Uzemljivanje - C. Ober, S. T. Sinatra, M. Zucker

Veina ljudi eli maksimalne zdravstvene uinke za minimalno uloenog
truda. Ovo je to to traite! Uzefnljivartje vani daje brojne rezultate za

najmanji mogui trud stoga morale uloiti. Truda ustvari ni nema!"
- MR. SC. DAVID WOLFE, AUTOR KNJIGE SUPERHRANA:
HRANA I MEDICINA BUDUNOSTI
Povratne informacije koje dobivamo od pacijenata toliko su dobre da,
kao lijenik, mogu sa sigurnou rei da e ovo promijeniti ivot ljudi.
- DAVID GERSTEN, DR. MED., AUTOR KNJIGE PROSVJETLJENJE
ILI GUBITAK RAZUMA?
Ovo djeluje! Puno toga obeava. Neto jednostavno to bi se trebalo
primjenjivati posvuda.
- RICHARD DELANY, DR. MED., MILTON, MASSACHUSETTS
Uzemljivanje oznaava revolucionarnu prekretnicu u zdravstvu koja e
vam promijeniti ivot. Proitajte ovu knjigu, uzemljite se i otponite pro
ces eliminacije ciklusa stresa i bolesti.
- MARTIN GALLAGHER, DR. MED., AUTOR KNJIGE VODI DR.
GALLAGERA ZA MEDICINU 21. STOLJEA
Predivna knjiga! Uzemljivanje je povratak iscjeliteljskoj moi prirode.
Znanstveno utemeljeno i intuitivno ispravno, to je jednostavan a moan
nain da obnovile svoje zdravlje na svim razinama.
- HYLA CASS, DR. MED., AUTORICA KNJIGE 8 TJEDANA
DO IZVRSNOG ZDRAVLJA
Uzemljeno spavanje jami mi vrst i neometan san. Budim se svjea,
ak i usprkos svim svojim putovanjima.
- MIRANDA KERR, SUPERMODEL
Uzemljivanje mi j e bilo od velike pomoi u procesu oporavka od ozljeda
i iscrpljenosti. Sada se u sport vraam snaniji i osjeam se puno bolje."
- CHRIS LIETO, TROSTRUKI POBJEDNIK TRIATLONAIRONMAN
Uzemljivanje
Najvanije zdravstveno otkrie ikada?
Cl i n t o n O b e r
St e p h e n T. Si n at r a, dr. m ed .
M ar t i n Zu cke r
TELEDISK 2013.
Biblioteka
Zdravlje
Nakladnik
TELEdisk d.o.o.
Naslov originala
' Earthi ng
Copyright za Hrvatsku TELEdisk d.o.o.
Urednik biblioteke
Darko Imenjak
Prijevod
Mario Savor
Lektura
prof. Kristina Stojanovi
Grafika obrada
TELEdisk d.o.o.
Design naslovnice
Vladart&design
Tisak
Denona d.o.o..
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 864276
ISBN 978-953-7903-11-4
%
/
Sadraj
Predgo vo r Dr. J am es L. Oschman , ix
DIOPRVI
Zato nismo zdravi - veza koja nedostaje
1 . El e kt r i n o vi i va e l e k t r i n i p l an e t , 3
2. Si n d r o m o d sp o j e n o st i , 15
DIODRUGI
Osobna otkria
3. P o n o vn o sp aj a n j e : pri a Cl i n t a O b er a, 29
4. I zazo vi am at e r sk o g zn a n st ve n i k a , 39
5. O t kr ie k ar d i o l o ga : p r i a St e ve a Sin at r e , 53
DIOTREI
Povezivanje sa znanou
6. I sko n ski p r o t u u p al n i l ij e k, 61
7. P o sl o i t i ko cki ce , 79
DIOETVRTI
Kronike o uzemljivanju
8. U ze m l j i van j e 101: kako se p o ve zat i ? , 103
9.De se t ak go d i n a u ze m l j i va n j a : za p a a n j a Cl i n t a O b er a, 113
10.P o vr at n e i n f o r m aci j e : t o l j u d i kau o u ze m l j i va n j u , 125
1 1 . U ze m l j i va n j e i srce: kako t o vi d i St e ve Si n at r a, 171
i
1 2 . e n ska ve za: u ze m l j i va n j e i e n e , 189
13. Ve za sa sp o r t o m : u ze m l j i va n j e na d j e l u , 205
14. A u t o m o b i l i i vo n j a: u ze m l j i va n j e na p u t u , 219
15. Veza sa i vo t i n j a m a : u ze m l j i va n j e i k u n i l j u b i m ci , 223
16. Veza s b u d u n o u : r e vo l u ci ja u ze m l j i va n j a na p o m o l u , 229
Dodaci
A. Te h n i ke n a p o m e n e o u ze m l j i va n j u i m e t o d a m a u ze m l j i va n j a , 237
B. Fi zi ka u ze m l j i va n j a : r asp r ava o o n o m e t o d a n a s zn a m o , 244
C. Izvo r i , 257
D. P o p is si m p t o m a i p r ae n j e n ap r e t ka, 258
E. Izab r an e b i l j e ke , 259
F. U ze m l j i van j e u Hr vat sko j , 263
Zah val e , 264
0 au t o r i m a, 268
Uzemljivanje
Ako j e m o gu e , o vu kn ji gu i t aj t e sje d ei t ako da vam bo sa st o p al a
do ti u Zem l j u : t ravu, l ju n ak, p r ai n u , p i j esak ili beto n.
U isto et e vr i je m e d o i vj e t i o no o emu it at e - kako ko n t akt sa
Ze m l j o m o i vl java pri ro dn o el ekt r i n o st an j e vae ga ti jel a.
Po zit ivn a p r o mjen a ko ju o sjet it e p o etak j e pr o cesa t i je ko m ko jega vae
tijelo p o lako p ro i ma svep r isu t n a i u vi j ek p r isu t na i scj el ju j u a ener gi ja
Zemlj e.
To j e u ze m l j i van j e , n evjero j at n o j e d n o st avan , si gu r an i pr ir o dan
p o st u p ak u b l aavan j a bo li i stresa.
U sjeanje na Kay Wilson koja mije bila od ogromne pomoi kada j e
Uzemljivanje jo bilo u povojima, i uz posvetu svim onim brojnim dobrim
ljudima koji su vidjeli da j e Uzemljivanje neto doista posebno i koji su
mi dali potrebno ohrabrenje i podrku da nastavim te da znanje o njemu
ustupim svijetu koji ga nasuno treba.
i
- C LI N T O N O B E R
l a moga sina Stepa koji j e prevladao umalo smrtonosno elektrozagaenje
koje mu j e unitilo est godina ivota i koji se oporavio uzpomo
uzemljivanja. Nauio si me toliko mnogo o ilavosti ljudskoga duha i koliko
snano pozitivne misli i Ijubav utjeu na proces izljeenja. Duboko sam ti
zahvalan na svemu to si me nauio, ali beskrajno mnogo vie na radosti da
te jo uvijek imam kraj sebe.
- ST EP H EN SI N A TRA
Za Rositu, kao i uvijek, te za budui odnos prema naemu planetu, takav da
na najvelianstveniji mogui nain stvaramo promjene.
- M A RT I N ZU CKER
Predgovor
Dr. James L. Oschman
Autor knjiga Energetska medicina:znanstvene osnove i
Energetska medicina u terapeutici i poboljavanju ljudskih
uinaka
va knjiga je nevjerojatna pria o otkriu, procesu koji ete
vi, itatelji, uskoro i sami iskusiti dok budete itali stranice
koje slijede.
Rijetko je to iskustvo skromnosti za znanstvenika kad ima
priliku istraivati novo podruje - a ova pria govori upravo o
tomu - i sudjelovati u istraivanju koje u ljudski ivot zavidnom
brzinom unosi bolje zdravlje i veu koliinu sree. Za mene je
to bio uzbudljiv i izazovan proces. Bio sam primoran postavljati
pitanja koja nikada prije nitko nije postavio. Odgovori su sezali
od fascinantnih do zapanjujuih i bacili su novo svjetlo na neke
od najvanijih nerazrijeenih problema na polju fiziologije i me
dicine.
Meu mnogobrojnim iznenaujuim otkriima koje ova
knjiga donosi jest i oit, temeljan, a opet esto previan odgovor
na pitanje o upalama - koje se smatraju sredinjim zdravstve
nim problemom naega vremena - koji e svakako posluiti kao
temelj mnogim akademskim istraivanjima i doktorskim diser
tacijama u budunosti. To kaem nedvosmisleno, kao iskusan
akademik na polju stanine biologije i biofiziar s velikim brojem
ix
X
objavljenih radova u vodeim svjetskim znanstvenim asopisi
ma. Istraivanje koje donosi ova knjiga iz posve neoekivanog
ugla iznosi snanu argumentaciju o porastu upala i, to je najva
nije, to uiniti da ih se izbjegne.
itajui ovu knjigu ubrzo ete saznati neke duboke i po ivot
dalekosene injenice koje prije niste znali o naem odnosu s
planetom na kojem ivimo. Nauit ete tako, na primjer, kako
elektroni igraju glavnu ulogu u tom odnosu. Uloga elektrona u
biologiji i zdravlju ve je niz godina moja omiljena tema. Od po
sebne vanosti za moja istraivanja elektronskih aspekata ivota
bila je suradnja tijekom 1980-ih sa skupinom vodeih znanstve
nika koji se bave ovim podrujem, a koju su inili nobelovac
Albert Szent-Gyorgyi i kolege iz raznih dijelova svijeta iz La
boratorija za biologiju mora u Woods Holeu u Massachusettsu.
Velik broj tih velikih i odgovora eljnih umova bili su inenjeri
elektronike i strunjaci na polju znanosti o materijalima koji su
odabrani za prouavanje podruja koje je on stvorio i prozvao
elektronskom biologijom. Dr. Szent-Gyorgyi vaio je za jednog od
vodeih znanstvenika dvadesetog stoljea, a njegova istraivanja i
radovi trajan su izvor inspiracije i znanja. Ja sam objavio niz ra
dova i dvije knjige o nainima na koje se elektroni mogu kretati
ljudskim tijelom i o nainima na koje razliite terapeutske me
tode utjeu na gibanja elektrona. Istraivanje saeto u ovoj knjizi
daje jednu posve novu dimenziju naem poimanju elektronske
biologije.
Ova knjiga prati otkria Clintona Obera, pionira industrije
kabelske televizije, koji je otkrio zdravstvene koristi uzemljivanja,
njegovog termina kojim je oznaio spajanje ljudi s povrinom
Planeta, i to tako to sjede, stoje ili hodaju bosonogi po tlu, ili
spavaju na posebnim provodljivim plahtama i prostirkama spo
jenima na jednostavan metalni tap, zaboden u tlo izvan spavae
sobe. Clint je izumio te sustave za spavanje i niz drugih ureaja
koji nam pomau ponovno uspostaviti vitalnu, a prethodno za
nemarenu vezu s Majkom Zemljom.
Mnogi ljudi opisuju dobar osjeaj koji se kod njih javlja kada
Zemljom hodaju bosonogi. Prie i istraivanja koji se opisuju
u ovoj knjizi otkrivaju pozadinu, dinamiku i implikacije ovih
Predgovor XI
dobrih osjeaja, to je stvarno iskustvo koje ukazuje na neto
iznimno vano to, meutim, veina nas proputa u ivotu. Ta
veza koja nedostaje zapravo je toliko snana da, ini se, suzbija
ili dramatino poboljava mnoge u dananje vrijeme uestale
zdravstvene tegobe kao to su nesanica, kronina bol od viestru
kih bolesti i ozljeda, iscrpljenost, stres, tjeskoba i prijevremeno
starenje. Brzo sam i s puno entuzijazma krenuo u ovo istraiva
nje kada sam vidio koliko ljudi doivljava itav niz najrazliitijih
pozitivnih zdravstvenih uinaka kao rezultat obinog povezi
vanja tijela sa Zemljom. Posebno je impresivno iskustvo moga
prijatelja i kolege lijenika Jeffa Spencera tijekom serije pobjeda
amerikih biciklistikih ekipa na Tour de Franceu. Jeffovu ne
vjerojatnu priu donosim kasnije u knjizi. Sva ova opaanja pot
krijepljena su i osobnim opaanjima mojih brojnih prijatelja koji
su osjetili korist od primjene sustava uzemljivanja. Kada je moja
masana terapeutkinja zapoela primjenjivati uzemljivanje na
svojim klijentima postizala je toliki uspjeh da su joj lokalni lije
nici na lijeenje poeli slati svoje najtee sluajeve. Moj osobni
izazov bio je odrediti na koji tono nain uzemljivanje dovodi do
ovih pozitivnih uinaka i za sve to pronai precizno objanjenje
jezikom znanosti.
Nae istraivanje uzemljivanja otkrilo je moda i najjedno
stavniji i najprirodniji lijek protiv brzo rastuih, bolnih i esto
smrtonosnih tegoba, ukljuujui i bolesti starenja do kojih do
vode razliite vrste upala. Kao to ete vidjeti u nastavku, naa
hipoteza o nainu na koji taj lijek djeluje drukija je od svih za
koje ste dosad uli. Mi smatramo da ona u svim svojim oblicima
oznaava novu paradigmu lijeenja.
Ukratko, uzemljivanjem se vraa i zadrava najprirodnije
elektrino stanje ljudskog tijela koje potom pomae optimalnom
zdravlju i funkcioniranju u svakodnevnom ivotu. Praiskonska
prirodna energija koja zrai iz Zemlje najjai je lijek protiv upal
nih procesa i starenja.
Ve vie od desetljea Clint Ober neumorno radi na osvjeta-
vanju skeptika o jednostavnoj i zaboravljenoj injenici: da Zemlja
pod naim nogama sadri snanu ljekovitu energiju i da nae
xii
Uzemljivanje
povezivanje s tom energijom ima neposredne pozitivne uinke, a
istovremeno je intuitivno i nevjerojatno jednostavno.
Kao i kod svih novih otkria, i Clint je morao izdrati skepti
cizam i ismijavanje strunjaka", od kojih su ga neki proglaavali
ludim. Meutim, ustrajao je i sada u posjedu ima znaajne znan
stvene dokaze za svoju nekonvencionalnu ideju. tovie, na tisu
e ljudi koji su primijenili koncept uzemljivanja sada se osjeaju i
izgledaju bolje, spavaju bolje i trpe manje bolova.
