Psi u trgovitu

Ivan Aralica















O ARALICI
Ivan Aralica roen je 1930. godine u mjestu Promina kod Knina. Nakon
zavretka Uiteljske kole u Kninu neko je vrijeme radio po manjim mjestima
Dalmatinske zagore. Diplomirao je junoslavenske jezike i knjievnosti na
Filozofskom fakultetu u Zadru 1961. godine, te radio kao upravitelj, ravnatelj, i
profesor srednjih kola u Zadru. Aktivno je sudjelovao u javnom ivotu tijekom
hrvatskog proljea, ije je ideje otvoreno zagovarao. Nakon njegova sloma
prisiljen je napustiti ravnateljsko mjesto. Kao srednjokolski profesor radio je
sve do 1990. godine, kada se ponovno ukljuuje u politiki ivot kao lan
Hrvatske demokratske zajednice. Od 1992. postaje lanom HAZU Razred za
knjievnost. U ranijem je razdoblju knjievnog djelovanja pisao socijalno
angairanu prozu u kojoj analizira drutvene promjene u poslijeratnom razdoblju
(Svemu ima svoje vrijeme, 1967., Filip, 1970.).


OPCEINTO O ROMANU
Povijesni roman Psi u trgovitu objavljen je 1979. godine, a Aralica je za njega
dobio nagradu Ksaver andor Gjalski.
Pse u trgovitu karakterizira pomalo neobian spoj tradicionalnog naina
pripovijedanja iz perspektive sveznajueg pripovjedaa, (Redovito se iznosi
detaljan opis, podrijetlo, karakter i ivotna putanja, svih malo znaajnih likova )
dok je kompozicija modernije zamiljena: krajnje epizodina i fragmentarna, bez
vrste fabulrane niti. Ta obiljeja odvajaju ovaj roman od tradicionalnog modela
povijesnog romana, iako Araliini romani u osnovi dijele tu tradiciju.
Najuoljivija tenja Araliina stila je tenja da se zbivanja prokomentiraju, esto
u formi poente, doskoice ili narodne izreke.
Znaci nema fabularne niti, fabula je fragmentirana, nize se u epizodama,u
raznim oblicima
KOMPOZICIJA
Roman je sastavljen iz triju dijelova, koji su meusobno labavo povezani:
-vremenski (radnja se odvija u 16. stoljeu),
-prostorno
-okvirnom temom vlasti te prikazom proizvodnje -povijesti u sredistima moci u
16. Stoljecu.
-nekim likovima (Sulejman,Nurbanu,Mustafa)
Prie su povezane tehnikom asocijacije

1.DIO

U Prvom dijelu trilogije, Nekamo mora, pria je Antuna Vrania, erdeljskog
biskupa i veleposlanika. Pisan je uglavnom u epistolarnom obliku, tj. u pismima
koje je Antun sa putovanja slao bratu Mihovilu Vraniu, inae ocu Fausta
Vrania.
U prvih nekoliko poglavlja upoznajemo dvojicu brae kroz povijest njihove
obitelji.
Brigu o kolovanju dvojice mladia preuzeli su ujaci, izdano ih pomagali dok
su se kolovali na poznatim europskim uilitima, i pripremali ih za slubu
sveenika. Nakon kolovanja Antun se smjeta u Erdelju, na kraljevom dvoru, i
alje manje sposobnog Mihovila u rodni ibenik. Nakon majine smrti, otac se
ponovo eni Anelijom Ferra. Jos je jednom, na putu iz francuske u Erdelj,
svratio u ibenik, gdje ima aferu sa Mandaljenom Lukai, pa ostavivi glasine
za sobom, zauvjek odlazi iz ibenika.
Sljede pisma sa putovanja u Budim.
U pismima sa ajke kojom putuje Dunavom Antun pie o priredbi kojoj su
svjedoili u Pounu, o posjetima dvorcu Matije Korvina, i njegovoj knjinici,
koji bude u njemu sjeanja na vrijeme provedeno u njemu,i na Izabelu

