osnovni cilj povelje je smanjenje emisije i stabilizacija koncentracije staklenikih plinova u atmosferi koji su prepoznati kao glavni uzrok promjene klime na Zemlji. Okvirna konvencija ne utvruje obvezne ciljeve u smanjenju emisije i ne postavlja nikakve kaznene odredbe. Drugim rijeima, konvencija nije pravno obvezujua. Ipak, UNFCCC predvia donoenje tzv. protokola koji mogu postaviti obvezujue ciljeve u pogledu emisije staklenikih plinova. Okvirna konvencija razlikuje nekoliko skupina zemalja: - Annex II zemlje s ogranienim emisijama i obvezom pruanja nancijske i tehnike pomoi zemljama u razvoju (industrijske - razvijene zemlje), - Annex I zemlje iz Annex II skupine, zemlje nastale raspadom Sovjetskog saveza te zemlje istone Europe (ove dvije grupe zemalja imaju mogunost izbora bazne godine za izraun emisija), - zemlje u razvoju (ili non-Annex I zemlje) sve zemlje koje nisu obuhvaene skupinom Annex I, ali s obvezom podnoenja izvjea o emisijama. Meu ovim zemljama prepoznate su i najmanje razvijene zemlje koje imaju odreenu eksibilnost u podnoenju prvog nacionalnog izvjea o emisijama. Annex I zemlje su se sloile da smanje emisiju staklenikih plinova na iznos ispod emisije iz 1990. godine. Ako ne smanje emisiju moraju kupiti odgovarajui broj emisijskih kvota ili investirati u ouvanje okolia. Zemlje u razvoju nemaju nikakvih obveza prema UNFCCC. Ovo se objanjava sljedeim:
Slika 3. Pozitivna eksternalija na grakonu ponude i potranje.
Najvei broj eksternalija (negativnih) odnosi se upravo na probleme oneienja okolia. Oneienje okolia specino je po tome to treba utvrditi kada dolazi do naruavanja dobrobiti drutva, tj. koja je to koliina zagaenja koja negativno utjee na zdravlje ljudi, stanje okolia i pogoranje openite kvalitete ivota i na koji nain to pogoranje prevesti u brojke i novac. Kao rjeenje problema eksternalija u oneienju okolia mogu se primijeniti razna rjeenja ili njihova kombinacija: bolje deniranje vlasnikih odnosa i meusobnih prava, uvoenje ekolokog poreza, odreivanje kvota za tetne emisije i donoenje posebnih odredbi radi ouvanja okolia. Cilj je ukljuiti eksternalije u trite. 2. MEUNARODNI SPORAZUMI O ZATITI OKOLIA Dva najvanija sporazuma o okoliu su UNFCCC i Kyoto Protokol [1,2]. Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda 312
- Razina emisija je izravno povezana s razvojem industrije. Budui da se ove zemlje razvijaju, postavljanje obveza za smanjenje emisije onemoguilo bi njihov razvoj, - Ove zemlje ne mogu prodavati emisijske kvote industrijski razvijenim zemljama kako bi se izbjeglo prekomjerno zagaenje, - Ove zemlje primaju novanu i tehnoloku pomo od razvijenih zemalja iz Annex II skupine. Zemlje u razvoju mogu prijei u skupinu Annex I kada dosegnu odreeni stupanj razvoja. Ima miljenja da je podjela na Annex I i zemlje u razvoju nepravedna i da bi sve zemlje trebale sudjelovati u smanjenju emisije. Pojedine zemlje tvrde da e troak smanjenja emisije negativno utjecati na razvoj i konkurentnost njihovog gospodarstva. Republika Hrvatska je potpisala i raticirala UNFCCC. Kyoto protokol (ili samo Protokol), dogovoren u Kyotu (Japan) 1997. godine, je osnovni protokol Okvirne konvencije i vjerojatno je poznatiji od same konvencije. To je pravno obvezujui dokument prema kojem su se industrijske zemlje obvezale na ukupno smanjenje emisije
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
nekih staklenikih plinova za 5,2 % u odnosu na razinu emisije tih plinova iz 1990. godine. Razdoblje na koje se odnosi smanjenje emisije je 2008.-2012. godina pri emu se promatra petogodinji prosjek emisije sljedeih plinova: ugljini dioksid, metan, duikov oksid, sumporov heksauorid, uorougljikovodici i peruorougljikovodici. Ako se promatra oekivana razina emisije u 2010. godini, smanjenje od 5,2 % predstavlja zapravo 29 % manju emisiju u odnosu na stanje bez primjene Protokola. Nacionalne kvote za smanjenje variraju od 8 % za zemlje lanice EU (promatrano zajedno), 7 % za SAD, 6 % za Japan sve do 0 % za Rusiju. Pojedine zemlje su izborile pravo poveanja emisije u odnosu na baznu 1990. godinu npr. 8 % za Australiju i 10 % za Island. Potpisivanje Protokola bio je simboliki in. Mnogo vanije od potpisivanja protokola je proces prihvaanja, tj. ratikacija Protokola. U listopadu 2004. Protokol je raticiralo ukupno 128 drava ija emisija staklenikih plinova iznosi 61,6 % ukupne emisije staklenikih plinova zemalja potpisnica Okvirne konvencije slika 4. Protokol stupa na snagu 90 dana nakon to barem 55 stranaka Okvirne konvencije raticira Protokol, ukljuujui stranke Annex I skupine ija emisija iznosi najmanje 55 % ukupne emisije ugljinog dioksida Annex I zemalja u 1990. godini. Ratikacijom Protokola od strane Rusije (18. listopada 2004. u UN dostavljeni svi potrebni dokumenti kao dokaz ratikacije) ispunjeni su svi uvjeti da protokol 16. veljae 2005. godine stupi na snagu. Republika Hrvatska je potpisala, ali nije raticirala sporazum.
- mehanizmi istog razvoja (Clean Development Mechanism, CDM) smanjenje emisije kroz zajedniku provedbu projekata za zemlje koje su lanice Kyoto protokola bez obzira imaju li ogranienu emisiju. Zemlja koja nancira projekt moe poveati vlastitu emisijsku kvotu realizacijom projekta u drugoj zemlji, - trgovina emisijama (Emission Trading, ET) zemlje koje imaju ograniene emisije mogu meusobno trgovati emisijskim kvotama. Cilj ovih mehanizama je olakati i potaknuti suradnju zemalja te potaknuti uinkovito smanjenje emisije (smanjenje emisije u onim sektorima i onim zemljama gdje je to ekonomski najvie opravdano). Osim ovih mehanizama Protokol prepoznaje i odreene naine smanjenja emisije (ponori emisije; carbon sinks). Trgovina emisijama je kratko denirana u lanku 17. Kyoto protokola i odnosi se samo na Annex I zemlje. Prostor za trgovinu emisijama otvara se jer se obveza smanjenja emisije za pojedine zemlje nalazi iznad njihove trenutne ili oekivane razine emisije u budunosti. Ovaj dodatni iznos emisije zemlje mogu u obliku emisijskih kvota prodati drugim zemljama koje ne mogu ispuniti svoje obveze u pogledu smanjenja emisije (npr. Rusija ima mogunost prodaje svoje emisijske kvote). Treba napomenuti da osim brojnih zagovornika, Kyoto protokol ima i veliki broj protivnika, tj. neistomiljenika. Meu njima su svakako najznaajnije zemlje koje nisu raticirale sporazum, a imaju veliki udio u emisiji ugljinog dioksida (npr. SAD 36 %, Australija 2 %). Smatra se da uinak Protokola u smislu smanjenja emisije i usporavanja procesa promjene klime nee biti velik, ali da unato tome predstavlja znaajan politiki iskorak u konanom rjeenju problema dugorono smanjenje emisije staklenikih plinova za ak 70 % u odnosu na dananju razinu.
Slika 4. Kyoto metar stanje krajem prosinca 2004. (Izvor: http:// unfccc.int)
3. MEHANIZMI KYTO PROTOKOLA Kako bi ostvarile ciljeve Protokola Annex I zemlje imaju na raspolaganju 3 razliita mehanizma suradnje (slika 5.): - zajednika primjena ( Joint Implementation, JI ) smanjenje emisije kroz zajedniku provedbu projekata za zemlje s ogranienom emisijom. Zemlja koja nancira projekt moe poveati vlastitu emisijsku kvotu realizacijom projekta u drugoj zemlji,
Slika 5. Kyoto mehanizmi smanjenja emisije (trgovina emisijama, zajednika primjena i mehanizmi istog razvoja).
313
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
4. TRGOVINA EMISIJAMA Trgovina emisijama razvila se u zadnjih dvadesetak godina kao jedno od rjeenja za provoenje politike zatite okolia. Trgovanje emisijama omoguuju ukupno smanjenje emisije u svim sektorima s niim trokom u odnosu na postavljanje ogranienja emisije za svaki sektor posebno. Znaaj ovog pristupa povean je nakon ukljuenja trgovine emisijama u odredbe Kyoto protokola. Po nainu realizacije trgovina emisijama moe se usporediti s tritem zelenih certikata (RECS Renewable Energy Certicates). Drugim rijeima, osim trita osnovnog proizvoda (npr. elektrina energija, cement, drvo, papir) organizira se trite dopunskog proizvoda (trite certikata ili dozvola). Da bi trite uope postojalo mora postojati potranja za proizvodom. Na tritu osnovnog proizvoda potranja postoji, dok se na tritu dopunskog proizvoda ona umjetno stvara (npr. minimalni udio energije iz obnovljivih izvora, ogranien broj emisijskih dozvola). Teoretski mogue je da se potranja na tritu dopunskog proizvoda i sama oblikuje (npr. svijest kupaca o potrebi zatite okolia utjee na poveanu potranju za energijom iz obnovljivih izvora). Na koji nain trgovina emisijama sniava ukupni troak smanjenja emisije? Osnovna ideja trgovine emisijama je jednostavna: dozvoliti poduzeima da trguju emisijama (tj. dozvolama za emitiranje emisijskim kvotama) kako bi se smanjenje emisije ostvarilo u onim djelatnostima koje imaju najnii troak smanjenja. Na slici 6.(a) prikazan je veoma jednostavan sluaj: kako bi postrojenje A udovoljilo propisanom ekolokom standardu u pogledu razine emisije CO2 potrebno je uloiti 15 eura za svaku tonu smanjenja emisije, dok istovremeno postrojenje B mora uloiti 30 eura/tona CO2. Ova dva postrojenja mogu biti unutar jednog poduzea, biti konkurenti na tritu, mogu biti u potpuno razliitim sektorima ili ak i u razliitim dravama.
za pojedino postrojenje, naroito ako se radi o izravnim konkurentima na tritu. Osim toga bilo bi potrebno prikupiti veliki broj podataka specinih za svako postrojenje kako bi se utvrdio stvarni troak smanjenja emisije. Trgovina emisijama omoguava smanjenje troka bez prikupljanja velikog broja tehnoloki specinih podataka. Dva postrojenja mogu trgovati emisijskim kvotama (pravo emitiranja jedne tone CO2) po trinoj cijeni. Pretpostavka je da postoji trite emisijama i da sudionici nemaju trinu mo ve uzimaju cijenu na tritu takva kakva je (price takers). U sluaju kada je ukupna koliina emisije ograniena i postoji mogunost trgovine (cap-and-trade) potranja e odrediti cijenu emisije. to je troak smanjenja emisije vei, to e biti i vea cijena emisijske dozvole. Pretpostavimo da je u ovom primjeru trina cijena 20 EURA/tona CO2 i da je svako postrojenje dobilo pravo emitiranja odreene koliine CO2. Na slici 6.(b) vidi se dobitak svakog sudionika na tritu. Postrojenje A ostvaruje dobitak smanjenjem emisije ispod granice koja mu je dodijeljena i prodaje svoju preostalu emisijsku kvotu na tritu. Ukupni dobitak je jednak razlici trine cijene i troka smanjenja emisije, tj. iznosi 5 eura/tona CO2. Postrojenje B takoer ima korist od trgovine. Umjesto da uloi 30 eura/tona CO2 kako bi udovoljilo propisanoj razini emisije, postrojenje B kupuje na tritu emisijsku kvotu po 20 eura/tona CO2 i na taj nain ostvaruje utedu od 10 eura/tona CO2. Ukupni marginalni troak smanjenja emisije iznosi 15 EURA/tona CO2 i raspodjeljuje se na sudionike A i B (bez trgovine emisijama marginalni troak smanjenja emisije bio bi 30 eura/tona CO2). Od 1. sijenja 2005. godine uspostavljen je sustav trgovine emisijom ugljinog dioksida u Euraopskoj uniji. Iako je ovaj program po veliini i broju zemalja koje sudjeluju veoma znaajan (prvi meunarodni program trgovine emisijom staklenikih plinova) ve sredinom 80-ih godina prolog stoljea pojedine zemlje uvele su trgovinu emisijama. Vrste emisija koje su obuhvaene su supstance koje unitavaju ozonski omota, emisija SO2, emisija NOx, emisija staklenikih plinova i dr. Kratki opis ovih programa dan je u nastavku i tablici 1.: - SAD ODS program postupni prestanak proizvodnje za ozon tetnih supstanci (ODS Ozone Depleting Substances ) pokrenut sredinom 80-ih. Program je zavren 1998. (prestanak proizvodnje). Obuhvaao je sve proizvoae,
Slika 6. (a) i (b) Osnovna ideja trgovine emisijama smanjenje ukupnog troka uz postizanje ukupnog smanjenja emisije.
Jasno je da se ukupno smanjenje emisije (za oba postrojenja zajedno) moe postii na razliite naine, tj. raspodjelom obveza izmeu postrojenja A i B. Na taj nain mogue je sniziti ukupni troak smanjenja npr. pootriti kriterij za postrojenje A (nii troak smanjenja emisije) i ublaiti ga za postrojenje B (vii troak smanjenja emisije). Meutim, bilo bi veoma nezgodno primjenjivati razliite kriterije 314
- SAD SO2 trgovina emisijama prva faza zapoela 1995., a druga 2000. godine. Obuhvaa odreeni broj TE na ugljen ovisno o vrsti kotla (prva faza), tj. sve kotlove na ugljen ija je instalirana snaga vea od 25 MW (druga faza). Ostale elektrane mogu se dobrovoljno ukljuiti, - Kalifornija RECLAIM SO2 i NOx (Regional Clean Air Incentives Market) zapoeo 1994. godine i odnosi se na emisiju SO2 i NOx na Los Angeles podruju. Obuhvaa veliki broj veoma razliitih proizvodnih postrojenja.
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
Tablica 1. Osnovne osobine procesa dodjele emisijskih dozvola za pojedine programe trgovine emisijom.
Program SAD ODS SAD SO2 Kalifornija RECLAIM SO2 i NOx SAD OTC NOx Danska CO2 Norveka GHG
Metoda dodjele dozvola A G U
Odreivanje koliine dozvola (metrika) I O E
Osnova za dodjelu Godinja emisija Trogodinji prosjek etverogodinji prosjek Godinja emisija Petogodinji prosjek Jo nije odreeno
( ) ( ) ( )
A aukcija (auction); G besplatna dodjela (grandfathering); U obnavljanje (update); I ulaz (input); P izlaz (output); E emisija (emission).
Realizacije kroz dva neovisna programa trgovine (za svaki plin jedno trite), - SAD OTC NOx trgovina emisijama 13 saveznih drava sudjeluje u regionalnom NOx trite. Program je zapoeo 1999., - Danski sustav trgovine emisijom CO2 (samo djelatnost proizvodnje elektrine energije) zapoeo 2001., - Norveki sustav trgovine emisijom staklenikih plinova predvien je poetak programa 2008. godine. 5. DODJELJIVANJE EMISIJSKIH DOZVOLA Posebno vaan korak u uspostavi trgovine emisijama je poetno dodjeljivanje (alokacija) emisijskih dozvola ili emisijskih kvota, tj. pridruivanje prava na emitiranje odreene koliine ugljinog dioksida buduim sudionicima trita. Ovisno o modelu alokacije mogui su problemi u funkcioniranju trita emisija. Naini dodjele emisijskih kvota mogu se podijeliti u tri skupine [3]: - aukcija (auction) drava organizira aukciju, tj. prodaju emisijskih kvota sudionicima, - besplatna podjela (grandfathering) emisijske kvote dodjeljuju se sudionicima na osnovi povijesnih podataka o emisijama (npr. emisija referentne godine ili viegodinji prosjek), - obnavljanje (update) dodjela emisijskih kvota na osnovi podatka koji se s vremenom obnavljaju (npr. alokacija
za narednu godinu se temelji na aktivnostima prethodne godine). Za zadnja dva modela alokacije mogua je daljnja podjela na osnovi kriterija dodjele emisije: - dodjela emisijske kvote na osnovi podataka o potronji primarnog energenta (input based), - dodjela emisijske kvote na osnovi podataka o proizvodnji krajnjeg proizvoda (output based), - dodjela emisijske kvote na osnovi podataka o emisijama (emission based). Osim ove dodatne podjele mogue su i podvarijante u smislu izbora referente godine ili razdoblja, odreivanja koji sudionici e dobiti emisijske kvote (npr. nuklearne i hidroelektrane su iskljuene iz dodjele), rauna li se samo izravna emisija (emisija samog postrojenja, elektrane) ili suma izravne i neizravne emisije (procijenjena emisija zbog uporabe elektrine i toplinske energije u samom postrojenju). Svaki model alokacije treba ocijeniti i procijeniti prema odreenim kriterijima koji se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine - ocjena uinkovitosti: uinkovitost trita emisijskih kvota rezultira li trgovina smanjenjem ukupnog troka smanjenja emisije, utjecaj na trite osnovnih proizvoda utjecaj na trite elektrine energije, eljeza, papira, cementa i dr.,
Slika 7. Koraci u dodjeli (alokaciji) emisijskih dozvola (kvota).
315
Energija, god. 54 (2005) 4, 311 316
poremeaji u poreznom sustavu, - ocjena raspodjele na sektore i sudionike: utjecaj na ciljane sektore koje se dodatne obveze i trokovi stavljaju pred pojedini sektor, utjecaj na gospodarstvo, proizvoae, kupce i porezne obveznike. Osnovni koraci u procesu dodjele emisijskih dozvola prikazani su na slici 7. Proces dodjele dozvola je znaaj jer se njime stvaraju poetne pozicije sudionika na tritu to utjee na likvidnost trita, cijenu dozvola na tritu i trinu mo pojedinih sudionika. Osim toga vana je meusobna veza izmeu trita dozvola (permit market) i trita osnovnog proizvoda (output market). Poduzee koje je dominantno na tritu proizvoda ne mora biti dominantno i na tritu dozvola. Vei broj sudionika i sektora povoljan je za razvoj trita, ali zahtijeva bolju organizaciju i koordinaciju u smislu praenja emisije i registriranja transakcija. 6. ZAKLJUAK U lanku su na jednostavan nain prezentirani osnovni pojmovi i ideja uspostave sustava trgovine emisijama. Trgovina emisijama omoguuje ukupno smanjenje emisije u svim sektorima s niim trokom u odnosu na postavljanje ogranienja emisije za svaki sektor posebno. Osnovna ideja je dozvoliti poduzeima da trguju emisijama (tj. dozvolama za emitiranje emisijskim kvotama) kako bi se smanjenje emisije ostvarilo u onim djelatnostima i postrojenjima koje imaju najnii troak smanjenja emisije. Osim trita osnovnog proizvoda (npr. elektrina energija, cement, drvo, papir) organizira se trite dopunskog proizvoda (trite dozvola). Potranja za dozvolama stvara se umjetno (zakonskim odredbama). Prvi sustavi trgovine emisijama tetnih plinova pojavili su se sredinom 80-ih godina prolog stoljea. Znaaj trgovine emisijama povean je nakon ukljuenja trgovine emisijama u odredbe Kyoto protokola. Stupanjem Kyoto protokola na snagu i organiziranjem sustava trgovine emisijom staklenikih plinova u Europskoj uniji otvara se mogunost stvaranja najveeg meunarodnog trita emisijama. Prvi korak u uspostavi sustava trgovine je dodjela emisijskih dozvola sudionicima trita. Ovaj korak je osjetljiv i moe negativno utjecati na razvoj trita osnovnog proizvoda i/ili trita dozvola. LITERATURA
[1] [2] United Nations Framework Convention On Climate Change (UNFCCC), UN, 1992 Kyoto Protocol to The United Nations Framework Convention On Climate Change (UNFCCC), Third session [3]
of the Conference of the Parties (COP) to the UNFCCC, Kyoto, Japan, on 11 December 1997 D. Harisson, D.B. Radov, Evaluation of Alternative Initial Allocation Mechanisms in a European Union Greenhouse Gas Emissions Allowance Trading Scheme, Prepared for DG Environment, European Commission, NERA, March 2002
EMISSION TRADING AS A WAY OF DECREASING EMISSIONS OF GREENHOUSE GASSES The main idea of emission trading is closely related to the externalities. An externality occurs in economics when the actions of one consumer or firm affects the well being or production of another consumer or firm with whom there is no direct business relationship. Many of the most important externalities are concerned with pollution and environment. The goal is to include externalities (i.e. related costs/benefits) into market mechanisms. Emission trading allows cheaper compliance with emission standards for all sectors concerned compared to the individual sector obligation. Emission trading has become even more important after it was listed as a Kyoto Protocol mechanism. This paper explains the main idea of the emission trading.
HANDEL MIT ABGASRECHTEN ALS EINE MGLICHKEIT DER MINDERUNG SCHDLICHER ABGASE Die Grundidee des Handels mit Emissionsrechten (Abgasrechten) ist an den Begriff von Externalien gebunden. Externalien bedeuten jene Ttigkeiten des Erzeugers oder des Verbrauchers welche fr einen anderen Erzeuger oder Verbraucher vorteilhaft sind, wenngleich keine direkte gegenseitige geschftliche Beziehungen bestehen. Es kommt, mit anderen Worten, zum Austausch eines bestimmten aussermarktlichen Nutzens/Schadens. Die grsste Anzahl der Externalien bezieht sich gerade auf Fragen der Umweltverschmutzung. Der Zweck dieses Artikels ist die Einfhrung der Externalien in die Marktwirtsschaft. Der Handel mit Abgasrechten ermglicht eine Schrumpfung schdlicher Abgase und einen niedrigeren Aufwand dafr in allen Bereichen zusammen, im Bezug auf gesetzte Abgasgrenzen fr jeden Bereich fr sich. Die Bedeutung dieser Handlungsweise ist nach der Einfhrung des Handels mit Abgasrechten in die Bestimmungen des KyotoProtokolls vergrssert.
Naslov pisca: Mr. sc. Mario Tot, dipl. ing. Energetski institut Hrvoje Poar Savska 163, 10001 Zagreb, Hrvatska Urednitvo primilo rukopis: 2005 01 21.
316
VIJESTI IZ ELEKTROPRIVREDE I OKRUENJA

