Opi i gospodarski podaci Slubeni naziv Glavni grad Povrina Broj stanovnika Slubeni jezik Dravno ureenje Republika

Azerbajdan Baku 86 600 km2 9 356 500 (2013., procjena Azri-Press nformasiya Agentliyi) azerbajdanski unitarna republika s 10 gospodarskih regija i Autonomnom Republikom Nahievan (eksklava), jednodomni parlament, predsjedniki sustav Ilham Alijev GMT +4
manat AZM (EUR: AZM = 100:107,77 travanj 2014.)

Predsjednik Vremenska zona Valuta (teaj) Kreditni rejting:

Predsjednik Vlade Artur Rasizade

Baa3 Moody's, BBB- Fitch, BBB- Standard & Poor's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama:

ADB, CIS, ECO, EBRD, IBRD, IMF, IDB i dr.

Makroekonomski pokazatelji

2009. BDP, tekue (milijarde USD) cijene 44,3 4 980 9,3 21,1 6,5 1,5 5,7 ulaganja 147

2010. 52,9 5 880 5,0 26,5 6,7 5,7 5,6 331

2011. 66,0 7 240 1,0 34,5 10,2 7,8 5,4 933

2012. 68,7 7 440 2,2 32,7 10,4 1,1 5,7 811

2013.* 76,0 10 800 3,5 34,5 12,0 2,4 6,0 2 000

BDP po stanovniku (USD) Realni rast BDP-a (%) Izvoz robe (milijarde USD) Uvoz robe (milijarde USD) Inflacija (%) Nezaposlenost (%) Izravna strana (milijuni USD)

Izvor: EIU *procjena CIA World Factbook

Struktura BDP-a: usluge 30%, industrija 64%, poljoprivreda 6%.

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Porezi

Vrsta poreza Porez na dobit Porez na dobit po odbitku Porez na dohodak od kapitala Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost PDV Porez na promet nekretnina

Stopa poreza 20%* 10%, 14% 20% 14% - 25% 18% 0%

* Naftne kompanije plaaju porez na dobit u iznosu 25% do 34%.

Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti (primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja Informacije vezane za uvjete investiranja u Azerbajdanu na http://www.aic.az Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama usd

2009. IZVOZ UVOZ RAZLIKA 21,1 6,5 14,6

2010. 26,5 6,7 19,8

2011. 34,5 10,2 24,3

2012. 32,7 10,4 22,3

2013.* 34,5 12,0 22,5

Izvor: EIU *procjena CIA World Factbook

Najznaajnije zemlje izvoza u 2012. godini: 1. Italija 20,5%, 2. Francuska 6,1%, 3.

Indija 5,2%, 4. Indonezija 5,3%

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najznaajnije zemlje uvoza u 2012. godini: 1. Turska 22.7%, 2. Rusija 17,5%, 3.

Kina 9,5%, 4. Njemaka 8,8%

Najznaajniji izvozni proizvodi u 2012. godini: nafta i naftni proizvodi 94,1%, hrana 2,2%, metali 0,9%, kemijski i petrokemijski proizvodi 0,5%, tekstil 0,2% Najznaajniji uvozni proizvodi u 2012. godini: strojevi i ureaji 26,7%, metali
14,9%, hrana 14,7%, prometala i dijelovi 14,4%, kemikalije 7,3%

