Anda di halaman 1dari 17

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI MEDICINSKI FAKULTET PREDMET: ANATOMIJA AKADEMSKA GODINA: 2013/2014

SEMINARSKI RAD TEMA: KOSTI VISCEROKRANIUMA, KRANIOFACIJALNE DUPLJE (ona duplja, nosna duplja, usna duplja, podsljepona jama i petrigopalatinska jama)

AUTOR: Nemanja Mami BROJ INDEKSA: 1503/2013

MENTOR: Prof. dr Goran Spasojevi

S A D R A J:

Uvod ................................................................................................................................. 3 Kosti viscerokraniuma.................................................................................................... 4 Parne kosti ...................................................................................................................... 4 Neparne kosti ................................................................................................................. 8

Kraniofacijalne duplje .................................................................................................. 10 Ona duplja .................................................................................................................. 10 Nosna duplja ............................................................................................................. 12 Usna duplja ............................................................................................................... 13 Podsljepona jama .................................................................................................... 14 Petrigopalatinska jama .............................................................................................. 15

Literatura...................................................................................................................... 17

UVOD Kostur lica gradi 15 kostiju, od kojih je 6 parnih i tri neparne. Parne: maxilla os palatinum os zygomaticum os nasale os lacrimale concha nasalis inferior Neparne: mandibula vomer os hyoideum

GORNJA VILICA (MAXILLA) Maksila je najvea kost lica koja je parna.Na njoj razlikujemo tijelo i 4 nastavka:eoni (procesuss frontalis),jabuni(processus zygomaticus),nepani (processus palatinus) i zubni(processus alveolaris).Njeno tijelo ima oblik trostrane piramide (corpus maxillae) i opisuju mu se baza,vrhi i tri strane:baza ili nosna strana(facies nasalis),vrh koji je usmjeren naprijed i upolje,i strane:gornja(facies orbitalis),prednja(facies anterior),zadnja(facies infratemporalis) .Njenu unutranjost ispunjava maksilarni sinus(sinus maxillaris).Gornja strana(facies orbitalis) izgrauje pod one duplje.Na unutranjoj ivici vidi se usjek incisura lacrimalis i slui za zglobljavanje sa suznom kosti (os lacrimale).Spoljanja ivica sa velikim krilima(ala major)sfenoidalne kosti formira donju onu pukotinu(fissura orbitalis inferior)kojom e proi:n.zygomaticus,n.et a.infraorbitalis.Od sredine spoljanje ivice polazi dubok infraorbitalni ljeb(sulcus infraorbitalis) kojim e proi n.,a. Et v. infraorbitalis. Zadnja ili podsljepona strana(facies infratemporalis) je konveksna i izgrauje prednji zid podsljepone jame,a unutra od nje prednji zid krilastonepane jame.Njome dominira ispupenje gornje vilice (tuber maxillae) na kome se nalaze 2-3 alveolarna otvora(foramina alveolaria) koji vode u alveolarne kanale.Canalis alveolaris sprovode zadnje alveolarne ivce i sudove(rr.alveolares superiores posteriores et. aa. alveolares superiores posteriores).Du donje ivice zadnje strane pripaja se mii obraza (m.buccinator), a u donjem dije li zadnje ivice pripaja se unutranji krilasti mii(m.pterygoideus medialis).Nosna strana(facies nasalis) gradi spoljanji zid nosne duplje(cavitas nasi).Na centralnom dijelu je vlini zjap(hiatus maxillaris) koji vodi u maksilarni sinus(sinus maxillaris) u unutranjosti gornje vilice. Iza zjapa maksile nalazi se irok ljeb usmjeren koso naprijed i nadolje-veliki nepani ljeb(sulcus palatinus major)koga u zglobljenoj lobanje prekriva istoimeni ljeb na spoljanjoj strani nepane kosti formirajui tako veliki nepani kanal(canalis palatinus major).Njime e pro iz krilastonepane jame do 3

nepca:nishodna nepana arterija(a.palatina descendens) i njene zavrne grane velika nepana arterija(a.palatina major) i male nepane arterije (aa.palatine minores);prednji,srednjii zadnji nepani ivac(n.anterior,medius et.posterior) i zadnje donje nosne grane sfenopalatinskog gangliona(rr.nasales posteriores inferiores). Maksilarni sinus je prostrana upljina koja u potpunosti zahvata tijelo maksile,a ije strane odgovaraju stranama maksile.Otvor u maksilarni sinus(hiatus maxillae)smanjuju:odozgokukasti nastavak sitaste kosti(processus uncinatus ossis ethmoidalis),pozadi,vilini nastavak nepane kosti(processus maxillaris ossis palatini) i odozdo,sitasti nastavak donje nosne koljke (procesuss ethmoidalis conchae nasalis inferior).Izmeu ovih kostiju ostae 2 otvora,od konjih e gornji prolazan,a donji zatvoren duplikaturom sluznice.Na njegovom zadnjem zidu zapaa se zubni kanal koji sprovodi zubne sudove i nerve,pa se treba imati u vidu bliski odnos ovog sinusa gornjih zuba(ponekad ak i premolara i onjaka). Jabuni nastavak(procesuss zygomaticus ossi maxillae) je trouglasti nastavak koji odvaja prednju od podsljepone strane tijela maksile u njihovom gornjem dijelu.Prednja nejgova strana je ujedno prednja strana maksile,a zadnja izgrauje prednji zid podsljepone jame(fossa infratemporalis).Njegova gornja strana se zglobljava sa jabunom kosti(os zygomaticum)i za nju se pripajaju vlakna m.massetera. eoni nastavak(processus forntalis) je trouglasta ploica koja je usmjerena navie i nazad,na kojoj se razlikuju prednja i zadnja ivica,a spoljanja i unutranja strana.Prednja ivica se zglobljava sa nosnom kosti(os nasalis),a zadnja je izdubljena u ljeb koji sa suznom ksoti formira jamu za suznu kesu(fossa sacci lacrimalis).Ovaj ljeb ograniavaju spoljanja ivica(crista lacrimalis anterior) i unutranja(margo lacrimalis)koja u donjem dijelu izgrauje nosno-suzni kanal(canalis nasolacrimalis) jer ulazi u sastav suznog ljeba(sulcus lacrimalis). Zubninastavak(processus alveolaris) je najdublji du ije donje ivice(arcus alveolaris) se nalaze 8 zubnih jamica(alveoli dentale) za smjetaj gornjih zuba koje su odvojene pregradama(septa interalveolaria).Ove pregrade nalaze se i u jamama za kutnjake(septa interradicularia) i razdvaja korjene kutnjaka.Korijeni zuba na prednjoj strani zubnog nastavka formiraju vertikalna ispupenja(juga alveolaria). Nepani nastavak(processus palatinus) je horizontalna ploa koja formira prednje 2/3 tvrdog nepca(palatum osseum).Na donjoj strani se duz spoljanje ivice vide 2 longitudinalna ljeba (sulci palatini) za prolaz n.palatinusa majora (spolja)i a.palatine majir(unutra).Du srednje linije,iza sjekutia je sjekutina jama(fossa incisiva) na kojoj se nalaze 4 otvora(foramina incisiva) iz sjekuticnog kanala( canalis incisivus)Kroz boni par otvora prolaze 2 nosnonepane arterije(aa.nasales posteriores septi) a kroz srednje otvore nosnonepani ivci(kroz prednji e proi lijevi n.nasopalatinus a kroz zadnji e proi desni n.nasopalatinus).Gornja strana se svojom unutranjom ivicom spaja sa drugim nepanim nastavkom formirajui nosni greben(crista nasalis) koji u prednjem dijelu sadri prednju nosnu bodlju(spina nasalis anterior).

