Anda di halaman 1dari 9

Pitanja Matematika 1- ljetna kola

1. Realni brojevi (skupovi brojeva N, Z, Q)


Skup realnih brojeva R je unija skupa racionalnih i skupa iracionalnih brojeva. Raunske
operacije u skupu R definirane su kao i za ostale skupove N, Z i , tj. za realne brojeve
vrijede svojstva asocijativnosti, ko!utativnosti i distributivnosti. Skup R je "ust, odnosno
iz!e#u svaka dva razliita realna broja postoji beskonano realnih brojeva. Skup R je
neprebrojiv i ele!enti skupa R prekrivaju itavu brojnu pravu.
Racionalni brojevi su brojevi nastali dijeljenje! $ cijela broja. %o&e se napisati u obliku
razlo!ka ili deci!alno" broja. Skup je "ust i on je uveden jer operacija dijeljenja nije
uvijek !o"u'a na skupu cijelih brojeva Z.
(racionalni brojevi su oni brojevi koje ne !o&e!o napisati u obliku razlo!ka npr. e,),
itd. *ada racionalne brojeve nanosi!o na pravac, budu'i da je + "ust !o"li bis!o po!isliti
da nje"ovi ele!enti prekrivaju cijeli pravac ali to nije istina jer ne pripada skupu .
Prirodni brojevi N,-.,$,/,0,...,n1 , skup N je diskretan i taj skup zadovoljava 0 Peanova
aksio!a. 2peracije na skupu N definira!o na sljede'i nain3 zbrajanje je funkcija 4 3 N5N
sa svojstvi!a !4., s6!7, !4 s6!7,s6!4n7. %no&enje je funkcija 83 N5N sa svojstvi!a
!8.,!, !8 s6!7,6!8n74!. 9 skupu prirodnih brojeva vrijede svojstva asocijativnosti,
ko!utativnosti i distributivnosti.
Skup cijelih brojeva Z -...,-n,...-$,-.,:,.,$,...n..1. Skup Z je nastao proirenje! skupa N sa
nje"ovo! ne"ativno! kopijo! i dodavanje! ele!enta : za koji vrijedi :8!,: i :4!,!. Z je
diskretankao i N sa!o to z ne!a naj!anji ele!ent. Za skup Z vrijede svojstva
asocijativnosti, ko!utativnosti i distributivnosti.
2. Binomni pouak (faktorijel,binomni koefiijenti)
Faktorijel je !ate!atika f-ija kojo! se izraunava proizvod prirodnih brojeva od . do neko"
odre#eno" n oznaeno" kao n;3 n;,n6n-.76n-$7..., :;,., .;,., $;,$8.,$, /;,/8$;,< itd.
Binomni koficijenti3 broj razliitih ko!binacija n-to" reda i k-to" reda jednak je bino!no!
koeficijentu3
!. "ompleksni brojevi# $kup kompleksni% brojeva &' (to je )*), a +to * ' Raunske
operaije s kompleksnim brojevima u al,ebarskom obliku.
Rjeenja jednad&be = 4 .,: nisu realni brojevi, zbo" to"a 'e!o skup realnih brojeva proiriti
do skupa ko!pleksnih brojeva, tako da !u prikljui!o i!a"inarnu jedinicu . Za nju vrijedi
i , -.. Skup ko!pleksnih brojeva sadr&i sve brojeve oblika z,=4>i "dje je = realni dio a >
i!a"inarni. *onju"irano ko!pleksni broj broja z,=4>i je broj z,=->i, a !odul od broja z je
nene"ativni realni broj )*)- . Raunske operacije z ,= 4> , z ,= 4>
z 4z ,= 4= 46> 4> 7i ? z z ,= = @> > 46= > 4= > 7i ? z @z ,= @= 46> @> 7i
.. /l,ebarski i tri,onometrijski oblik kompleksno, broja (prebaivanje i*
al,ebarsko, u kompleksni oblik i obratno)# raunske operaije s kompleksnim
brojevima u tri,onometriskom obliku.

*o!pleksni broj z,=4>i je jednoznano odre#en s !odulo! r i kuto! +.
Raunske operacije s ko!pleksni! brojevi!a u tri"ono!etrijsko! obliku vrijedi3
1. Matrie((to je matria' Zbrajanje i mno0enje matria' 1e2inina matria, nul3
matria, transponirana matria, simetrina'3 4rste matria).