NE KRKO I NJEN UTJECAJ NA OKOLI Prema Biltenu o radu NE Krko i njenom utjecaju na okoli, broj 59. od travnja 2005. godine, podaci o radu za prvo tromjeseje 2005. godine prikazani su u priloenoj tablici.
Sijeanj 2005. Proizvedena elektrina energija (netto) u MWh i % od planirane Ukupno proizvedena elektrina energija (netto) u godini (do kraja mjeseca) u MWh i % od planirane Maksimalno prosjeno zagrijavanje vode Save u K (dozvoljeno T=3 K) Isputanje radioaktivnih tekuina (% od doputenog godinjeg) - godinje dozvoljena aktivnost 3H 20 TBq, ostali radionuklidi 200 GBq Isputanje radioaktivnih plinova - doprinos dozi (% od doputene godinje) Radioaktivni otpad: - novoobraeni srednje i nisko radioaktivni otpad (bave 210 litara) - ukupni volumen uskladitenog srednje i nisko radioaktivnog otpada (m3) Broj ispada: - trajanje u satima 23 9 5 Tritij 0,101 ostali 0,001 0,1 Tritij 1,71 Tritij 1,52 ostali 0,002 ostali 0,001 0,04 0,11 491 660 104,6 491 660 Veljaa 2005. 447 448 99,2 939 108 Oujak 2005. 494 109 99,0 1 433 217
Doprinos NE Krko 0,0017 Sv 3,69%
0,046 Sv (ukupno izmjereno) U prvom tromjeseju 2005. godine je nuklearna elektrana Krko radila 90 dana. Hidroloke prilike bile su u tom razdoblju nepovoljne. Minimalan protok rijeke Save kod NEK bio je 63 m3/s, maksimalan 302 m3/s, a srednji 116 m3/s. Prirast temperature vode rijeke Save u tom razdoblju bio je vei od 2 K tijekom 63 dana. Trajanje prirasta temperature vode Save prikazano je na priloenom dijagramu.
104,6 3,0
102,0 3,0
100,9 3,0
2 50,3
2 352,1
2 353,1
0 0
0 0
0 0
SBK
Ekvivalentna doza (Sv) za prvo tromjeseje 2005. godine (Doza koju bi pojedinac primio ako bi popio 730 l vode iz rijeke Save i pojeo 16 kg ribe ulovljene u rijeci) Ekvivalentna doza na lokaciji Jesenice na Dolenjskem Ukupno izmjereno 0,046 Sv 0,018%
IMENOVANJE PREDSJEDNIKA, ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA I LANOVA UPRAVNOG VIJEA HRVATSKE ENERGETSKE REGULATORNE AGENCIJE Odluka Hrvatskog sabora o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i lanova upravnog vijea hrvatske energetske regulatorne agencije objavljena je u Narodnim novinama broj 66., od 30. svibnja 2005. godine. Prema toj Odluci imenuje se Tomo Gali predsjednikom, a Darko Pavlovi zamjenikom predsjednika Upravnog vijea Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA-e). Za lanove Upravnog vijea HERA-e imenuju se: Dubravka tefanec, dr. sc. Eraldo Banovac i dr. sc. Milan Puhari. HERA je pravni sljednik Vijea za regulaciju energetskih djelatnosti, a iz dosadanjeg Vijea za regulaciju u Upravno su vijee HERA-e imenovana dva lana (Darko Pavlovi i Eraldo Banovac).
250 Sv (dozvoljeno)
317
HERA je nadlena za regulaciju energetskih djelatnosti, te svojim radom ureuje djelovanje energetskih subjekata koji obavljaju poslove iz oblasti energetike. Prema zakonu, djelatnost HERA-e obuhvaa i poslove izdavanja dozvola za obavljanje energetskih djelatnosti, privremeno i trajno oduzimanje dozvola, donoenje metodologija za utvrivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava, davanje miljenja Ministarstvu na prijedlog visine tarifnih stavki, nadzor nad primjenom svih tarifnih sustava i propisanih naknada, itd. SBK PRAVILNICI O MJERITELJSKIM I TEHNIKIM ZAHTJEVIMA ZA BROJILA ELEKTRINE ENERGIJE RAZNIH RAZREDA TONOSTI U Narodnim novinama broj 47. od 11. travnja 2005. godine objavljeni su sljedei pravilnici o mjetiteljskim i tehnikim zahtjevima, koje je donio Dravni zavod za mjeriteljstvo, za: - statika brojila djelatne elektrine energije razreda tonosti 0,2 s i 0,5 S - indukcijska brojila za elektrinu energiju - statika brojila jalove elektrine energije razreda tonosti 2 i 3 - statika brojila djelatne elektrine energije razreda tonosti 1 i 2. U nastavku se daje nekoliko osnovnih podataka o svakom od navedenih pravilnika. Pravilnik o mjeriteljskim i tehnikim zahtjevima za statika brojila djelatne elektrine energije razreda tonosti 0,2 s i 0,5 s (NN 47/05, str. 2803-2807) Pravilnik osim opih odredbi sadri mjeriteljske i tehnike zahtjeve koje moraju zadovoljiti statika (elektronika) brojila djelatne elektrine energije izmjenine struje razreda tonosti 0,2 S i 0,5 S za prikljuak preko mjernih transformatora. Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na: - djelatna brojila elektrine energije kod kojih je referencijski napon vei od 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave) - prijenosna brojila - meusklopove za prijenos podataka do registra brojila - etalonska brojila. Pod brojilima, prema ovom pravilniku, podrazumijevaju se brojila: - za prikljuak preko strujnih mjernih transformatora - za prikljuak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora - koja su namijenjena mjerenju energije u jednom smjeru - koja su namijenjena mjerenju energije u oba smjera - koja se prikljuuju na referencijski napon manji od 600 V (kod trofaznih brojila to je napon izmeu faznih vodia). Brojila mogu davati podatke o energiji: - preko brojanika ili digitalnog prikaza - preko impulsnog davaa - preko impulsnog davaa za daljinsko mjerenje. U drugom dijelu pravilnika navedeni su mjeriteljski i tehniki zahtjevi strukturirani u 29 lanaka. U lancima 5. do 7. denirani su nazivna i najvea struja brojila, vrijednost referencijskog napona, te zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni pri ispitivanju brojila.
U lancima 8. do 10. denirana je vlastita potronja pojedinih dijelova brojila, koja ne moe premaiti vrijednosti iz tablice 1., pri nazivnoj struji, referencijskom naponu, referencijskoj frekvenciji (uestalosti) i referencijskoj temperaturi. Takoer su taksativno navedene referencijske vrijednosti za okolinu: temperatura, vlanost i atmosferski tlak. U lanku 11. do 15. utvreni su uvjeti pri dielektrinom ispitivanju brojila i prikazani u tablici 2. Prema lanku 16. pri ispitivanju tipa brojila i ispitivanju brojila, utjecajne veliine moraju imati referencijsku vrijednost s odstupanjima navedenima u tablici 3. U lancima 17. i 18. utvreno je stanje, kada brojilo ne smije i mora davati impulse, odnosno registrirati energiju. U lanku 19. utvrene su doputene pogrjeke pri ispitivanju brojila prema propisanim uvjetima, koje su prikazane u tabicama 4. (za jednofazna i trofazna brojila pri ujednaenom optereenju) i 5. (za trofazna brojila optereena jednofazno, pri simetrinim trofaznim naponima). U lanku 21. odreeno je da se ispitivanje tipa brojila, osim prema odredbama ovog pravilnika, obavlja i prema normama IEC 6205211 i IEC 62053-22, hrvatskoj normi HRN EN 60687. Vrijednosti srednjega temperaturnog koecijenta utvrene su u lanku 23. i navedene su u tablici 6. Promjene postotne pogrjeke uzrokovane promjenom nekih od utjecajnih veliina utvrene su u lanku 24. i navedene u tablici 7. U lancima 25. i 26. utvreni su naini kako se ispituje kratki spoj te utjecaj vlastitog zagrijavanja. Promjena pogrjeke uzrokovana vlastitim grijanjem ne smije prelaziti vrijednosti navedene u tablici 8. Brojilo mora imati na vidljivom mjestu natpisnu ploicu na kojoj su ispisani podaci, oznake i simboli. Natpisi i oznake moraju biti ispisani na hrvatskome jeziku, trajno i lako itljivi u normalnim uvjetima rada brojila. U lanku 29. utvren je sadraj natpisne ploice brojila. Prema lanku 30. transformatorsko brojilo sa sekundarnim brojanikom mora imati posebnu natpisnu ploicu na kojoj e se naknadno moi upisati podaci o mjernim transformatorima i o stalnici transformacije kojom treba mnoiti pokazivanje brojaa da bi se dobila energija na primarnoj strani mjernih transformatora. U lanku 31. utvreno je da se podaci o impulsima impulsnog davaa za daljinsko mjerenje mogu naznaiti na posebnoj natpisnoj ploici, koja se moe postaviti na poklopac kuita brojila. Pravilnik o mjeriteljskim i tehnikim zahtjevima za indukcijska brojila za elektrinu energiju (NN 47/05, str. 2807-2819) Prvih devet lanaka ine ope odredbe u kojima je utvreno da se: - ovim pravilnikom propisuju mjeriteljski i tehniki zahtjevi koje moraju zadovoljavati indukcijska brojila djelatne elektrine energije razreda tonosti 0,5, 1 i 2 i indukcijska brojila jalove elektrine energije razreda tonosti 3 - odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na: 1) brojila djelatne energije kod kojih napon na prikljunim stezaljkama prelazi 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave) 2) prijenosna brojila 3) meusklopove za prijenos podataka do registra brojila.
318
Zbog jednoznanosti dana su znaenja izraza koji se koriste u ovom pravilniku. Izrazi u ovome pravilniku znae: - brojilo elektrine energije integracijski ureaj koji mjeri elektrinu energiju u vatsatima ili u decimalnim viekratnicima te jedinice - indukcijsko brojilo brojilo kod kojeg magnetski tokovi proizvedeni od struja u namotima nepokretnih elektromagneta i sustav za koenje djeluju na inducirane struje u pokretnom dijelu rotoru, to izaziva njegovo kretanje, koje je razmjerno optereenju - jednofazna djelatna energija vremenski integral umnoka efektivne vrijednosti napona, struje i faktora snage. Faktor snage kod sinusnog napona i sinusne struje jest cos , gdje je fazna razlika izmeu napona i struje - viefazna djelatna energija algebarski zbroj djelatnih energija pojedinih faza - jednofazna jalova energija energija koju mjeri brojilo jalove energije ako kroz njegov strujni krug protjee ista struja, a naponski krug mu je prikljuen na napon koji je po veliini jednak stvarnome naponu, ali je prema njemu pomaknut za 90 - viefazna jalova energija algebarski zbroj jalovih energija pojedinih faza - faktor izoblienja (distorzija) odnos efektivne vrijednosti ostatka (dobivenog odbijanjem nesinusne veliine od osnovnog harmonika) i efektivne vrijednosti nesinusne veliine - postotni faktor izoblienja u postocima izraena vrijednost faktora izoblienja. Prema lanku 4. pod brojilima, prema ovome pravilniku, podrazumijeva se: - brojilo djelatne energije (djelatno brojilo) koje mjeri djelatnu elektrinu energiju u jedinicama za energiju - brojilo jalove energije (jalovo brojilo) koje mjeri jalovu elektrinu energiju u jedinicama za energiju Egzaktno brojilo jalove energije je brojilo jalove elektrine energije iji unutarnji kut sustava za pokretanje iznosi 180 odnosno 0. Brojilo jalove energije s umjetnim spojem je brojilo jalove energije s unutarnjim kutom sustava za pokretanje razliitim od 180 odnosno 0. - transformatorsko brojilo je brojilo koje je namijenjeno za prikljuak na mjerni transformator, odnosno na mjerne transformatore. Brojilo s primarnim brojanikom je transformatorsko brojilo kod kojeg elektrina energija zabiljeena na brojaniku odgovara elektrinoj energiji na primarnoj strani mjernih transformatora. Brojilo sa sekundarnim (poluprimarnim) brojanikom je transformatorsko brojilo kod kojega pokazivanje brojaa treba mnoiti sa stalnicom (konstantom) transformacije da se dobije elektrina energija na primarnoj strani mjernih transformatora. - vietarifno brojilo je brojilo s dva ili vie brojaa, koji u odreenim vremenskim razmacima biljee elektrinu energiju razliitih tarifa - brojilo za registraciju vrne elektrine snage (maksimalno brojilo) je brojilo s dodatnom napravom koja mjeri najveu vrijednost srednje snage u razdoblju izmeu dvaju uzastopnih oitavanja
- brojilo s davaem impulsa je brojilo s dodatnom napravom koja daje impulse, koji odgovaraju odreenoj koliini elektrine energije, koji slui za daljinsko mjerenje. U lancima 6. do 9. utvrene su osnovne veliine (struja, napon, frekvencija, itd.), denirana utjecajna veliina, apsolutna pogrjeka i tonost brojila. U drugom dijelu, u lancima 10. do 41. utvreni su mjeriteljski i tehniki zahtjevi koji su prikazani u tablicama 1. do 21., a koje sadre kako je u priloenoj tablici navedeno.
Pravilnik Broj Opis podataka (lanak) tablice 12. 1. Najmanje dimenzije ahurskih stezaljki Najmanje vrijednosti zrane udaljenosti i strujne 12. 2. stezaljke u prikljunici, izmeu stezaljki i metalnog kuita Najvee dekadne vrijednosti najnieg mjesta 15. 3. brojaa 16. 4. Vrijednosti ugaanja za naprave za ugaanje 20. 5. Normalne vrijednosti osnovne struje brojila 21. 6. Normalne vrijednosti referencijskog napona Najvie vrijednosti vlastite potronje svakog 23. 7. naponskog kruga pri referencijskim uvjetima Najvie vrijednosti vlastite potronje svakog 23. 8. strujnog kruga pri referencijskim uvjetima Uvjeti za dielektrino ispitivanje izolacijskog 26. 5. gradiva brojila Najvie vrijednosti porasta temperature dijelova 32. 9. brojila pri temperaturi okoline od 40 C Najvie vrijednosti odstupanja napona i struja 33. 10. kod ispitivanja trofaznih brojila Prikaz odstupanja referencijskih vrijednosti kod 33. 11. utjecajnih veliina 35. 12. Vrijednosti struje rotora brojila Granice doputenih pogrjeaka jednofaznih i 36. 13. trofaznih brojila pri uravnoteenom optereenju Granice doputenih pogrjeaka trofaznih brojila 36. 14. optereenih jednofazno, pri uravnoteenom trofaznom naponu Doputeno pomicanje apscisne osi pri ispitivanju 38. 15. brojila Dozvoljene vrijednosti srednjeg temperaturnog 39. 16. koecijenta za referencijsku temperaturu Varijacije uzrokovane promjenom ostalih 39. 17. utjecajnih veliina Uvjeti ispitivanja utjecaja kratkotrajnih strujnih 40. 18. preoptereenja Dozvoljene vrijednosti promjene postotne 41. 19. pogrjeke prouzroene vlastitim zagrijavanjem. 43. 20. Primjeri oznaavanja referencijskog napona 43. 21. Primjeri oznaavanja referencijske struje
Pravilnik o mjeriteljskim i tehnikim zahtjevima za statika brojila jalove elektrine energije razreda tonosti 2 i 3 (NN 47/05, str. 2819-2824) U opim uvjetima, u lancima 1. do 3. utvruje se da se pod brojilom podrazumijeva: - statiko brojilo jalove energije namijenjeno mjerenju jalove energije integracijom jalove snage tijekom vremena u kojem struja i napon djeluju na poluvodike (elektronike) elemente radi stvaranja slijeda izlaznih impulsa razmjernih koliini jalove elektrine energije
319
- statiko brojilo jalove energije opremljeno s vie registara koji se aktiviraju u odreenim vremenskim razmacima koji odgovaraju razliitim tarifama - statiko brojilo jalove energije koje se prikljuuje preko strujnih mjernih transformatora - statiko brojilo jalove energije koje se prikljuuje preko strujnih i naponskih mjernih transformatora. U drugom dijelu utvruju se mjeriteljski i tehniki zahtjevi, u lancima 4. do 34. koji se dijele na tehnike zahtjeve, mjeriteljske zahtjeve i ispitivanje brojila. Popis tablica u kojima su sadrani uvjeti nalazi se u priloenoj tablici.
Pravilnik Broj Opis podataka (lanak) tablice 5. 1. Normalne vrijednosti osnovne struje brojila 6. 2. Normalne vrijednosti referencijskog napona brojila 13. 3. Maksimalne vrijednosti vlastite potronje naponskog kruga brojila pri referencijskim uvjetima 13. 4. Maksimalne vrijednosti vlastite potronje strujnog kruga brojila pri referencijskim uvjetima 16. 5. Uvjeti pri dielektrinom ispitivanju izolacijskog gradiva 22. 6. Dodatne postotne pogrjeke uzrokovane promjenom nekih utjecajnih veliina 24. 7. Vrijednosti srednjeg temperaturnog koecijenta 25. 8. Najvee dozvoljene vrijednosti promjene pogrjeke nakon ispitivanja kratkog spoja 26. 9. Najvie dozvoljene vrijednosti promjene pogrjeke uzrokovane vlastitim grijanjem 29. 10. Referencijski uvjeti za ispitivanje promjene postotnih pogrjeaka, uzrokovanih promjenom utjecajnih veliina 32. 11. Maksimalne vrijednosti struje kod koje brojilo mora poeti davati izlazne impulse (polazak) i neprekidno registrirati energiju 33. 12. Doputene pogrjeke pri ispitivanju brojila, odnosno ispitivanje promjene postotnih pogrjeaka, uzrokovanih promjenom utjecajnih veliina, za jednofazna i trofazna brojila 33. 13. Doputene pogrjeke pri ispitivanju brojila, odnosno ispitivanje promjene postotnih pogrjeaka, uzrokovanih promjenom utjecajnih veliina, za trofazna brojila optereena jednofazno pri simetrinim trofaznim naponima
- statiko brojilo djelatne energije namijenjeno mjerenju djelatne energije integracijom djelatne snage tijekom vremena u kojem struja i napon djeluju na poluvodike (elektronike) elemente radi stvaranja slijeda izlaznih impulsa razmjernih koliini djelatne elektrine energije - statiko brojilo djelatne energije opremljeno s vie registara koji se aktiviraju u odreenim vremenskim razmacima koji odgovaraju razliitim tarifama - statiko brojilo djelatne energije koje se prikljuuje izravno ili preko mjernih transformatora. Odredbe ovoga pravilnika ne odnose se na: - brojila djelatne energije kod kojih napon na prikljunim stezaljkama prelazi 600 V (linijski napon brojila za trofazne sustave) - prijenosna brojila - meusklopove za prijenos podataka do registra brojila - etalonska brojila. U drugom dijelu, u lancima 4. do 10. utvreni su tehniki zahtjevi, dok su u treem dijelu, u lancima 11. do 34. utvreni mjeriteljski zahtjevi. Popis tablica u kojima su sadrani uvjeti nalazi se u priloenoj tablici. to se tie tehnikih uvjeta, koji su utvreni u tablicama 1. i 2., u lancima 7. i 8. utvruje se izvedba kuita brojila i stezaljki. Natpisna ploica i njen sadraj utvreni su u lancima 9. i 10. Mjeriteljski zahtjevi obuhvaaju ispitivanje tipa brojila i ispitivanje brojila. Ispitivanje tipa brojila utvreno je u lancima 11. do 29. Prema lanku 11., ispitivanje tipa brojila obavlja se prema normama IEC 62052-11 i IEC 62053-21, hrvatskoj normi HRN EN 61036 te odredbama ovog pravilnika. Dozvoljene vrijednosti za ispitivanje tipa brojila utvrene su u tablicama 3. do 10.
Pravilnik Broj Opis podataka (lanak) tablice 5. 1. Normirane vrijednosti osnovne struje 6. 2. Vrijednosti normiranih referencijskih napona 13. 3. Djelatna i prividna potronja u svakom naponskom krugu pri referencijskim uvjetima 13. 4. Prividna snaga koju preuzima svaki strujni krug brojila pri osnovnoj struji, referencijskoj temperaturi i referencijskoj frekvenciji, spojenog izravno ili preko strujnog transformatora 16. 5. Uvjeti za dielektrino ispitivanje izolacijskog gradiva brojila 22. 6. Dodatne postotne pogrjeke uzrokovane promjenom ostalih utjecajnih veliina 24. 7. Vrijednosti srednjeg temperaturnog koecijenta 25. 8. Dozvoljene promjene pogrjeke nakon ispitivanja kratkog spoja 26. 9. Dozvoljena promjena pogrjeke uzrokovane vlastitim grijanjem 29. 10. Referencijski uvjeti kod ispitivanja promjene postotnih pogjeaka 32. 11. Dozvoljene vrijenosti struje kod koje brojila moraju davati izlazne impulse (polazak) i neprekidno biljeiti energiju pri uravnoteenom optereenju 33. 12. Doputene pogrjeke za jednofazna i trofazna brojila pri ujednaenom optereenju 33. 13. Doputene pogrjeke za trofazna brojila optereena jednofazno simetrinim trofaznim naponima
Tehniki zahtjevi (normalne vrijednosti struje i napona) sadrani su u tablicama 1. i 2. U lancima 7. i 8. utvrena je tehnika izvedba kuita brojila, dok su u lancima 9. i 10. utvreni podaci koji se trebaju staviti na natpisne ploice. Mjeriteljski zahtjevi utvreni su u lancima 11. do 30., te prikazani u tablicama 3. do 10. Kako se ispituju brojila, utvreno je u lancima 30. do 34. i u tablicama 11., 12. i 13. Pravilnik o mjeriteljskim i tehnikim zahtjevima za statika brojila djelatne elektrine energije razreda tonosti 1 i 2 (NN 47/05, str. 2824-2829) U opim odredbama, u lancima 1. do 3., utvruje se to se podrazumijeva pod brojilom , te na to se odredbe ovog pravilnika ne odnose. Pod brojilom se prema ovom pravilniku podrazumijeva:
320
Ispitivanje brojila utvreno je u lancima 30. do 34. Prema lanku 30., ispitivanje brojila provodi se na svakom brojilu radi utvrivanja zadovoljavanja mjeriteljskih zahtjeva. U lanku 31. je utvreno da brojilo ne smije davati izlazne impulse, odnosno da ne smije registrirati energiju, pri otvorenim strujnim krugovima (stanje bez optereenja) i pri naponskim krugovima prikljuenim na 115% referencijskoga napona. Najmanje trajanje ispitivanja odreuje se formulama, posebno za brojila razreda tonosti 1, a posebno za brojila razreda tonosti 2. Ostali uvjeti ispitivanja brojila sadrani su u tablicamam 11., 12. i 13. SBK
Naredba (redni broj)
Mjerila slue za odreivanje toplinske energije a) mjerila toplinske energije b) mjerila toplinske energije s ultrazvunim mjerilom protoka elektrine energije a) jednofazna i viefazna statika brojila elektrine energije izmjenine struje prikljuena izravno (Ako se mjerna tonost tih mjerila metodom sluajnih uzoraka utvrdi prije isteka ovjernog razdoblja, ovjerno se razdoblje produljuje za 4 godine.) b) jednofazna i viefazna statika brojila elektrine energije izmjenine struje prikljuena preko mjernih transformatora c) jednofazna i viefazna indukcijska brojila elektrine energije izmjenine struje prikljuena izravno (Ako se mjerna tonost tih mjerila metodom sluajnih uzoraka utvrdi prije isteka ovjernog razdoblja, ovjerno se razdoblje produljuje za 4 godine.) d) jednofazna i viefazna indukcijska brojila elektrine enegije izmjenine struje prikljuena preko mjernih transformatora ispitivanje elektrinih instalacija a) mjerila otpora uzemljenja b) mjerila otpora izolacije c) vienamjenska mjerila za ispitivanje instalacija ukljuivanje u sustav tariranja 1) mjerila vremena za periodino registriranje srednje vrijednosti vrne snage 2) kontrolna mjerila frekvencije i vremenske periode
Ovjerno razdoblje (godina) 3 5
II.4.
II.5.
12
NAREDBA O OVJERNIM RAZDOBLJIMA ZA POJEDINA ZAKONITA MJERILA U Narodnim novinama broj 47. od 11. travnja 2005. godine objavljena je Naredba o ovjernim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i nainu njihove primjene i o umjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila. Danom stupanja na snagu ove naredbe prestaje vrijediti Naredba o ovjernim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i nainu njihove primjene i o umjernim razdobljima za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila (NN broj 154/04). Ovom se naredbom utvruju ovjerna razdoblja za pojedina zakonita mjerila koja imaju prvu ovjeru i nain njihove primjene te umjerna razdoblja za etalone koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila. Ovjerna razdoblja za redovito ovjeravanje mjerila koja se upotrebljavaju u trgovakim poslovima kod kojih se cijena prodane robe, odnosno uinjene usluge, odreuje na temelju mjerenja, prikazana su u priloenoj tablici. Ovjerno razdoblje za redovito ovjeravanje mjerila koja se upotrebljavaju u pripremi slubenih izvjea koja donose dravna tijela i pravne osobe koje su ona ovlastila, osim onih mjerila ija se ispravnost provjerava prije uporabe etalonima s valjanom umjernicom, odnosno referencijskim tvarima s valjanom potvrdom o ispravnosti, jest 1 godina. Ovjerno razdoblje za redovito ovjeravanje mjerila kojima je ovjerno razdoblje dulje od 1 godine tee od prvoga dana kalendarske godine, koja slijedi iza godine u kojoj je ovjeravanje obavljeno. Ovjerno razdoblje za redovito ovjeravanje mjerila kojima je ovjerno razdoblje 1 godina ili manje tee od prvoga dana kvartala koji slijedi iza kvartala u kojem je ovjeravanje obavljeno. Korisnici mjerila obvezni su najkasnije 30 dana prije isteka ovjernog razdoblja podnijeti zahtjev za redovito ovjeravanje mjerila. U priloenoj tablici nalazi se izvod iz popisa mjerila, koja su interesantna za podruje elektrine i toplinske energije.
IV.2.
16
2 2 1
VI.
12 1
Za umjeravanje etalona koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila primjenjuju se ova razdoblja ponovnog umjeravanja prikazana u priloenoj tablici.
Naredba (redni broj) XII. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. Ovjerno razdoblje (godina)
Mjerila slue za odreivanje za umjeravanje etalona ureaji za ispitivanje brojila elektrine energije etalonska brojila za ispitivanje brojila elektrine enegije etalonski vatmetri za ispitivanje brojila elektrine energije ureaji za ispitivanje naponskih i strujnih transformatora strujni komparatori naponski komparatori tereti za strujne transformatore tereti za naponske transformatore kontrolni strujni transformatori kontrolni naponski trasformatori
2 1 1 5 5 5 5 5 5 5
SBK
321
UREDBA O UNUTARNJEM USTROJSTVU DRAVNOG ZAVODA ZA MJERITELJSTVO Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave (NN broj 22/05) dravna upravna organizacija Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo mijenja ime u Dravni zavod za mjeriteljstvo (skraeno: DZM). Donoenjem ove uredbe prestaje vrijediti Uredba o unutarnjem ustrojstvu Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (NN broj 70/01 i 106/04). Ovom uredbom odreuje se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica, poslovi i zadae koji se obavljaju u okviru tih ustrojstvenih jedinica, nain upravljanja tim jedinicama te okvirni broj slubenika i namjetenika Dravnog zavoda za mjeriteljstvo. Na priloenoj slici prikazane su unutarnje jedinice DZM-a Odjel za normizaciju Prema lanku 4. u Odjelu za normizaciju obavljaju se struni poslovi koji se odnose na provedbu propisa iz podruja normizacije kao to su: izrada nacrta norma i ostalih normizacijskih akata, rad u svezi uspostavljanjem tehnikih odbora, pododbora, radnih skupina, povjerenstava i koordinacijskih tijela, organizacija i praenje njihovog rada, suradnja s meunarodnim organizacijama u podruju normizacije, voenje potrebnih evidencija te obavljanje i drugih poslova s podruja normizacije. Odjel za normizaciju obavlja poslove izdavanja norma te drugih dokumenata Zavoda, izdaje glasilo Zavoda, prikuplja i obrauje podatke o hrvatskim normama i tehnikim propisima, izdaje djelomine i cjelovite kataloge norma, te ostala pisana izdanja s podruja normizacije, surauje s meunarodnim informacijskim sustavima, oblikuje i koristi odgovarajue baze podataka, obavlja poslove informacijsko-dokumentacijske sredinjice te odrava informatiki sustav Zavoda.
U Odjelu se obavljaju poslovi pripreme programa i provedbe projekata pomoi EU-e za Republiku Hrvatsku i ostalih projekata u podruju tehnikog usklaivanja te osigurava sudjelovanje hrvatskih predstavnika u radu meunarodnih i europskih organizacija u podruju normizacije. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela ustrojavaju se: - Odsjek za opa podruja - Odsjek za podruje elektrotehnike, telekomunikacija i informatike - Odsjek za izdavaku djelatnost - Odsjek za informacijsko-dokumentacijske poslove - Odsjek za informatiki sustav - Odsjek za meunarodnu suradnju. - Odsjek za opa podruja. U Odsjeku za opa podruja obavljaju se struni poslovi Odjela za podruja: usluga, osnovnih norma, graditeljstva, kemikalija, kemijskog inenjerstva, poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvoda za kuanstvo i slobodno vrijeme, strojarstva, metalnih materijala, nemetalnih materijala, okolia, zdravlja i medicinske opreme, prijevoza, rukovanja materijalima i pakiranja. U Odsjeku za podruje elektrotehnike, telekomunikacija i informatike obavljaju se struni poslovi Odjela za podruja: ope elektrotehnike, elektronike, energetske elektrotehnike, informacijske tehnologije i telekomunikacija. Odsjek za izdavaku djelatnost Zavoda obavlja poslove na izdavanju norma te drugih dokumenata i publikacija iz djelokruga rada Zavoda te izdaje periodine publikacije (Glasilo Zavoda, Katalog hrvatskih norma i Program rada na pripremi hrvatskih norma), obavlja poslove na oblikovanju i izdavanju hrvatskih norma i drugih normizacijskih dokumenata i publikacija na elektronikim nosaima (disketama, CD-ima, putem Interneta), sudjeluje u prikupljanju podataka o hrvatskim normama i oblikovanju kataloga, organizira i vodi poslove na terminolokom ujednaivanju i korigiranju tekstova publikacija koje izdaje Zavod, provodi razredbu hrvatskih norma za potrebe njihova katalogiziranja. Odsjek za informacijsko-dokumentacijske poslove vodi poslove na odravanju zbirki hrvatskih norma, zbirki norma meunarodnih organizacija (ISO, IEC), europskih norma (CEN, CENELEC, ETSI), te zbirki norma odreenih nacionalnih organizacija koje su znaajne za korisnike u Republici Hrvatskoj kao i zbirke drugih normativnih dokumenata iz podruja rada Zavoda, organizira rad normoteke putem koje prua korisnicima norma podatke o hrvatskim, meunarodnim, europskim i drugim normama te im omoguuje uvid i koritenje tih norma i drugih publikacija iz podruja normizacije (prirunici, upute, katalozi, programi rada, glasila svih meunarodnih i europskih organizacija te niza nacionalnih normizacijskih organizacija), osigurava odgovarajue baze podataka za pronalaenje i pretraivanje podataka o normama i slinim dokumentima. Odsjek organizira i vodi Informacijsko sredite o hrvatskim tehnikim propisima, normama, postupcima za ocjenu sukladnosti, odgovara na upite zainteresiranih inozemnih stranaka koji trae podatke i dokumentaciju o tehnikim propisima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, hrvatskim normama i postupcima za ocjenu sukladnosti te druge podatke koji se tiu tehnikih zahtjeva za stavljanje proizvoda na hrvatsko trite, organizira i vodi baze podataka za potrebe rada Informacijskog sredita. U Odsjeku za informatiki sustav se obavljaju poslovi na osmiljavanju, razvoju i projektiranju informatikog sustava i
322