OS PALATINUM Nepcana kost je parna kost lica,smjestena u zadnjem dijelu nosne duplje uz tijelo gornje vilice i krilasti nastavak sfenoidalne kosti. Cine je dvije kostane ploce ili lista: vodoravni(lamina horizontalis) i uspravni(lamina perpendicularis),koji se spajaju pod pravim uglom. Vodoravni list je cetvrtasta i pravpugaona kostana plocica iza nepcanog nastvaka gornje vilice(processus palatinus maxillae) i obrazuje zadnju trecinu kostanog nepca(palatum osseum). Na vodoravnom

listu uocavaju se cetiri ivice:prednja,zadnja,spoljasnja i unutrasnja i dvije strane gornja(nosna) i donja(nepcana). Njegova nazupcena prednja ivica zglobljava se sa nepcanim nastavkom gornje vilice(processus palatinus maxillae),duz poprecnog nepcanog sava(sutura palatina transversa). Zadnja ivica je slobodna i sa svojim zasiljenim unutrasnjim krajem spaja se sa svojom parnicom obrazujuci tako zadnju nosnu bodlju(spina nasalis posterior). Spoljasnja ivica predstavlja i donju ivicu uspravnog lista i duz nje se dvije ove ploce spajaju pod pravim uglom. Unutrasja ivica zglobljava se sa svojom parnicom gradeci duz gornje strane kostanog nepca nosni greben (crista nasalis) za smjestaj ralaste kosti. Gornja ili nosna strana(facies nasalis) je glatka i izdubljena. Ona obrazuje zadnji dio nosne duplje. Donja ili nepcana strana(facies palatina) je neravna i obrazuje zadnju trecinu tvrdog nepca(palatum durum). Na njoj se paralelno sa zadnjom ivicom uzdize nepcani greben(crista palatina) na kome se pripaja aponeuroza zatezaca mekog nepca(m.tensor veli palatini). Na spoljasnjem kraju ovog grebena otvara se svojim donjim krajem veliki neocani kanal(canalis palatinus major) preko velikog nepcanog otvora(foramen palatinum majus). Od ovoga otvora prolaze dva nepcana zlijeba sulci palatini). Oni se pruzaju paralelno sa spoljasnjom ivicom vodoravnog lista i nastvalju istoimenim zlijebovima na donjoj stranu nepcanog nastavka maksile. Uspravni list(lamina perpendicularis) predstavlja tanka pravougaona kostana ploca,koja se od spoljasnje ivice vodoravnog lista penje navise,gradeci zadnji dio bocnog zida nosne duplje. Na njoj se opisuju cetiri ivice: prednja,zadnja,donja i gornja i dvije strane spoljasnja ili vilicna-facies maxillaris i unutrasnja ili nosna-facies nasalis. Prednja ivica je tanka i nepravilna,spusta se neposredno iza otvora vilicnog sinusa(hiatus maxillaris). Obrazuje kostani vilicni nastavak(processu maxillaris). Ispod njega se prdnja ivica uvlaci u nepcanu pukotinu(fissura palatina. Duz zadnje ivice se proteze zlijeb. Od njenog donje dijela odvaja se piramidalni nastavak(processus pyramidalis). Njegova gornja strana izdubljena u zlijeb nastavlaj krilastu jamu(fossa pterygoidea) u kojoj se pripaja unutrasnji krilasti misic(m.pteryigoideus medialis). Baza ovog nastvaka gradi zadnji spoljni ugao kostanog nepca(palatum osseum) i na sebi nosi dva do tri mala nepcana otvora(foramina palatina minora) kojima se otvaraju mali nepcani kanali(canales palatini minores). Spoljasnja povrsina nastavka zglobljava se sa zadnjom stranom tijela maksile(facies infratemporalis maxillae) gradeci tako sasvi mali donji dio unutrasnjeg zida krilastonepcane jame(pterygopalatina) Gornja ivica je nepravilna i neravna. Pokazuje u svom srdnjem dijelu usijek(incisura sphenopalaina),koji je pretvoren u sfeno palatinski otvor(foramen sfenopalatinum). OS ZYGOMATICUM Jabucna kost je parna,mala,ali snazna kost u dornjem dijelu lica. Gradi jagodice lica,orbitu i fossu temporalis. Opisuju joj se tri strane:spoljasnja(facies lateralis),sljepocna(facies tempoalis) i orbitalna(facies orbitalis) i dva nastavka:sljepocni(processus temporalis) i ceoni(processus frontalis). Spoljasnja strana je neravna,ispupcena i u srednjem dijelu ima mali otvor(foramen zyigomaticofaciale) za prolaz grane jabucnog zivca(n.zygomatici). Ovaj otvor je prekriven pripojima mimicnih misica(m.orbicularis oculi-pars orbitalis,m.zyigomaticus major,m.zygomaticus minor). Naprijed i gore je omedena infraorbitalnom ivicom,a naprijed i dole se zglobljava sa jabucnim nastavkom maksile(processus zyigomaticus maxilae). Zadnja donja ivica joj je slobodna i na njoj se pripaja m.masseter,dok se na zadnje gornjoj ivici pripaja sljepocna fascija(fascia temporalis). Na spoljasnjoj strani,na mjestu njenih pripoja ivica mogu se uociti cetiri ugla:gornji,donji,prednji i zadnji. Prednji i donji predstavljaju samo krajnje tacke ivice duz koja se ova strana spaja sa jabucnim nastavkom maksile(processus zyigomaticus