Aktualno stanje u gospodarstvu Ekonomski rast gospodarstva Azerbajdana tijekom prolog desetljea, posebno u razdoblju 2006.-2008. godine bio je ponajprije posljedica poveanja izvoza nafte i plina. Proizvodnja nafte od 1997. do 2010. biljeila je neprekidan rast. Potpisani su Ugovori o podijeli proizvodnje (PSA Production Sharing Agreements) sa stranim naftnim kompanijama temeljem kojih su se kompanije obvezale investirati 7,5 milijardi USD u razvoj naftnih i plinskih polja u Kaspijskom moru, izgradnju naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan te junokavkasku mreu cjevovoda za transport nafte i plina kroz Gruziju do Turske. Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, jedan od najmodernijih naftovoda u svijetu koji spaja Kaspijsko i Sredozemno more, konano je u svibnju 2006. puten u pogon, nakon ega su proizvodnja i izvoz nafte drastino porasli to je rezultiralo poznatim rekordnim rastom gospodarstva u 2006. godini. Dokazane plinske rezerve Azerbajdana su 850 prostornih kilometara (850 milijardi prostornih metara), a nafte oko 7 milijardi barela. Dvoznamenkastu stopu rasta zabiljeili su i neki ne-izvozni sektori; poveana je graevinska aktivnost te je posljedino zabiljeen rast trita nekretnina i poslovanja bankarskog sektora. Zbog pada cijena nafte i poputanja zamaha graevinske aktivnosti u 2009. godini ekonomski rast je pao na i dalje relativno visokih 9,3%. Nakon rasta od 5% u 2010.g. nastojalo se zadrati makro ekonomsku stabilnost. 2011. godina donijela je, uz inflaciju od 8,1%, stagnaciju uz samo neznatan rast gospodarstva od 1,0%, a 2012. godine rast je bio 2,2%. Nastojei konsolidirati ekonomiju i sprijeiti recesiju uslijed neminovnog pada gospodarskog rasta, Vlada je uz podrku Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke pokrenula niz reformi za jaanje bankovnog sektora, unapreenje transparentnosti javnog sektora, uvoenje modernog poreznog sustava i td. Azerbajdan, vodea zemlja u svijetu u pogledu reforme poslovne regulative, popeo se sa 97. na 33. mjesto na globalnoj ljestvici po uvjetima i pogodnostima poslovanja. U zemlji se provode reforme s naglaskom na ubrzanju procedure otvaranja poduzea, ubrzanju izvravanja ugovora, upisa imovine, poreznom rastereenju poslovanja i smanjenju ogranienja, snaenju zatite za ulagae te dobivanju kreditnih informacija. Vlada RA provodi stalne mjere za gospodarske reforme kako bi omoguila pogodnu poslovnu klimu za investicije. Uredbom predsjednika RA osigurani su propisi za poduzetnike po principu jedan prozor s pojednostavljenom procedurom pokretanja poslovanja, ime je smanjen broj postupaka za registraciju tvrtki s 15 na 1, a vrijeme
Zagreb, 14.4.2014. GOSPODARSKA INFORMACIJA 3

s 30 na 3 dana. Porez na dobit tvrtki je smanjen s 35% na 20%, stopa PDV-a je smanjena s 28% na 18%, a porez na dohodak s 55% na 14% do 25%. Prema izvjeu Svjetske banke Azerbajdan je poboljao poloaj na listi konkurentnosti i nalazi se na 51. mjestu od 133 zemalja, a na prvom mjestu je meu zemljama ZND a. Neke od prepreka koje i dalje sprjeavaju daljnji gospodarski razvoj Azerbajdana su nedostatak direktnih stranih ulaganja u ne-energetski sektor te kontinuirani sukob sa Armenijom oko regije Nagorno-Karabah. Trgovina s Rusijom i ostalim zemljama biveg SSSR-a ima sve manji znaaj dok raste trgovina sa Turskom i zemljama EU, a Turska je 2012. godine zamijenila Rusiju u ulozi vodeeg opskrbljivaa Azerbajdana. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju cijena nafte na svjetskom tritu, poloaju novih naftovoda i plinovoda u regiji te sposobnosti Azerbajdana da upravlja svojim bogatstvom energenata, sposobnosti za odrivi rast ne-energetskog sektora i sposobnosti za zapoljavanje. Azerbajdan je ve postao euroazijsko prometno vorite (230 milijuna tona tereta godinje, od toga 53 milijuna tona u tranzitu), zemlja kroz koju prolazi eljezniki Svileni put zahvaljujui izgradnji moderne luke blizu prijestolnice Baku, modernizaciji eljeznike pruge Baku Tbilisi te skoranjem otvaranju eljeznikog tunela ispod Bospora. Rade i na modernizaciji infrastrukture, autocesta i zranih luka. Dogaaj koji je obiljeio konac 2013. godine bilo je potpisivanje odluke konzorcija Shah Deniz II o financijskom dijelu dogovora meu partnerima (BP, Statoil, Lukoil, Total, Nico, Tpao), o investiranju 28 mlrd USD u projekt Shah Deniz faza II. Ovim potpuno novim dobavnim pravcem za Europu, a da nije rije o ruskom plinu, kaspijski plin iz Azerbajdana e preko TANAP-a dolaziti u Europu, a u albanskom gradu Fier na TAP e se nadovezati Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji e prolaziti iz Albanije, preko Crne Gore do Hrvatske. Hrvatski dio Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) izgraen je do Splita, a ukupna duljina plinovoda od Splita do Fiera iznosit e 516 km. Hrvatska e tako postati zemlja preko koje ide jedan od transportnih pravaca opskrbe Europe plinom. Prema rijeima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, 2020. godine e Hrvatska imati najjeftiniji plin u regiji i zaraivati na transportu. Okvirna duljina plinovoda bi bila 540 km, nazivni promjer DN 800/1000 (ovisno o dionicama), maksimalni radni tlak 75 bar, a transportni kapacitet bio bi 5 mlrd m/god. Navedeni kapacitet preliminarno je raspodijeljen na sljedei nain: 1 mlrd m/god za Albaniju, 0,5 mlrd m/god za Crnu Goru, 1 mlrd mgod za Bosnu i Hercegovinu i 2,5 mlrd m/god za Hrvatsku i susjedne zemlje. Punu potporu IAP-u kao vodeem regionalnom plinskom projektu i glavnoj okosnici plinskog prstena jugoistone Europe dala je i Energetska zajednica jugoistone Europe i Europska komisija. U postupcima ocjenjivanja Projekata od zajednikog interesa EU i Projekata od zajednikog interesa Energetske zajednice, IAP je visoko rangiran, a mogui problemi u realizaciji plinovoda Juni tok idu mu u prilog.