unutarnje raunalne mree Zavoda (deniranje programske i strojne opreme) i stvaraju preduvjeti za povezivanje s drugim raunalnim mreama u jedinstveni informacijski sustav, poslovi projektiranja baze podataka i odgovarajuih programskih aplikacija za potrebe breg i kvalitetnijeg obavljanja poslova Zavoda, poslovi odravanja programske i strojne opreme, praenja razvoja tehnologija na podruju informatike, prijedlozi za usavravanje i poboljavanje informatikog sustava Zavoda te uvoenje novih rjeenja u tome podruju, informatika izobrazba slubenika i namjetenika Zavoda, odravanje internetskih stranica Zavoda i osiguravanje tehnike podrke za publikacije i izdanja Zavoda u elektronikome obliku. U Odsjeku za meunarodnu suradnju obavljaju se poslovi: pripreme programa i provedbe CARDS projekata i ostalih projekata pomoi Republici Hrvatskoj, suradnje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO, IEC), suradnje s europskim organizacijama za normizaciju (CEN, CENELEC, ETSI), suradnje s nacionalnim normirnim tijelima drugih drava, organizacija i praenje sudjelovanja hrvatskih predstavnika u radu meunarodnih i europskih organizacija u podruju normizacije. Sluba za mjeriteljstvo Prema lanku 14. Sluba za mjeriteljstvo obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na provoenje zakona i drugih propisa iz podruja mjeriteljstva, mjernih jedinica, ispitivanja i oznaavanja predmeta od plemenitih kovina i ispitivanja pakovina, kao to su provoenje postupaka tipnog ispitivanja mjerila, umjeravanje mjerila, mjeriteljske sljedivosti etalona, ovjeravanje mjerila, nadzora predmeta od plemenitih kovina, provoenje inspekcijskih poslova koji se odnose na nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih akata u djelatnosti mjeriteljstva; nadzor nad strunim radom ovlatenih mjeritelja, ovlatenih pravnih osoba i ovlatenih servisa te upravni i struni poslovi u podruju potvrivanja proizvoda, homologacije vozila, suradnja s meunarodnim organizacijama iz ovih podruja i voenje propisane evidencije. Za obavljanje poslova iz djelokruga slube ustrojavaju se: - Odjel za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda - Odjel mjeriteljske inspekcije - Odjel za temeljno mjeriteljstvo. Odjel za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda Odjel za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na provoenje zakona i drugih propisa, iz podruja mjeriteljstva, mjernih jedinica, ispitivanja i oznaavanja predmeta od plemenitih kovina i ispitivanja pakovina, kao to su provoenje postupaka tipnog ispitivanja, umjeravanje mjerila, mjeriteljske sljedivosti etalona, ovjeravanje mjerila, nadzora predmeta od plemenitih kovina, te upravni i struni poslovi u podruju potvrivanja proizvoda, homologacije vozila, suradnju s meunarodnim organizacijama iz ovih podruja i voenje propisane evidencije. Za obavljanje poslova iz djelokruga odjela ustrojavaju se: - Odsjek za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda - Odsjek mjeriteljskih poslova podruna jedinica Zagreb - Odsjek mjeriteljskih poslova podruna jedinica Rijeka - Odsjek mjeriteljskih poslova podruna jedinica Split - Odsjek mjeriteljskih poslova podruna jedinica Osijek - Odsjek za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda.
Odsjek za mjeriteljstvo i potvrivanje proizvoda obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na provoenje zakona o mjeriteljskoj djelatnosti, mjernih jedinica i ispitivanja i oznaavanja predmeta od plemenitih kovina, osiguravanje sljedivosti etalona u zakonom reguliranom podruju, provoenje postupka tipnog ispitivanja mjerila, umjeravanje mjerila i etalona, ispitivanje koliina punjenja pakovina, dodjelu znaka proizvoaa predmeta od plemenitih kovina, upravne i strune poslove u podruju potvrivanja proizvoda, homologacije vozila, suradnju s meunarodnim organizacijama iz ovih podruja i voenje propisane evidencije. U odsjecima mjeriteljskih poslova u podrunim jedinicama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku obavljaju se upravni i struni poslovi, kao to su sudjelovanje u poslovima postupka tipnog ispitivanja mjerila, poslovi osiguravanja mjeriteljske sljedivosti mjernih rezultata etalona, poslovi umjeravanja etalona i ovjeravanja mjerila, poslovi ispitivanja sukladnosti mjerila, poslovi ispitivanja i oznaavanja predmeta od plemenitih kovina, nadzora predmeta od plemenitih kovina te ispitivanja pakovina. Za obavljanje poslova iz djelokruga Odsjeka mjeriteljskih poslova u podrunim jedinicama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku ustrojavaju se: - Pododsjek za mjerila mehanikih veliina - Pododsjek za ostala mjerila - Pododsjek za mjerila mehanikih veliina. Pododsjek za mjerila mehanikih veliina provodi ovjeravanje mjerila mehanikih veliina, mase, obujma, tlaka i temperature, u laboratorijima Odsjeka mjeriteljskih poslova, u ovlatenim servisima i u ovjernim mjestima, obavlja nadzor nad ispravnou, prometom i uporabom mjerila i mjernih jedinica mehanikih veliina, sudjeluje u postupcima tipnih ispitivanja mjerila mehanikih veliina i vodi ispitnu dokumentaciju o ovjeravanju mjerila mehanikih veliina. Pododsjek za ostala mjerila provodi ovjeravanje mjerila elektrinih veliina u laboratorijima Odsjeka mjeriteljskih poslova i u ovlatenim servisima za elektrine veliine, provodi ispitivanje referencijskih materijala, ispitivanje i igosanje predmeta od plemenitih kovina, nadzor predmeta od plemenitih kovina i ispitivanje pakovina u laboratorijima Odsjeka mjeriteljskih poslova i po potrebi kod proizvoaa i uvoznika, sudjeluje u postupcima tipnih ispitivanja mjerila elektrinih veliina, vodi ispitnu dokumentaciju o ovjeravanju mjerila elektrinih veliina, o ispitivanju plemenitih kovina i referencijskih materijala te vodi ispitnu dokumentaciju o ispitivanju pakovina. Odjel mjeriteljske inspekcije Odjel mjeriteljske inspekcije obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, drugih propisa i opih akata u djelatnosti mjeriteljstva; nadzor nad strunim radom ovlatenih mjeritelja, ovlatenih pravnih osoba dobavljaa zakonitih mjerila i pakovina, ovlatenih servisa te korisnika zakonitih mjerila. Za obavljanje poslova iz djelokruga Odjela ustrojavaju se: - Odsjek mjerila mehanikih veliina - Odsjek mjerila energije i elektrinih veliina - Odsjek pakovina.
323
Odsjek mjerila mehanikih veliina obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad uporabom i stavljanjem u promet zakonitih mjerila, posebno mjerila mehanikih veliina: mjerila mase, obujma, duljine i drugih mehanikih veliina; nad zakonitou i strunou obavljanja mjeriteljskih poslova; nad uporabom zakonitih mjernih jedinica; nad uvanjem, odravanjem i uporabom dravnih etalona; nad zakonitou koritenja sredstava iz dravnog prorauna za sunanciranje dravnih etalona; nad postupcima potvrivanja sukladnosti mjerila s mjeriteljskim propisima, te postupcima ispitivanja tipa mjerila i ovjeravanja zakonitih mjerila; nad provedbom slubenih mjerenja; nad pravnim i zikim osobama ovlatenim za provedbu odredbi Zakona o mjeriteljstvu, te nad obavljanjem drugih mjeriteljskih poslova koji su utvreni propisima. U Odsjeku se prati stanje i predlau mjere za zakonito i struno obavljanje poslova koji proizlaze iz mjeriteljskih propisa, prua struna pomo subjektima koji se nadziru, te izrauju analize i informacije iz djelokruga Odsjeka. Odsjek mjerila energije i elektrinih veliina obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad uporabom zakonitih mjerila, posebno mjerila elektrine i toplotne energije i drugih elektrinih veliina; nad zakonitou i strunou obavljanja mjeriteljskih poslova; nad uporabom zakonitih mjernih jedinica; nad uvanjem, odravanjem i uporabom dravnih etalona; zakonitou koritenja sredstava iz dravnog prorauna za sunanciranje dravnih etalona; nad postupcima potvrivanja sukladnosti mjerila s mjeriteljskim propisima, te postupcima ispitivanja tipa mjerila i ovjeravanja zakonitih mjerila; nad provedbom slubenih mjerenja; nad pravnim i zikim osobama ovlatenim za provedbu odredbi Zakona o mjeriteljstvu, te nad obavljanjem drugih mjeriteljskih poslova koji su utvreni propisima. U Odsjeku se prati stanje i predlau mjere za zakonito i struno obavljanje poslova koji proizlaze iz mjeriteljskih propisa, prua struna pomo subjektima koji se nadziru, te izrauju analize i informacije iz djelokruga Odsjeka. Odsjek inspekcije pakovina obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad uporabom zakonitih mjerila, posebno poslove inspekcijskog nadzora nad proizvodnjom, uvozom i stavljanjem u promet pakovina; nad postupcima ispitivanja pakovina; nad nazivnim koliinama punjenja i oznaavanjem nazivnih koliina punjenja i jedinine cijene; nad ispunjavanjem mjeriteljskih zahtjeva za pojedinane, skupne i bezomotne pakovine; nad mjerilima kojima se nadziru koliine punjenja; nad pravnim i zikim osobama ovlatenim za provedbu odredbi Zakona o mjeriteljstvu, te nad obavljanjem drugih mjeriteljskih poslova koji su utvreni propisima. U Odsjeku se prati stanje i predlau mjere za zakonito i struno obavljanje poslova koji proizlaze iz mjeriteljskih propisa, prua struna pomo subjektima koji se nadziru, te izrauju analize i informacije iz djelokruga Odsjeka. Odjel za temeljno mjeriteljstvo Odjel za temeljno mjeriteljstvo obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na provoenje zakona i drugih propisa iz podruja temeljnog mjeriteljstva, kao to su: uspostava i razvoj nacionalnog mjeriteljskog sustava, provoenje postupka proglaenja i nadzora dravnog etalona, osiguranje sljedivosti dravnog etalona, obavljanje poslova nacionalnog umjernog laboratorija za odreenu zikalnu veliinu, umjeravanje etalona i mjerila, potvrivanje usklaenosti mjerila s tehnikim specikacijama, potvrivanje znaajki referencijskih tvari, osiguranje izvrenja
zadaa koje proizlaze iz lanstva u meunarodnim mjeriteljskim organizacijama iz podruja temeljnog mjeriteljstva te koordinacija sudjelovanja drugih pravnih i zikih osoba u izvrenju tih zadaa kao i zadaa na temelju meunarodnih sporazuma u podruju temeljnog mjeriteljstva, koji obvezuju Republiku Hrvatsku. SBK
UREDBU O UNUTARNJEM USTROJSTVU DRAVNOG INSPEKTORATA Ovom Uredbom ureuju se unutarnje ustrojstvo Dravnog inspektorata, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Inspektorata i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, te okvirni broj dravnih slubenika i namjetenika potreban za obavljanje poslova iz djelokruga Inspektorata. Na dan stupanja na snagu ove Uredbe prestaje vrijediti Uredba o unutarnjem ustrojstvu Dravnog inspektorata (NN 70/2001). Radi obavljanja poslova iz djelokruga Inspektorata, ustrojavaju se slube (sektori). Osim slubi, ustrojavaju se posebne ustrojstvene jedinice Kabinet glavnog inspektora i Odjel za unutarnju reviziju, kako je na priloenoj slici prikazano. Slube jesu: - Sluba pravnih poslova - Sluba opih poslova - Sluba nadzora u podruju prometa robe i usluga - Sluba nadzora u podruju rada i zatite na radu - Sluba nadzora u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom. Kabinet glavnog inspektora Kabinet glavnog inspektora je unutarnja ustrojstvena jedinica Inspektorata u kojoj se obavljaju administrativni i struni poslovi za glavnog inspektora i njegovog zamjenika, protokolarni poslovi, poslovi u svezi s predstavkama i pritubama graana, kontakata i komunikacije s Hrvatskim saborom, Vladom Republike Hrvatske, sredinjim tijelima dravne uprave, poslovi dokumentacije, poslovi u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopavanja, poslovi pribavljanja dokumentacije i materijala od slubi i drugih unutarnjih ustrojstvenih jedinica za potrebe glavnog inspektora i njegovoga zamjenika, koordinira i izrauje prijedlog programa rada Inspektorata i izvjee o ostvarivanju programa rada Inspektorata, poslovi u svezi s primanjem i rjeavanjem pote upuene glavnom inspektoru i njegovom zamjeniku, poslovi u svezi s evidentiranjem i pohranom pote s povjerljivim podacima, prevoditeljski poslovi kao i drugi struni i administrativ ni poslovi u svezi s realizacijom programa rada i aktivnosti glavnog inspektora i njegovog zamjenika. Sluba nadzora u podruju prometa robe i usluga Sluba nadzora u podruju prometa robe i usluga je unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu Inspektorata, koja obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na primjenu zakona i drugih propisa u podruju trgovine; obrta; zatite potroaa; energetske djelatnosti, komunalnog gospodarstva, cestovnog prijevoza, cijena, pristojbi, pretplata; trgovine predmetima od plemenitih kovina; nadzor nad provedbom ugovora o uskladitenju i uvanju robnih zaliha i stanje zaliha; obavljanja ugostiteljske i turistike djelatnosti, prijava i odjava turista,
324
obraun, naplata i uplata boravine pristojbe; nadzor kakvoe proizvoda iz uvoza i iz domae proizvodnje; poslove koji se odnose na tehnike i sigurnosne zahtjeve za proizvode, postupak ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, isprave koje moraju imati proizvodi u prometu, deklariranje, oznaavanje, obiljeavanje i pakiranje proizvoda; zatitu znakova razlikovanja proizvoda u prometu roba, promet, reproduciranje (umnoavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaima zvuka i slike, te raunalnih programa, zatitu industrijskog dizajna, igova i oznaka zemljopisnog podrijetla, promet proizvoda koji su izraeni prema izumu, ispravnost mjerila i uporaba mjernih jedinica, kontrola kakvoe hrane sa zatienom oznakom zemljopisnog podrijetla, oznakom izvornosti i oznakom tradicionalnog ugleda; prati primjenu propisa, izrauje i predlae naputke za rad inspektora za provoenje nadzora i daje miljenja o primjeni propisa iz svog djelokruga, izradu prijedloga plana i programa rada kao i izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama; surauje s drugim tijelima dravne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima u zemlji i odgovarajuim tijelima u inozemstvu, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja za upravna podruja iz svog djelokruga, izrauje prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe, u suradnji sa Slubom pravnih poslova obavlja nadzor nad radom inspektora glede pravilnosti voenja inspekcijskog i upravnog postupka te obavlja i druge poslove koje joj odredi glavni inspektor. Za obavljanje poslova Slube nadzora u podruju prometa robe i usluga ustrojavaju se odjeli: - Odjel trgovine, obrta i usluga - Odjel zatite potroaa - Odjel ugostiteljstva i turizma - Odjel tehnikog zakonodavstva - Odjel intelektualnog vlasnitva - Odjel ispitivanja sukladnosti. Odjel zatite potroaa Odjel zatite potroaa obavlja inspekcijske poslove u svezi s primjenom i provoenjem zakona i propisa u podruju zatite potroaa koji se odnose na zatitu potroaa u podruju prodaje proizvoda i pruanja usluga, kakvoe proizvoda i usluga, javnih usluga koje se pruaju potroaima, potroakih zajmova, deklariranja, oznaavanja i pakiranja proizvoda, isprava koje moraju imati proizvodi u prometu, obiljeavanje proizvoda (evidencijske i druge markice i drugi oblici obiljeavanja po posebnim propisima); prati primjenu propisa, predlae i organizira provoenje posebnih akcija nadzora nad primjenom pojedinih propisa, izrauju nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tube protiv rjeenja Povjerenstva za albe, prati i poduzima mjere i aktivnosti za pravodobno i struno obavljanje nadzora, pokree inicijativu za izmjenu i dopunu zakona i drugih propisa, predlae programe rada, izrauje izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama, predlae i izrauje naputke za rad inspektora, prua strunu pomo i usmjerava na odreene zadae i poslove, brine se o provoenju metodologije rada te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Odjel tehnikog zakonodavstva Odjel tehnikog zakonodavstva obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se ureuju tehniki i sigurnosni zahtjevi za proizvode, prava i obveze pravnih i zikih osoba koje stavljaju proizvode na trite i/ili uporabu, postupke ispitivanja i ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima,
dokumente (tehniku dokumentaciju, potvrde, jamstva, upute za uporabu, upute za sklapanje, odravanje, upozorenja i sl.), koje moraju imati proizvodi prije stavljanja na trite, nain deklariranja, pakiranja i oznaivanja proizvoda propisanim oznakama, pravodobno obavjeivanje o opasnostima koje proizvodi mogu predstavljati, te po potrebi povlaenje proizvoda s trita, prati primjenu propisa, predlae i organizira provoenje posebnih akcija nadzora nad primjenom pojedinih propisa, prati i poduzima mjere i aktivnosti za pravodobno i struno obavljanje nadzora, pokree inicijativu za izmjene i dopune zakona i drugih propisa, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tube protiv rjeenja Povjerenstva za albe, predlae programe rada, izrauje izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama, izrauje i predlae naputke za rad inspektora za provoenje nadzora i daje miljenja o primjeni propisa iz svog djelokruga, prua strunu pomo i usmjerava na odreene zadae i poslove, brine se o provoenju metodologije rada te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor.
Odjel intelektualnog vlasnitva Odjel intelektualnog vlasnitva obavlja inspekcijske poslove koji se odnose na primjenu i provoenje zakona i drugih propisa kojima se ureuje promet, reproduciranje (umnoavanje) glazbenih i kinematografskih djela snimljenih na nosaima zvuka i slike te raunalnih programa; zatitu industrijskog dizajna; zatitu igova; koritenje oznaka zemljopisnog podrijetla proizvoda; promet proizvoda izraenih prema izumu; kojima se ureuje nepoteno trino natjecanje vezano na zatitu intelektualnog vlasnitva
325
i kojima se ureuje zatita potroaa vezano na komparativno i zavaravajue oglaavanje koje se odnosi na intelektualno vlasnitvo, prati primjenu propisa; predlae i organizira provoenje posebnih akcija nadzora nad primjenom pojedinih propisa; prati i poduzima mjere i aktivnosti za pravodobno i struno obavljanje nadzora, pokree inicijativu za izmjene i dopune zakona i drugih propisa, predlae programe rada, izrauje izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama, predlae i izrauje naputke za rad inspektora, prua strunu pomo i usmjerava na odreene zadae i poslove, brine se o provoenju metodologije rada, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tube protiv rjeenja Povjerenstva za albe te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Odjel ispitivanja sukladnosti Odjel ispitivanja sukladnosti obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa koji se odnose na nadzor i primjenu propisa u maloprodaji glede sadraja deklaracije radi kontrole kakvoe namirnica ivotinjskog podrijetla, te provodi postupak uzorkovanja i analize namirnica ivotinjskog podrijetla; kontrole kakvoe hrane sa zatienom oznakom zemljopisnog podrijetla, oznakom izvornosti i oznakom tradicionalnog ugleda; kakvoe proizvoda ivotinjskog podrijetla; oznaavanje mota, vina ili drugih proizvoda od groa i vina te vonih vina u prometu; ispravnost i kakvou mota, vina i drugih proizvoda od groa i vina, te vonih vina u prometu; prati primjenu propisa, predlae i organizira provoenje posebnih akcija nadzora nad primjenom pojedinih propisa, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tube protiv rjeenja Povjerenstva za albe, prati i poduzima mjere i aktivnosti za pravodobno i struno obavljanje nadzora, pokree inicijativu za izmjene i dopune zakona i drugih propisa, predlae programe rada, izrauje izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama, izrauje i predlae naputke za rad inspektora za provoenje nadzora, prua strunu pomo i usmjerava na odreene zadae i poslove, brine se o provoenju metodologije rada te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Sluba nadzora u podruju rada i zatite na radu Sluba nadzora u podruju rada i zatite na radu je unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu Inspektorata koja obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na: nadzor provedbe propisa kojima se ureuju odnosi izmeu radnika i poslodavaca (radni odnosi i zatita na radu), a posebice primjena propisa koji se odnose na obvezu prijavljivanja nadlenim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja; zapoljavanje i rad malodobnika, ena trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr., uvjete rada, sigurnosti i zatite zdravlja radnika, osobito zatitu zdravlja malodobnika, ena i invalida; obavjeivanje i savjetovanje nadziranih pravnih i zikih osoba o najuinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa kada se to smatra korisnim i potrebnim, a nakon obavljenog nadzora; praenje provedbe propisa i sudjelovanje u izradi propisa iju provedbu nadzire, te poduzimanje mjera za pravodobno, uinkovito i struno obavljanje nadzora i poduzimanje propisanih mjera; izradu prijedloga plana i programa rada kao i izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama; izrauje i predlae naputke za rad inspektora za provoenje nadzora i daje miljenja o primjeni propisa iz svog djelokruga, surauje s drugim tijelima dravne uprave, pravnim osobama s javnim ovlastima u zemlji
i odgovarajuim tijelima u inozemstvu, te udrugama radnika i udrugama poslodavaca na ostvarivanju poslova iz svog djelokruga, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe, u suradnji sa Slubom pravnih poslova obavlja nadzor nad radom inspektora glede pravilnosti voenja inspekcijskog i upravnog postupka te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Za obavljanje poslova Slube nadzora u podruju rada i zatite na radu ustrojavaju se odjeli: - Odjel radnih odnosa - Odjel zatite na radu. Odjel zatite na radu obavlja inspekcijske i druge strune poslove koji se odnose na: nadzor provedbe propisa kojima se ureuju odnosi izmeu radnika i poslodavaca (zatita na radu), a posebice primjena propisa kojima se ureuju uvjeti rada, sigurnost i zatita zdravlja radnika, osobito zatita zdravlja malodobnika, ena i invalida; obavjeivanje i savjetovanje nadziranih pravnih i zikih osoba o najuinkovitijoj provedbi zakona i drugih propisa o zatiti na radu, kad se to smatra korisnim i potrebnim, a nakon obavljenoga nadzora; praenje provedbe propisa o zatiti na radu i sudjelovanje u njihovoj izradi te poduzimanje mjera za pravodobno, uinkovito i struno obavljanje poslova nadzora; pripremu plana i programa rada inspektora rada za zatitu na radu kao i izvjea o njihovom radu; unaprjeenje metodologije rada, suradnju sa sindikatima i udrugama poslodavaca na unaprjeenju zatite na radu prije svega sudjelovanjem u radu Odbora za zatitu na radu kod poslodavaca; izradu nacrta drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe te obavlja druge poslove koje odredi glavni inspektor. Sluba nadzora u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom Sluba nadzora u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom je ustrojstvena jedinica u sastavu Inspektorata koja obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na: gradnju, uporabu i odravanje elektroenergetskih dijelova graevina, postrojenja, procesa, opreme i instalacija u svezi s elektrinom energijom, kakvou i racionalnu uporabu elektrine energije, istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, primjenu tehnikih normi i zatite od poara u rudarstvu, rudarska mjerenja, zatitu potroaa, uvjete za obavljanje poslova, kontrolu poslovanja u djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, kotlovska postrojenja i opremu postrojenja pod tlakom, kakvou materijala za izgradnju postrojenja i opreme pod tlakom, uvjete zaposlenih na poslovima u kotlovnicama i osoba koje projektiraju, konstruiraju, izrauju i montiraju kotlovska postrojenja; izrauje i predlae naputke za rad inspektora za provoenje nadzora i daje miljenja o primjeni propisa iz svog djelokruga, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe, u suradnji sa Slubom pravnih poslova obavlja nadzor nad radom inspektora glede pravilnosti voenja inspekcijskog i upravnog postupka te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Za obavljanje poslova Slube nadzora u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom ustrojavaju se odjeli: - Odjel u podruju elektroenergetike - Odjel u podruju rudarstva - Odjel u podruju posuda pod tlakom.
326
Odjel u podruju elektroenergetike Odjel u podruju elektroenergetike obavlja inspekcijske poslove nad provedbom zakona, drugih propisa i opih akata koji se odnose na tehnike i sigurnosne zahtjeve za proizvode i postupak ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti, izgradnju elektroenergetskih dijelova graevine i postrojenja za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektrine energije, ugradnju elektrinih ureaja, instalacija i troila elektrine energije, kakvou elektrine energije, proizvodnju, prijenos, distribuciju i troenje elektrine energije sa stajalita racionalne uporabe energije, provoenje ogranienja potronje elektrine energije u smislu propisa o elektroprivredi, ostvarivanje plana remonta elektroenergetskih objekata i postrojenja utvrenog elektroenergetskom bilancom, zatitu potroaa, predlae izmjenu i dopunu zakona i drugih propisa, izrauje prijedlog programa rada, izrauje izvjea o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama, predlae i izrauje upute za rad inspektora iz svog djelokruga, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja, izrauje prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe, prua strunu pomo te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Odjel u podruju posuda pod tlakom Odjel u podruju posuda pod tlakom obavlja inspekcijske poslove nad primjenom zakona, drugih propisa i normi donesenih na temelju zakona kojima se ureuje izgradnja, rekonstrukcija, ugraivanje odnosno proizvodnja i uporaba parnih i vrelovodnih kotlova, stabilnih (parnih) posuda pod tlakom, pregrijaa pare i zagrijaa vode, te izmjenjivaa topline, odnosno sve opreme koja se ubraja u opremu i postrojenja pod tlakom, tehnika svojstva i kakvou materijala koji slui za izgradnju, odnosno proizvodnju parnih kotlova i posuda pod tlakom, zatita potroaa, predlae izmjene i dopune zakona i drugih propisa, izrauje prijedloge programa rada, izrauje izvjee o obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama predlae i izrauje upute za rad inspektora iz svog djelokruga, izrauje nacrte drugostupanjskih rjeenja i prijedloge odgovora na tubu protiv rjeenja Povjerenstva za albe, prua strunu pomo te obavlja i druge poslove koje odredi glavni inspektor. Podrune jedinice Radi uinkovitog i neposrednog obavljanja poslova i zadaa u podrunim jedinicama Inspektorata, sa sjeditem u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varadinu i Zagrebu ustrojavaju se: Svaka od podrunih jedinica ima - Odsjek za nadzor u podruju prometa robe, obrta i usluga - Odsjek za nadzor u podruju ugostiteljstva i turizma - Odsjek za nadzor u podruju radnih odnosa - Odsjek za nadzor u podruju zatite na radu - Odsjek za nadzor u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom. Odsjek za nadzor u podruju elektroenergetike, rudarstva i posuda pod tlakom obavlja inspekcijske i druge poslove koji se odnose na gradnju, uporabu i odravanje elektroenergetskih dijelova graevina, postrojenja, procesa, opreme i instalacija u svezi s elektrinom energijom, kakvou i racionalnu uporabu elektrine energije, istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, primjenu tehnikih normi i zatite od poara u rudarstvu, rudarska mjerenja, zatitu potroaa, uvjete za obavljanje poslova, kontrolu poslovanja u djelatnosti eksploatacije mineralnih sirovina, kotlovska postrojenja i opremu postrojenja pod tlakom, kakvou
materijala za izgradnju postrojenja i opreme pod tlakom, uvjete zaposlenih na poslovima u kotlovnicama i osoba koje projektiraju, konstruiraju, izrauju i montiraju kotlovska postrojenja. Obavlja i druge poslove koje mu odredi proelnik podrune jedinice. Ispostave Za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora iz djelokruga Inspektorata u prvom stupnju, u podrunim jedinicama Inspektorata ustrojavaju se ispostave i to: U Podrunoj jedinici Rijeka: - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Puli - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Poreu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Delnicama - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Crikvenici - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Gospiu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Pazinu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Krku - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Pagu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Rabu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Loinju. U Podrunoj jedinici Split: - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Dubrovniku - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Metkoviu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Koruli - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Zadru - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u ibeniku - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Makarskoj - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Sinju - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Hvaru. U Podrunoj jedinici Osijek: - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u akovu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Vukovaru - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Vinkovcima - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Slav. Brodu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Poegi - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Virovitici - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Naicama - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u upanji - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Novoj Gradiki. U Podrunoj jedinici Varadin: - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Krapini - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Koprivnici - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Krievcima - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u akovcu. U Podrunoj jedinici Zagreb: - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Karlovcu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Bjelovaru - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Sisku - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Vrbovcu - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Kutini - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Novskoj - Ispostava Odsjek inspekcijskog nadzora u Daruvaru. U ispostavama podrunih jedinica Inspektorata odsjecima inspekcijskog nadzora obavljaju se poslovi inspekcijskog nadzora koji se odnose na primjenu zakona i drugih propisa u podruju prometa robom, ugostiteljske i turistike djelatnosti, obrta, tehnikog zakonodavstva i intelektualnog vlasnitva, rada i zatite na radu. SBK
327
IZ INOZEMNE STRUNE LITERATURE