maxillae). Gornji ugao prelazi u ceoni nastavak koji se spaja sa jabucnim nastavkom ceone kosti. Zadnji ugao produzuje se horizintalno u jak sljepocni nastavak da bi se spojio sa jabucnim nastavkom. Sljepocna strana,mala i izdubljena,gradi prednji zid sljepocnje jame. Na njoj lezi zigomaticnotemporalni otvor(foramen zyigomatico-temporale). Kroz nega napusta jabucni kanal zadnja grana jabucnog zivca(n.zyigomatici). U njenom donjem dijelu lezi pripoj m.massetera. Orbitalna strana je glatka. Ona se svojom zadnjom ivicom spaja sa prednjom ivicom ili jabucnim grebenom velikih krila sfenoidalne kosti,a dole sa tijelom gornje vilice. Izmedu ova dva sava,zadnja ivica orbitalne strane pokazuje usijek koji gradi spoljasnji,zaobljeni kraj donje orbitalne pukotine(fisura orbitalis inferior). Predja ivica je glatka i zaobljena,obrazuje dio oboda ocne duplje. Jabucni kanal(canais zyigomaticus) prolazi kroz jabucnu kost. On je oblika slova Y i njegov ulazni otvor foramne zyigomaticoorbitale) lezi na spoljasnjem zidu orbitale. On vodi u zajednicki krak koji se dijeli na dva kraka,prednji i zadnji. Prednji se otvara na spoljasnjoj strani jabucne kosti,preko jabucnolucnog otvora(foramen zyigomaticofaciale),a zadnji krak na sljepocnoj strani jabucne kosti preko jabucnosljepacnog otvora(foramen zygomaticotemprae). I sam jabucni zivac(n.zygomaticus) koji ulazi kroz foramen zygomaticoorbitale i dijeli se u dvije grane,prednju(r.zyigomaticofacialis) i zadnju(r.zyigomaticotemporalis).

OS NASALE Nosne kosti su dvije pravougaone kostane plocice koj egrade korije nosa. Na njima razlikujemo dvije strane i cetiri ivice. Njihova udebela,nazupcena gornja ivica sluzi za zglobljavanje sa nosnim rubom ceone kosti(marko nasalis ossis frontalis). Donja ivica,siroka,tanka i ostra spaja se sa bocnom hrskavicom nosa(cartilago nasi lateralis) u njenom srednjem dijelu se nalazi usijek koroz koji prolazi grana nazalnog zivca(r.nasalis externus). Spoljasnja ivica zglobljava se sa ceonim nastvakom gornje vilice(processus frontalis maxillae),dok se unutrasnja ivica produzava unazad u vertikalni greben,jer se spaja sa svojom parnicom. Taj greben ulazi u sastav nosne pregrade,jer se zglobljava sa nosnom bodnjom ceone kosti(spina nasalis ossis frontalis),poprecnim listom sitsate kosti(lamina perpendicularis ossis ethmoidalis) i konacno hrskavicom nosne pregrade(cartilago septi nasi). Spoljasnju stranu prekrivaju vlakna potkoznih misica(m.procerus,m.nasalis i m.occipitofrontalis),dok se na njoj nalaze brazde arterijskih sudova i otvor za prolaz male vene. Duz unutrasnje strane,od njene gornje ivice,pa sve do sreine donje,pruza se zlijeb(sulcus ethmoidalis),kojim prolazi nosna grana prednjeg etmoidalnog zivca(r.nasalis anterior n.ethmoidalis anteriors),da bi od usijeka donje ivice nastavila kao spoljni nosni zivac(r.nasalis exterus).

OS LACRIMALE Suzna kost je smjestena u prednjem dijelu unutrasnjeg zida ocnje duplje. Na njoj se razlikuju dvije strane i cetiri ivice. Prednjom stranom se kost zglobljava sa ceonim nastvakom maksile(processus frontalis maxillae). Zadnja ivica je vezuje sa prednjom ivicom orbitalnig lista sitaste kosti. Gornjom,najkracom i najdebljom,spaja se sa ceonom kosti,a sa donjom ivicom,uz

prisustvo vertikalnog grebena,biva podjeljenja u prednji i zadnji dio. Prvi se zglobljava sa suznim nastvakom donje nosne skolje(processus lacrimalis conche nasalis inferioris),formirajuci unutrasnji list nosnosuznog kanala(canalis nasolacrimalis),a drugi se zglobljava sa unutrasnjom ivicom orbitane strane maksile. Spoljasnjom stranom se spusta zadnji suzni greben(crista lacrimalis posterior). Ispred njega se proteze uzduzni zlijeb(sulcus lacrimalis,koji sa istoimenim zlijebom i prednjim suznim grebenom(crista lacrimalis anterio) ceonog nastavka maksile gradi jamu za suznu kesu(fossa sacci lacrimalis) u cijem gornjem dijelu je smjestena suzna kesa(saccus lacrimalis),a u donjem nosnosuzni kanal(duscuts nasolacrimalis). Na grebenuse nalae pripoji kapacnog dijela kruznog misica(pars palpebrlis-m.orbicularis oculi) i suzni dio istog misica(pars lacrimalis-m.orbicularis oculi. Suzni greben se produzuje u nastavka oblika kuke(hamulus lacrimalis),koji se uvlaci u usijek(incisura lacrimalis maxillae). Unutrasnja ili nosna strana nosi uzduzni zlijeb koji odgovara grebenu. Dio strane ispred zlijeba ucestvuje u izgradnji meatus nasalis medius,dok dio iza njgea kompletira prednje etmoidalne celije.