%atrica je pravokutna tablica brojeva. Aorizontalne linije u !atrici zovu se retci!a a
vertikale stupci!a. Retke oznaava!o sa ! a stupce sa n. %atrice oznaava!o veliki!
tiskani! slovi!a.
B,
%o"u se zbrajati sa!o !atrice isto" tipa. Bko su !atrijce B i C isto" tipa tada je !atrica
D,B4C isto" tipa kao i !atrica B i C i vrijedi cij,aij4bij. %atrice se zbrajaju lan po lan i
vrijede svojstva ko!utativnosti i asocijativnosti. %atrica se !no&i sa neki! skalaro! tako da
se svaki ele!ent !atrice po!no&i s ti! broje!. %atrice Bi C !o&e!o po!no&iti sa!o ako
su ulanane, odnosno ako B i!a onoliko stupaca koliko C i!a redaka. Rezultat je !atrica
koja i!a onoliko redaka koliko i i!a prva i onoliko stupaca koliko i!a dru"a. Za !atrice
vrijede svojstva3 ..ako je u!no&ak B C definiran, u!no&ak C B to ne !ora biti. $.ako su
definirani i B C i C B tada op'enito B CEC B ne vrijedi svojstvo ko!utativnosti. /.ako je
B C,: ne !ora biti B,: ili C,:.
Jedinina matrica-dija"onalna !atrica je !atrica iji su svi ele!enti na "lavnoj dija"onali
jednaki .. 2znaava!o je sa ( ili F. Nul-matrica je !atrica iji su svi ele!enti jednaki :.
Transponirana matrica- dobije!o je tako da ele!ente redaka ne !ijenjaju'i njihov poredak
zapie!o u!jesto stupaca. Simetrina matrica je !atrica za koju vrijedi B ,B.
Dijagonalna- svi ele!enti van dija"onale jednaki :. Gornje trokutasta- svi ele!enti ispod
"lavne dija"onale jednaki :. Donje trokutasta @ svi ele!enti iznad "lavne dija"onale jednaki
:. Gednostupana- jednoretana !atrica sa jedni! stupce!Hretko!.
2. 5eterminante (&ramerovo pravilo6 i*raunavanje 2eterminanti i svojstva
2eterminanti)
Ieter!inanta je kvadratna she!a brojeva koja je jednaka neko! broju.
Neka je B re"ularna !atrica i neka je Ii deter!inanta !atrice koja se dobije ka se i-ti stupac
!atrice B za!ijeni sa vektoro! b tada su ko!ponente rjeenja sustava B=,b dane s
. .. Bko i!a!o transponiranu !atricu !atrice B tada je njihova
deter!inanta jednaka. Znai ako u deter!inanti za!jeni!o svaki redak sa odre#eni!
stupce! deter!inanta se ne !ijenja. $. Bko dva susjedna redtka6stupca7 deter!inante B
za!jene !jesta nova deter!inanta i!a vrijednost @det B. /. deter!inanta sa dva jednaka
stupca retka jednaka je :. 0. deter!inanta se !no&i skalaro! tako da se sa ti! broje!
po!no&e ele!enti sa!o jedno" stupca 6retka7. J. Bko su svi ele!enti stupca6retka7 : onda je
deter!inanta :. <. Bko su kvadratnoj !atrici ele!enti jedno" stupca 6retka7 proporcionalni
ele!enti!a dru"o" stupca 6retka7 onda je deter!inanta jednaka :. K. Bko su u deter!inanti
svi ele!enti neko" stupca 6retka7 oblika aij,Lij4Mij tada se deter!inanta !o&e predstaviti u
obliku zbroja $ deter!inante. N. Orijednost deter!inante se ne !ijenja ako se ele!enti!a
neko" stupca 6retka7 pribroje od"ovaraju'i ele!enti dru"o" stupca 6retka7 po!no&eni neki!
broje!.
!. Rje+avanje sustava linearni% je2na20bi (7ausova meto2a rije+avanja sustava
linearni% je2na20bi, "roneker3&apellijev teorem)
Pausova !etoda se sastoji u to!e da treba!o dobiti "ornje trokutastu !atricu ele!entarni!
transfor!acija!a. Qo su operacije za!jene $ retka 6stupca7, !no&enje retka skalaro!
razliiti! od : i dodavanje! neko! retku. *ronecker-Dapellijev teore! 3 sustav linearnih
jednad&bi je su"lasan ako i sa!o ako je ran" !atrice B jednak ran"u proirene !atrice
sustava. .. Bko je r6B7 R r6B b7 sustav ne!a rjeenje $. Bko je r6B7 , r6B b7 sustav je
su"lasan i !o"u nastupiti dva sluaja, a7 ako je r,n sustav i!a jedninstveno rjeenje b7 ako je
rRn sustav je neodre#en i i!a beskonano !no"o rjeenja.