STUDIJA ENERGETSKO-GOSPODARSKO PLANIRANJE UKLJUIVANJA VJETROENERGIJE U MREU, NA KOPNU I MORU SR NJEMAKE Konanu verziju studije je predstavila na konferenciji za tisak Deutschen Energie Agentur GmbH (dena). U studiji obraenoj na preko 500 stranica je predoen zahtijevani koncept ukljuivanja u elektrini opskrbni sustav objekata za proizvodnju elektrine energije, naroito vjetroelektrana. Sa studijom mree agencije dena postalo je mogue prezentirati izvodljivi i racionalan daljnji razvoj ukupnog sustava. Studija omoguuje temeljito dugorono energetsko -gospodarsko planiranje sustava, ukazujui na potrebu koordiniranog usklaivanja moguih rjeenja. S koordiniranim planiranjem stabilizira se opskrba elektrinom energijom kao bitni faktor daljnjeg razvoja gospodarstva i donoenja investicijskih odluka. Studija razvija strategije pojaanog koritenja obnovljivih izvora energije i njihove uinke na elektroenergetski sustav do 2015. godine. Teite studije je ukljuivanje u elektroenergetski sustav oekivane snage vjetroelektrana na On i Offshore podruju od oko 37 000 MW do 2015. godine. DENA studija dokazuje da je mogue ostvariti 20-postotni udio obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektrine energije u Njemakoj. Rezultati studije pokazuju da je ostvariv cilj Savezne vlade o minimalnom udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije u Njemakoj od 20 posto izmeu 2015. i 2020. godine. Pretpostavka za to je primjena mjera navedenih u studiji glede daljnjeg razvoja sustava za opskrbu elektrinom energijom. Na toj osnovi dani su u studiji odgovori na sljedea vana pitanja: - mora se pojaati postojea 380 kV mrea duine 400 km i izgraditi nova mrea duine 850 km - moe se jamiti sigurnost opskrbe na sadanjoj razini ako se ostvare odreene mjere - ovisno o strukturi postojeeg proizvodnog parka, mogue je 2015. izbjei CO2 emisiju od oko 20 - 40 milijuna tona - poveani trokovi u kuanstvu 2015. godine iznosit e, zbog izgradnje vjetroelektrana, izmeu 0,39 i 0,49 centi /kWh Poveano koritenje energije vjetra zahtijeva izgradnju mree Nadolazea izgradnja 380 kV mree uvjetovana izgradnjom vjetroelektrana koja je u potpunosti saglediva, ali teko provediva s aspekta pravne problematike glede pribavljanja suglasnosti i dozvola za izgradnju. Do 2015. godine potrebno je 380 kV mreu produiti za oko 5 posto, potrebno je postojeu 380 kV mreu pojaati s 400 km mree i izgraditi novih 850 km mree. Trokovi za izgradnju navedene mree iznose oko 1.1 milijardu . Ta e mrea inicirana izgradnjom vjetroelektrana posluiti i za daljnji razvoj trgovine elektrinom energijom na liberaliziranom tritu. Studija je ukazala na odreene kritine pogonske situacije u mrei za sluaj kvarova. Za rjeenje navedene problematike predloene su tehnike mjere u mrei i za vjetroelektrane, koje e u kritinim situacijama jamiti zahtijevanu sigurnost sustava. Izgradnja vjetroelektrana uvjetuje poveane zahtjeve na regulacijsku i priuvnu snagu u sustavu. Daljnja izgradnja vjetroelektrana vodi poveanim zahtjevima na osiguranje regulacijske i priuvne snage. Ta potreba e se pokrivati postojeim fosilno loenim i pumpno - akumulacijskim elektranama. U svezi s predstojeim ciklusom obnavljanja proizvodnog parka uvjetovanog starou postojeih elektrana, rauna se vie nego dosad na izgradnju zamjenskih objekata na bazi prirodnog plina i plinskih turbina. U ukupnosti moe se koritenjem vjetroelektrana smanjiti konvencionalni proizvodni park 2015. godine za 2 200 MW. Unato obustavljanju nuklearnih elektrana moe se stabilizirati, odnosno smanjiti CO2 emisija U studiji se navodi jedna nova, pozitivna bilanca glede CO2 emisije. Izgradnjom vjetroelektrana, ovisno o strukturi ukupnog proizvodnog parka, mogue je u 2015. godini izbjei oko 20 do 40 milijuna tona CO2. To znai da e prema nekim scenarijima stabilizirati, odnosno i nadalje smanjivati CO2 emisija, unato poetnom obustavljanju nuklearnih elektrana za jednu treinu u 2015. godini. Predoeni su poveani trokovi elektrine energije, uvjetovani izgradnjom vjetroelektrana i izbjegnuta CO2 emisija Trokovi daljnje izgradnje vjetoelektrana iznose u 2015. godini, ovisno o scenariju izmeu 0,39 i 0,49 centi /kWh za neprivilegirane kupce elektrine energije (npr. za kuanstva). Za privilegirane kupce elektrine energije (industrija) trokovi rastu za 0,15 centi /kwh. Ti trokovi sadre naknadu za napajanje, trokove regulacijske i priuvne snage i trokove za izgradnju mree nakon odbitka izbjegnutih trokova u konvencionalnom proizvodnom parku. Izbjegnuti CO2 trokovi izgradnjom vjetroelektrana padaju do 2015. godine na raspon izmeu 41 i 77 /t CO2. U tom sklopu poseban znaaj ima razvoj cijena konvencionalnih energenata (nafta, plin, ugljen), kao i daljnji rast uinkovitosti (smanjenje trokova) vjetroelektrana. Zbog izgradnje i ukljuivanja vjetroelektrana u proizvodni park poveavaju se trokovi u 2015. godini, ovisno o pojedinom scenariju izmeu 1,6 i 2,3 milijarde . Proces obnove proizvodnog parka i program zatite klime zahtijevaju odluke Dublji razlozi za izradu studije bili su predstojea obnova proizvodnog parka u Njemakoj i namjere Savezne vlade da nastavi program proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, naroito koritenje vjetroenergije. Zbog obustavljanja starih elektrana na fosilna goriva i nuklearnih elektrana, potrebno je do 2020. godine izgraditi novi proizvodni park snage 40 000 MW. Neovisno o sve vie uoljivim globalnim problemima klime i okolia, Kyoto protokol i program zatite klime Savezne vlade zahtijevaju pravodobno donoenje odluka, da bi se dostigao planirani udio obnovljivih izvora u proizvodnji elektrine energije od 20 posto u 2020. godini.
328
Suradnja na izradi DENA studije mree DENA studiju mree su zajedniki nancirali udruge i poduzea vjetroenergije, mree, proizvoai opreme vjetroelektrana i konvencionalnih elektrana kao i Savezno ministarstvo za gospodarstvo i rad. Okvirni uvjeti za izradu studije mree, kao na primjer razvoj cijena energije su usuglaeni u okviru pojedinih projektnih grupa. Financijeri studije su odluili da se u drugom dijelu studije istrae i obrade primjenljive tehnologije obnovljivih izvora do 2025. godine i da se prodube neka podruja obraena u prvom dijelu studije. http://www.vgb.org/zukunft_windenergie.html doc
elektrana i kritinih stanja u mrei, sa znatnim rizicima za sigurnost opskrbe i posljedicama obustava opskrbe elektrinom energijom. Samo ako se bez oklijevanja provedu tehnike mjere u mrei i na postrojenjima vjetroelektrana, mogue je otkloniti potencijalnu opasnost. Izbjegnuti CO2 trokovi nastali izgradnjom vjetroelektrana Ovisno o scenariju izgradnje elektrana oni iznose od 95 do 168 /t CO2 i padaju do 2015. na 41 do 77 /tCO2. Ti su trokovi znatno vei od trokova koji se ostvaruju rastom uinkovitosti konvencionalnih elektrana, koji iznose od 15 do 20 /tCO2 . Uinci na park konvencionalnih elektrana Unato izgradnji vjetroelektrana, dugorono mora takoer stajati na raspolaganju proizvodni kapacitet konvencionalnih elektrana u gotovo nepromijenjenom opsegu. Neposredna posljedica izgradnje vjetroelektrana je manje iskoritenje konvencionalnih elektrana. Elektrane koje su dimenzionirane za pokrivanje temeljnog i srednjeg dijela optereenja, e sve vie biti potiskivane iz svog projektiranog pogona u nepodesan pogon slijeenja optereenja s loijim stupnjem korisnog uinka. Specino vea potronja goriva s odgovarajuim porastom CO2 emisije, neposredno negativno utjee na klimu i okoli. Vee proizvodne cijene elektrine energije su posljedica kraeg koritenja elektrana i poveanih trokova odravanja zbog veeg habanja opreme. Zahtjevi na nove elektrane Rastue potrebe za regulacijskom i priuvnom snagom u sustavu, vodi poveanim zahtjevima na konvencionalne elektrane, u pogledu brzine promjene optereenja, te pogonskih i tehnikih aspekata ugraenih materijala, koje treba jo detaljnije analizirati i istraivati. Ovi aspekti nisu detaljnije obraeni u dena studiji, ve su samo okvirno procijenjeni. Predstojea obnova proizvodnog parka bit e oteana, jer se u ovom sluaju radi o meusobno suprotstavljenim ciljevima s aspekta materijala koji e se koristiti, radi se o visokoj uinkovitosti i eksibilnosti elektrana. Lokacije na obali mora Zbog koncentriranih kapaciteta vjetroelektrana na sjeveru Njemake, u budunosti e doi do jo veih tokova energije od sjevera prema jugu. Postojee i eventualno novo izgraene klasine elektrane na obali mora e biti, zbog velike koncentracije vjetroelelektrana, angairane s velikim i estim promjenama optereenja. Pri donoenju odluka o novoj izgradnji, iz tih razloga, pojavit e se potreba da se iste umjesto na obali lociraju na nepovoljnijim lokacijama u unutranjosti, nepovoljnijim naroito glede logistike opskrbe gorivom i hlaenja. Slabija uinkovitost elektrana lociranih umjesto na obali u unutranjosti, imat e za posljedicu pogoranje stupnja korisnog uinka kondenzacijskih elektrana i poveanu CO2 emisiju. Poveani trokovi izazvani poveanom potronjom goriva e se morati izraunati. Zajednika igra mree i elektrana Visoko lokalno optereenje mree izazvano meusobnim djelovanjem politiki motiviranim intenziviranjem trgovine elektrinom energijom u Europi i proizvodnjom vjetroelektrana, ve danas primorava operatore sustava na redispeing pri koritenju elektrana. Zbog toga se pojavljuju dodatna odstupanja od optimalnog koritenja elektrana i poveani trokovi u sustavu.
STAJALITE MEUNARODNE UDRUGE PROIZVOAA ELEKTRINE I TOPLINSKE ENERGIJE (VGB POWER TECH) O dena STUDIJI MREE Deutsche Energie Agentur GmbH (dena) je obradila studiju o konceptu ukljuivanja u elektrini opskrbni sustav objekata za proizvodnju elektrine energije, s naglaskom na vjetroelektrane. Studijom se prezentira strategija pojaanog koritenja obnovljivih izvora energije i njihove uinke na elektroenergetski sustav i prijenosnu mreu do 2015. Njemaka i meunarodna udruga za proizvodnju elektrine i toplinske energije VGB Power Tech e.V. je dala sljedee primjedbe na dena studiju sa stajalita proizvoaa energije: Njemaka savezna vlada i nadalje potpomae izgradnju obnovljivih izvora energije, u okviru Zakona o obnovljivim izvorima energije (EEG). Do 2010. treba udio svih obnovljivih izvora energije sudjelovati u potronji elektrine energije s najmanje 12,5 posto i do 2020. godine minimalno 20 posto. Da bi se na najbolji nain ostvarila integracija energije vjetroelektana u elektroenergetski sustav, Njemaka agencija za energiju dena je obradila i predstavila studiju pod nazivom: Energetsko gospodarsko planiranje integracije vjetroenergije u Njemakoj do 2020. godine. Snaga koju treba osigurati u konvencionalnim termoelektranama U 2015. godini bit e sigurno na raspolaganju samo oko 6 posto od oekivane snage u vjetroelektranama od 36 000 MW. Snaga konvencionalnih elektrana moi e se smanjiti za 2 300 MW. Zbog toga e morati biti na raspolaganju u konvencionalnim termoelektranama nazvanim elektrane u sjeni, 94 posto instalirane snage vjetroelektrana. Regulacijska i priuvna snaga Da bi se mogle kratkorono uravnoteiti nepredvidljive promjene snage koju vjetroelektrane predaju mrei, mora se staviti na raspolaganje minutna i satna priuva, kao pozitivna i negativna regulacijska i priuvna snaga. Primjerice, trostruko e porasti vjetrom uvjetovana potreba pozitivne regulacijske i priuvne snage u sustavu od sadanjih 2 000 MW na 7 000 MW u 2015. Rizici u opskrbi energijom Ve se danas, pod odreenim uvjetima optereenja i vjetra, vie ne mogu odrati sigurnosni kriteriji europske udruge UCTE. Zbog toga postoji velika opasnost od padova napona, ispada
329
Ti poveani trokovi nisu obuhvaeni dena studijom. Opseg redispeing mjera e se u budunosti poveati, pogotovo ako izostane vremenski usklaena izgradnja vjetroelektrana i mree. Ograniavajui faktor za izgradnju mree su pravne prepreke u tijeku postupka dobivanja suglasnosti i dozvola za izgradnju. Usporavanjem izgradnje nove mree do 2015. godine, u duini od 850 km, koja je identicirana u dena studiji, rastu rizici u opskrbi elektrinom energijom. U meuvremenu e biti neizbjeno, u podrujima lokalnog preoptereenja mree, provesti upravljanje proizvodnjom novih vjetroelektrana (Regulacija energije koja se predaje u mreu). Zakljuak Za odravanje postojee razine visoke kvalitete opskrbe, potrebno je urno poduzeti mjere za izgradnju mree i predvidjeti ukljuivanje vjetroelektrana u regulaciju mree. Zbog sigurnosti opskrbe treba zahtijevati visoku raspoloivost postrojenja i optimalno usklaivanje cijelog proizvodnog parka s ukljuenim proizvodnim managementom vjetroelektrana. Predvieno je da se navedena i druga vana neobraena pitanja istrae u DENA studiji mree br. II. Anmerkungen zu den Ergebnissen der DENA Netzstudie aus Erzeugersicht VGB Power Tech e.V. (Marz 2005) doc
Elsam, EnBW, Energie E2, PPC, RWE, Vattenfall, Alstom, Babcock-Hitachi, Burmeister, & Wain Energie, Siemens. Projekt koordinira VGB Power Tech, meunarodna struna udruga za proizvodnju elektrine energije i topline. http://www.vgb.org/comtes700news.html doc
EU POVJERENIK PIEBALGS PLEDIRA ZA PROJEKT VISOKOUINKOVITE ELEKTRANE KAO EUROPSKI - SVJETIONIK Andris Piebalgs u novoosnovanoj Europskoj komisiji odgovoran za energiju, naglasio je u jednom javnom nastupu vanost ugljena za buduu europsku opskrbu energijom. U okviru 7. okvirnog programa istraivanja EU trebalo bi se omoguiti istraivanje uinkovite proizvodnje energije iz ugljena. Piebalgs je u svom izlaganju na EURACOAL Executive Meetingu odranom 24. sijenja 2005. godine u Brsselu naglasio My services are now striving to ensure that more attention is given in the 7th RTD framework programme to improving the efciencies of fossil power plants , alongside the development of renewable energie. Current ideas being developed include a demonstration plant to be co-funded by the industry and I count upon your support to make this instalation a real European lighthouse projekt.Initiatives such as this need to form the core of any European Clan Coal Partnership. http://www.vgb.org/news_piebalgs.htlm doc
COMTES 700 OTVARA EUROPSKI PUT ELEKTRANI NA UGLJEN BUDUNOSTI Ugljen ostaje i iduih desetljea nezaobilazan glavni resurs europske proizvodnje elektrine energije (danas 30%). U EU25 je evidentna potreba izgradnje novih elektrana nakon 2010. godine. Procjenjuje se da e zbog starosne strukture proizvodnog parka morati zamijeniti 200 000 MW. Dodatnih 100 000 MW trebat e izgraditi za pokrivanje rastue potronje elektrine energije. Da bi se zatitio okoli i optimirala potronja resursa, moraju se razviti postojee tehnologije elektrana loenih ugljenom. S nancijskom potporom Europske komisije treba dokazati na postrojenju za testiranje komponenti elektrane 700 oC (Component Test Facility for a 700 oC Power Plant, Akronym:COMTES700), da je primjenom komponenti na bazi nikla otvoren put optimiranoj i uinkovitoj elektrani budunosti na bazi ugljena. Ta tehnologija omoguuje pogon parnih elektrana pri temperaturama pare od 700 oC i tlaku od 350 bar. U usporedbi s dananjim europskim elektranama na ugljen porastao bi prosjeni stupanj korisnog uinka od 36 na 50 posto. Na taj nain bi se mogla izbjei jedna treina sadanje CO2 emisije, jer bi gorivo u istoj mjeri bilo uteeno. Trenutno se priprema ugradnja postrojenja za testiranje komponenti u elektrani Scholven, koja je u vlasnitvu koncerna E.ON. Poetak testiranja komponenti predvien je za 2005. godinu, a rezultati testiranja i vrednovanja se oekuju u 2009. godini. Projekt se sunancira sredstvima EU fonda za istraivanje ugljena i elika i grupe najveih europskih poduzea za opskrbu energijom. Ukupna investicija iznosi preko 15 milijuna . U meunarodnom konzorciju zajedniki sudjeluju proizvoai elektrine energije i proizvoai opreme: E.ON, EdF, Elctrabel,
PROIZVODNJA ELEKTRINE ENERGIJE IZ ELEKTRANA NA UGLJEN I PLIN Uinkovite elektrane na ugljen i plin bit e i u budunosti nezaobilazne u pokrivanju manjka proizvodnih kapaciteta za proizvodnju elektrine energije i doprinosu u smanjenju CO2 emisije u svijetu. Sami obnovljivi izvori nisu dostatni za pokrivanje nedostajuih proizvodnih kapaciteta i rasta potronje elektrine energije u Europi. Zbog obustavljanja nuklearnih elektrana u Njemakoj fosilno loene elektrane e morati pokriti i vei dio tog manjka. iroki i uravnoteeni miks energenata za proizvodnju elektrine energije mora ostati i u budunosti. To vrijedi takoer i za segment fosilno loenih elektrana: elektrane na lignit, kameni ugljen i prirodni plin su uinkovite samo u jednom uravnoteenom miksu. Trokovi proizvodnje elektrine energije s njihovim nesigurnostima i rizicima, odreuje optimalni tip elektrane za dotino podruje optereenja. U smislu zatite resursa i klime potreban je daljnji razvoj postojeih tehnologija. Pri tome se ne smije izgubiti iz vida razvoj uinkovitih elektrana na ugljen i prirodni plin bez CO2 emisije. Poticaji za istraivanje i razvoj koji imaju za cilj trajnu opskrbu elektrinom energijom, moraju biti osloboeni ideolokih obiljeja. Elektrane na ugljen i plin su od bitnog znaenja za proizvodnju elektrine energije u budunosti. To ne vrijedi samo za Europu ve i u globalnim razmjerima. Zatita resursa i klime moe se rijeiti samo globalno.
330
Dr Johannes Lambertz, RWE Power AG, Power Plants 2004. doc
Kvadratura kruga: Poveati raspoloivost i eksibilnost uz istodobno smanjenje trokova odravanja djelomino postaje stvarnost. Ostaje i nadalje napeta situacija u svezi s trajnim optimiranjem procesa proizvodnje elektrine energije. Nova dijagnostika rjeenja najavljuju novi krug aktivnosti i mogunosti usmjerenih na poveanje raspoloivosti i eksibilnosti, s dobrim prognozama za poveanje uinkovitosti, a time i ekonominosti elektrana. Dr Erich Georg, Siemens PG - VGB Power Tech 12/2004 doc
KORISTI KUPACA ENERGETSKE OPREME I DALJNJI RAZVOJ TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ELEKTRINE ENERGIJE Samo prije nekoliko godina bilo je toliko stabilno trite proizvodnje elektrine energije, da je bio predvidiv nain koritenja elektrane u njenom ivotnom vijeku. Liberalizacija trita elektrine energije i snane promjene cijena goriva uvjetovali su trajno optimiranje naina koritenja elektrane, tako da specikacija opreme za elektranu iz 2000. godine ne bi zadovoljila dananje zahtjeve i oekivanja kupaca energetske opreme. Brze promjene na tritu, a time i zahtjeva na elektrane pootravaju staru dilemu proizvoaa opreme za elektrane, poveati kreativnost inenjera i istodobno zahtijevati da razvijaju samo one proizvode koji slue promjenljivim koristima kupaca opreme. Za to postoje dva puta, jedan koji osigurava visoku eksibilnost turbine i elektrane i drugi da se razvojni inenjeri tako koluju da svoju kreativnost i znanja usmjere na postizanje to vee koristi za kupce energetske opreme. Koristi kupaca opreme su regionalno veoma razliite i ovise o potronji energije, zakonskim okvirnim uvjetima i cijenama goriva. Specikacija globalnog proizvoda mora uzeti u obzir regionalna obiljeja na kojem se elektrana gradi ili biti pokrivena njenom visokom eksibilnou. W. Drenckhahn, K Riedle, Siemens AG PG - (VGB Kongress 2004) doc
GE JENBACHER: GORIVO IZ OTPADAKA MASLINA GE Jenbacher jedno od poduzea koncerna General Electric (GE) predstavlja inovacijsko rjeenje za primjenu visoko uinkovitih plinskih motora. Pomou blok - toplane proizvoa maslinova ulja proizvodi u juno panjolskoj Sevilli brikete biomase goriva iz otpadaka masline. U preama za masline, Compaia Energtica de la Roda u andaluzijskoj Sevilli nastaje pri proizvodnji maslinova ulja 50 000 tona godinje otpadaka maslina, koji se sue otpadnom toplinom tri GE Jenbacher plinska motora tipa JMS 620 GS - N.L i u dvostupanjskom postupku preaju u brikete. Ta visokovrijedna biomasa u kojoj su sadrani ostaci maslinova ulja ima visoku ogrjevnu vrijednost, predstavlja energent za proizvodnju elektrine energije Tri plinska motora loena prirodnim plinom su u pogonu od sijenja 2004. godine imaju snagu od 2.73 MW i elektrini stupanj korisnog uinka sustava 42.8 posto. Proizvedena elektrina energija preteito slui za pogon prea, a vikovi elektrine energije se predaju u javnu mreu. Koritenjem otpadne topline plinskih motora, u jednom satu se osui do 8 tona maslinovih otpadaka, ime se poveava uinkovitost GE Jenbacher blok modula. S oko 190 milijuna stabala maslina panjolska je vodei svjetski proizvoa maslinova ulja, pri emu se 80 posto proizvodnje ostvaruje u Andaluziji. Danas se 3 posto potronje energije u panjolskoj pokriva otpacima maslina i druge biomase. VGB Power Tech 12/2004 - (www.gejenbacher.com) doc