CONCHA NASALIS INFERIOR Donja nosna skoljka je parna kost lica koja je sa svojom gornjo ivicom pricvrcena za spoljasnji zid nosne duplje. Na njoj se mogu uociti dvije ivice,dva kraja i dvije strane. Njenu tanku gornju ivicu koja je vezuje za spoljasnji zid nosne duplje moguce je podijeliti u tri dijela: prednji se zglobljava sa unutrasnjom stranom maksile duz skoljkastog grebena(crista conchalis maxillae),a zadnji sa upsravnim listom nepcane kosti duz istoimeng grebena(crista conchalis ossi palatini),dok se od sredisnjeg dijela ove ivice odvajaju tri nastavka:suzni8processus lacrimalis),vilicni(processus maxillaris) i sitasti(processus ethmoidalis). Suzni nastavak je siljast,zglobljava se sa prdnjedonjim uglom suzne kosti formirajuci sa njom unutrasnji zid nosnosuznog kanala(canalis nasolacrimalis). Njegov spoljasnji zid gradi uspravni suzni zlijeb(sulcus lacrimalis) na unutrasnjoj strani maksile. Vilicni nastavak lezi iza suznog nastavka,blize zadnjem nego prednjem kraju kosti. Predstavljen je tankom kostanom plocicom savijenom upolje i nanize i zakacen je za donju ivicu vilicnog zjapa(hiatus maxillaris). Sitatsti nastavak predstavlja siroka i tanka kostana ploca koaj polazi iza vilicnog nastavka(processus maxillaris). Oan je usmjerena navise prema kukastom nastvaku sitaste kosti(processus uncinatus ossis ethmoidalis) sa kojim se spaja. Donja ivica donje nosne skoljke je slobodna. Oan je zadebljana i neravna na svom srednjem dijelu. Na nemaceriranoj kosti oblozena je zadebljanom sluzokozom nosne duplje. Krajevi kosti su manje ili vise uski. Zadnji kraj je najcesce siljast. Unutrasnja strana je ispupcena prema nosnoj pregradi. Ona je glatka u svom gornjem dijelu,dok je u donjem ispunjena brojnim otvorima izbrazdana zlijebovima za smjestaj krvnih sudova. Sposljasnja strana je izdubljena i sa unutrasnjom stranom gornje vilice i uspravnim listom nepcane kosti obrazuje dio donjeg nosnog hodnika(meatus nosalis inferior).

DONJA VILICA(MANDIBULA) Ovo je neparna i najjaa kost lica.Sastoji se od tijela(corpus mandibulae)i grana donje vilice(ramus mandibulae).Njeno tijelo je u obliku potkovice,i opisuju mu se prednja ili spoljanja strana,i unutranja strana.Prednja strana u srednjem dijelu prema donjoj ivici formira bradno ispupenje(protuberantia mentalis)koje je bono ogranieno bradnom bodljom(tuberculum mentale).Od nje polazi horizontalno a zatim put nazad i navie greben poznat kao kosa linija(linea obliqua).Izmeu gornje id onje ivice,na ovoj strani,izmeu prvog i drugog pretkutnjaka je foramen mentale kroz koji ce izai a.et n.mentalis.Na unutranjoj strani,de bono od sredinjeg udubljenja nalaze spina mentalis superior,i spina mentalis inferior,parne bodlje za koje se pripajaju:za gornje m.genioglossus,a za donje m.geniohyoideus.Ispod njih nalazi se digastrina jama(fossa digastrica) za smjestaj prednjeg trbuha dvotrbunog miia (venter anterior m.digastrici).Iznad nje je udubljenje,ovalno,podjezina jama(fovea sublingualis) za smjetaj glandule sublingualis.Od zadnjeg dijela polazi linea mylohyoidea koja se gubi na unutranjoj strani ramusa mandibule.Za nju se od naprijed put nazad pripajaju:m.mylohyoideus i m.constrictor pharingis superior.U donjem dijelu unutranje strane je fovea submandibularis za smjestaj glandule submandibularis.Linea obliqua i linea mylohyoidea dijele tijelo mandibule na alveolarni dio(pars alveolaris) i bazilarni dio(pars basilaris).Alveolarni dio sadri 16 alveolarnih jamica(alveoli dentalis)koje su odvojene pregradama (septa interalveolaria),pored kojih imamo pregrade u zubnim jamama kutnjaka (septa interraducularia)za pregrade korijena kutnjaka.Na prednjem dijelu parsa alveolarisa korijeni donjih zuba prave vertikalna ispupenja(juga alveolaria) za koje se u podruiju kutnajka pripaja m.buccinator.Ramus mandibulae je etvrtasta tanka ploica koja sa tijelom mandibule zaklapa anglus mandibulae.U donjem dijelu spoljanje strane je ispupenje(tuberositas masseterica) za koje se pripaja m masseter.Na unustranjoj strani je otvor(foramen mandibulae) koji vodi u vilini kanal(canalis mandibulae).Od ovog otvora polazi na dolje sulcus mylohyoideus kojim prolaze a.et n. mylohyoideus.Iza njega se nalazi tuberositas pterygoidea,hrapavo ispopenje za pripoj m.pterygoideusa medialisa i lig.stilomandibulare.Donja ivica ramusa mandibule formira sa zadnjom ivicom anglus mandibule.Prednja je istanjena u gornjem a zadebljana u donjem dijelu i nastavlja se na kosu liniju na prednjoj strani mandibule.Zadnja ivica je konkavna i za nju se pripaja glandula parotis.Gornja ivica u sredinjem dijelu ima urez-incisura mandibulae koja dijeli prednji nastavak(processus coronoideus) od zadnjeg nastavka(processus condylaris) koji se nalaze na ovoj ivici.Kroz ovaj urez prolaze do maseterinog ispupenja a.masseterica et n.massetericus.Koronoidni nastavak(processus coronoideus) je trouglasta ploica na ijoj spoljanjoj strani se pripaja m.temporalis i m.masseter.Na unutranjoj strani se pripaja m.temporalis i poetak nishodnog grebena(crista temporalis) u ijem donjem dijelu se pripaja m.buccinator.Kondilarni nastavak(processus condylaris) je krai i deblji od koronoidnog nastavka i sastoji se od glave(caput mandibulae) i vrata(collum mandibulae).Glava donje vilice se zglobljava sa vilinom jamom na sljeponoj ksoti(fossa mandibularis ossis temporalis)Spljotena je anteriorno-posteriorno i na njenom spoljanjem kraju se nalazi kvrica za pripoj spoljanje veze temporomandibularnog zgloba(ligamentum laterale).Vrat donje vilice je sueni dio kondilarnog nastavka ije su bone ivice uske a za spoljanju se takoe pripaja ligamentum laterale temporomandibularnog zgloba.Na prednjoj strani koja je izdubljena nalazi se pterigoidna jamica (fovea pterygodidea) za m.pterygoideus lateralis.