Dok smo istraivali posve nove pristupe ne bismo li dokazali
uinke uzemljivanja i otkrili kako ono utjee na ljudsko tijelo,
Clint se pokazao kao vrst oslonac i predani vodi svima nama
s doktorskim titulama iza imena. Clint esto spominje da nema
obrazovanje znanstvenika, ali da ono to je uspio postii poka
zuje da odluni i nadahnuti pojedinci mogu postii mnogo toga
ako naue ono to trebaju znati. Divim se Clintovim preciznim
zapaanjima koja nadilaze zakljuke kojima je sklon logini um
znanstvenika. Privilegij je bio raditi s istinskim pronalazaem i
pionirom ija elja za pomaganjem daleko nadilazi bilo kakav
osobni interes.
Steve Sinatra, kardiolog iz Connecticuta koji se posebno
bavi integrativnom medicinom, a zanima ga i elektromedicina,
upoznao je Clinta 2001. i u uzemljivanju prepoznao neto vrlo
obeavajue, kako za njegovo podruje kardiologije, tako i za
medicinu openito. Steve je potaknuo Clinta da ne posustaje i da
nastavi s istraivanjem, osobito povezanosti s upalama, za koje je
nedavno otkriveno da su vjerojatan uzrok sranih oboljenja.
I doista je ustrajao. Clint je na kraju pronaao strunjake i
rokih shvaanja na podruju medicine, fiziologije i biofizike te
potaknuo niz istraivakih projekata koji pokazuju da je povri
na Zemlje poput gigantskog protuupalnog izvora zdravog sna i
energije. Sve u jednom.
Clint, Steve i Martin Zucker, veteran na podruju tema koje
se tiu zdravlja, sada su se udruili kako bi podastrli uzbudljivu
priu o uzemljivanju i nainima na koje ono moe pomoi svima
nama, Zemljanima.
Donijeti prekretnicu znai uiniti neto drukije od svega to
je tomu prethodilo. Ako se termin prekretniki ikada odnosio na
Predgovor xiii
neku knjigu onda je to bez sumnje ovdje sluaj, i doslovno i fi
gurativno. Ovo je knjiga o tlu pod naim nogama i otkriu vital
noga elektrinog kontinuuma izmeu Zemlje i ivih organizama
koji je nastanjuju.
Hodajte, stojte bosonogi i sjedite na tlu otprilike pola sata.
Mui li vas PMS, artritis, bol u leima, probavne smetnje, j et
lag, ili ako se jednostavno osjeate izmoreno otiite van (ako to
vremenski uvjeti doputaju, naravno) sa stopalima izravno polo
enima na tlo.
Na kraju ete se osjeati bolje, pa e vam se u glavi upaliti
lampica. Shvatit ete da vas je, iako ivite na povrini Zemlje, va
stil ivota odvojio od bezgranine iscjeljujue energije koju, a da
to i ne znate, posjeduje tlo pod vaim nogama. Ona je ondje stal
no prisutna i eka da je uzmete.
DIO PRVI
Zato nismo
zdravi - veza
koja nedostaje
>
PRVO POGLAVLJE
Elektrini vi i
va elektrini planet
J
este li ikada primijetili njeno golicanje ili osjeaj topline koji se
uzdie iz vaih stopala dok bosonogi eete pjeanom plaom
ili travnatom povrinom na kojoj svjetluca jutarnja rosa?
Jeste li se na kraju etnje osjeali revitalizirano?
Ako jeste, doivjeli ste da Zemlja energizira vae tijelo.
injenica je da ivimo na planetu punom prirodne energije.
Njegova povrina obiluje lakopulsirajuim frekvencijama, to je fe
nomen koji je veini ljudi nepoznanica. Tko u pijesku, travi, plo
niku ili praini pod svojim nogama prepoznaje energetsko polje?
To je, meutim, upravo ono to tlo po kojem hodamo jest i to
je oduvijek bilo.
Drugim rijeima, va je planet baterija od est sekstilijuna (to je
est s dvadeset i jednom nulom) metrikih tona koja se nepresta
no puni Sunevim zraenjem, munjama i toplinom koja dolazi iz
njezine duboke rastopljene jezgre. Poput akumulatora u automo
bilu koji osigurava rad motora i okretanje kotaa, tako i ritmike
pulsacije prirodne energije koja struji povrinom Zemlje i izvire iz
nje osiguravaju ritmini i uravnoteeni rad biolokog stroja ivota
na Zemlji - svega to ivi na kopnu ili u vodi.
Ljudi.
ivotinja.
4
Uzemljivanje
Riba.
Biljki.
Drvea.
Kukaca.
Bakterija.
Virusa.
l
Kroz itavu povijest ljudi su hodali>sjedili, stajali i spavali na
tlu, pri emu je koa tijela doticala kou Zemlje, zaboravljajui
pritom da takav jednostavan kontakt prenosi prirodni elektrini
signal u tijelo.
Tek su nedavno strunjaci na podruju geofizike, biofizike,
elektrotehnike, elektrofiziologije i medicine istraili i objasnili po
stojanje i vanost ove veze. Oni nas ue da Zemljina elektrina
energija odrava red meu naim vlastitim tjelesnim frekvenci
jama, ba kao to dirigent pazi na koherentnost i ritam orkestra.
Svi mi ivimo i funkcioniramo elektriki na elektrinom planetu.
Svatko od nas skup je dinaminih elektrinih krugova. U ivoj
matici naih sloenih tijela trilijuni stanica neprestano prenose
i primaju energiju tijekom svojih programiranih biokemijskih
reakcija. Zamislite ih kao mikroskopske elektronike sklopove.
Elektrina polja reguliraju prijenos hranjivih tvari i vode u stani
ce, a svaka vrsta stanice ima svoj frekvencijski spektar u okvirima
kojega funkcionira. Vae srce, mozak, ivani sustav, miii i imu
noloki sustav najbolji su primjeri za elektrine podsustave koji
djeluju unutar vaega ,,bioelektrinog tijela. injenica je da sve
vae pokrete, ponaanja i radnje energizira elektricitet.
NAI IZGUBLJENI ELEKTRINI KORIJENI
Veina ljudi, ak i u ovo znanstveno doba, potpuno je nesvjesna
svoje bioelektrine prirode. Praktiki nitko nema ni blijede pre
dodbe o elektrinoj ili energetskoj vezi izmeu svoga tijela i Ze
mlje. Nitko o tome ne ui u koli. Nitko, stoga, ne zna da smo se
velikim dijelom odspojili i odvojili od Zemlje. U razvijenim dru
Elektrini vi i va elektrini planet
5
tvima naroito smo izgubili svoje elektrine korijene. Naa bosa
stopala u kojima se nalazi bogata mrea ivanih zavretaka rijet
ko dodiruju tlo. Nosimo obuu s izolacijskim sintetikim potpla
tima. Spavamo na podignutim krevetima napravljenima od izo
lacijskih materijala. Veina nas u modernom, industrijaliziranom
svijetu ivi odspojeno od Zemljine povrine. Premda je to neto o
emu vjerojatno niste razmiljali, mogue je da bespotrebno patite
zbog gubitka te veze. Mogue je takoer da patite jako i na razne
naine, vie nego to biste to ikada pomislili.
Za usporedbu, zamislite arulju sa slabim spojem. Ona treperi,
slabo svijetli ili se uope na pali. Mnogi ljudi ive s takvim trepe
ravim ili slabim zdravljem.
Vjerujemo da je ova knjiga prva ikad napisana koja govori o
prirodnim ,,vibrama Majke Zemlje i o tome kako nas one iscje-
ljuju i dre zdravima, pod uvjetom da se spojimo na izvor. Odspo
jeno, tijelo je ranjivo i sklono disfunkciji, bolestima povezanima
s upalom i preranom starenju - iznenaujua je to teorija koja
upravo poinje privlaiti interes znanstvenika.
To je tema nae knjige.
Prirodne Zemljine frekvencije o kojima govorimo valovi su
energije koje uzrokuju gibanja subatomskih estica koje se zovu
slobodni elektroni. Nitko nikada nije vidio elektron, ali moete ga
zamisliti u kontekstu konice. Pele koje zuje oko konice su po
put elektrona to se gibaju oko jezgre atoma u ,,oblaku energije.
Druga usporedba koja se godinama koristi je s planetima koji se
okreu oko Sunca. Jezgra sadrava protone koji imaju pozitivan
naboj, i neutrone koji, kako im i ime govori, nemaju naboja. Elek
troni imaju negativan naboj.
ELEKTRINO PROVODLJIVIVI
Kako biste razumjeli praiskonsku vezu koja postoji izmeu bioe-
lektrinih vas i vaega elektrinog planeta razmislite naas o trima
vrstama materijala koje se rabe u elektrici: vodiima, izolatorima
i poluvodiima. Primjer vodia metalne su bakrene instalacije u
zidovima vaeg doma ili u elektrinom kablu koji iz nekog ure
6
Uzemljivanje
aja utiete u struju. Vanjski valovi elektrona u vodiima - koji,
pojednostavljeno reeno, odgovaraju najisturenijim pelama koji
zuje oko konice ili udaljenim planetima koji krue oko Sunca -
toliko su lakim sponama vezani da se nesmetano kreu prostorom
izmeu atoma. Oni tvore neku vrstu plina oko atoma i slobodno
struje krutim provodljivim materijalom. Zato ih se naziva slobod
nim elektronima. Zamislite ih kao slobodne duhove koje ne vee
nikakva veza s bilo kojim atomom koji tvori kruti materijal.
Kod izolacijskih materijala atomi vrsto dre svoje elektro
ne. Ne postoje slobodni elektroni i stoga takvim materijalima ne
moe tei nikakva struja. Primjeri izolacijskih materijala su pla
stika, guma, staklo i drvo. Sada moete vidjeti zato ste veinu
vremena odvojeni od Zemlje. Potplati vae obue izraeni su od
plastike ili gume, a dom vam se uglavnom sastoji od drveta. Izme
u se nalaze poluvodii, koji ponekad provode struju, a ponekad
ne. Njihova elektrina provodljivost nije dobra kao u vodia, ali
ni loa kao u izolatora. Poluvodii su okosnica moderne elektro
nike opreme zato to se njihova provodljivost moe kontrolirati
primjenom elektrinog polja.
Ba poput Zemlje, i vae se tijelo uglavnom sastoji od vode i
minerala, a oboje su izvrsni provodnici elektrona. Slobodni elek
troni koji stalno pulsiraju na povrini provodljive Zemlje, a koje
hrane prirodni fenomeni kao to su Sunevo zraenje, na tisue
udara munje u minuti i energija koju stvara unutarnja jezgra pla
neta, lako se prenose uz, u i kroz vae tijelo sve dok postoji izravan
kontakt koe s tlom.
Prije otprilike sto tisua generacija Homo erectus o ovom nije
nita znao, ba kao ni lovci-skupljai koji su doli nakon njega. Isto
je vrijedilo i za uzgajivake civilizacije koje su obraivale zemlju
prije otprilike etiri stotine generacija. O tome nita nisu znali ni
ljudi industrijskoga doba. ak i u ovo dananje elektroniko i be
ino doba tek aica ljudi zna za Zemljin obilni rezervoar ener
getskih slobodnih elektrona.
Potkraj 19. stoljea znanstvenici su po prvi put izmjerili Ze-
mljina njena strujanja u tlu na razliitim mjestima diljem svijeta,
upotrebljavajui rijei kao to su ,,mirna i ,,tiha kada bi ih opisi
vali. Dananja znanost ih spominje kao telurike struje i prepo
Elektrini vi i va elektrini planet 7
znaje ih kao sastavni dio veeg sustava - takozvanog globalnog
elektrinog kruga" - koji ukljuuje i oblake, pa i itavu atmosferu.
Geofiziari vjeruju da se ovo skladite gotovo neograniene ener
gije stalno puni slobodnim elektronima putem u prosjeku 5 000
udara munja u minuti koji se neprestano dogaaju diljem Planeta.
Da ne zalazimo u tehnike detalje, samo emo rei da elektri
ni potencijal koji je prisutan na Zemljinoj povrini raste i opada
u skladu s poloajem Sunca. Intenzitet je pozitivniji i nabijeniji
energijom tijekom dana, to potie vae dnevne aktivnosti od bu
enja do odlaska na poinak, a manje pozitivan i s manje ener
gije tijekom noi, to potie spavanje. Ovakav obrazac dnevnih
maksimuma i minimuma pokree i orkestrira unutarnje tjelesne
mehanizme koji reguliraju cikluse sna i budnosti, proizvodnju
hormona i odravanje dobrog zdravlja.
UZEMLJIVANJE KROZ POVIJEST
Osnovni fenomeni povezani s elektrinom energijom poznati su
jo od davnina, ali za industrijsku i kunu uporabu ona se poela
koristiti tek prije nekih 120 godina. Sam elektron otkriven je tek
1897. tako da kroz gotovo cijelu ljudsku povijest nitko nije znao
nita o elektronima. Meutim, eonima je dobro poznato da tlo u
sebi uva iscjeljujuu energiju i da je osnovni oblik povezanosti s
prirodom. Zemlja je sveta. To se znanje prenosilo generacijama i
odralo se u ovom ili onom obliku diljem svijeta. Civilizacije su
posvuda prepoznale i prilagoavale se prirodnim ciklusima kako
bi opstale i bile zdrave. Znale su da postoje temeljni ritmovi koji
reguliraju, na primjer, cikluse sna i budnosti i odravanje zdrav
lja te da funkcioniramo u koordinaciji sa Zemljinim ciklusima i
ritmovima. Postojala je svijest o povezanosti meu principima
Zemlje, ivota i zdravlja, ali ta se svijest izraavala jezikom svoga
vremena. '
Qi (u izgovoru i) sredinji je princip u dugoj povijesti kinesko
ga znanja i smatra se energijom, odnosno prirodnom silom koja
ispunjava univerzum. Iz indijske vedske prolosti dolazi ekviva
lentni izraz prana u znaenju ivotna sila.