Po dolasku u Stambol, Na ulicama je na stotine pasa,koji su najvjerojatnije
istjerani od vlasnika,kao svojevrstan docek. Pogiba Ivan Gal koji je u Stambolu
htio isposlovati pustanje na slobodu svoga brata Adama.
Susret sa Mehmed pasom Sokolovicem najava je drugog dijela Premda u
nepovoljnoj poziciji, Vrani ipak uspijeva ishoditi djelomino povoljne uvjete
za mir meu carevinama.
Osim pisama, nalazimo i krae narativne ulomke u kojima kroz razne zgode
poblie upoznajemo lik Antuna: njegov vanjski izgled, navike, njegov odnos
prema enama i drutvenu osobu.
Samo po vanjtini Vrani nije bio ni lijep niti ruan, mogao je biti i jedno i
drugo, a kakav e zaista biti, ovisilo je o njegovu duhu. A imao je i dovoljno
duha i dovoljno rjeitosti da svojim nastupom pred enama priskrbi epitete i
drag je , i pristao je.
Nakon Antunova djetinjstva i obrazovanja te povijesti njihove obitelji, prelazi se
na pojedine epizode iz erotskog ivota, premda je Vrani bio crkveni
dostojanstvenik. Magdalena Millaversi, prva znaajnija ljubav Vranieva,
rodom Venecijanka iz obitelji Albrizzi, proveo je ljeto u njenoj palai u
Mlecima. Sljedei put kad je doao tamo naao se jednak u krugu njenih
oboavatelja.
Tako ga je Magdalena Millaversi naucila ljubiti povremeno i usput.

Tu je i veza s priprostom ali lukavom Urulom, koja je u toj vezi zatrudnjela, a
Vrani morao priznati dijete i platiti povei novani iznos.
Tako je Vrani uz Urulu nauio da tuu enu nije toliko teko osvojiti, koliko
se teko od nje bez poraza, bruke i gubitaka rastati.

Posljednje, 12. poglavlje prvoga dijela trilogije iskreno je pismo bratu Mihovilu
u kojem progovara o njegovu poloaju u situaciji pregovora sa Carigradom.

Sebi samom,dragi Mihovile, nalik sam na ovjeka malena kao penino zrno,
koji se nekim udom uvukao u rupicu medu kotae. Nad njim se okree golem
kamen i melje sve ivo pod sobom, a ispod njega je tvrdo, pa se rupica ne da
izdupsti vise nego sto je izdubljena. U meljavi se donji i gornji kamen
meusobno bruse,a rupica svakim danom postaje sve plia. Jednog ce se dana
naii na ravnu, kao i druga zrna, Ali, dok sam u rupici, ne mirujem, izuavam
gradu mlina. Hou znati kako su tesani i uljebljeni njegovi vitlovi, od kakva su
mu drva poluge, iz kojega kamenoloma kolesa,od kakvoga prua pleteni
koevi.

Vidi se ovdje Aralicina sklonost prispodobama, komentiranje kroz poente
Spominje i dva sna. Karavanu, i Pse u trgovitu. U prvome jae u karavani uz
Sutjesku, ne znajui kuda karavana ide i tko je vodi. Na jednom zavijutku
susree sebe, koji mu objanjava kako se izgubio.

uj, kae on meni, ona dvojica do tebe u koloni, prednji i stranji, najljui
su ti protivnici. Prvi zato sto ga sustie i potiskuje, a stranji zato sto mu stojis
na putu. Tako je svima u povorci, i svi su u istom polozaju: i ugrozavaju i
ugrozeni su. Tko ce onda primati stranca u svoju vrstu?