VOMER Ralasta kost ili vomer je neparna kost lica i gradi zadnje donji dio nosne pregrade(septum nasi). To je tanka kostana plocica,nagnuta na jednu stranu. Na njoj razlikujemo cetiri ivice i dvije bocne strane. Duz gornje ivice pruza se duboki zlijeb oivicen krilcima ralaste kosti(alae vomeris). U njega se uvlaci kljun klinaste kosti(rostrum sphenoidale),koji se pozada nastvalja sa grebenom klinaste kosti(crista sphenoisales). Izmedu zlijeba i kljuna klinaste kosti zaostaje kanal(canalis vomerorostralis). Krilca ralaste kosto pokrivaju vaginalni nastavci(processus vaginalis) klinaste kosti,koji polaze od baze opterigodnih nastavaka. Od svih ivica najduza je donja. Ona je smjestena u zlijebu na nosnom grebenu(crista nasalis) koji se pruza duz srednje linije poda nosne duplje. U njemu ona sa svojim prednjim dijelom spaja se sa maksilom,a sa svojim zadnjim dijelom sa nepcanom kosti. Cijelom duzinom prednje ivice pruza se zlijeb(sulcus vomeris),koji prihvata gore poprecni nastavak sitaste kosti(lamina perpendicularis),a dole hrskavicu nosne pregrade(cartilago septi nasi). Zadnja ivica je slobodna i zadebljan u zadnjem dijelu. Bocne strane su glatke i grade unutrasnji zid odgovarajuce nosne duplje. Na njima se nalaze mali i plitki zlijebovi za smjestaj krvnih sudova(aa.nasales anteriores et posteriores septi). Medu njima dominira nosnonepcani zlijeb. On se pruza duz cijele bosne strane i sprovodi nosnonepcani zivac(n.nasopalatinus). zadnim dijelom bocne strane,od sredine krilca vomera(ala vomeris),spusta se koso i unazad greben(crista chonalis vomeris). On se zavrsava na sredini zadnje ivice,predstavljajuci granicu izmedu nosne duplje i zdrijela. OS HYOIDEUM Podjezicna kost je neparna kost smjestena u gornjem dijelu predje strane vrata. Vlaknasti spojem je vezana za stiloidni nastavak sljepocne kosti i hrskavicavi skelet grkljana. Preko brojnih misica koji se na njoj pripajaju,ona je u vezi sa jezikom i gornjim krajem grudne kosti. Na njoj se razlikuju tijelo(corpus),dva velika roga(cornu majus) i dva mala roga(cornu minus). Tijelo zauzima centralni i najveci dio. Njegovom prednjom stranom pruzaju se dva grebena. Jedan vertikalno duz srednje linije,a drugi porecno i blize gornjoj nego donjoj ivici. Oni dijele prednju stranu u cetiri polja ili udubljenja na kojima leze pripoji. Nejveci dio ove strane zauzima sa svojim pripojem m.gleniohyideus. Izmedu njegovoh snopova ubacuje se m.hyoglossus,a ispod se pripajaju m.mylohyoideus,m.stylohyoideus i aponeuroza m.digastricusa. Na ispupcenoj gornjoj ivici tijela se pripajaju tirohoidna mambrana,dijelom m.geniohydeus i m. Chondroglossus. Duz donje ivice tijela pripajaju se m.sternohyoideus,m.omohyoideus,m.tyrohyideus i m.levator glandulae thyroideae. Zadnja strana tijela glatka i suprotno orijentisana od njegove prednje strane,odvojena od epiglotisa tirohioidnom membranom i rastresetim masnim tkivom. Veliki rog(cornu majus) je parni i dugi kostani nastavak koji se svojim prednjim krajem spaja sa bocnom stranom tijela hioidne kosti. Na njima se razlikuju donja i gornja strana,spoljasnja i unutrasja ivica. Na njihovoj gornjoj strani pripajaju se unutra,m.constrictor phyryngis medius i spolja m.hyoglossus koji prelazi i na spoljasnju ivicu. Na donjoj strani lezi dio pripoja m.thyrohyoideusa. zadnji kraj ovih nastavaka sluzi za pripoj ligamentum thyreohyoideum. Mali rog(cornu minus) je paran mali kupolast kostani nastavak usaden na spoju velikih rogova sa tijelom hioidne kosti. Zglob izmedu malih rogova i tijel apostoji tokom cijelog zivota i postaje nepokretno. Na njihovim vrhovima zavrsava ligamntum stylohyideum. Na njima se pripajaju m.constictor phyaryngis medius,m.longitudinalis superior i m.longitudinalis inferior linguae.

Kranio-facijalne duplje
Na spoju kostura lobanje sa kosturom lica postoje sledee kranio-facijalne duplje i jame, nazvane tako jer im zidove grade dijelom kosti lobanje, a dijelom kosti lica. To su: 1. ona duplja (orbita) 2. nosna duplja (cavum nasi ossei) 3. usna duplja (cavum oris) 3. podsljepona jama (fossa infratemporalis) i 4. krilasto-nepana jama (fossa pterygopalatina).

ONA DUPLJA (Orbita) Ona duplja je parna uljina u prednjegornjem dijelu lica na spoju kostura lobanje sa kosturom lica. U njoj je smijeten organ ula vida. On ima oblik etvorostrane piramide ija ja baza koja gradi otvor one duplje (aditus orbitae) usmjerena naprijed i upolje, a vrh usmijeren nazad i unutra. Zbog ovakvog poloaja, uzdune osovine obeju orbita produene unazad, meusobno se ukrtaju, i to iznad tijela sfenoidalne kosti. S obzirom na njen oblik, onoj duplji se opisuje: baza ili ulazni otvor one duplje, vrh, etiri zida i etiri ivice.

Ona duplja (orbita)

Baza ili ulazni otvor one duplje (aditus orbitae) predstavljena je etvorougaonom ivicom (margo orbitalis), zaobljenom na tjemenima. Na njoj se opisuju etiri dijela ili ivice i to su: gornja (margo supraorbitalis), donja (margo infraorbitalis), spoljanja (margo lateralis) i unutranja (margo medialis) 1. Gornju ivicu (margo supraorbitalis) gradi istoimena ivica eone kosti (margo supraorbitalis ossis frontalis) i spolja, jabuni nastavak iste kosti (processus zygomaticus ossis frontalis)..