8 Uzemljivanje
U kineskoj tradiciji nebeski Qi sastoji se od sila koje nebeska
tijela vre na Zemlju, kao to su Sunce, mjeseina i Mjeseev utje
caj na morske mijene. Zemaljski Qi, koji je pod utjecajem i kon
trolom nebeskoga Qi, sastoji se od linija i obrazaca energije, kao i
od zemaljskoga magnetskog polja i topline koja se skriva pod ze
mljom. Unutar zemaljskoga Qi pojedinci, ivotinje i biljke imaju -
svoje vlastito Qi polje. Svi prirodni oblici u ovom konceptu rastu i
pod utjecajem su prirodnih ciklusa nebeskoga i zemaljskoga Qi.
Zemaljski Qi se apsorbira a da o tome i ne razmiljamo, i to dok
hodamo bosonogi, to objanjava zato je tako oputajue hodati
bez cipela i zato se vjebe usmjerene na jaanje tijela i oputanje
uma (joga, tai ehi i qigong, na primjer) esto izvode bez obue.
Sredinje mjesto u kineskoj praksi zauzima putanje korijena" i
tie se uspostavljanja komunikacije izmeu donje strane stopala
i Zemlje. Taj se proces odvija kroz toku yong quana koja je u
akupunkturi poznata i kao bubrena toka 1.
Stari Grci svakako su znali poneto o ovom konceptu. Heraklo,
jedan od najveih junaka grke mitologije, u srazu je porazio diva
Anteja koji je bio na glasu kao sjajan hrva. Pria govori da je
Antej bio nepobjediv sve dok su mu stopala dodirivala tlo, odakle
je crpio svoju snagu. Nikada ga nitko nije uspio poraziti. Znajui
Antejevu tajnu, Heraklo ga je podigao uvis i zadavio.
Ameriki Indijanci, bez svake sumnje, tovali su povezanost
sa Zemljom. Pokojni Ota Kte (Luther Medvjed Koji Stoji), pisac,
prosvjetar i plemenski voda iz tradicije Lakota Siouxa, to je saeo
na sljedei nain: Stari ljudi doslovno su zavoljeli tlo. Sjedili bi na
tlu osjeajujui bliskost s majinskom snagom. Dodirivati Zemlju
koom bio je dobar osjeaj, pa su stari ljudi voljeli odbaciti svoje
mokasine i hodati bosonogi po svetoj Zemlji. Tlo ih je umirivalo,
snailo, proiivalo i iscjeljivalo.
SPOJITE SE SA ZEMLJOM IISCIJELITE
Ova e vam knjiga pokazati kako je Zemlja blagotvorna, kako vra
a snagu i iscjeljuje. Potpuno e promijeniti nain na koji gledate
na tlo pod svojim nogama i va odnos prema planetu na kojem
ivite.
Za veinu ljudi ponovno povezivanje s Majkom Zemljom obi
no znai kampiranje, pjeaenje, rad u vrtu, odlaske na plau ili
neke druge aktivnosti koje nas tijelom i duom vraaju u naruje
prirodi. Ponovno povezivanje o kojem govorimo u ovoj knjizi po
neto je drukije. Pod ponovnim povezivanjem mislimo na skida
nje cipela i arapa te sjedenje, stajanje ili hodanje bosih nogu po
tlu, neto to je u potpunosti besplatno i dostupno (naravno, tamo
gdje je to sigurno i udobno). To ponovno povezivanje moe uklju
ivati i upotrebu provodljivih plahti ili prostirki koje su icom
spojene sa sustavom uzemljenja s vanjske strane vae kue, ureda
ili utaknute u zidnu utinicu s modernim sustavom uzemljenja.
U svakom sluaju, ovakvo ponovno povezivanje nazivamo
,,uzemljivanjem ili uzemljenjem" i ono jednostavno znai da
ste povezani s Majkom Zemljom. Ono to pritom radite nalik je
onom to je u svijetu elektrine energije poznato kao uzemljenje,
odnosno uobiajena praksa spajanja opreme i ureaja sa Zemljom
u cilju zatite od okova, kratkih spojeva i interferencija. Kada se
primijeni na ljude, uzemljivanje na prirodan nain titi delikatni
bioelektrini sustav u tijelu od statikih elektrinih naboja i inter
ferencije. Jo vanije od toga, ono omoguuje prijam slobodnih
elektrona i stabilizirajuih elektrinih signala i energije Zemlje.
Uzemljivanje lijei elektrinu nestabilnost i nedostatak elektrona
za koje nikada niste ni znali da imate. Ono ponovno puni i nabija
vae tijelo onim to nikada ne biste pomislili da vam nedostaje ...
i treba.
Izlaganje Sunevoj svjetlosti proizvodi vitamin D u tijelu. On
je potreban za zdravlje. Izlaganje tlu daje nam elektrinu" hra
nu u obliku elektrona. Zamislite te elektrone kao vitamin Z - Z
kao Zemlja. Ba kao i vitamin D, i vitamin Z potreban vam je za
zdravlje.
Kao to ete proitati u ovoj knjizi, rezultati uzemljivanja esto
su iznimno poboljanje - ak i potpuna transformacija - zdravlja i
vitalnosti. Jedna pacijentica, tridesetestogodinja ena s uznapre-
dovalim oblikom multiple skleroze, bila je toliko sretna kada joj
se na taj nain poboljalo zdravlje da je jednom prilikom istrala
iz kue, stala na ulicu i vikala svim svojim susjedima da se uze-
mljuju. Rekla je da eli zapoeti bosonogu revoluciju" i svakoga
10
Uzemljivanje
poduiti kako da ozdravi. Uzemljivanje je probala iz oaja - netko
joj ga je spomenuo - nakon to joj je lijenik savjetovao da kupi
podesiv krevet i da se to udobnije namjesti. Multipla skleroza ne
poputa, rekao joj je. U njezinom sluaju se to dogodilo, i to u vrlo
drastinom obliku.
Druga je ena - nakon to je doivjela teku automobilsku ne
sreu - pet godina trpjela iscrpljujue bolove, upalu, umor i pro
bleme sa spavanjem. Usprkos dugoj karijeri u zdravstvu nala
se usred amorne bitke za ozdravljenje. Odlazila je od lijenika
do lijenika i isprobavala razne metode lijeenja. Bila sam kao
Humpty Dumpty iz djeje pjesmice," - kae - nisu me mogli sa
staviti ni svi kraljevi konji i konjanici". Budui da nije mogla raditi
instinktivno ju je privuklo leanje na travi i etanje plaom bosih
nogu. Godine 1999. prijateljica joj je dala provodljivu prostirku za
krevet. Nou je na njoj spavala i u roku od nekoliko mjeseci njezi
ni bolovi, iscrpljenost i problemi sa spavanjem su nestali.
Poslije godina gutanja tableta i skupih lijeenja bez rezultata
sve to sam napravila je bilo to da sam legla na svoj krevet i spava
la!" - objanjava. Vjerujem da naa tijela imaju sposobnost opo
ravka od gotovo svih oboljenja rijeimo li se disbalansa do kojih
dovodi stres. Da bismo u tome uspjeli svom tijelu moramo osigu
rati esencijalne prirodne elemente, ukljuujui ist zrak, pravilnu
prehranu, istu vodu te kariku koja nedostaje, a to je naa veza s
prirodnim elektrinim ritmovima Zemlje.
ak su i sportai, koji su izloeni najintenzivnijim fizikim
naporima, nauili uzemljivati se i prikljuivati na izvor Zemljine
prirodne energije. Ako govorimo o skupinama, uinkovitost uze-
mljivanja posljednjih su godina moda najvie pokazali bicikli
stiki timovi amerikih sponzora na Tour de Franceu. Ekstremni
fiziki i mentalni stres u ovoj stranoj utrci kod natjecatelja esto
uzrokuje munine, tendonitis i potekoe sa spavanjem. Nakon
nezgoda njihove rane obino sporo zacjeljuju. U utrkama 2003. i
2005. te ponovno 2007. biciklisti su se nakon utrka tijekom dana
uzemljivali. Rekli su da su bolje spavali, osjeali manje tegoba i
gotovo uope nisu imali tendonitis, iznimno su se brzo oporavljali
od cjelodnevnog utrkivanja, a i rane su im bre zacjeljivale. Sada
se pokazalo da je takva praksa toliko korisna da mnogi vrhunski
sportai - ukljuujui plivae, nogometae, triatlonce i motocikli-
ste - ve rutinski prakticiraju uzemljivanje.
Uzemljivanje je jednostavno i mono. Smatramo ga elemen
tom koji nedostaje u jednadbi zdravlja, neim to posjeduje za
divljujui potencijal da ovjeanstvu donese vrlo-mnogo dobroga.
Spajanje sa Zemljom - bilo putem bosonogog hoda na otvorenom
ili kontaktom s uzemljenim vanjskim sustavom- ne lijei bolest
ili stanje. Ono vas ponovno spaja s prirodnim elektrinim signa-
Uzemljivanje ukratko
to je uzemljivanje?
U ze m l j i va n j e u k l j u u j e sp a j a n j e t i je l a s vj e n i m i n j e n i m p o vr i n sk i m e n e r gi j am a
Ze m l j e . P o d r azu m i j e va h o d an j e b o si h n o gu na o t vo r e n o m i / i l i sj e d e n j e , rad ili
sp a va n j e u zat vo r e n o m d o k st e i st o vr e m e n o sp o j e n i na p r o vo d l j i vi u re aj koji d o vo d i
p r i r o d n u i scj e l j u j u u e n e r gi j u Ze m l j e u vae ti je l o . Ve vi e o d d e se t go d i n a za na
t i su e l j u d i d i l j e m svi j e t a - m u k ar aca , e n a, d je ce i sp o r t aa - u ze m l j i va n j e j e
s a s t a v n i c o d n e vn e r u t in e. Re zu l t at i su b i l j e e n i i p o k a za l i su se i zva n r e d n i m a.
to nije uzemljivanje?
Kad a se u ze m l j u j e t e ni na ko ji n a i n se n e i zvr gava t e e l e k t r o ku ci j i . U ze m l j i van j e
sp ad a m e u n aj p r i r o d n i j e i n a j si gu r n i j e st var i ko je m o e t e radi ti .
to se dogaa?
Tij e l o va m p r o m u n e ga t i vn o n a b i j e n i el e kt r o n i ko j i m a p o vr i n a Ze m l j e o b i l u j e . Tij elo
va m i st o ga t re n a p r e lazi na ist u r azi n u e l e kt r i n e e n e r gi j e , o d n o sn o p o t e n ci j al a, na
ko j o j se n a l a zi Ze m l j a .
to osjeate?
P o n e kad se j a vl j a b o ckavi o sj e aj t o p l i n e , a esto o sj e aj l ako e i u go d e .
Hoete li se osjeati bolje?
O b in o d a, i to esto vr lo brzo . St u p a n j p o b o l j an j a var i r a o d o so b e do o so b e. Van o
j e d u go r o n o u vest i u ze m l j i va n j e u d n e vn u r u t in u te ga p r akt i ci r at i t o j e vie
m o gu e kako bi se m a k si m i zi r a l e n j e go ve ko r isti . Kad se s n j i m e p r e ki n e si m p t o m i se
o b i n o p o l ako vr aaju .
12 Uzemljivanje
to radi uzemljivanje?
P r o m at r an j a i i st r ai va n j a p o k azu j u sl j e d e e ko r isti ko j e d o n o si u ze m l j i va n j e , a
o e ku j e m o d a e ih i st r ai van j a ko ja su u t i j e k u o t kr i t i j o . U ze m l j i van j e :
u k l an j a u zr o k u p al e i p o b o l j ava ili e l i m i n i r a si m p t o m e b r o j n i h p o r e m e aj a
ko ji su p o ve za n i s u p a l o m
u b l a ava ili u k l an j a kr o n i n u bo l
,u ve i n i sl u aj e va p o b o l j ava san
p o ve ava e n e r gi j u
u b l a a va st re s i u m i r u j e t i j e l o t ako t o h l ad i i va n i su st a v i h o r m o n e st resa
n o r m a l i zi r a b i o l o ke r i t m o ve t i j e l a
r azr j e u j e kr v te p o b o l j ava k r vn i t l a k i ci r k u l aci j u
sm a n j u j e n a p e t o st m i ia i gl a vo b o l j e
sm a n j u j e h o r m o n a l n e i m e n st r u a l n e si m p t o m e
d r a m a t i n o u b r zava i scj e l j i va n j e i p o m a e u sp r j e a va n j u d e k u b i t u sa
sm a n j u j e il i o t k l a n j a j e t l a g
t it i t i j e l o o d e l e k t r o m a gn e t sk i h p o l j a i z o ko l ia ko j a p o t e n c i j a l n o m o gu
n ar u it i zd r avl j e
u b r zava o p o r avak n ako n i n t e n zi vn i h sp o r t sk i h akt i vn o st i
lima iz Zemlje koji upravljaju svim organizmima koji na njoj ive.
Ono vaem tijelu vraa prirodnu unutarnju elektrinu stabilnost
i ritmove koji potom potiu normalno funkcioniranje tjelesnih
sustava, ukljuujui kardiovaskularni, respiratorni, probavni i
imunoloki. Lijei manjak elektrona kako bi se smanjila upala, to
je est uzrok bolesti. ivanom sustavu koji je pod stresom do
nosi smirenje tako da bolje spavate. Ponovnom uspostavom veze
sa Zemljom svome tijelu pruate mogunost da se vrati u svoje
normalno elektrino stanje te bolju sposobnost autoregulacije i
samoiscj eljivanj a.
Godine 1863. istaknuti biolog T. H. Huxley izjavio je daje pi
tanje svih pitanja za ovjeanstvo, problem na kojem poivaju svi
ostali problemi i koji je zanimljiviji od svih njih, pitanje odreeno
sti naega mjesta u prirodi i naega odnosa prema kozmosu11. Sa
draj ove knjige istrauje to pitanje iz jednostavne perspektive da
vae mjesto u prirodi, u vaem neposrednom kozmosu, zahtijeva
da budete izravno i rutinski povezani s tlom pod vaim nogama.