Drugi san se dogada na pustari izmedu Nikopolja i Cervena. Sa karavanom, u
sumrak dolazi u trgoviste,ulazi u kucu,gdje nalazi gospodaricu. Gospodarica,kao
kipovi kraj rimskih foruma,nema glavu.On zbog toga ne osjeca nelagodu. On joj
daje glave tri zene: Magdalene,Izabele i Ursule.Kada zeli otici od nje,ona mu
objasnjava da se kod nje sklonio od pasa.

Boze,zar covjek ne moze nista kazivati a da sebe ne odaje!

Psi laju,karavane prolaze.


2.DIO
U nastavku se Antun Vrani vie ne pojavljuje, nego se fabula koncentrira na
likove koji diktiraju politika zbivanja u vrhu Osmanskog Carstva. Sredinji lik
drugog dijela, MA SAMOSIJEK je Sulejman II, poznat i kao Sulejman
Velianstveni.
U prvih pet poglavlja upoznajemo najmonije ljude oko Sulejmana koji bi se
svakog dana nasli kod Sulejmana na razgovoru i veeri.
Rustem Opukovi (Veliki vezir,koji svoju mo duguje braku sa Sulejmanvom
keri Mirimah, pri lovu radi pokolj,i mrzi pjesnistvo i pjesnike),
Ahmed (koji u svim prilikama ima prijatno lice, oboava lijepe knjige i lijepe
ene),
obrazovani emsudin Ahmetovi(slojevit i zamrsen covjek koji je prema sultanu
najneovisniji)
Eunuh Ibrahim (zaduen za sultanove prljave poslove,).

PRIA O VLADARU ITNOG POLJA
Ahmed predlozi da se iscita iz Mustafine knjige.
Prica o Perijandoru, Korintskom diktatoru u potrazi za mudracem koji ce mu
dati savjet kako da postigne potpuno samovlasce. Neki su mu predlozili
Trazibula iz Mileta,te posalje poslanika po savjet. Nakon sto se poslanik
nekoliko puta vratio sa pricama o ruckovima,setnjama,ali bez savjeta,odlucio je
osobno posjetiti Trazibula.
Trazibul ga je odveo na setnju poljem,gdje mu je neizravno pokazao sto mu je
ciniti: isukao je mac,i stao rezati sve klasove jecma koji su izrasli vise od ostalih

Zatim slijede pripovijesti o Sulejmanovim enama: o Nurbanu, zapravo
Venecijanki Domeniki i Rokselani iz Galicije. Javljaju se spletkeu vezi sa
sultanovim nasljednikom Mustafom, kojega je Sulejman imao s Nurbanom.

Nurbanu (Svijetla Gospoda) nadjenuli su joj Alipoturkovi ljudi kada su je
zarobili u Aegliji,odlucivsi da je odvedu Sulejmanu.Nije bila kao ostale
ropkinje: dok je ona ostala sama, nenaceta, u njima nije ostajalo nista.Bila je
prije gusarskog broda pastorka,pod imenom Domenika.





Sulejmanu dolazi pismo od vezira Rustema:upozorava ga na sina Mustafu,koji
bi mogao predstavljati opasnost,jer se uzdize iznad oca,i
Nakon sto je dobio pismo,Sulejman je sanjao san:Mustafa mu je preoteo
zenu.Gleda ih sa obrambenog zida,kako secu prislonjeni rame uz rame.

Prica o macu krvnika Gaspara Heidharta prica o ukletom macu koji je postao
znak za odlazak u rat u Hrvatistanu
Na pohodu prema perzijskoj granici vojska se utaborila kraj rijeke u blizini
grada Ergelija.Sulejman je poslao pismo sinu Mustafi da mu se pridruzi sa
njegovom vojskom.Sedam dana nakon pojavio se Mustafa,i podigao sator veci i
raskosniji od Sulejmanova.Sutradan, nesto prije devete ure kad je Mustafa imao
doci u posjet ocevu cadoru, kod Sulejmana je zasjedalo vijece
komandanata,kada je postavio pitanje: -Moze li se kolski kotac vrtjeti ako ima
dvije glavine i dvije osovine?