PROFITABILNOST ELEKTRANE POSTII OPTIMIRANJEM Protabilnst elektrane je trenutno u sreditu mnogih strunih rasprava. Razumljivo je da investitori oekuju odgovarajue rendite za uloena sredstva. Radi se popularno reeno o tome da se elektrana pretvori u sasvim normalnu tvornicu elektrine energije, koja povoljno i izuzetno pouzdano proizvodi proizvod elektrinu energiju u tono odreenoj koliini - radi se o visoko eksibilnoj jedinici, koja moe brzo reagirati na promjenljive trine zahtjeve. O putu poveanja protabilnosti i eksibilnosti odavno postoji irom svijeta jedinstveno prihvaeno miljenje, da se optimiranjem procesa pomou inteligentne regulacijske tehnike, odnosno softverskih rjeenja mogu poveati pogonski potencijal i performanse postrojenja, istodobno titei njegov hardver od skupocjenih oteenja u procesu proizvodnje elektrine energije. Danas se sprema nova generacija inteligentnih dijagnostikih rjeenja, koja revolucionira dosadanju strategiju odravanja postrojenja. U njemakoj strunoj terminologiji nova strategija odravanja je nazvana Vorausschauende Instandhaltung, koja uzima u obzir mogue budue dogaaje i bitno utjee na trokove odravanja i raspoloivost postrojenja. Tehnologije bazirane na posljednjoj generaciji neuralnih mrea, usklaene s najnovijim rjeenjima za optimiranje procesa proizvodnje elektrine energije omoguuju uinkovitu strategiju odravanja postrojenja.
ALSTOM INFORMIRAO EUROPSKI POGONSKI SAVJET O RESTRUKTURIRANJU U PODRUJU PROIZVODNJE VELIKIH PAROGENERATORA Alstom je informirao European Works Forum Select Commitee o mjerama planiranog restrukturiranja poduzea u podruju proizvodnje velikih parogeneratora (Utility Boiler Business). To poslovno podruje je dio Alstom-ovog Sektora Power Turbo Systems/Power Environment i uglavnom se bavi isporukom novih ekoloki prihvatljivih, velikih parogeneratora na bazi ugljena i uslugama za ugljenom loene elektrane. Alstom je prisiljen na prilagodbu proizvodnje parogeneratora u novim globalnim trinim uvjetima u kojim se u znatnoj mjeri pomie trite velikih parogeneratora iz Europe i Amerike u Aziju. Prihvaenim konceptom restrukturiranja Alstom e osigurati lokalno prisustvo u Europi i Americi na poslovima pregradnji
331
i modernizacija i pruanja tehnikih usluga na postojeim energetskim objektima. Prilagodba trinoj situaciji i uvoenje novih metoda i procesa u proizvodnji opreme i komponenti parogeneratora, e rezultirati smanjenjem broja djelatnika na proizvodnim lokacijama Alstoma u Francuskoj, Njemakoj i USA. VGB Power Tech 3/2005 (www.power.alstom.com) doc
FRAMATOME ANP: OLKILUOTO 3 KONZORCIJALNI PARTNERI PREUZELI GRADILITE Tono, kao to je predvieno terminskim planom, konzorcijalni partneri AREVA i Siemens su preuzeli od nske elektroprivredne tvrtke Teollisuuden Voima Oy (TVO) gradilite, na kojem e se graditi novi blok nuklearne elektrane na lokaciji Olkiluoto. Finska tvrtka za opskrbu energijom je bila odgovorna za provedbu programa opsenih pripremnih radova na gradilitu. Izvreni su radovi iskopa za graevinske objekte, kanal za rashladni sustav, prometnice i infrastrukturni objekti za opskrbu gradilita elektrinom energijom i vodom. Framatom ANP e kao jedno od poduzea njemako-francuskog konzorcija AREVA isporuiti nuklearno postrojenje, a Siemens Power Generation turbinsko postrojenje i elektrinu opremu za nuklearnu elektranu. Predajom gradilita njemako-francuskom konzorciju uinjen je veoma vaan korak u izgradnji prvog europskog tlakovodnog reaktora (EPR) i njegova budunost. Rukovoditelj gradilita konzorcija Bernard Leger je istakao: Ljudi su ovdje veoma zainteresirani za projekt. Oni vide veliku priliku za regiju ne samo u tijeku izgradnje elektrane, ve i u tijeku njenog budueg pogona. 14. sijenja 2005. je odgovorno nadletvo komune Eurajoki izdalo lokacijsku dozvolu na izgradnju bloka 3 nuklearne elektrane Olkiluoto. Izdavanje dozvole za izgradnju nuklearnog dijela elektrane novog bloka, za koju je odgovorna nska Vlada oekuje do kraja prvog kvartala 2005. Finsko nadletvo za zatitu od zraenja i reaktorsku sigurnost (STUK) je 24. sijenja 2005. uputilo u okviru postupka dobivanja dozvola, nadlenom ministarstvu za trgovinu i industriju za svoje stajalite u svezi s tim nuklearnim projektom. STUK potvruje da je u odnosu na prethodno izgraene blokove, unaprijeen sigurnosni koncept European Pressurized Water Reactor (EPR) i da ne postoje sigurnosno - relevantni razlozi, koja bi osporili izdavanje nuklearne dozvole za izgradnju novog bloka. VGB Power Tech 3/2005 (www.areva.com) doc
Generation s nskim operatorom nuklearne elektrane Fortum Power and Heat Oy u prosincu 2004. Taj ugovor o modernizaciji dvaju nuklearnih blokova spada u najvee ugovore te vrste koji su do sada zakljueni u svijetu. U okviru tog ugovora AREVA e isporuiti 54 ormara s ugraenom sigurnosnom opremom Teleperm XS, zatim s etiri rasklopna ormara s ugraenom opremom za zatitu diesela i etiri rasklopna ormara za brzo iskljuivanje pojedinih komponenti. Teleperm XS je razvijen u AREVI, kao specijalni digitalni sustav za voenje procesa, koji se bazira na najsuvremenijem Hard i sotware standardima. Zahvaljujui primjeni unaprjeenih funkcija pogonske dijagnostike, sistem omoguuje siguran i ekonomian pogon nuklearne elektrane. Kao vodei svjetski proizvoa opreme na tritu elektrine opreme i opreme za voenje procesa nuklearnih elektrana, AREVA kerka Framatome ANP je izvela 19 od 29 najveih projekata dogradnje opreme za voenje procesa, koji su u posljednje vrijeme ugovoreni u svijetu. Uli Kraft voditelj globalnih poslova za elektrotehniku i voenje procesa je naglasio: Taj projekt se ubraja u najvanije u naoj uspjenoj poslovnoj povijesti..To je jedan od najopsenijih programa osuvremenjivanja te vrste, koji potvruje kvalitetu naih strunih znanja i sposobnosti, kao i na uspjean razvoj na tom podruju posljednjih godina. AREVA je ve osposobila veliki broj VVER reaktora u svijetu, izmeu ostalog u NE Bohunice (Slovaka), NE Dukovany (eka Republika) i NE Paks (Maarska). Veliki dio radova u NE Loviisa treba biti izveden u tijeku pogona. Montaa opreme i putanje u probni pogon e se izvesti u tijeku planiranih obustava elektrane. Predstojea modernizacija je prvi korak u dugoronom programu investiranja Fortuma, koji treba biti zavren do 2014. godine. Dva tlakovodna reaktora u NE Loviisa elektrine snage po 510 MW ula su u pogon 1977. i 1981. godine. S udjelom od 26 posto u ukupnoj proizvodnji elektrine energije, nuklearna energija predstavlja vaan izvor elektrine energije u Finskoj. VGB Power Tech 3/2005 (www.areva.com) doc
GE ENERGY ODABRAN ZA IZGRADNJU AMBICIOZNOG PROJEKTA PARKA ELEKTRANA U KANADI Vjetroenergija u Kanadi i nadalje dobiva nove pozitivne impulse. Aktualni primjer je Melancthon Grey Windpark, prvi veliki projekt vjetroelektrana u kanadskoj provinciji Ontario. Generalelectric Energy (GE Energy) e izgraditi 45 postrojenja jedinine snage po 1,5 MW. Ukupna snaga parka vjetroelektrana e iznositi 67,5 MW. Melancthon Grey Windpark je prvi park kanadski projekt u kojem e postrojenja vjetroelektrana (WEA) biti opremljena opremom tipa GE 1,5 sle, s rotorima 77 m. Melancthon Grey Windpark je jedan od pet projekata vjetroelektrana koje je nedavno odobrila Vlada provincije Ontario. Daljnja postrojenja jedinine snage 1,5 MW koncerna GE bit e takoer izgraena u provinciji Ontario, u okviru Eri Shores Windpark projekta. Prije kratkog vremena je program izgradnje vjetroelektrana u Kanadi dobio novi snaan poticaj, odlukom kanadske vlade, kojom se ranije usvojeni Wind Power Production Incentive (WPPI) program od 1000 MW proiruje na 4 000 MW. Unutar WPPI programa e naknada za kvalicirane projekte vjetroelektrana u Kanadi za svaki proizvedeni MWh elektrine energije u
AREVA POIMA S NAJVEIM PROJEKTIMA OSUVREMENJIVANJA VOENJA PROCESA NUKLEARNIH ELEKTRANA U SVIJETU Nuklearno-tehniko poduzee AREVA e kao voditelj konzorcija zajedno s tvrtkom Siemens Power Generation osuvremeniti sigurnosno relevantnu tehniku, kao i sustave za voenje procesa i upravljanje pojedinim sustavima dvaju blokova nske nuklearne elektrane Loviisa. Ugovor u vrijednosti preko 50 milijuna su potpisale AREVA tvrtke Framatom ANP i Siemens Power
332
vjetroelektranama iznositi 10 kanadskih dolara. Oekuje se da e Melancthon Grey Windpark ispuniti kvalikacijske kriterije utvrene u WPPI programu. Za izgradnju vjetroelektrana ukupne snage 4000 MW treba uloiti 6 milijardi kanadskih dolara i angairati radnu snagu od oko 40 000 neposrednih i posrednih ovjek - godina. U Kanadi bi do 2012. godine trebalo izgraditi vjetroelektrane ukupne snage izmeu 4 500 i 5 000 MW. Do rujna 2004. godine u Kanadi bilo je izgraeno 439 MW u vjetroelektranama. Proizvodnja elektrine energije u vjetroelektranama je najbre rastua energetska tehnologija u svijetu. Pored injenice da je ista i obnovljiva energija, ona moe posluiti za diverzikaciju gospodarstva u poljoprivrednim regijama. Melancthon Grey Windpark e godinje proizvoditi 180 000 MWh elektrine energije, s kojom e se moi opskrbljivati oko 25 000 kanadskih kuanstava. Vjetroelektrane proizvoaa GE Energy jedinine snage 1.5 MW spadaju u najvie prodavana postrojenja u svijetu. VGB Power Tech 3/2005 (www.gepower.com) doc
http://www.ecoba.org/index.html; http://www.vgb.org/news_ ecobe_statistics.html doc
SILA ZATEZANJA VODIA DALEKOVODA Problem vijeka trajanja dalekovoda je problem umornosti materijala njegovih vodia. Ta umornost nastaje zbog oscilacija i galopiranja, to pak ovisi o sili zatezanja ueta vodia, tipu vodia, smjetaju na stupu, konguraciji i vegetaciji okoline i na kraju o smjeru i estoi vjetra. Ove se utjecaje moe samo procijeniti, ali vrlo teko teoretski obuhvatiti, zbog ovisnosti od nelinearnih geometrija sila koje djeluju. Inenjer pri projektiranju dalekovoda uzima silu zatezanja vodia na temelju svog pogonskog iskustva ili na kojoj metodi koja se temelji na mjerenjima. Mnoga su mjerenja, na dalekovodima, obavljana posljednjih 40 godina i daju dosta tona vremena vijeka trajanja ueta, a nisu ni skupa. Djelotvorni priguivai odabiru se mjerenjem na novim i rekonstruiranim dalekovodima. Preporua se odreivanje naprezanja ueta vodia dalekovoda prema metodi CIGRE WG 04. Ova je metoda dodatnog znaenja s obzirom na trokove dalekovoda. Ne smije se zaboraviti, da vodii u snopu omoguuju i vee sile zatezanja ueta dalekovoda. EW, god. 104(2005), broj 4 Mrk
OKVIRNI ISTRAIVAKI PROGRAM EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE 2007. 2013. 8. travnja 2005. godine je Komisija Europske unije usvojila prijedlog okvirnog istraivakog programa za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Program sadri nova kljuna tematska podruja. Jedno od tih kljunih podruja odnosi se na pitanja energije sa sljedeih 7 tema: - Vodik i gorive elije - Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora - Obnovljiva motorna goriva - Proizvodnja energije s nultom - emisijom, ukljuivi i Clean Coal Technologies - Smart energy networks - tednja energije - Energetska uinkovitost. Dokument je prezentiran na sljedeoj adresi: http://www.europa.eu.int/commm/research/future/pdf.com-fp7proposals_en.pdf; VGB Power Tech e.V. (www.vgb.org/news_ 7EU_ForschungsRP.html) doc U EU 15 JE 2003. GODINE PROIZVEDENO 65 MILIJUNA TONA NUSPROIZVODA U ELEKTRANAMA NA UGLJEN Prema statistikama Europske udruge za proizvode nastale izgaranjem ugljena u elektranama (ECOBA) objavljenim pod nazivom Nastajanje i iskoritavanje nusproizvoda u elektranama na ugljen EU 15, u 2003. godini je proizvedeno preko 65 milijuna tona nusproizvoda u elektranama na ugljen. U usporedbi s 2002. godinom proizveden je 1,5 milijun tona vie, nusproizvoda zahvaljujui poveanoj proizvodnji elektrine energije i topline u elektranama na ugljen u tijeku 2003. Pregledne tablice statistikih podataka na temu: Production and Utilisation of Coal Combustion Products (CCPs) EU15, 2003 mogu se nai na sljedeoj internet stranici:
SUPRAVODLJIVA PRIGUNICA ZA OGRANIENJE KRATKOG SPOJA Prvi u svijetu, rezistioni supravodljivi ureaj, za ogranienje struja kratkog spoja, ugraen je godine 2004. u elektrinu mreu 10 kV, u Netphenu, kraj Siengena u Njemakoj. Ugradila ga je tvrtka RWE Energy. Ovaj je ureaj rezultat zajednikog projekta industrije uz potporu Saveznog ministarstva za obrazovanje i unaprjeenje, od 2,6 milijuna eura. U normalnom je pogonu otpor neznatan, do odreene struje. Ako ona postane suvie velika npr. kod kratkog spoja, ureaj vie nije supravodljiv i predstavlja veliki otpor. Padne li opet struja ispod kritine vrijednosti, ureaj je opet supravodljiv neznatnog otpora. Kao materijal vodia u obzir dolaze samo visokotemperaturni supravodii koji se hlade tekuim duikom (-196 C), umjesto metalnih supravodia, koji se moraju hladiti tekuim helijem (269 C), to je mnogo skuplje.. Visokotemperaturni supravodljivi materijal je keramika koja se teko obrauje. Tvrtki Nexans Superconductors uspjelo je tijekom projekta razviti supravodljive komponente, koje odgovaraju postavljenim uvjetima. Ureaj je vie puta testiran i na temelju toga i optimiran. Ova inovacija prua velike mogunosti njemakoj industriji. Inovacijska politika Saveznog ministarstva usmjerena je na budue trite. Zajednikim radom znanosti i gospodarstva stvorit e se polje koje ima veliku ansu da sutra postane vrlo plodno. EW, god. 104(2005), broj 4 Mrk
333
NUKLEARKE U NJEMAKOJ U GODINI 2004. U Njemakoj je bilo u pogonu 18 nuklearnih elektrana, koje su proizvele 167,1 milijardu kWh, prema 165,1 milijardi kWh u godini 2003. Na vrhu snage svih nuklearki, bio je blok Isar 2, snage 1475 MW, a proizveo je 12,2 milijarde kWh. U prosjeku su nuklearne elektrane, u Njemakoj, radile 89,8 % raspoloivog vremena. Proizvodnjom elektrine energije u nuklearnim elektranama izbjegnuta je tolika emisija CO2, koliko emitira cijeli cestovni promet. Za njemaki Atomski forum, to su velike prednosti nuklearne energetike. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
- brigu za natjecajnu orijentaciju razliitih izvora energije, ukljuujui i nuklearnu energiju. Na konferenciji je diskutirano o nuklearnoj energiji sa svih aspekata. O ulozi takve energije, njenoj budunosti, miljenju puanstva i odlaganju nuklearnog otpada. EW, god. 104(2005), broj 6 Mrk
EdF E NASTAVITI UPOTREBU NUKLEARNE ENERGIJE Predstavnik proizvodnje francuskog dravnog elektroprivrednog poduzea EdF, izjavio je, da Francuska i nadalje ustraje na koritenju nuklearne energije. Ne trai se komercijalna sposobnost za pogon etvrte generacije nuklearnih elektrana, do neke godine 2040. Do onda e raditi postojee elektrane. Predvia se da se iza godine 2020. nadomjeste stare elektrane, a u opciji je postrojenje prema projektu EPR, kojeg su zajedniki razvili Francuzi i Njemci. U usporedbi plinske kombi elektrane i nuklearne elektrane, prema EPP projektu, proizvodni su trokovi u EPR elektrani znatno nii, ukoliko je proizvedeno 10 jedinica i vie. U malom broju jedinica i demonstacijskim postrojenjima, proizvodna cijena via je u nuklearki. Prigodom gradnje nove nuklearne elektrane u Finskoj, studije su pokazale punu ekonominost nuklearke, raspoloive godinje 8 000 sati. One su ekonomski i u zatiti klime povoljnije od elektrana loenih plinom, ugljenom, tresetom ili drvom. EW, god. 104(2005), broj 6 Mrk
ISKUSTVA NUKLEARNIH ELEKTRANA Na poticaj vlasnika nuklearne elektrane Philippsburg, u Njemakoj, proveden je veliki test sviju znatnijih radnji u elektrani. Test je provela grupa od 13 meunarodnih strunjaka iz atomske energetske oblasti IAEA, u listopadu 2004. godine, u vremenu od nekoliko tjedana. Uz administrativnu djelatnost ispitivano je tehniko stanje pogona, zatita od zraenja, pogonska iskustva, kultura sigurnosti i planovi koji se odnose na sluajeve opasnosti ili nesree. U izvjeu ove misije, nazvane OSART (Operational Safety Review Team), osobito je istaknuto uzdravanje pogona i motiviranost osoblja. Dotrajali se dijelovi postrojenja nadomjetavaju novima, prema najnovijoj tehnologiji. Konani je zakljuak, da je nuklearna elektrana Philippsburg, s meunarodnog gledita, vrlo dobro postrojenje. Mnoga su korisna iskustva steena prilikom ovog testa. No, u posljednje su vrijeme, nakon izglasavanja odstupanja od nuklearne energije u Njemakoj, vlasnici nuklearki vrlo suzdrani i izolirani, ali meunarodna iskustva dobro e doi sigurnosti nuklearnih elektrana u svijetu. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
HIDROELEKTRANA ITAIPU U BRAZILU Hidroelektrana Itaipu nalazi se na granici Brazila i Paragvaja, u blizini tromee s Argentinom, na rijeci Parani. To je dananja najvea hidroelektrana na svijetu, dok je, po veliini i snazi, ne pretekne kineska hidroelektrana na rijeci Yangce, koja je u gradnji. Pregovori o hidroelektrani na rijeci Parani zapoeli su ve 1960. godine. Trebalo je odluiti hoe li se graditi nuklearna elektrana ili hidroelektrana. Odluka je pala za hidroelektranu, koja se poela graditi 1975. godine. Budui da se hidroelektrana nalazi u pustoi brazilske praume, moralo se paziti na ekologiju i histrorijske spomenike. Osobito se vodilo rauna o stanitima ivotinja i biljaka, na prostoru velikog akumulacijskog jezera, koje je nastalo gradnjom brane. Elektrana je izgraena u sredini brane i iz nje se upravlja cijelim sustavom. U elektranu je ugraeno 18 jedinica turbina-generator, snage 700 MW. U planu je, da se u godini 2005. ugrade jo dvije jedinice iste snage. 50 % ureaja elektrane radi na frekvenciji 50 Hz, a 50 % na 60 Hz. Za prijenos proizvedene elektrine energije, na raspolaganju je 8 prijenosnih sustava na naponu 500 kV. etiri prijenosna sustava 500 kV i 50 Hz prenose u Paragvaj elektrinu energiju za potrebe zemlje, a suviak se vodi u ispravljaku stanicu, na brazilskom teritoriju i visokonaponskim istosmjernim prijenosom, sa 600 kV, vodi prema gradu San Paulo. Ostala 4 sustava 500 kV i 60 Hz, vode prema trafostanici, gdje je transformacija 500 kV na 750 kV, i pod tim se naponom elektrina energija prenosi u brazilsku regiju San Paulo.
EUROPSKA KONFERENCIJA O NUKLEARNOJ ENERGIJI Prva europska nuklearna konferencija, u organizaciji Foratoma, predstavnika europske nuklearne industrije, odran je u Bruxellesu, u studenom 2004. godine, uz prisustvo 250 visokih eksperata i predstavnika elektroprivrede i nuklearne industrije. Cilj je konferencije bio, izmjena miljenja o ulozi nuklearne industrije u zatiti klime. Raspravljalo se o nunosti proizvodnje elektrine energije i tehnologijama koje ne isputaju tetne staklenike plinove. U nastojanju ouvanja klime vanu ulogu ima nuklearna energija, koja je sigurna, ekonomina i ista. S Konferencije je upuen apel odgovornim politiarima u EU, da EU mora svoje lanice uputiti u : - mogunost da ostanu otvorene sve energetske opcije - znaajnu ulogu nuklearne energije, kao sigurne i ekonomine - potrebu opih uvjeta za natjecajno povoljan energomiks, dostatne uinkovitosti, uz povoljne investicije
334
Ukupna je snaga elektrane 14 000 MW, s proizvodnjom od 93 400 GWh godinje. Poduzete su neke tehnike mjere, ime je snaga pojedinog agregata poveana za okruglo 350 MW. Prvi je agregat elektrane uao u pogon godine 1983., a cijela izgraena elektrana u svibnju godine 1991. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
NAJVIE OBNOVLJIVE ENERGIJE IZ VJETROELEKTRANA U NJEMAKOJ Prvi je put energija vjetra najvei izvor obnovljive energije. Ukupna proizvodnja elektrine energije sviju obnovljivih izvora je prema prethodnoj godini, za okruglo jednu petinu. Udio elektrine energije iz obnovljivih izvora iznosi 9 % ukupno proizvedene struje. U priloenoj tablici navedena je elektrina energija u milijardama kWh, za godine 2003. i 2004. prema podacima VDEW.