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom Robna razmjena

U tisuama

2009. IZVOZ UVOZ RAZLIKA

741,1 190 889,1 -190 148,0

2010.
1 888,9 332 472,3 -331 583,4

2011.
2 951,7 558 686,1 -555 734,4

2012.
46 554,5 330 980,0* -284 425,5

2013.
3 801,9 159 339,6 -155 537,7

Izvor: DZS RH * slubeni podatak iz 2013. koji nije potvren 2014.

Struktura izvoza RH 2012. 2013.

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 744 Mehaniki ureaji za manipulaciju; dijelovi 542 Lijekovi 771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi 742 Pumpe za tekuine; dijelovi 553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna 664 Staklo 081 Stona hrana (osim itarica u zrnu) 098 Jestivi proizvodi i preraevine, nesp. 635 Proizvodi od drva, nesp. 022 Mlijeko, vrhnje i mlijeni proizvodi, osim maslaca i sira 821 Namjetaj i dijelovi 691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od eljeza, elika ili aluminija 741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje 773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp. 112 Alkoholna pia Ostalo U K U P N O: Izvor: DZS RH 2012. 0 157 021 0 19 135 239 520 38 600 175 641 30 903 0 179 465 347 436 98 696 0 0 0 45 268 085 46 554 502 U tisuama 2013. % Indeks 1 775 858 46,71 451 996 11,89 287,9 329 472 8,67 272 592 7,17 1 424,6 208 885 5,49 87,2 193 990 5,10 502,6 175 574 4,62 100,0 65 195 1,71 211,0 63 974 1,68 63 415 1,67 35,3 40 041 1,05 11,5 30 173 0,79 30,6 29 519 0,78 24 332 0,64 18 708 0,49 58 155 1,53 0,1 3 801 879 100,00 8,2

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Struktura uvoza RH 2012. 2013.

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE 1. 333 Nafta i mineralna ulja, sirovi 2. 990 Nerazvrstana roba 3. 896 Umjetniki predmeti U K U P N O: Izvor: DZS RH 2012. U tisuama 2013. % Indeks 159 338 992 100,00 354 ... 251 ... 159 339 597 100,00

Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Azerbajdana BRUKETA & INI

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Prvi vei uspjeh hrvatskih firmi potpomognutih gospodarskom diplomacijom u 2014. godini bilo je potpisivanje ugovora tvrtke INFOCUMULUS d.o.o. s teleoperaterom Azerfonom, o implementaciji i odravanju sustava upravljanja odnosima s korisnicima cloud computing-a. Tvrtke iz Azerbajdana registrirane u RH Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdana o gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 11.3.2013.; objava u NN-MU: 5/2013.; stupanje na snagu: 6.8.2013.;) o Memorandum o suglasnosti izmeu Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Ministarstva kulture i turizma Republike Azerbajdana o suradnji u podruju turizma (datum potpisivanja: 11.3.2013..; stupanje na snagu: 15.5.2013..;) o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Azerbajdana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanju izbjegavanja plaanja poreza na dohodak i na imovinu (datum potpisivanja: 12.3.2012..; objava u NN-MU: 2/2013; stupanje na snagu: 18.3.2013.; objava stupanja na snagu: 3/2013) o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdan o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 2.10.2007.; objava u NN-MU: 2/2008; stupanje na snagu: 30.5.2008.; objava stupanja na snagu: 4/2008) o Memorandum o suradnji izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarskog razvitka Republike Azerbajdan (datum potpisivanja: 2.10.2007.; stupanje na snagu: 2.10.2007.;) Vanije institucije iz podruja gospodarstva Jedna od najvanijih institucija je Nacionalni fond za promociju izvoza i ulaganja http://www.azpromo.az/ Bilateralna gospodarska udruenja lankom 4. Ugovora o gospodarskoj suradnji RH i RA koji je potpisan 11. oujka 2013. predvia se osnivanje Meuvladinog povjerenstva za gospodarsku suradnju.

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vaniji sajmovi Popis vanijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Azerbaijan-Z17S1.html Javni natjeaji i ostale poslovne prilike Javni natjeaji u Azerbajdanu: http://tender.gov.az/new/index.php?inc=tender Najava dogaanja

Posebne napomene

Zagreb, 14.4.2014.

GOSPODARSKA INFORMACIJA