.. 4ektori(2efinirati je2nakost vaju vektora, nul3vektor, *brajanje i o2u*imanje
vektora, mno0enje vektora skalarom i svojstva)
Oektor je poja! koji je uveden da bi se razlikovale veliine koje se pojavljuju u prirodi a
i!aju pravac, s!jer i intezitet, te se kao takve razlikuju od veliina koje i!aju sa!o intezitet i
zovu se skalari. Oektori su veliine odre#ene sa @inteziteto! @pravce! @s!jero!. Iva
vektora su jednaka ako se nalaze na isti! ili paralelni! pravci!a, ako i!aju jednaku duljinu i
isti s!ijer. Nul-vektor je vektor iji je intezitet jednak nuli i oznauje se kao : s naznako! za
vektor. Zbrajati vektore !o&e!o po!o'u pravila trokuta i paralelo"ra!a
2duzi!anje3
*ada vektor !no&i!o skalaro! novi vektor 'e i!ati svojstva3 pravac isti kao vektor a,
intezitet La,SLSSaS, s!ijer ovisan o skalaru L. Bko je LT: s!jer vektora a ako je aR: s!jer
suprotan od vektora a.
8. "oor2inati*aija prava, ravnine i prostora, ra2ijus vektor, vektori u
kor2inantom sustavu, 2uljina vektora, je2inini vektor)
-Koordinatizacija praca3 2dabere!o pravac p kroz toku d te na nje!u nanese!o brojevi
pravac tako da je nula u toki :. Gedinini vektor i definira!o kao i,2( pri e!u je broju .
brojevno" pravca pridru&ena toka (. Svakoj toci Q koja le&i na pravcu p jednoznano je
pridru&ena !jerna apcisa = i vektor 2Q. 2Q,= 2(,=i
Koordinatizacija ranine3 9 ravnini ) koja le&i u prostoru U prvo odabere!o toku : i kroz
nju provue!o dva oko!ita pravca koji le&e u toj ravnini. Na ti! pravci!a definira!o
koortinatne sustave 6:,i7 i 6:,j7 pri e!u je i,:( j, :G SiS,SjS,..
!adijus ektor" ako u prostoru U odabere!o toku :, svakoj toki P pridoda jednoznano
odre#en vektor 2P. Oektor 2P je radijus-vekrot ili vektor polo&aja toke P u odnosu na
hvatite 2. Svi vektori u koordinatno! sustavu su jednoznano odre#eni udaljeno'u od
ishodita : i jedinini! vektoro! i,j,k. Duljini ektora SaS, . Jedinini ektor
a,: je vektor 3
Gedinini vektor i!a duljinu ., kolinearan je vektoru a i i!a istu orijentaciju. Oekroti i,j i k su
sa!i svoji jedninini vektori.
9. $kalarni pro2ukt, vektorski pro2ukt, mje+oviti pro2ukt svojstva i primjene
Skalarni produkt vektora a i b je broj 3 a b,SaSSbS cosR6a,b7. Iefinicija skalarno" produkta
o!o"u'ava raunanje kuta iz!e#u dva vektora cosR6a,b7,
#ektorski produkt vektora a i b je vektor c,a=b takav da je ScS,SaSSbS sinR6a,b7 ako je ScST: tada
je c a, c b. Po!o'u vektorsko" produkta !o&e!o jednostavno bez skiciranja izraunati
povrinu trokuta, provjeriti le&e li / toke na isto! pravcu i !o&e!o izraunati povrinu bilo
koje" poli"onalno" lika u prostoru.
$je%oiti produkt vektora a,b i c je broj 6a=b7c,Sa=bSScScosR6a=b,c7. %jeoviti produkt jednak
je volu!enu ili ne"ativnj vrijednosti volu!ena paralelopipeda koje" razapinju vektori a,b i c.
Po!o'u !jeovito" u!noka !o&e!o raunati volu!ene svih tijela koja su o!e#ena sa!o
ravni! ploha!a i le&e li etri toke u ravnini.