10

2. Donju ivicu (margo infraorbitalis) gradi u unutranjem dijelu istoimena ivica tijela maksile (margo infraorbitalis maxillae), dok spoljanji dio grradi jabuna kost (margo orbitalis ossis zygomatici). 3. Spoljnju ivicu (margo lateralis) gradi eoni nastavak jabune kosti (processus frontalis ossis zygomatici) koji spolja povezuje gornju i donju ivicu orbite. 4. Unutranju ivicu (margo medialis) obrazuje gore nosni dio eone kosti pars nasalis ossis frontalis), a dole suzni greben (crista lacrimalis anterior) eonog nastavka gornje vilice. Vrh one duplje, smjeten u njenom zadnjem dijelu, odgovara kratkom optikom kanalu (canalis opticus), koji upravljen sagitalno prolazi kroz korijen malih krila sfenoidalne kosti. Zidovi one duplje 1. Donji zid ili pod (paries inferior) - Najvei dio donjeg zida ili poda one duplje gradi gornja strana tijela maksile (facies orbitalis maxillae) kojoj se spolja du zigomatinomaksilarnog ava (sutura zygomaticomaxillaris) prikljuuje orbitalna strana jabune kosti (facies orbitalis ossis zygomatici), dok pozadi zadnji vrh trouglastog poda gradi orbtalni nastavak nepane kosti (processus orbitalis ossis palatini). 2. Gornji zid ili krov (paries superior) - Najvei, prednji dio ovog zida gradi eona kost svojim orbitalnim dijelom (pars orbitalis ossis frontalis), dok njegov uski zadnji dio gradi donja strana malog krila klinaste kosti (ala minor ossis sphenoidalis). Na krovu one duplje vidi se klinastoeoni av (sutura sphenofrontalis), du kojega se spajaju ove dvije kosti. U prednje unutranjem dijelu ove strane lei plitka jamica donjeg kosog miia oka (fovea trochlearis). 3. Spoljanji zid (paries lateralis) gradi naprijed orbitalna strana jabune kosti (facies orbitalis ossis zygomatici), a pozadi orbitalna strana velikih krila klinaste kosti (facies orbitalis alae majoris). Na prednjoj treini ovog zida vidi se klinastojabuni av (sutura sphenozygomatica), po kome se spaja jabuna kost sa velikim krilima 4. Unutranji zid (paries medialis) obrazuju idui od naprijed put nazad: eoni nastavak maksile (processus frontalis maxillae), suzna kost (os lacrimale), orbitalni list labirinta sitaste kosti (lamina orbitalis ossis ethmoidalis) i bona strana tijela klinaste kosti (corpus ossis sphenoidalis). Ivice one duplje 1. Gornja spoljanja ivica lei du spoja njenog gornjeg sa spoljanjim zidom, a koji se ostvaruje naprijed preko dva ava (sutura frontozygomatica i sutura sphenofrontalis), dok su pozadi ovi zidovi odvojeni gornjom orbitalnom pukotinom (fissura orbitalis superior), koja lei izmeu malog i velikog krila sfenoidalne kosti. 2. Gornju unutranju ivicu grade avovi du kojih se spajaju gornji sa unutranjim zidom i to su, idui od naprijed put nazad, sutura frontomaxillaris, sutura frontolacrimalis i sutura frontoethmoidalis. Na ovom posljednjem avu lee prednji i zadnji etmiodalni otvor (foramen ethmoidale anterius et foramen ethmoidale posterius), koji vode u istoimene kanale (canalis ethmoidalis anterior et canalis ethmoidalis posterior), a preko njih komunicira ona duplja sa prednjom lobanjskom jamom (fossa cranii anterior). Ovim kanalima prolaze istoimeni krvni sudovi i ivci.

11

3. Donju spoljanja ivica najveim dijelom gradi donja orbitalna pukotina (fissura orbitalis inferior), ograniena tijelom maksile, jabunom kosti i velikim krilom klinaste kosti. Preko nje orbita komunicira sa podslepopnom i pterigopalatinskom jamom (fossa infratemporalis et fossa pterigopalatina). Kroz pukotinu, odnosno opnu koja je zarvara, prolaze n. zygomaticus, n. infraorbitalis, koji dolaze iz gornjeg vilinog ivca (n. maxillaris), i infraorbitalni krvni sudovi(vene). 4. Donja unutranja ivica spaja suznu i sitastu kost sa maksilom i nepanom kosti. U njenom prednjem dijelu, na donjem kraju jame za suznu kesu (fossa sacci lacrimalis), lei gornji otvor nosnosuznog kanala (canalis nasolacrimalis) koji uspostavnja vezu izmeu one i nosne duplje.

NOSNA DUPLJA (cavitas nasi) Nosna duplja je smjetena izmeu obe one duplje i obe gornje vilice, iznad usne duplje, a ispod prednjeg i srednjeg sprata lobanjske duplje. Prednjim otvorom (apertura piriformis) otvara se na prednjoj strani kostura lica, a zadnjim otvorom (choanae) na zadnjoj strani kostura lica. Obe nosne duplje su meusobno odvojene tankom vertikalnom kotanom nosnom pregradom .

Spoljanji zid nosne duplje

Nosna pregrada (septum nasi)

Zidovi nosne duplje 1. Donji zid ili pod je postavljen horizontalnoi dijeli nosnu od usne duplje. Njegove prednje dvije treine gradi nepani nastavak maksile (processus palatinus maxillae), a zadnju treinu horizontalni list nepane kosti (lamina horizontalis ossis palatini). 2. Gornji zid ili krov nosne duplje odvaja nosnu duplju (cavitas nasi) od prednje i srednje lobanjske jame (fossa cranii anterior et fossa cranii media).. Njega grade naprijed: nosne kosti (os nasale) i nosna bolja eone kosti (spina nasalis ossis frontalis), u sredinjem dijelu, reetasti list etmoidalne kosti (lamina cribrosa ossis ethmoidalis) i pozadi, prednja i donja strana tijela sfenoidalne kosti (corpus ossis sphenoidalis), koljke sfenoidalne kosti (conchae sphenoidales), krilca ralaste kosti (alae vomeris) i sfenoidalni nastavak nepane kosti (processus sphenoidalis ossis palatini). 12

3. Untranji zid nosnih kostiju je zajedniki i predstavljen je tankom gotovo vertikalnom nosnom pregradom (septim nasi). Njen najvei prednjegornji dio gradi uspravni list etmiodalne kosti (lamina perpendicularis ossis ethmoidalis), a zadnji, ralasta kost (vomer). U formiranji septuma uestvuju jo i greben nosne kosti i nosna bodlja eone kosti (spina nasalis ossis frontalis), naprijed; kljun klinaste kosti (rostrum sphenoidalis), gore; a dole, nosni greben (crista nasalis) makslie i nepane kosti.. 4. Spoljanji zid nosne duplje najveim dijelom gradi unutranja strana tijela gornje vilice (corpus maxillae-facies nasalis), oko koje se grupiu ostale kosti i to: gore, labirint etmoidalne kosti (labyrinthus ethmoidalis), dole, donja nosna koljka (concha nasalis inferior), naprijed, eoni nastavak makslile (processus frontalis maxillae) i suzna kost (os lacrimale) i unutranji list pterigoidnog nastavka (lamina medialis processus pterygoidei). Otvori nosne duplje Prednji ili krukasti otvor (apertura piriformis) predstavlja zajedniki otvor obeju nosnih duplji. Smijeten na sredini prednje strane kostura lica i ogranien, gore, donjom ivicom obe nosne kosti (ossa nasalia), bono i dole, nosnim urezom obeju maksila (incisura nasalis maxillae), koje se dole zavravaju prednjom nosnom bodljom (spina nasalis anterior). Inae na ivom prednji nosni otvor nosnih duplji je suen prisustvom nosnih hrskavica. Zadnji otvor ili hoane (choanae) su dva ovalna otvora meusobno odvojena zadnjom ivicom nosne pregrade (septum nasi), preko kojih komuniciraju obe nosne duplje sa gornjim spratom drijela (nasopharynx). Veze nosne duplje Nosana duplja komunicira sa: onom dupljom (orbita) preko nosnosuznog kanala (canalis nasolacrimalis); sa usnom dupljom (cavitas oris) preko sjekutinog kanala (canalis incisivus); sa krilastonepanom jamom (fossa pterygopalatina) preko sfenopalatinskog otvora (foramen sphenopaltinum) i sa prednjom lobanjskom jamom (fossa cranii anterior) preko reetastih otvora (lamina cribrosa). Ponekad, obe nosne duplje i meusobno komuniciraju preko otvora u nosnoj pregradi.

