Izborno zakonodavstvo 1848.-1918.

KOLEGIJ: HRVATSKE ZEMLJE U 19. STOLJEU STUDENT: MARIN PAVLOVI

Sabor 1848. godine

Banskom naredbom 18. svibnja 1848. godine uvodi se novi izborni red
Sabor postaje jednodomno tijelo

Izborni i virilni zastupnici

Glasovanje je bilo posredno (seoske zajednice i upanije jedan izbornik na 500 stanovnika) i neposredno (gradovi) Ukupno 192 zastupnika

Birani po gradovima, upanijama, krajinskim pukovnijama, crkvenim jedinicama Katolike crkve i Srpske pravoslavne crkve i Kraljevskoj akademiji
Pasivno izborno pravo: preduvjet su pismenost i vjeroispovijest Aktivno: regulirano unutar pojedinih izbornih jedinica

Samo mukarci imaju pravo glasa

Krajike pukovnije i seoske opine: glavari zadruga

U gradovima (svi vlasnici nekretnina punopravni graani, diplomirane osobe i javni inovnici)

Nije donesen nikakav izborni zakon

Sabor 1861. godine

Zbog manjka izbornog zakona nedostaju propisi za provoenje izbora 1861. saziva se Banska konferencija i sabor predlae zadravanje reda iz 1848. jer omoguava provedbu izbora u Vojnoj krajini i Dalmaciji

Ukljuuje V. krajinu, Dalmaciju, Meimurje i Rijeku

Izmjene izbornog reda iz 1848.

Vojna krajina iskljuena, a zastupnici iz Dalmacije ne sudjeluju na izborima Meimurje inkorporirano s Ugarskom

Broj zastupnika bio je 120 Vjeroispovijest vie nije bila uvjet

Izmeu ostalih mogu glasati i protestanti i idovi

Sabor je prerano rasputen Nije uveden nikakav Izborni zakon

Sabor 1865. godine

Novi izborni red baziran na 1861. Broj izabranih zastupnika pada sa 120 na 74

Smanjuje virilnih zastupnika te raspored zastupnika po izbornim jedinicama

Ovim izmjenama nastoji se smanjiti uspjeh oporbe 1866.provodi se Izborni zakon no Vladar ga ne legitimira jer je elio utjecaj Vlade u izborima i radu Sabora

Zakon bi dao pravo glasa brodovlasnicima, trgovcima i vlasnicima zemljita uz visok porezni cenzus
Intelektualci i sveenstvo imali su pravo sa smanjenim poreznim cenzusom U gradovima je i dalje bio neposredan izbor U svibnju 1867, rasputen zbog odbijanja sklapanja nagodbe s Ugarskim saborom

Sabor 1865. godine

17. veljae 1867. Austro-ugarska nagodba Hrvatsko-ugarska nagodba postaje prioritet Uvodi se oktroirani izborni red Privremeni zakon o izbornom redu trojedine kraljevine Oslanjao se na izborni red 1865. Broj zastupnika smanjen na 67 Potpuno iskljueno sudjelovanje zastupnika Vojne krajine Smanjen cenzus za neposredno izborno pravo u upanijama

15 forinti u gradovima, 30 forinti u upanijama

Izborni postupak predan Zemaljskoj vladi, koja je bila zaduena i za primanje prigovora na izborni postupak

Unionisti osvajaju veinu a s time 1870. legitimiziran je i Izborni zakon.

Zakon o izbornom redu 1870.

12. rujna legitimizira oktroirani izborni red iz 1867. g. Bo je preslika izbornog reda iz 1867. osim to je izbornim odborima gradova i upanija dano pravo odreivanja izbornih jedinica Vlada postie vei utjecaj u izborima ali i dalje 1871. i 1872. unionisti gube na izborima Narodna stranka i Vlada postiu kompromis

Narodnjaci ne negiraju Hrvatsko-ugarsku nagodbu Vlada pristaje na reviziju nagodbe Ivan Maurani postaje ban

Novela zakona, 1875.

Na sazivu 1875. odlueno je da e se uvesti novele u izborni zakon 1870. Vlada vie nije utvrivala izborna podruja i sjedita Utvreno je 77 izbornih kotara (pa je tako i broj zastupnika porastao sa 67 na 77)

22 kotara glasala su neposredno a ostali posredno, gdje je svakih 50 stanovnika imalo izbornika Pravo glasa proireno je na diplomante svih struka, te nove slubenike i intelektualne kategorije

Ova novela bila je vrlo liberalna pa nije dugo ostala na snazi

Zakon o izbornom redu 1881.

Veina izbornog postupka od prije je ostala ista

77 zastupnika iz 77 kotara

Uvedene su stalne izborne liste (revidirane su svake godine)

Uveden podupanijski izaslanik kako bi se sprijeile opstrukcije izbora Stol sedmorice (osnovan 1862. a bio je vrhovno sudsko tijelo) preuzima prigovore od Vlade

Kraljevim skriptom 1881. inkorporirana je i Vojna Krajina koja do tada nije imala izborni red jer zakon nije vrijedio na njenom teritoriju 3 sijenja 1883. banovom uredbom izdan je poseban izborni red za Vojnu krajinu

35 izbornih kotara sa 35 zastupnika

Broj zastupnika u Hrvatskoj porastao je na 112 a zapoeta je izborna dualnost (dva izborna zakona u jednoj dravi)

Novela zakona, 1888.

29. rujna 1888.

Reguliran izborni sustav > prestaje izborna dualnost Broj zastupnika smanjen na 90 Uveden jedinstveni porezni cenzus u gradovima i selima (15 forinti u gradovima a 30 u selima i krajikim gradovima)
Pravo glasa imaju svi slubenici hrvatsko-ugarskih ministarstava koji djeluju u Hrvatskoj

Novela je dobila mnoge kritike poglavito zbog prava glasa jer je seosko stanovnitvo zahtijevalo ope pravo glasa, umjesto neposrednog

Ope pravo glasa zahtijevaju i Hrvatska stranka prava, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slovenije, te Hrvatska puka seljaka stranka
1903. smijenjen Khuen Hedervary -> pogodna situacija za promjene 1906. Hrvatsko-srpska koalicija dobiva velik broj glasova na izborima 1. oujka 1907. uvodi se Zakon o zatiti slobode izbor

Inkriminirani su akti manipulacije glasaima i glasovima te oduzimanje slobode izbora Kriminalne radnje kanjavali su sudovi

Zakon o izbornom redu 1910.

28. svibnja 1910. Uvodi se neposredno izborno pravo za sve

Maknut je porezni cenzus na obrazovane ljude s minimalno srednjom kolom dok je ostalima smanjen cenzus
Broj biraa skae sa 50 000 na 200 000 Posao sastavljanja listi preuzimaju gradska i opinska poglavarstva

Primjedbe rjeavaju gradska i opinska zastupstva

Uvodi se regulacija kandidacijskog postupka

Bilo tko s potporom najmanje 15 izbornika moe se kandidirati

Proglaen velikim korakom prema opem pravu glasa

Zakon o izbornom redu 1918.

11. rujna 1918. Uvodi se ope aktivno pravo glasa za sve mukarce u dobi od 24 godine Uvodi se i tajno glasovanje Pasivno pravo glasa uvjetovano je stalnim prebivalitem na podruju Kraljevine Zakon stupa na snagu 1. listopada 1918. no ve 29. listopada postaje ni tetan jer se osniva Drava SHS.