POTROAK ELEKTRINE ENERGIJE U NJEMAKIM KUANSTVIMA Tko u Njemakoj sam ivi potroi prosjeno u godini 1 800 kWh. Opaa se trend malih kuanstava. Dok je u Njemakoj u godini 1998. bilo 13,3 milijuna pojedinanih kuanstava, taj je broj u 2003. godini narastao na 14,4 milijuna. Prema elektroprivrednoj udruzi (VDEW) u godini 2000. njemaka su kuanstva troila godinje koliine elektrine energije prema priloenoj tablici.
EW, god. 104(2005), broj 9 Mrk
DECENTRALIZIRANI IZVORI ENERGIJE Organizacija Enertec organizirala je, u oujku godine 2005., u Leipzigu, skup o decentraliziranim energetskim izvorima. Ova se organizacija osobito bavi energetskom tehnikom decentraliziranih izvora energije, kao to su toplane, gorivne elije i izvori energije iz biogenih masa. Na skupu se mnogo diskutiralo o upotrebi i mogunostima takvih energetskih izvora, a prikazani su novi produkti, postupci i ukazano na daljnju perspektivu. U ovoj tehnici domaa industrija vidi veliku ansu. Skupu su prisustvovali mnogi predstavnici industrije i komunalnih tvrtki, koje se bave distribucijom energije. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
Iz tablice proizlazi, da je prosjeni potroak elektrine energije po kuanstvu oko 1 500 kWh po osobi. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
UVOZ I IZVOZ ELEKTRINE ENERGIJE U NJEMAKU Njemaka je bila i ostala najvea tranzitna zemlja elektrine energije u Europi. Najvie je elektrine energije uvezeno iz Francuske, a zatim iz eke Republike, a izvezeno u susjedne zemlje. Godine 2004. iznosio je uvoz 44,2 milijarde kWh, a izvoz 51,5 milijardi kWh. Dakle, izvoz je nadmaio uvoz za 7,3 milijarde kWh. Koliko je elektrine energije prelo granice vanijih drava Europe u uvozu i izvozu Njemake u godinama 2003. i 2004. u milijardama kWh, prikazuje priloena tablica.
DJELOVANJE EMISIJE CO2 NA KLIMU U njemakom elektroprivrednom asopisu EW izaao je zanimljiv lanak, gdje se negira utjecaj poveanja CO2 u atmosferi na klimu. Promjena mjerenih temperatura i od toga izraunata srednja vrijednost nije dovoljna za zakljuak o promjeni klime. U atmosferi, u spoju s vlagom, potrebno je obuhvatiti energiju i pretpostaviti njeno uveanje i smanjenje. Sustav Zemljaatmosfera, s obzirom na energiju, je stabilan i postojea ravnotea se ne moe utjecati poveanjem udjela CO2 u atmosferi. Vrijeme nije nita drugo nego promjena termodinamikog stanja. O tome danas spoznaje nisu dostatne. Pita se, mogu li politiari, zbog neupuenosti svojih savjetnika, opteretiti privredu skupim mjerama za smanjenje emisije CO2. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
POTPORA NJEMAKE ELEKTROPRIVREDE SMANJENJU EMISIJE CO2 EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk Prilikom stupanja na snagu Kyoto Protokola, predstavnik njemake elektroprivrede (VDEW) istaknuo je veliki doprinos
335
EU smanjenju emisije CO2, ali mora staviti u prvi plan globalnu strategiju optereenja smanjenja emisije. Vie zemalja treba raticirati protokol iz Kyota, a ponajprije SAD, Kina i zemlje u razvoju. EU mora organizirati diskusiju, kako e se postii usuglaenost i meunarodno zajednitvo. Ta misija Europske komisije uiva punu potporu njemake elektroprivrede. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
Organizaciju dopunskog obrazovanja u energetici nastoji se proiriti u sva podruja Savezne Republike Njemake. EW, god. 104(2005), broj 8 Mrk
BIOPOGONSKA GORIVA U NJEMAKOJ Na skupu E-World energy and Water u Essenu rekao je ministar pokrajine Nordhein - Westfalen, da se nastoji 97 postotna ovisnost o mineralnim uljima u prometu smanjiti. Da se to moe uiniti treba razviti miks pogonskog goriva, kao bioulje, biodiesel, bioetanol i plinovito pogonsko gorivo kako bi se time reducirala i emisija CO2. Bioprodukti i zemni plin moi e kao polazni produkti za sintetska pogonska goriva nadomjestiti do godine 2020., barem 25 % mineralnih pogonskih goriva u prometu. To odgovara godinjoj proizvodnji od 11 milijuna tona bio pogonskog goriva i upotrebu polja povrine od okruglo 3,5 milijuna ha. Time bi bilo omogueno otvaranje 175 000 radnih mjesta, prvenstveno u seoskim podrujima. Prema tome je cilj razvoj i upotreba bioenergije uz eksportne mogunosti u ovom podruju. U tome moraju zajedniki djelovati poduzea, znanost i istraivanja. EW, god. 104(2005), broj 9 Mrk
TROKOVI PRIJENOSNE ELEKTRINE MREE U Njemakoj, u diskusijama o energetskim pravnim pitanjima, glavna se diskusija vodi oko pitanja regulacije trokova u elektrinoj mrei. Osobito se ukazuje na sveobuhvatno poznavanje kvalitetnih ulaznih podataka, ime se izbjegnu pogrene interpretacije trokova. Preporua se, da se i nadalje sa svim korisnicima mree vodi diskusija o metodi za regulaciju trokova u prijenosnoj mrei. EW, god. 104(2005), broj 6 Mrk
PROBLEMI VELIKIH ISPADA DOBAVE ELEKTRINE ENERGIJE Veliki ispadi u opskrbi elektrinom energijom u Sjevernoj Americi i Europi, trae detaljnu analizu dananjeg stanja elektrosustava, kao osnovu za fundamentalnu analizu aktualnih regulacijskih i ekonomskih faktora, koji utjeu na sigurnost i pouzdanost opskrbe elektrinom energijom. Dananje stanje i razvoj pouzdanosti, nadnacionalnih sustava, uz mnotvo poduzea i partnera u trgovini, razliitih ciljeva i interesa, trai kompleksnu i zahtjevnu zadau. Pouzdanost i sigurnost umreenih tehnikih i gospodarskih sustava ovise o razvoju sviju podruja utjecaja. U lanku, koji je izaao u poznatom i uglednom asopisu EW, analizirani su pojedini utjecaji na pouzdanost elektrine mree. Elektrini sustavi u srednjoj i zapadnoj Europi ne ispunjavaju danas sve zahtjeve EU, u vezi sa slobodnom trgovinom. Modeli slobodne trgovine trae prikladne investicijske poticaje i pravila sigurnosti investiranja i koordinaciju razvoja proizvodnje i prijenosa. Pri tome treba naroitu pozornost posvetiti sigurnosti, zbog razliitih interesa partnera u trgovini, a naroito je znaajna usluna djelatnost sustava. EW, god. 104(2005), broj 8 Mrk
AKUMULACIJSKE ELEKTRANE NA STLAENI ZRAK Predvia se, u budunosti njemake elektroprivrede, da ona u svojoj proizvodnji elektrine energije bazira na domaem smeem i kamenom ugljenu, uz neto zemnog plina i sve veeg udjela energetskih izvora obnovljive energije. Budui da je u Njemakoj vjetar najvei izvor obnovljive energije, ovisan o prirodnim prilikama, javlja se potreba, za energetskim spremnicima, ija bi se energija koristila u vrnim optereenjima. Takav spremnik priuvne energije mora imati veliku korisnost, niske investicije i pogonske trokove, uz podniljivi utjecaj na okoli. Danas ima nekoliko tipova ureaja za akumulaciju energije. Kolika je korisnost cijelog ciklusa akumulacije, kod pojedinih tipova spremnika energije, vidi se iz priloene tablice.
DOPUNSKO OBRAZOVANJE OSOBLJA U ENERGETICI Nakon provedbe slobodne trgovine elektrinom energijom u Njemakoj, sve su vie zahtjevni zadaci u podruju energetike, to trai dopunsko obrazovanje. Elektroprivredna udruga VDEW i Con Energy A. C. Essen, sklopili su ugovor o dopunskom obrazovanju osoblja u energetici. Dopunsko obrazovanje osobito se mora primijeniti na osoblje srednjeg i nieg menadmenta. Na univerzitetu u Dseldorfu organizirat e se studij pogonskog gospodarstva s posebnim teitem na energetsko gospodarstvo. Treba primijetiti da kod vodikovog spremnika u korisnosti nije uraunata elektroliza, ukapljivanje, transport i gubici. Veliku korisnost imaju supravodljivi magnetski spremnici, ali ovi jo nisu openito komercijalno uvedeni, jer jo treba mnogo istraivanja i razvoja takve tehnologije. Rezervne elektrane na stlaeni zrak imaju mnogo izgleda kao akumulatori energije. One se ukratko nazivaju Composset Air Energy Storage (CAES) ili njemaka kratica DSK. Takva
336
elektrana treba veliki spremnik stlaenog zraka (oko 15 bara), to moe biti najskuplja komponenta ovakve elektrane, uz kompresore, turbine i generatore. Izvedene takve elektrane, (2004.) u svijetu, prikazuje tablica:
stlaenog zraka. Izgradnjom tlanih zranih akumulacijskih elektrana na obali mora, smanjile bi se investicije potrebne za pojaanje elektrine mree, jer bi vjetroelektrane svoju proizvodnju elektrine energije mogle uskladititi u spremnike elektrana i koristiti u rokovima optereenja. EW, god. 104(2005), broj 9 Mrk
MEGAPROJEKT ENERGY LAND Tehniku akumulacije energije stlaenim zrakom treba dalje razvijati i usavravati. Teite treba staviti na ove elemente: - smanjiti elektrinu energiju potrebnu za komprimiranje zraka - razviti komponente usklaene s promjenom traene energije - optimirati komponenete i turbine za pogon uz promjenu tlaka. Iskustva sa zemnim plinom su pokazala da nema nikakvih gubitaka, ako se plin spremi u kaverne rudnika soli. I ostali naputeni rudnici dolaze u obzir, ukoliko su nepropusni. Tehnika skladitenja energije, putem stlaenog zraka, mnogo je ekasnija od tehnike skladitenja energije putem vodika. U elektrani Huntdorf, postignuta je korisnost ciklusa od 41,8 %, a realno je predvidjeti da ona dostigne i 54 %. U planu izgradnje novih elektrana, bilo bi razborito predvidjeti na vie mjesta elektrane sa stlaenim zrakom. To bi mnogo koristilo stabilnosti mree, osobito s obzirom na rad vjetroelektrana. U Njemakoj je povoljna izgradnja uz morsku obalu, gdje ima naputenih rudnika soli, koji mogu posluiti kao spremnici U austrijskom velesajamskom gradu Welsu (kraj Linza) planira se, na prostoru od 200 000 m2, izgraditi energetski grad, imenom Energy Land, jedinstven u Europi, kao centar za obnovljivu energiju. Grad Wels osobito je prikladan, kao energetski centar, budui da ima dugu velesajamsku tradiciju i vrlo dobre prometne veze. Prema projektu, prikazali bi se razliiti oblici obnovljive energije, njena primjena i optimalna upotreba. Industrija e imati mogunost pokazati svoja dostignua i inovacije na podruju energetike. Budui da e izloba i prezentacija biti za publiku dostupne cijelu godinu, a ne samo u velesajamske dane, projektom je predvien i hotelski kompleks. Prezentacija e biti internacionalna, a prikazat e se iskustva iz energetskog podruja, iz cijelog svijeta. Prema prvim procjenama, u projekt treba investirati oko 100 milijuna eura. Dio tih investicija dala bi industrija, a budui da e to biti jedinstven energetski centar u Europi predvia se i nancijska potpora EU. EW, god. 104(2005), broj 5 Mrk
337
OSTALO
SKLADITENJE ELEKTRINE ENERGIJE Ne vjerujte operairenom miljenju da se elektrina energija ne moe skladititi. Ustvari, elektroprivrede irom svijeta ulau milijarde dolara u sustave za skladitenje nekoliko procenata proizvedene elektrine energije na dnevnoj bazi. Ti sustavi su protabilne investicije za mnoga elektroprivredna poduzea budui da njihova eksibilnost donosi dohodak zbog raznolikosti ponude. Od prvih koraka elektrikacije proizvodnja i potronja su ile razliitim putevima. U svim elektroenergetskim sistemima (EES) postoje odstupanja izmeu proizvodnje i potranje, a cilj elektroprivrede i njenih strunjaka je smanjenje tih odstupanja na najmanju mjeru. Moda je najvei pritisak na svaku mreu oekivanje potroaa da ugleda svjetlo im ukljui prekida. Gledajui na mogunost isporuke postoje tri grupe proizvodnje. Prvo, to su velike termoelektrane na bazi ugljena ili nuklearnog goriva koje imaju dugi ivotni vijek, proizvode jeftinu elektrinu energiju i rade kontinuirano 24 sata i 365 dana godinje. Drugo, to su hidroelektrane i male termoelektrane (ukljuujui plinske turbine) koje su sposobne proizvoditi po zahtjevu dispeera i slijediti dijagram potronje. Tree, to su obnovljivi izvori kao sunce i vjetar ija je proizvodnja nekontrolirana, jer ovisi o prirodnim silama. Upravljanje svim tim izvorima uz istodobnu isporuku pouzdane energije trai znaajne tehnike sposobnosti. Zakonska deregulacija u elektroprivredi i uvoenje regulatornih tijela dovodi tako i do novog naina gledanja na uskladitenje energije. Sve te promjene nude i nove izazove i nove mogunosti. Jo pred koju dekadu inenjerska intuicija da e skladitenje poboljati performance sistema bila je dovoljna za pravdanje investicije npr. u pumpnu hidroelektranu. Danas, meutim, ulaganje u skladitenje elektrine energije trai jasan pogled na trokove ulaganja i na korist koja se time dobiva. U ovom broju IEEE Power & Energy Magazine dani su prilozi lanova Electricity Storage Association s naglaskom na ono to se moe uiniti ili to je uinjeno kako bi i budue generacije ugledale svjetlo kad ukljue prekida. Skladitenje energije nee samo odravati tu sposobnost ve e i poboljati ukupnu ekanost EES-a. Neki sustavi za skladitenje elektrine energije su potpuno razvijeni i imaju iroku upotrebu dok se neke tehnologije nalaze u fazi razvoja. lanci u ovom broju razmatraju skladitenje elektrine energije s raznih stanovita. Nekoliko sustava skladitenja postie znaajne komercijalne uspjehe, kao npr. olovne i nikl-kadmijum baterije te zamanjaci koji se kupuju tako rei sa skladita i opisani su u lanku Komercijalni uspjesi u skladitenju energije. Mnoge druge tehnologije trae meutim daljnje razvojne postupke kako bi postigle adekvatne tehnoekonomske performance. U lanku United States of Storage opisuju se tako aktivnosti na projektu skladitenja elektrine energije kojeg provode U.S. Department of Energy (DOE) te drave New York i California. Konano u lanku Testing the Limits (Ispitivanje granica) daju se iskustva poduzea American Electric Power (AEP) o nekim novim tehnologijama skladitenja elektrine energije. Komercijalni uspjesi u skladitenju energije Sustavi za skladitenje elektrine energije visokog kapaciteta su u svakodnevnoj upotrebi irom svijeta. Oni poveavaju stabilnost EES-a i smanjuju trokove vrne energije. U pravilu to su reverzibilne hidroelektrane koje rade u dnevnom ciklusu. Manjak ovoga rjeenja lei u injenici da su najpovoljnije lokacije iskoritene i da je zbog uvjeta zatite okolia sve tee doi do novih lokacija. Slina je situacija i sa sustavom koji koristi komprimirani zrak Compressed air energy storage (CAES), koji daje sline rezultate kao reverzibilne hidroelektrane. Neke nove tehnologije za skladitenje elektrine energije visokog kapaciteta kao visokotemperaturne baterije ili regenerativne gorivne elije nisu jo u komercijalnoj upotrebi. I tako, dok ovi multimegavatsatni sustavi privlae znaajnu panju, pravi komercijalni uspjeh se odvija na drugoj strani spektra uskladitenja. Radi se o sustavima koji skladite skromnije koliine elektrine energije i isporuuju snagu kroz sekunde ili minute, a ne kroz sate. Uspjeh ovih sustava lei u injenici da oni djeluju na nain na koji konvencionalni generatori ne mogu djelovati djeluju istog trenutka na poremeaje i tako spaavaju kritino optereenje i stabiliziraju lokalnu mreu. Spomenuti multimegavatsatni sustavi imaju izgleda na komercijalni uspjeh istom kad postanu konkurentni tradicionalnim izvorima poput plinskih turbina. Znaajan uspjeh u skladitenju se odnosi na srednjonaponske sustave za kontinuiranu isporuku snage Uninterruptible power supply (UPS). Ti sustavi isporuuju do 16 MW i osiguravaju sigurnost industrijskih postrojenja. Na to se nadovezuje nedavno isporueni sustav Golden Valley Electric Association battery energy storage system (IGVEA BESS) koji daje snagu od 46 MW kroz 15 min. Zajedniki faktor uspjenosti potonjih sustava lei u tome da oni rade uz konvencionalne izvore, a ne kao njihova konkurencija. U daljem tekstu bit e opisani ti sustavi kao i jo neke aplikacije u skladitenju elektrine energije, kao npr. uloga stabilizacije isporuke vjetroelektrana. Spominju se nadalje i druge tehnologije skladitenja kao zamanjaci i superkondenzatori. Rastua briga za kvalitetu elektrine energije U zadnje dvije godine mnoga industrijska podruja u Aziji, Europi i Sjev. Americi doivjela su velike poremeaje i prekide u napajanju. Dodajmo k tome strah od terorizma i utjecaj vremenskih neprilika na elektrine mree, a s druge strane zahtjeve za veu produktivnost i sve veu automatizaciju pa emo lako zakljuiti da kvaliteta energije postaje jedan od kljunih faktora svake poslovne djelatnosti. iroka upotreba UPS sustava poela je pred 30 godina prvenstveno za zatitu telekomunikacijskih centara. Kapaciteti tih sustava imali su dijapazon ispod 1 kVA pa do 1000 kVA. Danas, najbre rastue trite za totalnu zatitu napajanja se odnosi na proizvodnju poluvodia u ultraistim tvornicama, to nije mogue zadovoljiti konvencionalnim UPS sustavima. Japan i Koreja proiruju granice UPS sustava spajajui ih u sve ire sustave koji djeluju na mreama niskog napona. Tajvanski i europski proizvaai poluvodia su uveli u upotrebu rotirajue UPS ureaje koji postiu dobre rezultate na srednjonaponskom nivou. U dodatku istrivake aktivnosti u Sjev. Americi tijekom 90-tih godina voenih od DOE i Electric Power Reserch Institute (EPRI) se
338
svode na komercijalizaciju jakih baterija velike snage baziranih na UPS sustavima. UPS rjeenje na srednjem naponu U ovisnosti o visini gubitaka u proizvodnji kritinih elemenata i vjerojatnosti totalnog prekida napajanja mnogi proizvaai su za svoje kritine procese uveli kompletnu UPS zatitu na srednjem naponu. Stalan razvoj silikonskih pretvaraa velikih snaga (SCR) i bipolarnih tranzistora s izoliranim pragom insulated gate bipolars transistors (IGBT) su omoguili upotrebu kontrolnih ureaja energetske elektronike snage do 20 MVA. Prije takvih rjeenja koriteni su srednjonaponski ureaji bazirani na rotirajuim i dinamikim UPS konguracijama koje su u pravilu limitirane na nekoliko sekunda zamane energije i zahtijevaju vrlo brzu intervenciju rezervnog generatora spojenog direktno na osovinu rotirajueg UPS sustava. Nova statika rjeenja dozvoljavaju due vremensko djelovanje koristei tehnologiju baterija i off line pretvaraa. Oni postiu visoki nivo snage i zatitu od prekida napajanja do jedne minute. Koristei tako samo bateriju ili kombinaciju s konvencionalnim rezervnim generatorom omoguena je i dugotrajna zatita. Ti snani UPS sustavi djeluju u tipinoj off line konstelaciji koristei srednjonaponski elektronski prekida-power electronic switches (PES) spojenim u seriji s teretom koji vri brzo odvajanje od mree (24 ms) i dozvoljava UPS pretvarau da radi u standby pogonu. Snaga iz UPS sustava tee samo kod poremeaja u mrei. Ta konguracija omoguuje visoku pogonsku ekasnost iznad 98 %. ST Microelektronics rjeenje ST Microelectronics je jedan od veih proizvoaa poluvodia s pogonima u Europi, Sjev. Americi i Aziji.U svakom svom pogonu trude se da dobiju maksimalno sigurni spoj na elektroprivrednu mreu. Ipak, s obzirom na ekstremnu osjetljivost proizvodnje dodjeljuju im se dodatni zatitni ureaji. U prolosti su koristili konvencionalne niskonaponske statike ili rotirajue sustave organizirane u podsustave koji su titili individualne dijelove procesnog sustava. Takva tehnologija ima meutim svoja ogranienja. Ona se npr. smatra preskupom za zatitu procesnih hladnjaka. ST Microelectronics u 1999. godini trai novu alternativu za zatitu svojih proizvodnih pogona u Phoenix-u Arizona. Instaliran je UPS sustav snage 12 500 kVA koji radi na naponu 12 470 V. Smjeten je u transformatorskoj stanici koja napaja tvornicu i predstavlja najvei svjetski UPS sustav srednjeg napona baziran na baterijama. U prve 4 godine pogona taj UPS sustav je pozitivno djelovao u vie od 100 mrenih poremeaja pa i onog najveeg koji je trajao 20 sek kao posljedica nevremena. Danas su u svijetu izgraeni mnogi UPS sustavi na toj koncepciji.