Na stranicama koje slijede istrait emo zdravstvene implikaci
je odspojenosti ovjeanstva sa Zemljom i ispriati neobinu priu
o tome kako su odspojenost i ponovno spajanje otkriveni. Proitat
ete prie o nevjerojatnim izljeenjima od lijenika i ljudi iz svih
sfera ivota. Najvanije od svega, nauit ete kako je jednostavno
ponovno uspostaviti vezu, uzemljiti se i osjeati se bolje.
r
0
DRUGO POGLAVLJE
Sindrom odspojenosti
Bolesti nas ne snalaze iznenada. One se razvijaju iz malenih sva
kodnevnih grijeha protiv prirode. Kada se nakupi dovoljno grijeha
bolesti se samo odjednom pojave.
tac medicine oito je znao o emu govori prije 2500 godina
kada je vidio svoje sunarodnjake u Grkoj kako ine razno
razne vrste grijeha protiv prirode. Zamislite to bi mislio danas
samo da pogleda navodno najrazvijeniju zemlju svijeta. Na zdrav
stvene trokove, javne i privatne, u Americi otpada vie od 17 po
sto bruto nacionalnog proizvoda, a predvia se da e ta brojka
rasti stopom od 6 posto godinje. Godine 2018. na zdravstveni
raun iznosit e 20 posto prihoda drave.
Jao! To podrazumijeva i puno bolesti i nesposobnost zdrav
stvenog sustava da uope sprijei nastajanje bolesti. Hipokrat bi
vjerojatno rekao da je posrijedi brutalno mnogo grijeha.
U dananje znanstveno doba meu znanstvenicima se vodi
una rasprava o tome tko je kriv za alarmantan porast bolesti
povezanih s imunolokim sustavom i upalama.
U oujku 2008. lanak koji je napisao Rob Stein iz Washington
Posta skrenuo je pozornost na jedno od primarnih pitanja odgo
vornih za kolaps zdravlja - pad ljudskog imunolokog sustava.
-HIPOKRAT
15
16 Uzemljivanje
Njegov lanak nosio je naslov Razara li moderni ivot na imu
noloki sustav?".1
Kao prvo, broj sluajeva astme u znatnom je porastu, kao i
peludne groznice i ostalih uobiajenih alergijskih reakcija kao to
su ekcemi." - pie Stein. Pedijatrima se potom poelo javljati sve
vie djece s alergijama na hranu. Strunjaci su sada sve sigurniji
da je navodni porast broja sluajeva lupusa, multiple skleroze i
drugih tegoba koje su posljedica otkazivanja imunolokog sustava
potpuna istina.
Iako su podaci za neke bolesti uvjerljiviji nego za druge i prem
da porast dijelom moe biti odraz bolje dijagnostike, strunjaci
procjenjuju da su se mnoge alergije i bolesti imunolokog sustava
udvostruile, utrostruile, pa ak i uetverostruile u posljednjih
nekoliko desetljea, ovisno o bolesti i dravi. Neke studije poka
zuju da vie od polovice amerikog stanovnitva pati od najmanje
jedne alergije."
Znanstvenici za to okrivljuju moderni nain ivota jer se rast
brojki prvi put znaajnije javio meu visokorazvijenim narodima
u Europi, Sjevernoj Americi i drugdje, a rastu i u drugim zemlja
ma, paralelno s njihovim razvojem.
To je ba upadljiva injenica." - rekao je jedan britanski znan
stvenik.
To uznemiruje." - izjavio je jedan znanstvenik iz Francuske,
govorei o porastu autoimunih poremeaja, stanja koja se teko
lijee i koja esto dovode do invaliditeta, a nastaju kada disfunkci-
onalni imunoloki sustav napada stanice, tkiva i organe vlastitoga
tijela. Najee autoimune bolesti ukljuuju lupus, reumatoidni
artritis, multiplu sklerozu i dijabetes tipa 1. Uzrok je jo uvijek ne
poznanica, a razlozi za porast slabo su objanjeni. Zbirno gledano,
one su meu najdominantnijim bolestima u Sjedinjenim Ameri
kim Dravama, od njih boluje izmeu 15 i 24 milijuna ljudi, od
ega priblino 75 posto ena.
^,,Is Modem Life Ravaging Our Immune Systems?
Sindrom odspojenosti 17
SVE VEI BROJ UPALA
Sva ova stanja - kao i glavne bolesti ubojice kao to su kardiova
skularna oboljenja, dijabetes tipa 2 i rak - povezana su s kroni
nom upalom, problemom koji posljednjih nekoliko godina zau
zima sredinje mjesto u medicinskim istraivanjima. Kao to se
navodi u udarnom lanku asopisa Time iz 2004., jedva da proe
tjedan a da se ne objavi jo jedna studija u kojoj se otkriva nov
nain na koji kronina upala nanosi tetu vaem tijelu1. Upala pri
osjetljive stjenke arterija koje hrane srce i mozak, to dovodi do
sranih i modanih udara. Izjeda ivane stanice u mozgu i moe
doprinijeti razvoju demencije i Alzheimerove bolesti. Moe po
taknuti i proliferaciju abnormalnih stanica i dovesti do toga da
se iste razviju u tumor. Drugim rijeima," - navodi se u asopi
su - kronina upala moe biti motor koji pokree brojne bolesti
srednje i starije dobi od kojih se najvie strahuje."
Uz sve vei broj upala skovan je i novi termin: inflamm-
aging".2Talijanski znanstvenici skovali su ga 2006. kako bi opisali
progresivni inflamatorni status i gubitak sposobnosti noenja sa
stresom kao dvije glavne karakteristike procesa starenja.
Danas se vjeruje da je upala skriveni uzrok vie od osamdeset
kroninih bolesti, a vie od polovice svih Amerikanaca trenutno
pati od jedne li vie njih. Svake godine takva stanja dovode do
smrti ^milijuna ljudi. Najee kronine bolesti ameriko gospo
darstvo kotaju vie od trilijun dolara godinje, a ta brojka prijeti
da e do polovice stoljea narasti do 6 trilijuna dolara.
Moglo bi se dogoditi da upala postane neuhvatljivi Sveti gral
medicine - jedini fenomen koji skriva klju za bolest i zdravlje",
napisao je doktor medicine i znanosti William Meggs sa Sveuili
ta East Carolina u svojoj knjizi Lijek protiv upale: kako se boriti
sa skrivenim imbenikom koji stoji iza bolesti srca, artritisa, as
tme, dijabetesa i drugih bolesti" (McGraw-Hill, 2003.).3
2
Od engleskih rijei inflammation (upala) i aging (starenje). - op. prev.
3 .
The Inflammation Cure: How to Combat the Hidden Factor Behind Heart Disease, Ar-
thritis, Asthma, Diabetes & Other Diseases (McGraw-Hill, 2003.)
18
VEZA KOJA NEDOSTAJE
Ono to je u svemu ovome poznato je da imunoloki sustav pro
pada. Za to se u znanstvenim raspravama proziva, izmeu ostalo
ga, genetiku, lou prehranu, oneienost zraka, pretilost, fiziku
neaktivnost, pa ak i ivot u sterilnim domovima. Ono to je oi
gledno je da su znanstvenici zanemarili jo jedan imbenik, neto
to im je doslovno pod nosom, odnosno, da se izrazimo anatom
ski precizno, doslovno - pod nogama. U ovoj knjizi mi na taj popis
elimo dodati neto novo: izgubljenu vezu s prirodnim strujanji
ma povrinske elektrine energije naeg planeta i nedostatak elek
trona u naem tijelu do koje to dovodi. Naa istraivanja itekako
daju naslutiti da je sve vei broj kroninih bolesti tijekom naega
vremena nastao u razdoblju u kojem sve vei broj ljudi sve vie
gubi vezu sa Zemljom.
Jesu li takva odspojenost i deficijencija veza koja nedostaje,
previen razlog zato statistika bolesti i dalje uporno raste? Jesu
li oni moda najvei uzrok? Ako je upala Sveti gral medicine, je li
veza sa Zemljom Sveti gral upale?
Odgovor na prvo pitanje jedno je veliko - DA.
Odgovore na drugo i tree pitanje zasad jo nemamo. Za to e
trebati jo godine i godine istraivanja, ali poetna istraivanja i
brojni primjeri i iskustva iz stvarnog ivota intrigantan su dokaz.
Ova knjiga puna je takvih dokaza. Mi vjerujemo da informacije
skupljene na stranicama koje slijede imaju snagu preobratiti alar
mantan trend sve vie naruenog zdravlja. Smatramo da ujedno
mogu biti inspiracija za posve nove zdravstvene standarde i poslo
ve koji e se temeljiti na ponovnom spajanju velikoga broja ods-
pojenog stanovnitva. Sigurni smo da te informacije, ako se iroko
primijene, mogu hiti od pomoi u svim nastojanjima da se olaka
teret zdravstvene skrbi s kojim se podjednako nose pojedinci, po
slodavci i vlasti, i to upravo tim redom - odozdo prema gore.
Dokazi do kojih smo doli snano upuuju na to da su koristi
po zdravlje od takvoga ponovnog spajanja viestruke, ak i ako ste
kronino i teko bolesni, a medicinski sustav vam malo toga moe
ponuditi.
Ljudski imunoloki sustav evoluirao je milijunima godina. Tije
kom tog dugog vremenskog raspona, razumije se, uglavnom smo
ivjeli u bosonogom kontaktu sa Zemljom. Bili smo prirodno uze-
mljeni. Meutim, znanstvenici nisu primijetili da suvremen nain
ivota podrazumijeva prekid veze sa stabilizirajuom elektrinom
energijom Zemlje i gubitak prirodno uzemljenog stanja tijela te
da taj gubitak moe dovesti do nepravilnog funkcioniranja imu
nolokog sustava.
Jesu li imunoloki, ivani i drugi tjelesni sustavi prestali pra
vilno funkcionirati kad smo poeli nositi cipele s izolacijskim
potplatima i ivjeti u domovima koji nas izoliraju od prirodnih
frekvencija naeg okolia?
Eksperimentalna odspajanja
to se dogaa ljudskom tijelu kada ga se odvoji od suptilnih evo
lucijskih signala iz Zemlje na dramatian su nain pokazali ek
sperimenti u Njemakoj na svjetski poznatom Institutu Max
Planck 1960-ih i 1970-ih godina prolog stoljea. Znanstvenici su
namjerno mjesecima izolirali dobrovoljce u podzemnim prosto
rijama koje su bile elektriki zatiene od ritmova u Zemljinom
elektrinom polju. Paljivo se promatralo obrasce njihove tjelesne
temperature, %na, urinarne ekskrecije i drugih fiziolokih aktivno
sti. Svi sudionici razvili su niz abnormalnih ili kaotinih obrazaca,
neto poput aritmije od glave do pete. Reim spavanja i budnosti
bio im je poremeen, proizvodnja hormona takoer i openito su
doivjeli kolaps osnovnih sustava tjelesne regulacije.
Kada bi se elektrini ritmovi usporedivi s onima koji se mogu
izmjeriti na povrini Zemlje pustili u metalnu zatitu koja je okru
ivala podzemne komore dolazilo je do dramatinog vraanja
normalnih fiziolokih obrazaca.
Te studije, to su ukljuile na stotine sudionika tijekom dugog
vremenskog razdoblja, jasno potvruju vanost Zemljinih elek
trinih ritmova za normalno bioloko funkcioniranje. Normalni
ritmovi u tijelu stabilna su referentna toka za iscjeljenje, opora
vak i pomlaivanje. Ukratko - za cjelovito zdravlje.
Oito je da bioloki kaos koji je izazvan u tim eksperimentima s
vremenom dovodi do bolesti. Zakljuak je da se bioloki sat tijela
20
Uzemljivanje
mora stalno kalibrirati pulsom Zemlje koji upravlja cirkadijskim
ritmovima svih oblika ivota na Planetu.
Takvi eksperimenti, provedeni u kontroliranim uvjetima, daju
nam neoborive dokaze. Meutim, mi ne ivimo u podzemlju. Mi
ivimo iznad tla, ali zapravo ne na tlu, i u tome je problem. Nismo
spojeni. Moete pogledati sebe, kao i brojne ljude oko sebe i bit
e vam jasne posljedice koje sa sobom nosi nedostatak te veze.
Mnogo je bolesti. Proitajte samo statistiku zdravlja - ili bolje re
eno, boldsti - i vidjet ete dodatne dokaze koji uvelike ili donekle
upuuju na sindrom odspojenosti.
Kako to da smo odspojeni premda oito ivimo na ovom pla
netu?
Obua kao problem
Obratite pozornost na to to svakodnevno stavljate na stopala.
Veina vas nosi neki oblik obue koji se razvio od jednostavnih
pokrivala za noge kojima je svrha bila zatititi ih od hladnoe i
neugodnih uvjeta na tlu. Vrlo vjerojatno nosite neto sofisticira-
nije, neto to odraava vau kulturu, modni ukus, ponaanje te,
u mnogim sluajevima, ak i identifikaciju s nekom teniskom ili
koarkakom superzvijezdom. Po navici nosite obuu ak i onda
kada ona uope ne slui nekoj praktinoj svrsi.
Pokojni dr.William Rossi, podijatar iz Massachusettsa, povje
sniar obue i plodan autor koji je aktivno pratio probleme vezane
za ovo podruje, napisao je mnogo toga uznemirujuega o onom
to obua ini naim stopalima. Duboko je vjerovao da je obu
a integralni dio brige o stopalima i esto se alio da proizvoai
obue ne razumiju stopala, a oni kojima je posao njega stopala ne
razumiju obuu.
Prirodan hod biomehaniki je nemogu svakomu tko nosi
obuu. - napisao je Rossi 1999. u lanku objavljenom u asopisu
Podiatry Management. Trebalo je etiri milijuna godina da ra
zvijemo jedinstveno ljudsko stopalo i specifian nain hoda, to
je fascinantan bioinenjerski podvig. A onda, za samo nekoliko
tisua godina i jednim nepaljivo dizajniranim instrumentom -
cipelama - izvrnuli smo isti anatomski oblik ljudskog koraka,
poremetili njegovu inenjersku uinkovitost, opteretili ga napo
21
rima i stresom, oduzevi mu njegovu prirodnu ljupkost oblika i
lakou pokreta od glave do pete."
Neovisno o pitanjima mehanike prirode, dr. Rossi je bio neu
obiajeno svjestan potencijalnih rizika po zdravlje koje uzrokuje
razdvajanje Zemlje i tijela, do kojeg dovodi moderna obua s pot
platima izraenim od izolacijskih materijala.