USNA DUPLJA (cavum oris) Usna duplja (cavum oris) poetni je dio probavnog sistema i u njoj su smjeteni organi za varenje, koji ine stomatognati sistem. U ovaj sistem ulaze gornja i donja vilica sa zubnim nizovima, jezik, obraz, tvrdo i meko nepce, temporpmandibularni zglobi odgovarajui miii. Sve ove strukture uestvuju u obavljanju funkcija: - vakanja (masticatio) - gutanja (deglutitio) - disanja (respiratio) i - govora (phonatio). Predvorje usne duplje (vestibulum oris) je prostor koji se nalazi periferno od zubnih lukova. Ono je ogranieno naprijed usnoma (labia oris), a bono obrazima (buccae). Predvorje komunicira sa usnom dupljom u uem smislu pomou razmaka izmeu zuba (dijastema) i

13

retrodentalnim prostorom, koji se nalazi iza zubnih lukova. Njegova sluzokoa obrazuje dva svoda, gornji (fornix superior) i donji (fornix inferior Usne (labia oris) Gornja usna (labium superius) i donja usna (labuium inferius) ine ulazni otvor digestivnog trakta i slue za prihvatanje hrane i formiranje nekih glasova. Zbog svoje velike pokretljivosti, usne uestvuju u mimici lica. Idui od sprijeda prema nazad, usne sainjavaju: koa, potkono tkivo, mimini miii, podsluzokoa i sluzokoa. Prednja strana gornje usne zavrava se gore bazom nosa, dole slobodnom ivicom, a sa strane nosno -usnim brazdama (sucus nasolabialis). Obrazi (buccae), idui od spolja prema unutra, sastoje se od: koe, potkonog tkiva, m. buccinator-a i sluzokoe. Vezivni sloj sluzokoe je rastresit i zbog toga lako otie za vrijeme zapaljenja. M. buccinator svojim tonusom dri obraz priljubljen uz zubne lukove i ne dozvoljava da izmeu nijh upadnu nabori sluzokoe prilikom vakanja. Na zadnjoj granici obraza nalazi se vertikalni sluzokoni nabor, izazvan fibroznom trakom, koja se prua od vrha krilastog nastavka klinaste kosti do donje vilice (raphe pterygomandibularis). Prava usna duplja (cavum oris proprium) odvojena je od nosne duplje nepcem, tvrdim (palatum durum) i mekim (palatum molle). Osnovu njenog dna, na kome poiva jezik, predstavlja usna preaga (diaphragma oris), koju grade prednji trbuh m. digastricus-a, m. mylohyoideus i m. geniohyoideus. Tvrdo nepce (palatum durum) gradi prednje dvije treine krova usne duplje. Njegovu kostanu osnovu (palatum osseum) grade nepani nastavakgornje vilice (processus palatinus) i horizontalni list nepane kosti (lamina horizontalis ossis palatinae), uz koje jezik pritie i mrvi hranu. Iza sjekutia na srednjoj liniji nalazi se sluzokona kvrica (papilla incisiva). Meko nepce (palatum molle) je sluzokona duplikatura, u kojoj se nalaze miii i fibrozna opna (aponeurosis veli palatini). Od njegovog zadnjeg dijela, velum palatinum-a, prua se nazad i dole prstoliki nastavak, resica (uvula). Lateralano od resice silaze dva nepana luka, od kojih prednji, arcus palatoglossus, ide do bone ivice jezika, a zadnji, arcus palatopharyngeus, do bonog zida drijela. Potsljepoona jama (fossa infratemporalis) Poloaj Potsljepoona jama je zatvorena gore donjom stranom velikih krila, sprijeda zadnjom stranom maksile, spolja granom donje vilice, a unutra spoljnim krilom pterigoidnognastavka. Dole i pozadi ona je pak irom otvorena, a sem toga pokazuje na svom gornjem, prednjim, spoljanjim i unutranjim zidu otvore, preko kojih komunicira sa susjednim dupljama, odnosno jamama. Veze sa susjednim dupljama Preko zigomatinog otvora (foramen zygomaticum) na spoljanjem dijelu krova, potsljepoona jama komunicira gore sa sljepoonom jamaom lobanje (fossa temporalis) a posredstvom ovalnog otvora (foramen ovale) i otvora bodlje velikih krila (foramen spinosum) na unutranjem dijelu njenog krova, ona je u vezi sa srednjom lobanjskom jamom