Proizvodnja u GVEA sistemu se bazira u glavnom elektranama na mazut i neto manje na ugljen. U prolosti GVEA je nastojala smanjiti svoje trokove vodei pogon s minimalnom rotirajuom rezervom. GVEA je takoer nastojala uvesti to je vie mogue jeftine energije iz Anchorage-a gdje se proizvodnja bazira na hidroelektranama i plinskim elektranama. Ta nabava je meutim uvjetovana veom rotirajuom rezervom. Konano poetkom 90-tih godina GVEA je odluila poboljati pouzdanost svog EES-a ugradnjom baterijskog sustava za skladitenje energije battery energy storage system (BESS). Funkcije tog sustava su sljedee: - VAR potpora, tj. odravanje napona bez obzira da li se baterija puni ili prazni - Rotirajua rezerva: BESS reagira na pad frekvencije uslijed ispada nekog udaljenog generatora - Stabilnost EES-a priguenjem oscilacija - Automatsko programiranje: osigurava trenutanu potporu u sluaju ispada dalekovoda ili lokalnog generatora - Potpora programiranom poveanju optereenja: BESS regulira frekvenciju i napon kod naglog, ali programiranog ukapanja velikih motora. Postrojenje je ulo u pogon 2003. godine. Ono se sastoji od 3 440 nikl-kadmijum baterija s mogunosti proirenja. Bess je bila vrlo korisna investicija. Ve u prvoj godini pogona djelovala je 55 puta i sprijeila vie od 289 000 iskapanja potroaa. Skladitenje elektrine energije putem zamanjaka u stalnom porastu Koristei kinetiku energiju kao medijum za skladitenje elektrine energije poznato je ve vie dekada. U zadnjih deset godina zamanjaci velike brzine koriste u razne svrhe od elektrinih vozila pa do napajanja satelita u orbiti. Spori zamanjaci (ispod 10 000 okr/min) komercionalno se koriste u UPS sustavima snage do nekoliko MW. Ti sustavi nude 15 do 20 sek rezerve u sluajevima ispada mree iz pogona. Statistiki to pokriva vie od 94 % svih smetnji. Tvrtka RWR Piller GMBH proizvela je najveu jedinicu koja daje 1100 kW energije kroz 15 sek. Teka je oko 5 t i radi s 3600 okr/min. Najnoviji komercijalni uspjeh postigao je zamanjak tvrtke Active Power koji radi 7700 okr/min, daje 240 kW kroz 13 sek, a tei samo 300 kg. Konano, ne treba zaboraviti da se zamanjaci kombiniraju s grugim rjeenjima u UPS sustavima. Budunost skladitenja Posljednjih godina znaajni su uspjesi postignuti u primjeni brzo djelujuih skladitenja energije. Takoer se razvijaju i druge aplikacije, kao npr. sustavi za dodatno poveanje stabilnosti prijenosa ili sustavi za ekonominiji nain stabiliziranja vjetroelektrana. Oekuje se da e te aplikacije poveati ekasnost elektreine mree. Openito izgleda da e nove aktivnosti vezane uz razliite tehnologije skladitenja koje vode proirenju komercijalnnog koritenja postati realnost u skorijoj budunosti.
GVEA BESS The Golden Valley Electric Association je elektroprivredna tvrtka koja opskrbljuje oko 90 000 stanovnika podruja Fairbanks u Aljasci. To je praktiki izolirano podruje sa samo jednom interkonekcijom s podrujem Anchorage nekih 400 km junije.
339
The United States of Storage Kao to prijenos elektrine energije prenosi energiju s mjesta na mjesto tako i skladitenje energije prenosi energiju od proizvoaa do potroaa, ali kroz vrijeme. Brzi razvoj proizvodnje baterija vezan je za automobilsku industriju gdje su baterije postale vrlo pouzdane i jeftine. U posljednje vrijeme baterije su postale nerazdvojni dio elektronskih ureaja ije se trite eksplozivno iri. Naprotiv, skladitenje energije (osim reverzibilnih elektrana) ima vrlo malu primjenu u elektroprivredi i openito u industriji. Tako veliko postrojenje 20 MW/15 min za skladitenje u Puerto Ricu odrava stabilnost otoke mree kroz godine. Tu treba dodati ve spomenuto postrojenje 27 MW/15 min u Fairbanksu u Aljasci. Vrlo uspjenim se pokazalo i postrojenje 250 kW/8h puteno u pogon uz dugaak distribucijski vod u Utahu. U Wisconsinu je postrojenje od est 1 MW/1 sec grupa koje radi na principu skladitenja supervodljive magnetske energije (SMES) koriteno za injektiranje energije u prijenosni prsten sklon kolapsu. US Department of Energy surauje s velikim elektroprivrednim tvrtkama irom USA na problematici skladitenja energije koristei tehnologije olovnih baterija, ali i ZnBr, Li ioni NaS baterija. U meuvremenu analitike studije su pokazale primjenjivost skladitenja kod odravanja napona, kod regulacije frekvencije, kod peglanja vrnog optereenja, kod koritenja obnovljivih izvora, kod odgaanja novih investicija u prijenos i kod mnogih drugih sluajeva. Mnoge od tih primjena su danas i ekonomski isplative. Smatra se da danas u USA postoji veliko potencijalno trite za primjenu skladitenja energije. Zadnje studije Kalifornijskog trita predviaju irenje do 80 milijuna kW, odnosno 60 milijardi US $. Pri tome se trokovi postrojenja za skladitenje procjenjuju na 600 $/kW. Mnogi pokazateli naglaavaju potrebu ire primjene skladitenja elektrine energije. Nedavni veliki poremeaji u opskrbi su pokazali potrebu za pouzdanijim mreama, naroito s obzirom na rastuu digitalizaciju u industriji i trgovini. Do slinog razmiljanja dovodi i strah od terorizma. Openito se moe rei da nepouzdanost mree pretstavlja problem s velikim ekonomskim uinkom. Tako se procjenjuje da teta od iskapanja potroaa u USA iznosi godinje 79 milijardi US $ od ega se 52 milijarde odnose na iskapanja kraa od 5 min. Upravo kratkotrajni prekidi napajanja su podruje gdje skladitenje energije pokazuje najbolji ekonomski efekt. Drava kao sudionik Program skladitenja energije (The Energy Storage Systems Program) koji provodi DOE podrava razvoj velike liste opcija skladitenja za iroki spektar primjena. Suraujui s mnogim tvrtkama pokazalo je da su od mnogih tehnologija skladitenja testiranih na terenu samo neke nale i iru upotrebu u praksi. Manjak opsenijih iskustava djeluje obezhrabrujue na budue projekte. Jasno je da je potrebna nova strategija za prihvaanje ire primjene skladitenja. U USA nastoje povui jasnu granicu izmeu nanciranja dugoronih bazinih ispitivanja koje vri federalna agencija i kratkoronih komercijalnih interesa industrije i elektroprivrede. U vedskoj i Japanu vlade i regionalne uprave odravaju mnogo blie odnose s industrijom i tako ubrzavaju put od istraivanja
do komercijalizacije. U USA e upravo drava biti prirodni partner koji bi premostio taj raspor.Tako je program DOE dogovorio suradnju s Energetskom komisijom u Kaliforniji (CEC) i sa New York State Energy Research and Development Authority (NYSERDA). Kalifornija i New York su drave meu najaktivnijima u traenju rjeenja za probleme energetike. Obje drave imaju velike urbane centre s prijenosnim ogranienjima. Obje drave imaju mandat za obnovljivu energiju. Svrha ovog partnerstva s dravama je da pokae kako je skladitenje energije tehniki sazrela, ekonomski isplativa i iroko primjenjiva opcija za poboljanje pouzdanosti EES-a i za unaprjeenje pogona i voenja. Federalna vlada i vlade dviju drava imaju jasno denirane granice njihova djelovanja. Programski cilj DOE je da kroz incijativu dvije drave sakupi analizira i distribuira podatke potrebne za skoru komercijalnu primjenu sustava skladitenja. Na taj nain e se proiriti ope saznanje o postojeim sustavima skladitenja, njihovom pogonu, upotrebi, koristima i potencijalnim problemima. Oekuje se da e novi primjeri brino analiziranih i vrednovanih sustava skladitenja ubrzati rast i sarijevanje industrije ureaja za skladitenje. Suradnja CEC/DOE na skladitenju elektrine energije Gospodarstvo Kalifornije je u velikoj mjeri ovisno o pouzdanosti prijenosne i distribucijske mree. Energetska kriza u 2001. g. je naglasila potrebu izbjegavanja ekstremnih oscilacija cijene elektrine energije. Napori Kalifornije da unaprijedi energetsku ekasnost zahtijevaju smanjenje vrnog optereenja i poveanje koritenja bazine proizvodnje. Udio obnovljivih izvora naroito vjetroelektrana dovoljno se ne koristi i trai veu angairanost. Skladitenje elektrine energije koje se uglavnom manifestira kroz djelovanje od nekoliko milisekunda do nekoliko sati moe rjeiti neke od navedenih problema. Konkurentni razvoj u pomonim tehnologijama kao sustav voenja, telekomunikacije i energetska elektronika omoguili su uspjeno integriranje tehnologije skladitenja u dijapazonu primjena koje mogu rijeiti neke od problema s kojima se susree dananja Kalifornija. Od 1990. g. Kalifornija je povremeno nancirala razvoj skladitenja elektrine energije. Ipak tek 2001. zapoima sveope razumljiv program koritenja tehnologije skladitenja kako bi se rijeili problemi u podruju pouzdanosti mree, ukljuenja obnovljivih izvora i upravljanja potronjom. Ta inicijativa je dovela do znaajnih ulaganja od strane DOE u ispitivanje i razvoj komponenata elektrinog skladitenja i njihova ukljuivanja u kalifornijsku mreu izbjegavajui pri tome dupliciranje napora na federalnom i nivou Kalifornije. U srpnju 2003. CEC izlazi sa zahtjevom koji predlae demonstraciju projekta skladitenja. Projekat mora ukljuiti najnovije tehnologije skladitenja, razraditi naroito analizu korisnosti, stvoriti iroku bazu podataka i mora biti lociran u Kaliforniji. DOE je kreirala metodologiju za ekonomsku procjenu predloene demonstracije. Jednom kad taj sustav proradi stalni nadzor nad njegovim tehnikim i ekonomskim performancama vrit e DOE. Taj dio projekta je upravo od vitalne vanosti u Kaliforniji kako bi potencijalni korisnici stekli povjerenje u tehnologiju skladitenja. Obje strane su dogovorile trogodinji program vrijedan 9,6 milijuna US $ koji pokriva raspon primjene skladitenja elektrine energije u prijenosu, u distribuciji i kod potroaa.
340
Postoje neke mogunosti da DOE zapone suradnju na jo jednom ili dva projekta izvan Kalifornije. Radi se o projektu baterije 2 MW 2 MWh koja bi ublaila problem zaguenja u jednoj trafostanici tvrtke Pacic Gas and Electric. Zatim projektu zamanjaka 75 kW/15 min koji bi sluio regulaciji frekvencije u zaguenoj distribucijskoj mrei tvrtke Beacon Power Corporation, Wilmington, Massachusetts. Konano, radi se o projektu koji bi smanjio utjecaj vrlo promjenjivog vjetra vjetroelektrane 950 kW tvrtke Palmdale Water District u Kaliforniji. Ureaj se sastoji od superkondenzatora 450 kW koji mora premostiti vrijeme potrebno za ukljuenje rezervnih generatora. NYSERDA/DOE inicijativa u skladitenju energije NYSREDA vrlo aktivno sudjeluje u koritenju najnovijih tehnologija kako bi poboljala pouzdanost elektrine mree. Iako je elektrina proizvodnja na podruju drave zadovoljavajua javljaju se regionalni manjkovi zbog uskih grla u prijenosnoj mrei.To se naroito odnosi na New York i Long Island. Regionalni programi o dodatnoj distribuiranoj proizvodnji i aktiviranju svih rezervnih izvora u kriznim situacijama su u redu. Takoer se razmatraju konkurentna rjeenja na bazi obnovljivih izvora s manjim utjecajem na okoli. U podruju skladitenja interes NYSERDA je okrenut spram novih tehnologija koje mogu poduprijeti mreu koristei i ekonomska i u pitanju zatite okolia prihvatljiva rjeenja.Primjena skladitenja moe se primijeniti kod smanjenja vrnog optereenja, to znai i smanjenje trokova kod potroaa, odgaanja investicija u prijenosnu i distribucijsku mreu, regulacije frekvencije, naponske potpore i kod koritenja energije u kriznim situacijama. Predpostavlja se da e isporuitelji skladitene energije u konanici biti sposobni sudjelovati na konkurentnom tritu elektrine energije. Oekuje se da e tehnologija skladitenja elektrine energije biti vaan faktor kod prikljuaka obnovljivih izvora na mreu. Dravna potpora obnovljivim izvorima dovest e do izgradnje znatnog broja takvih izvora koji imaju vrlo promjenjivu izlaznu snagu. Skladitenje elektrine energije moe uspjeno peglati dijagram optereenja i osigurati stabilnost i pouzdanost mree. U oujku 2004. NYSERDA je sklopila s DOE sporazum o razumijevanju memorandum of understanding (MOU) s kojim se unaprjeuje zajedniko djelovanje na podruju razmjene informacija i iskustava kao i na ralizaciji projekata koji se odnose na skladitenje elektrine energije. U dodatku tog sporazuma NYSERDA izlazi s pozivom koji sadrava sljedee prijedloge: 1) demonstracija tehnologije skladitenja u kriznim situacijama u dravi New York; 2) razvoj novih tehnologija skladitenja koje mogu voditi ka novim komercijalnim proizvodima u dravi New York; i 3) predstavljanju studije izvodljivosti za primjenu tehnologije skladitenja u dravi New York. Izabrano je ukupno osam prijedloga u ijem e nanciranju DOE sudjelovati sa 900 tisua US$, NYSERDA sa 2,6 milijuna US $, a autori nagraenih prijedloga sa 3,6 milijuna US$. Meu projektima treba spomenuti onaj u tvrtki New York Power Authority (NYPA). Rije je o sustavu skladitenja baziranog na NaS baterijama koji slui za peglanje vrnog optereenja u urbanim zonama Long Islanda, naroito u ljetnom periodu kad prijenosna mrea postaje usko grlo. Ureaj e isporuivati 1 MW
snage kroz est do osam sati dnevno sedam dana u tjednu. To rjeenje je posljedica koritenja velikih kompresora prirodnog plina koji slui umjesto nafte za pogon autobusa, a izazivaju velika vrna optereenja. Zakljuci i predvianja Suradnja izmeu drava Kalifornija i New York sa DOE pokazala se kao izvanredan uspjeh. Administrativne zapreke su glatko rijeene, a projekti dobro napreduju. Udio drava iznosi 6,4 milijuna US$, udio DOE 2,1 milijun US$ dok je najznaajniji udio privatnog sektora koji iznosi 8,2 milijuna US$. Izabrani projekti baziraju na naprednim tehnologijama kao ZnBr baterijama, NaS baterijama, superkondenzatorima i zamanjacima. Primjene su takoer razliite: smanjenje preoptereenja u trafostanicama, kontrola frekvencije, upravljanje teretom i stabilizacija mikromree. Projekti realizirani zbog demonstracije bit e ili demontirani ili e se nastaviti s njihovim promatranjem ili e postati trajnim instalacijama. U Kaliforniji zakonska obveza do 2017. trai 20 % obnovljive energije. U dravi New York raspravlja se o 25 %. Tako visok iznos intermitirajue energije je teko prilagodljiv distribucijskoj mrei. Koristei tehnologiju skladitenja elektrine energije mogue je postii i da obnovljiva energija postane dio sistema kojim dispeer upravlja. To je upravo podruje za daljnju suradnju. Ispitivanje granica Testing the Limits American Electric Power (AEP) je jedna od najveih elektroprivrednih tvrtki u USA s 36 000 MW proizvodnih kapaciteta i godinjim porastom optereenja od 2 %. Tvrtka ima sredite u Columbusu. Ohio ima vie od 5 milijuna potroaa, a povezana je s 11 prijenosnih i distributivnih mrea. Kako bi zadovoljio svoje potroae AEP je uvijek iao usporedno s novim tehnologijama, a mnoge je i razvijao u svojim laboratorijama. AEP je jo od 1920. poeo koristiti skladitenje energije za potrebe zatite i upravljanja s namjerom poboljanja pogonskih karakteristika mree. U zadnjih sedam godina aktivnosti na tom podruju su pojaane pa se ispituju razliite tehnologije skladitenja elektrine energije za vrlo iroku primjenu. Razlozi za ova istraivanja u AEP-u se baziraju na sljedeim faktorima: - potreba da se prepoznaju strateke vrijednosti skladitenja energije u pogledu stabilnosti i sigurnosti mree (npr. smanjeni broj ispada) i time povea dobit dioniara - potreba da se upoznaju prednosti i mane svake tehnologije skladitenja - elja da se steenim iskustvom tehnologija skladitenja primijeni kao potpora mrei u to veoj mjeri. U sljedeim tokama dane su detaljnije informacije o pojedinim tehnologijama. Treba rei da je DOE sponzorirala mnoge od tih ispitivanja. Tehnologija zamanjaka Godine 1997. je oko 300 inenjera locirano u novi centar tvrtke blizu Columbusa, Ohio. Ta grupa je imala veliku kompjutorsku podrku, no kvaliteta napajanja elektrinom energijom tog centra nije bila adekvatna. Odlueno je stoga da se uvede sustav sigurnog napajanja raunala uninterrupted power supply (UPS). Iako je prva namjera bila poboljanje kvalitete napajanja vlastitog
341
centra, ta se zadaa ubrzo proirila na ispitivanje UPS tehnologije koja se moe ponuditi i kupcima. Zbog malog prostora koji je bio na raspolaganju, odluka je pala da se koristi zamanjak 150 kW, 30 sek s dvostrukom konverzijom (ac-dc-ac). Instalacija je isporuena 1999. godine. U zadnjih 5 godina, ako izuzmemo godinji remont, zamanjak je bio u stalnom radu i u tom periodu nije bilo prekida u napajanju raunalnog centra. Pokazalo se je da je dvostruka konverzija vrlo ekasna kao zatita od naponskih smetnji. Dok je zamanjak tako imao izvrsne rezultate u smislu odravanja kvalitete napajanja power quality (PQ) u AEP-u su mnogo nauili o njegovom odravanju, naroito to se tie vakuuma i vibracija emu treba posvetiti naroitu panju. Olovne baterije Zbog rastuih potreba AEP je prelocirao jednu grupu svojih strunjaka u novu zgradu u 2000. godini. Ta zgrada je locirana u istom parku kao i ona prva u kojoj djeluje zamanjak. Kako se i u novoj zgradi radi o koncentraciji raunalne tehnologije AEP je naruio s komercijalnog trita olovnu bateriju 250 kW 30 sek kao UPS potporu . Nakon poroajnih problema sustav dobro radi i djelovao je u 486 sluajeva s prosjenim vremenom od 1 sek. Iako su zamanjak i baterija locirane na istom mjestu broj njihovih prosjenih mjesenih ukljuenja je razliit zahvaljujui razliitim udeenjima ureaja za pokretanje. To je posljedica injenice da su oba ureaja radile dvije odvojene grupe bez dovoljne koordinacije. Od 2001. do 2004. broj ukljuenja UPS ureaja na bazi olovne baterije bio je u prosjeku pet puta vei od onoga sa zamanjakom. To je posljedica injenice da zamanjak koristi dvostruku konverziju pa nije osjetljiv na manje smetnje. U pravilu ne treba oekivati jednaki broj i trajanje djelovanja dva razliita tipa UPS tehnologije, no interesantno je napomenuti da se u prosjeku smanjuje broj ukljuenja kod oba sustava. NaS baterije Natrium/sumpor baterije su od 1992. montirane u preko 100 postrojenja ukljuujui dvije jedinice 8 MW, 60 MWh instalirane u Japanu. S vremenom pranjenja od 7,5 sati ove dvije baterije dre svjetski rekord kao najvei ureaji za skladitenje na bazi baterija.Ove baterije imaju takoer vrlo visoku energetsku gustou mjerenu u kWh po kubinom metru prostorija. Uspjeno je ispitano i 7 do 8 sluajeva peglanja vrnog optereenja peak shaving (PS). U kasnim 1990-im godinama AEP je tehnologiju baziranu na NaS baterijama izdvojio kao sazrelu i multifunkcionalnu za kombiniranu PQ i PS primjenu. Ta kombinirana funkcionalnost nije bila demonstrirana prije toga vremena. Svrha je bila da se ispitaju i utvrde tehnika i ekonomska svojstva na irokoj primjeni te tehnologije skladitenja u mrei. NaS baterije imaju 5 puta krae vrijeme djelovanja, to daje prednost toj tehnologiji
kod ublaavanja PQ problema. AEP je zajedno s proizvaaima montirao dva NaS modula od 50 kW paralelno sa zamanjakom 500 kW i omoguio tako testiranje baterije na puni PS i PQ kapacitet. I ovo postrojenje se nalazi u istom parku gdje su montirane prije spomenute olovne baterije i zamanjak. Baterija se puni nou i prazni danju pa je u zadnje dvije godine isporuila 250 MWh energije. Ekasnost ovog sustava je bila izmeu 57 i 63 %. Ta relativno niska vrijednost se primarno ne odnosi na samu bateriju, a AEP je nauio mnoge zadae o gradnji i pogonu sustava NaS baterija koje e se koristiti ubudue za bolje specikacije baterija i PCS sustava.. Tehnologija Li-ion baterija Litium-ion baterije se nalaze na testiranju u tehnolokom centru AEP-a. Oekuje se da bi one zamijenile postojee baterije u tisuama transformatorskih stanica gdje bi trebale osigurati nadzor i zatitu u periodu od 8 sati beznaponskog stanja transformatorske stanice. Dok baterije u telekomunikacijskim centrima moraju davati skoro konstantnu snagu, dotle one u transformatorskim stanicama trebaju davati veliku snagu kroz period manji od 1 min, jedan put ili dva put u intervalu od 8 sati. elja da se zamijene postojee olovne baterije zasniva se na vie faktora. Najvaniji su visoki trokovi odravanja olovnih baterija. Sadanja vrijednost odravanja se pribliuje njihovim poetnim kapitalnim ulaganjima. Drugi racionalni faktor koji trai zamjenu je taj da olovne baterije koje su dimenzionirane za pokrivanje energetskih potreba, dok je stanica izvan pogona u stvari imaju dva do tri puta veu snagu nego je potrebna. Postoji direktna mogunost utede ako se nau baterije ije su karakteristike blie zahtjevima trafostanice. Sljedei faktor su dimenzije baterije. Liion baterija trai petinu prostora od olovne baterije. I u ovim ispitivanjima DOE participira u trokovima. Visoko energetski elektrokemijski kondenzatori (Superkondenzatori) AEP je zainteresiran za razvoj superkondenzatora radi niveliranja optereenja i peglanja vrnih optereenja. Dok ovaj kondenzator moemo usporediti s olovnom baterijom u pitanju kapaciteta i trokova on nudi mogunost tisue dubokih pranjenja i dobra svojstva kod niskih temperatura. Ovaj projekt je jo uvijek u fazi ispitivanja Zakljuak Kao posljedica aktivnosti AEP-a na promociji raznih tehnologija skladitenja elektrine energije i aktivnom ukljuenju u ispitivanje i razvoj nekih od njih daje toj tvrtki jedinstvenu perspektivu. Saznanja do kojih su doli omoguuje im izbor optimalne tehnologije skladitenja, kako za potrebe tvrtke tako i za primjenu kod potroaa. IEEE power & energy magazine March/April 2003 Z.C.
342
344