Donja (ili plantarna) strana stopala obilato je prekrivena s oko
1300 ivanih zavretaka na otprilike 6 kvadratnih centimetara."
- napisao je 1997. u lanku u asopisu Footwear News. To je vie
nego na bilo kojem drugom dijelu tijela te veliine. Zato je tako
velika koncentracija ivanih zavretaka upravo na tom mjestu?
Zato da bismo ostali ,,u kontaktu" sa Zemljom. Sa stvarnim fizi
kim svijetom koji nas okruuje. To se naziva senzornom reakci
jom". Stopalo je vitalna veza izmeu ovjeka i Zemlje. ape svih
ivotinja jednako su tako bogate ivanim zavrecima. Zemlja je
prekrivena elektromagnetskim slojem. On stvara senzornu reak
ciju u naim stopalima, kao i u ivotinjskim apama. Pokuajte
nekoliko minuta hodati bosonogi po tlu. Svako ivo bie, uklju
ujui ljude, crpi energiju iz toga polja putem svojih stopala, apa
ili korijenja."
Dr. Rossi o stopalima govori kao o nekoj vrsti radarsko-so-
nine baze", koja je izvor slabo poznate ali vitalne funkcije" koja
slui crpljenju" energije iz Zemlje, slino nainu na koji korijenje
biljke za hranu crpi vlagu iz tla. Takve vibracije na relaciji tlo-sto-
palo mogle bi stoga biti vaan izvor energije koja pomae sluiti
ivotnim silama tijela." - naglaava.
Koliko l i je samo imao pravo, premda je pogreno smatrao daje
izvor ove energije koja se crpi u tijelo magnetske naravi. Sada je po
tvreno da je energija koju nalazimo na povrini Zemlje u prvom
redu elektrina. Sredinja tema nae knjige je injenica da elek
trinu energiju crpimo putem vlastitih stopala u obliku slobodnih
elektrona koji fluktuiraju na brojnim frekvencijama. Te frekvencije
resetiraju na bioloki sat i opskrbljuju tijelo elektrinom energi
jom. Sami elektroni ulaze u tijelo, izjednaujui ga i odravajui ga
na razini elektrinoga potencijala Zemlje. Ba kao i kod standardne
elektronike opreme kojoj je potrebno uzemljenje da bi funkcioni
rala, tako je ono za pravilan rad potrebno i naem tijelu.
22
Uzemljivanje
Dr. Rossi je izrazio aljenje zbog toga to su nas moderni pot
plati na obui odvojili od energije i senzacije tla, to je od velike
vanosti za senzornu reakciju stopala. Napisao je: Donji dijelovi
nae obue doslovno su umrtvljeni. Presjek cipele otkriva nekoli
ko slojeva: vanjski potplat, srednji dio potplata, tabanini uloak,
samu tabanicu, jastuie i dodatnu podstavu na uloku. Na taj je
nain gotovo potpuno onemoguen pristup senzornoj reakciji."
Pritube dr. Rossija u nekoliko rijei opisuju promjene u pro
izvodnji bbue koje su nastupile nakon Drugog svjetskog rata.
Novi materijali uli su u svijet proizvodnje obue: guma, plastika
i petrokemijske smjese. Oni su polako istisnuli kou kao tradici
onalni materijal za izradu potplata. Danas ak i proizvoai ele
gantnih mukih cipela sve vie prelaze na gumu, plastiku i druge
neprovodljive materijale, kao to se dogodilo i s leernim i radnim
cipelama prije toga. Koa, koja je provodljiva kad je vlana, bila je
tradicionalni materijal za izradu cipela i sandala. Originalna laka i
jednostavna mokasinka mekoga potplata i bez peta - komad gru
bo tavljene koe u koji se stavlja stopalo, s vezicama od sirove
koe - vjerojatno je najvie to smo se pribliili idealnoj" cipeli.
Postoji ve vie od 14.000 godina.
Dr. Rossi u svojim je radovima istaknuo jo jednu intrigantnu
vezu izmeu stopala i tla - onu erotsku. Ljudsko stopalo, pie on,
obiluje vibracijskim i elektromagnetskim silama koje su u vezi s
kontaktom sa Zemljom, to je jedan od razloga zato ga se od dav
nina povezuje s ljudskom plodnou i reproduktivnim sustavom".
Najopasniji izum na svijetu"
Davi d VVolfe, p i sac, go vo r n i k i au t o r it e t na p o lj u p r o b l e m at i ke zd r avl j a i st il a i vo t a,
kl a si n u ci p e l u " sm at r a m o d a n a j o p a sn i j i m i zu m o m na svij etu " . Nako n p e t n ae st
go d i n a i st r ai va n j a p r e h r an e i st il a i vo t a o n u ci p e l i vi d i j e d n o g o d n aj d e st r u k t i vn i j i h
kr i vaca za u p al e i a u t o i m u n e b o l e st i " u n a e m i vo t u zat o t o n as u d a l j ava o d i scj e l j u j u e
e n e r gi j e Ze m l j e .
O b u j t e li ci p e l u ," - kae o n - t a e n e r gi j a n estaje."
23
Stopalo je, kako kae u svojoj knjizi iz 1989. Seksualni ivot
stopala i cipele"4(u izdanju kue Wentworth), primarno osjetilo
koje obiluje seksualnim nervima" i svaki trenutak u kojem se
stoji ili hoda ukljuuje osjetilni kontakt s tlom". Erotske senzacije
moe pobuditi dodir sa Zemljom, travom, vjetrom, zrakom, sun
cem, pijeskom, vodom. Takvu senzaciju osjeate kad je topao dan,
a vi skinete cipele i arape pa hodate bosonogi po travi ili pijesku.
Ili kad uronite stopala u hladan bazen. To ushienje izrazito je
senzualno".
Kreveti i ostalo
Moderne strukture u kojima ivimo i radimo - nae kue i radna
mjesta - takoer su veinom neprovodljive i odvajaju nas od Ze-
mljinih iscjeliteljskih elektrona. Razmislite o tome gdje provodite
najvei dio dana: u stanu, kui ili uredu koji su iznad zemlje, sa
slojem drveta, sintetikih sagova ili vinila koji prekriva pod. Osim
ako ne ivite na podu od blata, cementa, mramora ili kamena,
malo je vjerojatno da do vas dolaze dobre vibracije odozdo. Kasni
je emo objasniti kako ivot i rad u viekatnicama moe dovesti
do rizika za zdravlje.
Poput cipela i kua, i kreveti su proli evoluciju. U dananje
vrijeme oni veinu nas jo vie razdvajaju od Zemlje, tu treinu
vremena koju provedemo spavajui. Spavamo (ili se bacamo i pre
vremo, kao to je to kod velikog broja onih koji pate od nesanice)
na lijepim i udobnim, ojastuenim i povienim krevetima, u povi
enim kuama, izbjegavajui gmizavce koji vrebaju nou.
Prvi primjer podignutih kreveta povezuje se s egipatskim fara
onima i njihovim bogatim prijateljima, zahvaljujui inovacijama
lokalnih obrtnika iz Bronanog doba (3000 - 1000 g. pr. Kr.). Iako
su se moda i posteljina od tada kroz stoljea promijenile, jedno
stavan koncept spavanja na platformi koja poiva na etiri noge
nije se umnogome promijenio.
Prije Egipana, meutim, ljudi su noili na tlu i, tamo gdje je
to bilo mogue, u lijepim i suhim piljama. Vjerovali ili ne, u ovo
moderno doba jo uvijek ima ljudi koji ive u piljama, a najpo-
The Sex Life ofthe Foot and Shoe
4
24
Uzemljivanje
znatiji su njih otprilike 40 milijuna u sjevernom dijelu planinskih
predjela sredinje Kine. ive okrueni Zemljom i Zemljinom
energijom i, kako smo uli, ak i bez kabelske televizije.
Antropolozi nam govore da su otkrili dokaze kreveta obloe
nih travom u jugozapadnom Teksasu starih vie od devet tisua
godina. Rupe su se radile u mekom sedimentu, a u njih je trpana
trava kako bi se postigla osnovna razina udobnosti. Bez obzira na
to je li se radilo o slami, travi ili koama za spavanje, ovi prirodni
materijali1u kombinaciji s tjelesnim znojem stoljeima su osigura
vali provodljivost elektrona.
Takvi materijali za krevet jo su uvijek izbor mnogih starosje
dilakih kultura u umjerenim klimatskim zonama diljem svijeta.
Odrasli u tradicionalnim drutvima, jo uvijek poivaju na koa
ma, prostirkama, tlu ili bilo emu drugom osim debeloga ma
draca s oprugama, govori lanak na Science News Online iz 1999.,
u kojem se daje preporuka znanstvenicima da u tim drutvima
potrae ideje za dobar san, lijeenje insomnije i nonu aktivnost
mozga.
IVA BIA KAO ANTENE
Naa nas pria vodi nazad do transcendentnog pitanja koje je po
stavio T. H. Huxley o naoj vezi s prirodom i kozmosom. Godine
1969. Matteo Tavera, francuski agronom, ponudio je jedinstven
odgovor u obliku niza provokativnih hipoteza, sadranih u knjizi
koja je uglavnom ostala nezamijeena, a u kojoj tvrdi da na Zemlji
moramo ivjeti u skladu s prirodnim elektricitetom koji upravlja
svima nama" Agronomija je primjena kombinacije znanosti kao
to su biologija, kemija, ekologija, znanost o Zemlji i genetika.
Tavera se u svom komentaru oslanja na sve ove discipline i vie
godinje promatranje prirode u svojstvu farmera te zakljuuje da
ljudi plaaju visoku cijenu u smislu degeneracije i bolesti to je
rezultat odvojenosti od prirode.
Taverina knjiga, objavljena u Francuskoj pod naslovom La Mi-
ssion Sacree (Tajna misija), stavlja naglasak na neprepoznatu elek
trinu vezu izmeu svih ivih bia - ukljuujui biljke, ivotinje
i ljude - i zemlje i neba. Ovaj je Francuz smatrao da ivotom na
Zemlji upravlja energizirajui kontinuum odozgo i odozdo te da
je nae strukture kreirala priroda kako bi primale i prenosile tu
energiju. Zamislite naa tijela i oblike kao antene, rekao je.
Taveri smeta to suvremeni nain ivota ukljuuje bogato
opremljene graevine, sagraene u meusobnoj neposrednoj bli
zini ... s izoliranim podovima, plastinom odjeom i obuom s
gumenim potplatima. Elektrini kontakti su usporeni ili ih uope
nema i, kao rezultat toga, vie je nego primjetan porast kroninih
bolesti.
Zdravija hrana bez kemikalija i udisanje ieg zraka svakako
doprinose boljem zdravlju. Meutim, naa sveta misija, rekao
je, ukljuuje ponovno povezivanje s Majkom Zemljom. Tavera
je upozoravao da se ovjek i dalje uporno kree u pogrenom
smjeru i premda priroda oprata, ona ima svoje granice za one
koji s njom ne uspostave vezu... i ne provode elektrinu energiju
kroz svoja tijela kako bi uspostavili ravnoteu koja jami zdravlje"
i koja je potrebna za opstanak.
Ovaj francuski prirodnjak je rekao da bi ljudi trebali u ivotinj
skom svijetu potraiti primjere koji dokazuju zato je ponovno
povezivanje sa Zemljom toliko vano. Pogledajte kako je kravi
koju se ostavi u tali s ogranienom provodljivou elektrine
energije obino hladno zbog izolacije graevine." - napisao je.
Odvedete li istu tu kravu na livadu po istim vremenskim uvjeti
ma, vidjet ete da se ondje osjea posve ugodno. Hladne noi su
podnoljive. Pilii koji se na prirodan nain kreu uokolo nikada
ne obolijevaju. Pilie izolirane u gajbi treba pokrivati i tititi... k
tomu, trae i lijekove koji se koriste za pilie u zatoenitvu. Divlje
prepelice jednako su sretne zimi i ljeti, bez pokrivanja i posebnih
oblika smjetaja.
Psi koje se predugo dri tamo gdje ive i njihovi vlasnici i koji
nemaju prilike ostvariti kontakt sa Zemljom, kako je to priroda
namijenila, vrlo e esto trebati pomo veterinara.
Sanitarno stanje ivotinja u divljini je izvrsno, osobito ako ga se
nije dotakao ovjek. Usprkos uvjetima koji su naizgled neugodni
za oko, zapravo, vjerojatno upravo zbog takvih uvjeta, divlje ivo
tinje ne znaju za bolesti. Ta privilegija rezultat je uspjeno izbore
nog prava na ivot putem pravilne izmjene elektrinih medija.
26 Uzemljivanje
Neka vam primjer budu divlje ivotinje koje tako uspjeno
mogu preivjeti same zbog stalnoga kontakta sa Zemljom. Uspo
redite se malo s njima.
U kontekstu modernih vremena u kojima ivimo Tavera je po
nudio niz praktinih prijedloga koje je veinom mogue uklopiti
u na moderni nain ivota. Neki od tih prijedloga bili su i slje
dei:
Otiite u prirodu i odaberite travnate povrine umjesto as
faltiranih cesta. Nastojte hodati bosih nogu ili barem stopala
pokrivenih neim to doputa elektrini kontakt ili izmjenu.
Opazit ete razliku u raspoloenju i zdravstvenom stanju.
To e vam povratiti ivot i srce ispuniti radou.
Sto je ee mogue izlaite bilo koji dio koe Zemlji ili
travi, prirodnoj vodi, jezeru, potoku ili oceanu. Savren pro
vodnik je mokra trava u vaem vrtu.
Naslonite se na deblo drveta i iskoristite malo njegovog
elektriciteta za dobrobit vaeg zdravlja."
Kupanje, posebice u moru (zbog soli), jezeru ili rijeci izni
mno je korisno. Ako moete, hodajte u takvoj vodi bosih
nogu. Ako ste to ikad radili onda su vam ve poznate koristi
koje ono ima za va ivani sustav, san, apetit i stav prema
ivotu. Kada ste povezani sa Zemljom i ukljueni u izmjenu
elektrine energije ponovno se poinjete osjeati kao ljud
sko bie."