14

(fossa cranii media). Preko donje orbitalne pukotine (fissura orbitalis inferior) na njenom prednjem zidu, ona je u vezi sa onom dupljom Zidovi infratemporalne jame Gornji zid, idui od spolja put unutra, grade: 1. Donja ivica jabunog luka (arcus zygomaticus) 2. Veliki jabuni otvor (foramen zygomaticum), ogranien je spolja jabunim lukom (arcus zygomaticum), unutra potsljepoonim grebenom velikih krila (crista infratemporalis alae majoris), koji dijeli sljepoonu od potsljepoone strane ovih krila, sprijeda sljepoonom starnom jabune kosti (facies temporalis ossis zygomatici) a pozadi poprenim korijenom jabunog nastavka (tuberculum articulare processus zygomatici). 3. Donja ili potsljepoona strana velikih krila (facies infratemporalis alae majoris), poev od njene spoljanje ivice (crista infratemporalis) do korijena spoljanjeg krila pterigoidnog nastavka, gradi najvei dio krova potsljepoone jame Donji zid gradi najvei, spoljnji dio zadnje strane gornje vilice (facies infratemporalis maxillae). Du gornje ivice ovog zida prua se spoljnji dio donje orbitalne pukotine (fissura orbitalis inferior) kojom ova jama komunicira sa onom dupljom. Na prednjem zidu vide se jo dva do tri mala alveolarna otvora (foramina alveolaria) u koje ulaze ivane granice za gornje zube (rr. alveolares superiores posteriores) i istoimene granice unutranje viline arterije. Spoljanji zid gradi grana donje vilice (ramus mandibulae). Na donjem dijelu ovog zida pripaja se m. pterygoideus medialis, a u gornjem dijelu ovog zida nalazi se otvor (incisura mandibulae), kroz koji naputaju potsljepoonu jamu arterija i ivac za m. masseter. Unutranji zid je uzak. Njegov zadnji dio gradi lateralna strana spoljanjeg krila pterigoidnog nastavka, na kojoj se pripaja m. pterygoideus lateralis. Prednji dio unutranjeg zida pretstavljen je trouglastim otvorom izmeu prednje ivice pterigoidnog nastavka i zadnjeg ispupenja maksile (tuber maxillae), koji se naziva krilastonepana pukotina (fissura pterygopalatina). Preko ovog otvora ili pukotine potsljepoona jama je u vezi sa krilastonepanom jamom (fossa pterygopalatina). Sadraj jame Kroz nju prolaze: stablo unutranje viline arterije (a. maxillaris) sa svojim mnogobrojnim granama, veliki venski splet (plexus pterygoideus) i donji vilini ivac (n. mandibularis), koji silazi od krova ove jame put dole, dijelei se u ovoj jami na svoje mnogobrojne grane. Krilastonepana jama (fossa pterygopalatina) Poloaj Granice, gore tijelo sfenoidalne kosti, naprijed ispupenjem zadnje strane maksile (tuber maxillae), pozadi krilastim nastavkom velikih krila (facies sphenomaxillaris alae majoris), unutra uspravnim listom nepane kosti (lamina perpendicularis ossis palatini), dok je spolja prema potsljepoonoj jami irom otvorena. Veze sa susjednim dupljama Sa potsljepoonom jamom (fossa infratemporalis) ona je u vezi preko krilastonepane pukotine (fissura pterygopalatina) a sa nosnom dupljom, od koje se odvaja samo uspravni list nepane kosti, komunicira preko sfenopaltinskig otvora (foramen sphenopaltinum). Preko okruglog otvora lobanje (foramen rotundum) na svome zadnjem zidu pterigopalatinska jama je u

15

vezi sa srednjom lobanjskom jamom (fossa cranii media), a preko unutranjeg kraja donje orbitalne pukotine (fissura orbitalis inferior), koja se vidi na prednjem zidu jame, sa onom dupljom. Zidovi Ova jama ima oblik etvorostrane piramide. Vrh joj je okrenut nadole, a baza koja predstavlja krov jame nagore. 1. Zadnji zid je trouglast, gore irok a dole se zavrava na vrh. Gornji iri dio ovog zida gradi mala, trouglasta prednje-donja ili sfenomaksilarna strana velikih krila (facies sphenomaxillaris alae majoris), a unutra od nje prednja strana korijena pterigoidnognastavaka. Donji uski dio ovog zida pretstavljen je samo prednjom ivicom petrigoidnog nastavka, izdubljenom u pterigopaltinski lijeb (sulcus pterygopalatinus processus pterygoidei). 2. Prednji zid je sastavljen u svome gornjem dijelu iz orbitalnog nastavka nepane kosti (processus orbitalis ossis palatini), dok ostali dio ovog zida gradi ispupenje zadnje strane maksile (tuber maxillae). Gornji kraj prednjeg zida, iznad orbitalnog nastavka nepane kosti, pretstavljen je unutranjim krajem donje orbitalne pukotine (fissura orbitalis inferior), preko koje je ova jama u vezi sa onom dupljom. 3. Unutranji zid gradi srednje, trouglasto polje na spoljanjoj strani uspravnog lista nepane kosti (facies maxillaris laminae perpendicularis). Na gornjem kraju ovog zida vidi se sfenopalatinski otvor (foramen sphenopalatinum), kojim ova jama komunicira sa nosnom dupljom i koji polaze iz pterigopalatinske jame u nosnu duplju: zavrna grana (a. sphenopalatina) unutranje viline arterije i nosne grane pterigopalatinskog gangliona (rr. nasales posteriores superiores ganglii pterygopalatini). 4. Spoljanji zid je irom otvoren prema potsljepoonoj jami (fossa infratemporalis). On je pretstavljen velikim trouglastim otvorom, izmeu prednje ivice pterigoidnog nastavka i ispupenja zadnje strane maksile (tuber maxillae), koji se naziva pterigomaksilarna ili pterigopalatinska pukotina (fissura pterygomaxillaris s. fissura pterygopalatina). 5. Gornji zid ili krov grade: donja strana tijela klinaste kosti (corpus ossis sphenoidalis) i njen vaginalni nastavak (processus vaginalis). Na njegovom zadnjem kraju otvaraju se dva mala kanla: drijelni ili palatinovaginalni kanal (canalis pharyngeus s. canalis palatinovaginalis) i iznad ovog bazifaringealni ili vomerovaginalni (canalis basipharyngeus s. canalis vomerovaginalis), kojim odlaze put nazad ivane granice iz pterigopalatinskog gangliona (rami nasales posteriores superiores laterales ganglii pterygopalatini) 6. Vrh jame okrenu nadole, odgovara gornjem ili ulaznom otvoru velikog nepanog ili pterigopalatinskog kanala (canalis palatinus major s. canalis pterygopalatinus), koji se u svome donjem dijelu rava u tri nepana kanala i zavrava na zadnjem kraju kotanog nepca (palatum osseum), pomou velikog nepanog otvora (foramen palatinum majus) i dva zadnja mala nepana otvora (foramina palatina minora). Sadraj jame U krilastonepanoj jami nalaze se: pterigopalatinski ganglion (ganglion pterigopalatinum), zavrni dio stabla arterije (a. maxillaris) i stablo gornjeg vilinog ivca (n. maxillaris) koji se u ovoj jami rava na svoje bone i zavrne grane.

16

Literatura: - Anatomija ovjeka/osteologija za studente medicinie/2003/ prof. dr Mirjana Mija, prof. dr Milena Blagoti, prof. dr Ljubica orevi, prof. dr Gordana Teofilovski Parapid Anatomija ovjeka/osteologija/ porf. dr
Jelena Krmpoti-Nemani

17