Energy 0504

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Energy 0504

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

UDK.621.31 ENJAAC 54 (4) (2005) 267 342

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

ASOPIS HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

Hrvatska elektroprivreda d.d., Zagreb

Mr. sc. Ivan Mravak, dipl. ing.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

UREIVAKI SAVJET THE PUBLISHING COUNCIL

Redakcija zavrena 2005 07 15

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Rije glavnog urednika

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

MODEL PROPAGACIJE SIGNALA U RAZDJELNIM ELEKTROENERGETSKIM MREAMA U FREKVENCIJSKOM PODRUJU OD 5 DO 30 MHz

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Iz toga slijede rjeenja za struje I1 i I2:

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Vrijedi, naravno, da je R + jX = Z0 (r + jx). Argument i fazni kut ove impedancije su:

Dakle, kompleksna normirana impedancija, z = r + jx, ima sljedee komponente:

Parametri zij odreeni su izrazom: (17)

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Prema Cramerovom pravilu, rjeenja za struje Ij glase: (25)

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Arg[0, 2](Z2P Z2K)/2 je polovina argumenta razlike

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

ZP14 = Z1P, koja se vidi s prikljuka 1, kada su svi drugi

ZK14, koja se vidi s prikljuka 1, kada je prikljuak 4 u

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Z1P = R1P + j X1P je impedancija koja se vidi s s

Z1K = R1K + j X1K je impedancija koja se vidi s s

ZxP = RxP + j XxP je impedancija koja se vidi sa ulaznog

ZxK = RxK + j XxK je impedancija koja se vidi sa ulaznog

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Na potpuno isti nain dolazi se do rjeenja za u i v:

Slika 4. Izmjerene frekvencijske ovisnosti otpora RxK, R1P i R1K.

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Z parametri strukture dugake l metara sa slike 3 (a) jednaki su dakle: (54)

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

Slika 8. Primjer vora u sloenoj razdjelnoj mrei.

Slika 9. Primjer eksperimentalne verikacije razmatranog propagacijskog modela

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

D. Saboli: Model propagacije signala u razdjelnim elektroenergetskim mreama...

Energija, god. 54 (2005) 4, 267 280

M. Zeljko: Dinamika gradnje novih elektrana primjerena ili ne?

Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296

DINAMIKA GRADNJE NOVIH ELEKTRANA PRIMJERENA ILI NE?

M. Zeljko: Dinamika gradnje novih elektrana primjerena ili ne?

Energija, god. 54 (2005) 4, 281 296

M. Zeljko: Dinamika gradnje novih elektrana primjerena ili ne?