Ono o emu pie Matteo Tavara fascinira i mijenja nain na
koji razmiljamo o sebi, okoliu i naoj vezi s kozmosom. Da biste
proitali engleski prijevod njegovog teksta na internetu posjetite
stranicu www.earthinginstitute.net. Njegove rijei pruaju sjajan
uvid u nau povezanost s prirodom. Ono to jo vie fascinira jest
to to su zdravstvene implikacije koje je Tavera naznaio u svojim
komentarima potvrene. To nije uinio neki znanstvenik s pedi
greom nego ne-znanstvenik s kabelske televizije. Njegova osobna
pria upravo slijedi.
DIO DRUGI
Osobna
otkria
TREE POGLAVLJE
Ponovno spajanje:
pria Clinta Obera
G
odine 1993. imao sam etrdeset i devet godina, bio uspjean i
imao osjeaj da sam na vrhu svijeta. Dug je bio taj moj put od
tekih i skromnih poetaka kad sam kao djeak odrastao na farmi,
trao za kravama, balirao sijeno i provodio duge, ljetne dane ho
dajui bosih nogu po gredicama cikle i graha plijevei ih.
Kada sam bio tinejder otac mije umro od leukemije, ostavivi
mojoj majci i estoro djece brigu o usjevima i stoci. Budui da sam
bio najstariji sin morao sam napustiti kolu i preuzeti brigu o vo
enju obiteljske farme. U to je vrijeme to bila uobiajena praksa.
Poetkom 1960-ih moja su braa ve odrasla. Osjetio sam po
trebu da napustim zemlju i zamijenim je za uzbuenje velikoga
grada". Put me nanio u svijet kabelske televizije koja je tada bila
tek u povojima. U mjestu u kojem sam ivio imali smo samo dva
televizijska kanala: jedan politiki usmjeren desno i jedan ljeviar-
ski, tako da su informacije koje su dolazile do nas bile frizirane.
Ubrzo mi je postalo jasno da je kabelska televizija budunost tele
vizijskog medija. S entuzijazmom sam se bacio u taj svijet i imao
mnogo uspjeha u organizaciji reklamnih kampanja kojima je cilj
bio da kabelska televizija doe do ljudi irom Montane. Verao sam
se i na stupove, buio rupe, postavljao u zemlju sustave za uze
mljenje i provodio ice pri instalaciji kabelskih sustava u brojnim
kuanstvima.
29
30
Uzemljivanje
Nakon nekoliko godina rada za lokalne kabelske operatere do
bio sam posao nacionalnog direktora marketinga u jednoj den-
verskoj tvrtki koja je uskoro izrasla u najveeg kabelskog opera
tera u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Na kraju ju je kupila
kompanija AT&T. Godine 1972. pokrenuo sam vlastitu tvrtku
koja se bavila razvojem sustava kabelske televizije, kao i televizij
skim emitiranjem i mikrovalnom komunikacijom. Kompanija je
postala najvei pruatelj kabelskog marketinga i usluga instalacije
u zemlji. Imali smo itavu silu ugovornih instalatera koji su radili
za nas po cijeloj dravi. Kad bi dolo doputenje za kabelski sustav
za neki grad ili mjesto slali bismo onamo deset, pa ak i do stotinu
instalatera. Otili bi u to podruje i svim zainteresiranima insta
lirali kabelsku televiziju. Potom bi odlazili u sljedei grad, i tako
dalje. Tijekom godina instalirali smo kabelsku televiziju u miliju
nima kuanstava diljem zemlje.
U doba prije pojave interneta bio sam jedan od pionira ka
belskog modema i distribucije vijesti novinskih agencija diljem
svijeta putem osobnih raunala. Bio sam ukljuen i u rani razvoj
programiranja i marketinga za kabelsku i telekomunikacijsku in
dustriju. Radio sam s najvanijim ljudima koji su stvorili Cable
News Network (CNN), Home Box Office (HBO) i druge kabelske
mree.
Bio sam vrlo uspjean poduzetnik i imao kvalitetan ivot. U
svom sam vlasnitvu imao kuu od gotovo 500 m2na vrhu planine
u Coloradu s pogledom od 360 stupnjeva na Denver i Stjenjak.
Kua je bila prepuna umjetnikih djela i svega drugoga to se mo
glo kupiti novcem.
Godine 1993. takav se ivot poeo uruavati. Obolio sam od
tekog apscesa jetre nakon zahvata na korijenskom kanalu zuba.
Osamdeset posto jetre bilo je zahvaeno gnojnom upalom. Infek
cija mi se proirila cijelim tijelom. Nijedan organ nije radio kako
treba. Lijenici mi nisu davali puno nade. Rekli su mi da se po
nem pripremati na najgore.
Meutim, jedan mladi kirurg mi je rekao da postoji ansa da
preivim - premda malena - koja ukljuuje eksperimentalne ki
rurke zahvate odstranjivanja veeg dijela oteene jetre. Nije mi
davao mnogo nade, ali bila je to jedina nada koja mi je preostala.
Ponovno spajanje: pria Clinta Obera 31
Stoga sam pristao. Nakon dvadeset i osam dana bolnog oporavka
u bolnici i mnogo fizioterapije mogao sam napustiti bolnicu i otii
kui. Polako mi se vraalo zdravlje. Trebalo mi je oko tri do etiri
mjeseca da budem u stanju prohodati koji metar po susjedstvu, te
est mjeseci za kilometar i pol. udesno, ali u roku od devet mje
seci jetra mi se vratila na svoju prvotnu veliinu.
U POTRAZI ZA SVRHOM
Jednoga jutra tijekom procesa oporavka probudio sam se i po
gledao kroz prozor te opazio da je nebo nekako plavlje, a drve
e intenzivnije zelene boje nego to sam ikada prije imao priliku
vidjeti. U tom sam se trenutku ponovno osjetio ivo, ali i posve
drukije nego prije. Preplavila me spoznaja da ja ustvari ne po
sjedujem svoj dom i gomilu imovine koju sam stekao. Posve su
protno, oni su bili ti koji su posjedovali mene. ivot mi se sveo
na brigu o stvarima. Cijeli ivot proveo sam zgrui, skupljajui i
brinui se o prikupljenom, nastojei stei jo vie, vjerojatno kako
bih drugima mogao pokazati koliko sam uspjean. Shvatio sam da
sam vlastitom krivnjom postao sunjem vlastitom imetku.
Tada sam odluio osloboditi se i pronai neto to e mi ivot
ispuniti neim to se ne svodi na imetak. Ne elim vie ovakav
ivot. - rekao sam naglas. elim raditi neto drukije. Koliko
god vremena da mi preostaje, elim ga potroiti na neto vrijedno
i svrhovito."
Nazvao sam svoju djecu. Svi su oni ve odrasli ljudi, razasuti po
cijeloj zemlji. Rekao sam im da dou i uzmu si to god ele. Sve
to ne uzmete razdijelit u. - rekao sam im.
Prodao sam kuu. Kompaniju sam prodao zaposlenicima. Ku
pio sam si rekreacijsko vozilo, natrpao ga s nekoliko najnunijih
stvari i jednostavno otiao. Sljedee etiri godine proveo sam vo
zei se Amerikom, u potrazi za samim sobom i svojom misijom.
Puno sam vremena tu i tamo provodio sa svojom djecom, ali
mnogo vremena i jednostavno ne radei ba nita. Odvezao bih
se nekamo, zaustavio vozilo na neko vrijeme i jednostavno ekao
da se neto dogodi.
32 Uzemljivanje
Jedne noi 1997. bio sam u Key Largu u Floridi. Postajao sam
nervozan i nestrpljiv. Nita se nije dogaalo. Nita mi se nije ot
krivalo. Ve sam nekoliko mjeseci bio na istom mjestu. Dok sam
sjedio i zurio preko zaljeva zamolio sam za usmjerenje. Znao sam
da me neto oekuje. Kada sam se vratio do vozila u glavi sam
zauo neke rijei i sjeam se da sam ih automatski zapisao na ko
madi papira:
Postani suprotan naboj."
Meni j'e to znailo da moram otii i bockati ljude, protresti ih.
Napuniti ih nabojem. Itekako sam bio nestrpljiv i jedva ekao da
zaponem.
Druga stvar koju sam zapisao na papir bila je: Status quo je
neprijatelj." Nisam znao to to znai osim da su mi sve tee padali
moj status quo i neaktivnost. Doao im je kraj. Te sam misli zapi
sao na jednu utu ploicu i iz nekoga je razloga sauvao. Nisam
imao pojma to te rijei zapravo znae.
Kada sam idueg jutra ustao kroz glavu mi je prostrujala neo
bina misao da mi sama Zemlja pokuava neto rei. Nisam, me
utim, znao to. Osjeao sam, meutim, daje to neto jako hitno
i da moram krenuti negdje na zapad, u potragu za odgovorom.
Odvezao sam se u Los Angeles i osjetio da je predivlji. Potom sam
otiao u Tucson i Phoenix, ali nijedan od ta dva grada nije nudio
pravi osjeaj. Stoga sam se uputio na sjever i u deset sati jedne ve
eri zavrio u Sedoni. Parkirao sam na odmaralitu za rekreacijska
vozila pored jednog potoka. Idue jutro pogledao sam van i oa
rala me ljepota krajolika. Krajolik se obraao mojim korijenima,
priao mi o odrastanju u ruralnim predjelima Montane, izloeno
sti kulturi amerikih Indijanaca koja je naglaavala povezanost sa
svijetom prirode.
Ostajem ovdje" - rekao sam sam sebi - sve dok ne naem ono
to traim." I tako sam ostao ondje gotovo dvije godine. Sprijate
ljio sam se s mnogim lokalnim umjetnicima i vlasnicima galerija.
Kao hobi i kako bih si dao posla, mnogo sam vremena provodio
umjetniki osvjetljavajui brojne umjetnike galerije u gradu.
aruljica" mi se upalila jednoga dana 1998. Sjedio sam na klu
pi u parku i promatrao turiste iz svih krajeva svijeta kako prolaze
kraj mene. U jednom trenutku, ne znam zato, svijest mi se usmje
rila na ono to svi ti razliiti ljudi nose na stopalima. Vidio sam
mnogo onih tenisica za tranje s debelim gumenim ili plastinim
potplatima. I sam sam nosio sline. Uvidio sam da su svi ti lju
di - ukljuujui i mene samoga - izolirani od tla, od elektrinog
povrinskog naboja Zemlje pod naim nogama. Poeo sam razmi
ljati o statikom elektricitetu i moe li takva izolacija imati kakve
posljedice po zdravlje. Doista nisam znao odgovor. Samo mi je ta
ideja pala na pamet.
Sjetio sam se svoga ivota provedenog na televiziji i kabelskoj.
Prije nego to se pojavila kabelska televizija na televizijskoj slici
bilo je uobiajeno vidjeti treperenje (mi to zovemo ,,buka), sni
jeg" ili crte te razliite vrste elektromagnetskih smetnji. Ako ne
mate dovoljno godina da biste se toga sjeali vjerojatno su vam
poznate radijske smetnje dok vozite u blizini ili ispod elektrinoga
voda i ujete svo ono krckanje i pucketanje.
Stoje elektrostatiko pranjenje?
Statiki el ektricitet nije nita d ru go nego iskra ili man ji o k koji o sjetimo , na primjer, kada
do takne mo met aln u kvaku nako n ho danja po so bi s tep isima na po du (vidi sli ku i spo d) ili trljanja
0 sj edalo u autu. Nita po seb no znaajn o .
M eutim, u nekim indu st rij ama on je od itekakve vano sti . Prije m n o go sto tina go di na
o ruane sn age mo rale su ko ristiti mjere statike kontro le kako bi sprijeile zap al jen je zal ih a
baruta. Danas se takve mjere zah ti jevaju u naftnoj industriji, gd j e nasumina iskra tako er mo e
uzrokovati ekspl o zij u. U d ananj o j elektro niko j industriji elektro statiko pran jenj e do vo di
do milijardi do lara tete go d in j e zb o g unitavanj a izrazito o sjet lji vih elektro ni kih di jelo va
1 mikro ipo va. Elektro statiko pranj enje utjee na pr o izvo dne rezultate, pr o i zvo dne trokove,
kvalitetu i po uzdano st pro izvo da te pro fitabilno st.
Razvila se cijela indu strija statike kontrole s pro izvo di ma kao to su narukvice, o bua
i pro vo dljivi po do vi koje naveliko koriste pro i zvo ai elektro nike. Cilj tih mjera j e o t pustiti
po tencijalno o p asne naboje.
Prst na
kvaki, prikaz
elektrostatikoga
pranjenja
34 Uzemljivanje
U kabelskoj industriji morate uzemljiti i zatititi itav kabelski
sustav u svakom kuanstvu kako bi se sprijeilo da vanjski elek
tromagnetski signali i polja interferiraju s prijenosom koji se vri
kabelski.
Tako se gledateljima osigurava savren signal i otra slika te
sprjeava da signali iz kabelskog sustava pobjegnu u okoli i ome
taju prijenos policijskom radiju ili TV stanicama. Kabelski sustav
sastoji se od unutarnjeg bakrenog vodia, izolacijskog sloja i vanj
ske zatite. Zatita je elektrinim putem povezana sa Zemljom.
Ona je uzemljena tako da Zemlja moe ili osloboditi ili apsorbirati
elektrone te sprijeiti tetu od elektrinih naboja. itav kabelski
sustav mora biti uzemljen i imati isti elektrini potencijal kao i
povrina Zemlje.
POETAK AVANTURE
U tom trenutku toga jo nisam bio svjestan, ali moj je ivot tada
krenuo u novom i posve neoekivanom smjeru koji e obiljeiti
praktiki sve moje dane. I jo uvijek to ini, vie od deset godina
poslije.
Sve je zapoelo vrlo bezazleno s onim jednostavnim pitanjem:
bi li noenje obue s gumenim i plastinim potplatima, to svi i
nimo, izolirajui se pritom od tla, moglo imati utjecaja na nae
zdravlje? U to doba jako me zanimalo pitanje zdravlja jer su mi
prethodne operacije kraljenice prouzroile konstantne bolove u
leima. Nisam mogao dobro spavati. Uzimao sam Advil prije od
laska na spavanje, a ujutro sam ga uzimao kako bih mogao ustati i
izdrati dan. Pio sam i druge lijekove protiv bolova, ovisno o tome
koliko je bol bila jaka.