:. ;rava i ravnina
&raac p je u prostoru U zadan sa dvije toke Q. i Q$ . Para!etarska jednad&ba pravca
=,=.4at, >,>.4bt, z,z.4ct eli!inacijo! para!etra t dobiva!o kanonsku jednad&bu pravca 3
.. Pravci p. i p$ su paralelni ako za njihove vektore s!jerova vrijedi s.,ts$. Paralelni pravci
!o"u ali i ne !oraju le&ati jedan na dru"o!e. $. Pravci p. i p$ su oko!iti ako za njihove
vektore s!ijerova vrijedi s. s$,:. 2ko!iti pravci se !o"u sije'i a !o"u biti i !i!os!jerni.
!anina ) je u prostoru U zadana sa tri toke Q.,Q$,Q/ koje ne le&e na isto! pravcu.
Gednad&ba ravnine kroz toku i!a Q.6=.,>.,z.7 i!a oblik B6=-=.74C6>->.74D6z-z.7,:
sre#ivanje! dobiva!o op'i oblik koji iz"leda B=4C>4Dz4I,:. ..
Ravnine ). i )$ su paralelne ako za njihove nor!ale vrijedi n.,tn$. Paralelne ravnine !o"u
ali i ne !oraju le&ati jedna na dru"oj. $. Ravnine ). i )$ su oko!ite ako za njihove nor!ale
vrijedi n. n$,:. 2ko!ite ravnine se sijeku u pravcu.

1. Brojni ni*ovi (,ranina vrije2nost ni*a)
Niz realnih brojeva je svaka funkcija a3N5R. Croj a6n7,an je n-ti lan niza. Niz oznaava!o
a.,a$,a/,...,an. Crojni niz je preslikavanje skupa prirodnih brojeva u skup realnih brojeva.
Qoka na"o!ilavanja niza je toka u kojoj u okolini !a koliko ona !ala bila nalazi
beskonano !no"o lanova niza, a van te okoline konano !no"o. Bko niz i!a jedno
"o!ilite onda on konver"ira i naziva!o "a "ranino! vrijedno'u niza ili li!eso! niza.
Bko nije konver"entan onda je diver"entan.
2. <unkije realne varijable ((to je funkija' (to je 2omena a +to ko2omena'
5efinirajte6 ome=ena, parna, neparna, rastu>a, perio2ika)
Vunkcija ili preslikavanje je jedan od najva&nijih !ate!atikih poj!ova koji predstavlja
preslikavanje ele!enata iz jedno" skupa 6do!ena7 u dru"i 6kodo!ena7. Pri to!e
preslikavanje !ora biti jedinstveno, tj. svaki lan do!ene se preslikava u tono jedan lan
kodo!ene. Domena je podruje definicije funkcije ili skup svih brojeva = za koje funkcija
f6=7 postoji. Kodomena skup brojeva koje funkcija !o&e popri!iti, oznaava!o ih sa > ili
f6=7. Vunkcija f je ome'ena ako postoji broj ! takav da je Sf6=7SR! za svaki =WI. Vunkcija f je
parna ako je f6-=7,f6=7, a neparna ako je f6-=7, -f6=7. Vunkcija f je rastu(a ako je =.R=$
5f6=.7Rf6=$7. Vunkcija f je peridina ako postoji broj PE: takav da za svaki =WI vrijedi
f6=4P7,f6=7.
!. ?lementarne funkije (2efinirajte i nartajte slje2e>e elementarne
funkije6polinom n3to, stupnja, raionalna funkija, n3ti korijen,
tri,onometrijske funkije, eksponenijalne i lo,aritamske funkije).
&olinom n-tog stupnja 3 Naje'i oblici polino!a su 3-Xinearna funkcija 6polino! . stupnja7 @
*vadratna funkcija 6polino! dru"o" stupnja7. Xinearna funkcija i!a oblik pravca i i!a op'i
oblik f6=7,k=4l. *vadratna funkcija i!a oblik parabole i i!a op'i oblik f6=7, 4b=4c.
Svaka kvadratna funkcija i!a jedan ekstre! ako je konveksna tada i!a !ini!u! a ako je
konkavna !aksi!u!. Qa se toka ujedno naziva i tje!e parabole.
!acionalnu funkciju definira!o kao inverznu funkciju funkcije ili njene restrikcije
ukoliko je n paran.
)ksponencijalne funkcije" 2p'i oblik iz"leda >, . Io!ena ove funkcije je skup svih realnih
brojeva. Fksponencijalna funkcija je uvijek pozitivna. *arakteristika svake eksponencijalne je
da sijee ordinatu u toki ..