Nakon smaknua svoga sina,Sulejman je ubio i Ibrahima,svog prijatelja od
djetinjstva,jer se odluio nazivati Sultan vojskovoda.Rustem je otjeran u
Stambol,a Ahmed je imenovan novim visokim vezirom,a dvije godine kasnije
ubijen i glava mu je izloena ispred carskog dvora.














3.DIO

Trei dio, KOA ZA BUBANJ, zapoinje obiteljskom idilom Nurbanine
obitelji, koju ine majka, svestrano nadareni Mustafa u braku s Esmom te
osjetljivi i depresivni mlai Mustafin brat, Dihangir. Majinom srmu
zapoinje krah sretne obitelji: Dihangir duevno obolijeva, a nakon Mustafina
smaknua ubiju i Esmu i njihovu djevojicu.
Dihangira alju u zloglasni zatvor gdje on zatie neke od sudionika u pobuni
protiv Sulejmana. Pobunu u Solunu pokrenuo je Sulejmanov pisar,
predstavljajui se kao Mustafa. Roman zavrava biljekama ljetopisca admana
o posljednjim Dihangirovim danima u Alipoturkovoj tamnici.



Opcenito
Antun vranid
Zapolje. Vranid se

misije u Vatikanu, Engleskoj, Turskoj.

Vranid je vrlo svestran, humanistiki lik. Iako je imenovan biskupom, a kasnije
privlae ga


U romanu nalazimo i drugih oblika,kao npr. pismoMarina
Vendramina,mletackog poslanika u Carigradu

STIL
Pse u trgovitu karakterizira pomalo neobian spoj tradicionalnog naina
pripovijedanja iz perspektive sveznajueg pripovjedaa, dok je kompozicija
modernije zamiljena: krajnje epizodina i fragmentarna, bez vrste fabulrane
niti (to je preputeno itatelju). Ta obiljeja odvajaju ovaj roman od
tradicionalnog modela povijesnog romana, iako Araliini romani u osnovi dijele
tu tradiciju. Najuoljivija tenja Araliina stila je tenja da se zbivanja
prokomentiraju, esto u formi poente, doskoice ili narodne izreke.
SIMBOLIKA
Naslov Psi u trgovitu kljuna je metafora za svijet moi, politike, intriga i borbe
za opstanak. rtve vlasti nisu samo podanici: kruta pravila jednako melju i one
na vrhu, pa i samog Sulejmana; zato su svi stalno na oprezu i sve se pomno
vae.
Nedvojbene su i aluzije na moderni totalitarizam; pritisci silnika, kad imaju
neogranienu vlast, mogu biti otvoreno grubi ili sofisticirani, ali im se ne moe
umai, a oni koji im se ele ukloniti (Nurbanu, Dihangir, Esma), neizbjeno
postaju rtvama svemone vlasti.
Postavivi strukturu novoga povijesnog romana, iji je glavni predstavnik, Ivan
Aralica, nudi vieglasnost i subjektivnu viziju izabranih povijesnih trenutaka, pa
nam se svako od ponuenih vienja ini legitimnim i moguim. Svaka pria s
kojima se susreemo: Antunova, Sulejmanova, Nurbanina, Rokselanina,
Mustafina, Dihangirova i njihove prie koje su nam ispriali (recimo
samo Pria o vladaru itnoga polja) ponovno gradi sliku povijesnoga dogaaja
kojemu prianje svjedoi umorstvu sultanovih sinova kao vjeita straha
monika od gubitka vlastodrake moi pa ak i po cijenu zatiranja vlastita
sjemena. Karakteristika je novog povijesnog romana individualizacija povijesti,
ali i njezina univerzalna ponovljivost. Slaem se s tvrdnjom da se povijesne
prie uvijek iznova zaodjevene u nove drutvene kostime. Evo samo jednog
primjera iz dnevnih vijesti Egipat je gotovo zavrio u krvi jer se jedan silnik
nevoljko odrekao svoga prijestolja!