Znao sam da je tijelo vodi, odnosno da provodi struju. Ne
morate znati nita o struji da biste shvatili tu jednostavnu ivotnu
injenicu. Jednostavno dotaknite kvaku na vratima kada je vrlo
suh dan i svaki put bit ete u prilici vidjeti i osjetiti iskru. Uvijek
je prisutan statiki naboj na tijelu koji se poveava kada sjedite na
namjetaju prekrivenom tkaninom ili hodate po tepisima.
Ponovno spajanje: pria Clinta Ohera 35
Nevjerojatan eksperiment
Sjedei ondje i promatrajui stopala ljudi shvatio sam da veina
ljudi, barem u industrijaliziranom svijetu, uspostavlja vrlo slabu
ili nikakvu vezu s tlom. U drugim dijelovima svijeta, kao na pri
mjer u tropima u Aziji, Africi i Junoj Americi, ljudi iz ruralnih
krajeva hodaju bosonogi i esto spavaju na tlu. I uzemljeni su.
Odluio sam pokuati odgovoriti na pitanje koje sam si pret
hodno postavio. Vratio sam se u unajmljeni stan i uzeo voltmetar.
(Voltmetar je instrument koji mjeri razlike u elektrinom poten
cijalu izmeu Zemlje i nekog elektrinog predmeta ili neke dvije
toke u strujnom krugu.) Spojio sam na njega petnaestmetarsku
icu, provukao je kroz vrata dnevnog boravka van i privezao je
za obini tap za uzemljenje koji sam zabio u zemlju. Zatim sam
poeo hodati oko kue i mjeriti elektrine naboje koji su se stva
rali na mom tijelu zbog izoliranosti od tla. Bilo je lako izmjeriti
statiki elektricitet jer je varirao sa svakim novim korakom koji
bih napravio. Ono to mi je bilo najzanimljivije bila je koliina
elektromagnetskim poljem (EMF) induciranog potencijala (u
voltima) na mom tijelu. Kada sam hodao prema lampi napon je
rastao. Kada bih odstupio smanjivao se. Ovo sam testirao na svim
elektrinim ureajima u dnevnom boravku i kuhinji. Jedini ure
aji koji nisu stvarali EMF napon na mom tijelu bili su hladnjak
i kuite raunala. Oni su bili uzemljeni. S obzirom na iskustvo
u industriji komunikacija ovo mi je odmah imalo smisla jer smo
morali uzemljiti svu svoju elektroniku opremu kako bismo spri
jeili elektrinu interferenciju elektromagnetskih polja.
Potom sam otiao u spavau sobu, legao na krevet i ondje za
biljeio najviu razinu EMF napona na svom tijelu. Spavaa soba
bila je elektriki najaktivnija1' zona u stanu. Krevet je bio postav
ljen uza zid prepun skrivenih elektrinih ica. Pitao sam se utjeu
li sva ta elektrina polja na moju nemogunost da lako zaspim jer
san mi je oduvijek bio velik problem.
To mi je tada silno zagolicalo znatielju. Sljedei dan otiao
sam u eljezariju i kupio metaliziranu ljepljivu traku koja se rabi
za lijepljenje pei. Neto te trake polijepio sam po krevetu da do
bijem svojevrsni oblik mree. Uzeo sam krokodilku i zakaio je
36 Uzemljivanje
za jedan kraj mree od ljepljive trake. Na nju sam spojio icu, pro
vukao je van kroz prozor i privrstio je za drugi tap za uzemljenje
slian onom na koji je bio spojen voltmetar. Zatim sam legao na
mreu od ljepljive trake i primijetio da mjerni instrument sada
pokazuje gotovo nulu, to je znailo da sam u ravnotei i, energet
ski gledano, kao da leim vani, direktno na tlu. Kao i svi kabelski
sustavi koje sam postavljao, i ja sam sada bio fiziki uzemljen. Le
ao sam ondje igrajui se voltmetrom i sljedee ega se sjeam je
da je svariulo jutro. Zaspao sam s voltmetrom na prsima. Nije mi
trebala tableta da utonem u san. Spavao sam vrsto po prvi put u
mnogo godina i gotovo da se uope nisam micao tijekom noi.
Vau, pa ovo je fascinantno!" - rekao sam si. Dogodilo se neto
zanimljivo, ali nisam ba razumio koje mu je znaenje. Stoga sam
sljedee noi ovaj eksperiment ponovio. Opet sam zaspao bez ta
blete. Isto se dogodilo i sljedee noi. I sljedee. I one sljedee.
Uspjean poetak
Nakon nekoliko dana ispriao sam nekolicini prijatelja to se do
godilo i pitao ih bih li mogao i u njihovim krevetima postaviti sli
nu improviziranu mreu od metalizirane ljepljive trake. Tako sam
zapoeo sa uzemljivanjem" ljudi. Bilo je to vrlo bezazleno. Jedan
od momaka koje sam uzemljio rekao mi je: Zna, ima tu neeg.
Bol koju mi zadaje moj artritis znatno se smanjila."
Nisam previe razmiljao o tome to je rekao, ali nakon ne
koliko dana primijetio sam da je i moja kronina bol popustila.
Nisu mi vie trebale tablete protiv bolova. Uz to sam se openito
osjeao mnogo bolje.
O biologiji nisam nita znao. Nisam znao kako funkcioniraju
miii, ali tada sam poeo shvaati. Sinulo mi je da moda posto
ji analogija izmeu ljudskog tijela i kabelske televizije. Kabelska
televizija ima na stotine kanala s informacijama koje njome teku.
Slino tome, tijelo ima bezbroj ivaca, krvnih ila i drugih kanala
koji provode elektrine signale. Moda, pomislio sam, kada je tije
lo uzemljeno, ono onemoguuje ulazak buke" - elektrinih inter
ferencija iz okoline - koje mogu poremetiti unutarnji sklop. Poeo
sam na jednostavan nain shvaati da bez kontakta sa Zemljom
tijelo uvijek nabijaju elektromagnetska polja i statiki elektricitet
u spavaoj sobi, uredu ili bilo gdje drugdje. Kada ste uzemljeni
tog naboja u vama nema. Kada sam uzemljio sebe i svoje prijatelje
naboji su nestali i svi smo poeli spavati i osjeati se bolje.
Uzemljivi nekih pet-est ljudi i pritom u pravilu poboljavi
njihov san, ujedno sam im smanjio i bol te me poeo obuzimati
pravi ushit. Bio sam sve uzbueniji. Doao sam do zakljuka da
sam moda doao do ogromnog otkria. Rekao sam sam sebi da
tu ima neeg vrlo, vrlo tonog to zasluuje daljnje ispitivanje.
Intenzivno sam istraivao, ali nisam pronaao mnogo informa
cija o uzemljivanju i zdravlju. Godine 1999. internet nije bio ni
priblino takav izvor informacija kao to je to danas. Jo je uvijek
donekle bio novina, tako da nisam uspio nita pronai.
Traio sam i u izvrsnim medicinskim knjinicama u Arizoni,
ali ni ondje nisam nita naao. Bilo je nekoliko anegdotalnih pria
o amerikim Indijancima koje su poivale na folkloru. Podsjetilo
me to na moje mlae dane provedene u Montani, gdje su mnogi
moji prijatelji iz djetinjstva bili djeca iz indijanskih rezervata. Jasno
sam se sjeao kada je sestra jednog mog prijatelja teko oboljela
od arlaha. Bila je u tekom stanju. Njihov je djed iskopao jamu u
zemlji i u nju poloio djevojicu. Zapalio je vatru u blizini jame i
sjedio kraj nje nekoliko dana dok je djevojica uglavnom spava
la. Nakon toga joj je bilo mnogo bolje. Sjeam se takoer da sam
poslije kole otiao kui jednom prijatelju i da mu je majka rekla
da skine cipele. Od njih e se razboljeti." - rekla mu je. Meni je
to sve tada bilo krajnje udno, ali sjeao sam se da je veina stvari
koje su inili Indijanci bila drukija od onoga to su mene uili da
je normalno. Kasnije sam shvatio daje za to uvijek postojao razlog
utemeljen na puno veem poznavanju prirode nego to su mene
ikada nauili.
Pronaao sam informacije o oboavateljima bosonogog hoda
nja koji ve dugo vremena to prakticiraju jer se tako osjeaju bolje.
Neki od tih entuzijasta su osnovali organizacije kao to je Drutvo
za ivot bez obue koje promie pozitivne uinke koje donosi izu-
vanje obue i skidanje arapa te hodanje po zemlji prirodno, bez
obue. Njihovo iskustvo, kao i medicinsko istraivanje na polju
biomehanike, snano ukazuju na to da su mnogi problemi sa sto
palima i leima dijelom uzrokovani stresom i naporima do kojih
38 Uzemljivanje
dovodi noenje obue koja nas prisiljava da stojimo i da se kre
emo na nain na koji to za ljudsko tijelo nije predvieno. Jedan
dramatini primjer ovoga je, kako se ini, i uspjeh bosonogih tr
kaa. Stopalo u obui moda objanjava uestalost ozljeda meu
sjevernoamerikim trkaima naspram iznimno niskoj stopi ozlje
da povezanih s tranjem kod bosonogih ljudi. Znanstvenici su, na
primjer, otkrili da kod njih postoji manje pritiska na zglobove te
manje plantarnog fascitisa i sindroma medijalnog tibijalnog stre
sa.1To, meutim, nisu ba bile informacije koje sam traio.
Pronaao sam mnotvo podataka o elektrostatikom pranje
nju i kako ljudi koji rade na raunalnim komponentama i elektro
nikim ipovima moraju biti uzemljeni kako elektriki ne bi dolo
do oteenja na komponentama. Meutim, to jo uvijek nije bilo
to. Morao sam nastaviti tragati.
Htio sam znati i postoji li ikakva mogunost da je ,,uzemljeno
spavanje tetno. Strunjaci na polju elektronike uvjeravali su me
da je sistem potpuno siguran. Kad razmislite o njemu, uzemlje-
nost je prirodno stanje ivih sustava kroz povijest. Odvojenost od
Zemlje je ta koja je neprirodna.
No, osim ovih nekoliko stvari nigdje nisam mogao otkriti ni
kakve druge konkretne informacije o moguim zdravstvenim po
sljedicama zbog gubitka prirodnog uzemljenja.
^Tzv. trkaka potkoljenica - op. prev.
r >
u *
ETVRTO POGLAVLJE
Izazovi amaterskog znanstvenika
E
mocionalno, sve je to bilo vrlo burno. Doao sam do zaklju
ka da nitko - ni u prolosti ni u sadanjosti - nije istraio
poveznicu izmeu uzemljivanja i zdravlja. Nisam mogao pronai
nikakve relevantne informacije. Kada sam shvatio da o tome nitko
drugi nita ne zna osjeao sam da mi je to najbolji dan u ivotu
i da sam otkrio neto vano ime mogu uvelike pomoi drutvu.
Pronaao sam svoju misiju. I bio sam jedini koji je o njoj neto
znao.
Euforija nije dugo trajala. Moda je tako sa svim otkriima.
Prije nego li netko prihvati vau ideju - kada ste sami s nekom
vanom spoznajom ili prekretnicom - sumnja se uvlai u vas.
U mojem sluaju svi s kojima sam razgovarao mislili su da sam
lud. Nitko me nije shvaao ozbiljno. Moj entuzijazam uvijek bi
nailazio na prazne poglede pune ravnodunosti ili na negativne
reakcije. Tko je rekao da je to tako? Ljudi su eljeli vrste injeni
ce. eljeli su znanost. A ja sam bio samo bivi zaposlenik kabelske
televizije koji govori o tome kako Zemlja moe smanjiti bolove i
osigurati bolji san. to ja znam? Kakve su moje reference?
I tako je vrlo brzo najbolji dan u mom ivotu postao najgori.
Osjeao sam se ba potiteno jednoga dana 1999. dok sam sje
dio i razgovarao s jednim ovjekom od onih u Sedoni koje sam
uzemljio. Govorio mi je o tome kako se dobro osjea i kako je to
39
40 Uzemljivanje
velika promjena u njegovu ivotu. Te njegove rijei ponovno su
upalile iskru u meni i podigle mi raspoloenje.
Rekao sam mu: I ja se zbog toga dobro osjeam. I drugi mi
ljudi govore isto. To je doista istina. Nita ne izmiljam. Tu nema
ako", i i ,,ali. Ja samo moram pronai odgovore."
S ponovno steenom odlunou, spakirao sam stvari i odve
zao se svojim vozilom u Kaliforniju, poput kakvog detektiva-ama
tera koji pokuava razrijeiti neki misterij. Plan je bio ondje pro
vesti nekoliko mjeseci i uz malo sree usvojiti neka struna znanja
i pronai neke ljudi koji e me nauiti nekim stvarima, te dokuiti
na koji nain sve to kvantificirati.
STRANAC U STRANOJ ZEMLJI"
Prvo to sam uinio bio je pokuaj da izazovem zanimanje meu
znanstvenicima u junoj Kaliforniji koji se bave istraivanjem sna.
Telefonirao sam. Kucao sam na vrata. Predstavljao sam se kao
ovjek s iskustvom na polju elektrine energije koji je doao do
nekih zanimljivih zapaanja o spavanju i boli. Uoio sam spekta
kularne rezultate. Govorio sam da elim doi do nekih strunjaka
koji e potvrditi moja zapaanja.
U toj potrazi za strunjacima osjeao sam se poput junaka
znanstvenofantastinog klasika Roberta Heinleina Stranac u stra
noj zemlji. Osjeao sam se kao da sam na drugom planetu. Nisam
znao njihov jezik. Oni nisu govorili moj.
Zamislite kako sam se osjeao kad bih uao u ured nekog znan
stvenika ili lijenika, ako bih uope uspio tako daleko stii. Zidovi
ureda bili su puni priznanja i diploma. To su bili pojedinci koji su
godinama radili da bi postali strunjaci na svom podruju. I eto
onda mene, bez apsolutno ikakvog formalnog obrazovanja na tom
podruju. Strunjaci su koristili bioloke termine koje nikada prije
nisam uo. Kad bih ja okrenuo razgovor na koncepte iz elektrike
koje sam razumio, kao to su naponi, elektrina polja, uzemljenje,
pozitivan i negativan naboj u tijelu, oni gotovo da nisu imali poj
ma, ba kao ni ja kada bih sluao njih kako govore o onom to oni
znaju.