*ogaritamska funkcija" i!a op'i oblik f6=7,lo"a=, lo"arita!ska funkcija je inverzna sa
eksponencijalno! funkcijo! to znai da se te dvije funkcije ponitavaju. Io!ena
lo"arita!ske funkcije je intervalR:,YT i u kordinatno! se sustavu nalazi desno od ordinate.
Trigonometrijske funkcije"Vunkcija sin= i co= su o!e#ene u intervalu Z-.,.[, sin= je neparna a
cos= je parna.
Po!o'u sinusa i kosinusa definira!o tan"ens i kotan"ens. Qan"ens nije definiran u nul-
toka!a kosinusa dok konat"ens nije definiran u nul-toka!a sinusa.
.. @imes funkije i nepreki2nost funkija(vrste preki2a i primjeri)
Bko se vrijednost funkcije f6=7 pribli&ava vrijednosti a kada se nezavisna varijabla =
pribli&ava toki =o, tada ka&e!o da f6=7 te&i pre!a a kada = te&i pre!a =o odnosno f6=75a
kada =5=o. Croj a je li!es ili "ranina vrijednost funkcije f kada =5=o odnosno

Neprekidnost "Vunkcija f je neprekidna u toki =oWI ako je
Vunkcija f je neprekidna na skupu B\I ako je neprekidna u svakoj toki skupa B. Vunkcija f
je neprekidna ako je neprekidna u svakoj toki svo"a podruja definicije I.
#rste prekida3 Neka je funkcija f definirana u nekoj okolini 6=o-M,=o4M7 osi! !o&da u sa!oj
toki =o. .. Vunkcija f i!a uklonjiv prekid u toki =o ako je
pri e!u f ili nije definirana u toki =o ili je
f6=o7Ea. Prekid se ukloni tako to se definira f6=o7,a.
$. Vunkcija f i!a prekid prve vrste u toki =o ako su li!esi sljeva i zdesna u toki =o konani
i razliiti. /. Vunkcija f i!a prekid dru"e vrste u toki =o ako je bare! jedan li!es sljeva ili
zdesna beskonaan ili ne postoji.
8. 5erivaija(2efiniija i ,eometrijska interpretaija)
Vunkcija f3I5r je derivabilna u toki =oWI ako postoji li!es
Croj f6=o7 je derivacija funkcije f u toki =o.
9. Aeoremi 2iferenijalno, rauna i primjene (@Bospitalovo pravilo i raunanje
limesa neo2re=eni% oblika)
*od raunanja li!esa !o&e se pojaviti jedan od K neodre#enih oblika a to su
Neodre#eni oblici :H: i YHY rijeavaju se po!o'u Xhospitalovo" pravila a ostali se oblici
svode na ova dva. Xhospitalovo pravilo vrijedi neodre#eni oblik YHY te za li!ese i derivacije
zdesna i slijeva, a tako#er se !o&e upotrijebiti vie puta uzastopce ako se ponovo pojave
neodre#eni oblici. Pri!jer3

:. Re2 realni% brojeva (nu0an uvijet konver,enije i kriterij konver,enije).
Red realnih brojeva je zbroj beskonano pribrojnika koji se nalaze u zadano! poretku
koristi!o oznake
Croj an je n-ti lan reda.
Bko je red konver"entan tada je li! an,:. Qeore! se !o&e iskazati i na dru"i
nain ako je li! anE: red diver"ira.Bko su i redovi sa pozitivni!
lanovi!a. Qada vrijede sljede'i kriteriji konver"encije ..Poredbeni
kriterij3red konver"ira ako i!a konver"entnu !ajorantu a obratno diver"ira. $. Poredbeni
kriterij $ /.I Ble!bertov kriterij 3 Neka je
Bko je +R. tada red konver"ira a ako je +T. tada an
diver"ira.
0. Dauch>ev kriterij ako je +T. red an konver"ira a +R. obratno.
J.Raabeov kriterij ako je +T. red an konver"ira a +R. obratno.
C. AaDlorov re2
Qa>lorov red predstavlja prikazivanje funkcije kao beskonano" reda lanova izraunatih iz
derivacija funkcije u jednoj toki.
Red potencije zove se Qa>lorov red ili Qa>lorov razvoj funkcije u toki =o. Qa>lorov razvoj u
toki =o,: je %acXaurinov razvoj