Izazovi amaterskog znanstvenika 41
Komunikacija je bila tek jedan od problema. Drugi je problem
bio taj to veina znanstvenika i lijenika nije pokazivala elju
ukljuiti ni svoje ime ni sebe u bilo to neobino poput ovoga,
neto bez znanstvene povij esti i legitimiteta.
Jedan se znanstvenik naslonio u svojoj stolici i nasmijao mi se
u lice. Pitao me oekujem li da e on povjerovati da e ukopava
nje avla u zemlju i njegovo povezivanje sa eljeznom prostirkom
na krevetu smanjiti bol ljudima koji na njoj spavaju'. Rekao je da
on u to ne bi povjerovao ak ni da lanak o tome objavi New En-
gland J ournal of Medicine.
Jedan lijenik rekao mi je da ak i ako je to to govorim tono,
zato bi on pacijentima trebao rei da izuju cipele i ozdrave be
splatno?
Drugi je izjavio da mu moram podastrijeti sva objavljena istra
ivanja koja se tiu uzemljivanja tijela i da e ih tek onda pogledati.
Kada sam mu rekao da istraivanja nema i da mu se zato obraam,
odgovorio mi je da ga ponovno posjetim nakon to netko potvrdi
vanost uzemljivanja.
Jedan znanstvenik kojemu je to sve bilo jako zabavno pitao me
znam li koliko je potrebno da se provede istraivanje. Rekao mi
je da bi trebalo pet godina i pet milijuna amerikih dolara da se
napravi i objavi prava znanstvena studija, ako bi se tako daleko
uope i dospjelo.
Veina strunjaka s kojima sam razgovarao bili su ljubazni, ali
nitko nije pokazao interes. Poslali su me van i poeljeli sreu. Tada
sam prvu studiju odluio napraviti sam.
POETAK ZNANSTVENOG PRISTUPA
Nije, meutim, sve bilo izgubljeno. Na jednoj sveuilinoj klinici
za poremeaje spavanja uspio sam razgovarati s nekoliko srdanih
studenata. Rekli su mi da e mi rado ponuditi savjete kako prove
sti studiju. Nisam imao pojma na koji nain to napraviti. Ono to
sam, izmeu ostaloga, morao dokuiti bilo je kako uzemljiti ljude
dovoljno dugo da se mogu prepoznati mjerljivi rezultat. Ljudi su,
naime, uvijek u pokretu i imaju posla.
42 Uzemljivanje
Stoga sam se vratio na vlastito iskustvo. Jedini nain da to posti
gnem, shvatio sam, bilo je nou, kada su ljudi u krevetu i spavaju.
To je jedino vrijeme kada miruju. To mi se uinilo najpraktinijim
nainom da provedem mjerenja. Neka vrsta prostirke na krevetu
inila mi se najboljim rjeenjem. Meutim, morao sam osmisliti
neto konkretnije od obine mree od metalizirane ljepljive trake
koju sam koristio za sebe i prijatelje.
Kontaktirao sam jednu tvrtku koja proizvodi zatitnu opre
mu za elektroniku industriju. Oni su mi napravili materijal od
provodljivih vlakana koji sam onda spojio na prostirke od filcane
vune veliine 30x60 cm. Sudionici u pokusu trebali su spavati di
rektno na toj prostirci rasprostrtoj na krevetu. Na svaku sam pro
stirku privrstio metalnu kopu kako bih je mogao spojiti na icu
to vodi do tapa za uzemljenje zabijenog u zemlju, vani ispod
prozora spavae sobe. Sada kada sam imao takvu prostirku trebali
su mi ljudi za eksperiment.
Kao to moete i zamisliti, lijenici mi nisu eljeli ustupiti svoje
pacijente za moju skromnu studiju. Bio sam preputen sam sebi.
Ideju o volonterima dobio sam jednoga dana dok sam bio na i-
anju. uo sam kako ljudi u salonu razgovaraju o svojim zdrav
stvenim problemima. Shvatio sam da bi takav jedan salon mogao
posluiti kao dobar izvor dobrovoljaca. Nagovorio sam enu koja
je bila vlasnica tog salona da prva isproba uzemljivanje. Dao sam
joj uzemljenu prostirku. Njena reakcija bila je pozitivna. Spava
la je bolje. S oduevljenjem je nagovorila neke svoje muterije da
sudjeluju u studiji. Druge sam pronaao ostavivi letke u deset sa
lona za uljepavanje u Venturi u Kaliforniji, gdje sam u to vrijeme
ivio.
Meu ljudima koji su pristali sudjelovati bila je i jedna medi
cinska sestra. Ona mije bila od velike pomoi, olakavi mi ulazak
u domove nepoznatih ljudi kako bih im objasnio na koji nain
funkcioniraju krevetne prostirke, postavio ih na njihove krevete
i spojio ih na obine tapove za uzemljivanje ukopane u zemlju
podno prozora njihovih spavaih soba. To to sam radio nije ba
bila obina kuna vizita. Na kraju sam uspio pridobiti ezdeset lju
di - trideset i osam ena i dvadeset i dva mukarca - s problemima
sa spavanjem i razliitim bolovima u zglobovima i miiima.
U skladu sa savjetima koje sam dobio od studenata klinike za
poremeaje sna, podijelio sam volontere u dvije skupine. Polovica
ih je spavala na prostirkama koje su bile uzemljene. Druga polo
vica spavala je na prostirkama koje su izgledale kao da su spoje
na na tapove za uzemljenje, ali sam na icu postavio razvodnik
kako bih provoenje blokirao. Volonteri nisu znali jesu li spojeni
ili nisu. To sam znao samo ja.
Medicinska sestra je bila ta koja je komunicirala s ljudima tije
kom tridesetodnevnog eksperimenta. Potom je prikupila podat
ke. Zatim smo eksperiment izloili pismeno u obliku anegdotalne
studije i objavili je 2000. u internetskom znanstvenom asopisu
ESD, u kojem se objavljuju lanci, tehniki izvjetaji, vijesti i re
cenzije knjiga vezani za temu elektrostatike.
Rezultati su bili nevjerojatni. Evo do kojih smo rezultata doli
nakon to smo usporedili skupinu uzemljenih s neuzemljenima:
85% uzemljenih bre je zaspalo
93% je izjavilo da nou bolje spavaju
82% je imalo smanjenu ukoenost miia
74% je doivjelo nestanak ili smanjenje kronine boli u le
ima i zglobovima
100% se nakon buenja osjealo odmorenije
78% je prijavilo bolje ope zdravstveno stanje
Nekoliko sudionika prijavilo je neoekivano ali znaajno ubla
avanje astme i dinih tegoba, reumatoidnog artritisa, hipertenzi-
je (visokog krvnog tlaka), apneje pri spavanju i predmenstrualnog
sindroma (PMS-a). Sudionici su prijavili i smanjen broj sluajeva
iznenadnih naleta vruine.
Otkrie arobnog flastera koji uklanja bol
Jedna ena koja je sudjelovala u studiji imala je jak reumatoidni
artritis u zglobovima aka i ruku i pritom je teko hodala. elio
sam izmjeriti koliko elektrinog naboja ima na svom tijelu u svo
joj spavaoj sobi, pa sam je zamolio da pridri mali, runi tester.
Nije mogla. Njen artritis bio je prejak i prebolan. Stoga sam, kako
44 Uzemljivanje
bih oitao podatke, prilijepio elektrodni flaster - isti onakav kakav
koriste lijenici kada rade EKG (elektrokardiograme) - na njenu
podlakticu i spojio je krokodilkom za uzemljenu icu koja je vodi
la do njezine spavae sobe. Potom sam spojio i otspojio krokodil-
ku kako bih oitao razliku u tjelesnom naboju izmeu uzemljenog
i neuzemljenog stanja. Nakon pet ili deset minuta neobaveznog
razgovora dok sam postavljao prostirku na njen krevet ena mi je
rekla da je bol u ruci znatno popustila. Zatim me zamolila da joj
flaster premjestim na drugu ruku. Nisam vjerovao da je istina ono
to mi govori, ali uinio sam to je traila i premjestio flaster na
njenu drugu ruku. Po isteku nekoliko minuta rekla mi je da je bol
i u toj ruci velikim dijelom nestala.
Otiavi od nje, smjesta sam nazvao nekoliko poznanika za
koje sam znao da imaju artritis i druge tegobe i svakom od njih
dao pribor koji se sastojao od elektrodnog flastera te ica i tapo
va za uzemljenje. elio sam vidjeti mogu li ponoviti to drastino
smanjenje lokalizirane boli. Nevjerojatno, ali svi oni su mi javili
da im se bol rapidno smanjila. Nekolicina njih opisivala je te fla
stere kao arobne flastere za uklanjanje boli. Tada sam po prvi
put otkrio da lokalizirano uzemljenje tijela na ovaj nain rezultira
brzim i dramatinim smanjenjem lokalne boli. Bilo je to poput
polijevanja vatre vodom.
Tada sam bio stvarno uzbuen. Osjeao sam motivaciju. Me
utim, znanstvenici jo uvijek o tome nisu eljeli ozbiljno razgo
varati sa mnom. Moji prijatelji studenti rekli su mi da moram doi
do mnogo konkretnijih informacija kojima bih potkrijepio svoju
ideju. Anegdotalne studije nee biti dovoljne, rekli su mi, i nee
zadovoljiti znanstvenu reviziju.
Unapreivanje otkria
Ispoetka sam na pozitivne rezultate kojima sam svjedoio gledao
kao na posljedicu eliminacije statikog elektriciteta i/ ili zatite ti
jela od elektrinih polja iz okolia. Ta se pretpostavka pokazala
apsolutno istinitom, ali je samo djelomino objanjavala dobre
rezultate.
Kad sam instalirao sustav uzemljivanja u domove ljudi za prvu
studiju uvijek sam mjerio njihov tjelesni napon dok su leali u
krevetu - i prije i nakon polaganja prostirke za uzemljenje na kre
vet. Kada sam mjerio ljude s iznimno visokim tjelesnim naponom
mislio sam da bih trebao dobiti doista dobre rezultate od te oso
be.
Jednog dana sam uzemljio volontera, ezdesetpetogodinjeg
mukarca koji se alio na kroninu bol i probleme sa spavanjem.
Nije imao nikakve elektrine ureaje kraj kreveta. Pod mu je bio
od golog betona. Kada sam mu izmjerio tjelesni napon, rezultat je
bio blizu nule. Mislio sam da s takvim niskim tjelesnim naponom
od njega neemo dobiti nikakve rezultate. Meutim, krajnji rezul
tati kod njega su na kraju bili jednako dobri kao i kod drugih ljudi
s visokim tjelesnim naponom.
Njegov sluaj bio mi je prva indikacija koju sam imao da samo
uzemljenje dovodi do rezultata koje sam i sam imao prilike isku
siti i kojima sam svjedoio kod drugih. Ta me spoznaja tada zau
stavila na putu dalje. Morao sam nauiti sve to je bilo mogue o
elektrinim svojstvima Zemlje.
Nauio sam, primjerice, daje elektrini naboj povrine Zemlje
uvijek negativan, to znai da je povrina puna slobodnih elektro
na. Oni se mogu kretati i smanjivati pozitivan naboj. U prirodi je
munja najbolji primjer negativnog naboja koji smanjuje pozitivni
naboj.
Ako uzemljivanje ljudi smanjuje njihovu kroninu bol, to mi
je govorilo da je bol povezana s pozitivnim nabojem. Onda sam
zapoeo uzemljivati ljude u prostoru s malim ili nepostojeim
elektrinim poljima kako bih ponovno doao do te opservacije
i potvrde da je uzemljivanje to to smanjuje bol. Rezultati su bili
dosljedni. Uzemljivanje je smanjivalo bol bez obzira na elektrini
okoli. Tek sam kasnije shvatio vezu izmeu kronine boli i upale
te ulogu koju imaju elektroni.
NORMALIZACIJA HORMONA STRESA
Kada je objavljena prva studija ona je digla na noge znanstvenike
i djelatnike u zdravstvu koje su brinuli zdravstveni rizici izlaganja
elektrinim poljima u okoliu. Jedna takva osoba koju sam u to
46
Uzemljivanje
vrijeme upoznao bio je Maurice Ghaly, umirovljeni anesteziolog
iz june Kalifornije, kojega su zanimala istraivanja elektrinih
polja. Rekao sam mu to sam otkrio. On je manje-vie odbacio
moju teoriju, ali je rekao da bi htio dokazati da sam u krivu. Nije
mu imalo smisla da uzemljivanje moe imati uinke kako sam to
ja tvrdio.
Dr. Ghaly odluio je provesti pilotsku studiju. elio je izmjeriti
cirkadijsko luenje kortizola kod ljudi prije i nakon uzemljenog
spavanja kroz period od nekoliko tjedana. Kortizol je poznat kao
hormon stresa". Kad vas uhvati zabrinutost, strah ili tjeskoba
razina kortizola raste. Taj porast stimulira ogranak autonomnog
ivanog sustava koji je poznat kao simpatetiki sustav. Tijelo se
prebacuje u stanje budnosti i spremno je, ako se za to ukae potre
ba, na borbu ili bijeg. Razina hormona se ponovno sniava nakon
to stanje budnosti i napetosti popusti. ivot ispunjen nepresta
nim stresom - zbog uobiajenih stvari kao to su novac, posao,
problemi u vezi - takoer uzrokuje porast razine kortizola, pri
emu na toj visokoj razini i ostaje, to u tijelu dovodi do svoje
vrsne prenapregnutosti simpatikog sustava. U naem vremenu
konzistentno visoka razina kortizola klasian je pokazatelj stresa
i poznato je da doprinosi mnogobrojnim zdravstvenim problemi
ma kao to su poremeaji spavanja, hipertenzija, kardiovaskular
ne bolesti, oslabljene imunoloke reakcije, autoimune bolesti, loa
raspoloenja i odstupanja vrijednosti eera u krvi. Takva vrsta
stresa potie i upalne procese u tijelu.
Moja prva studija bila je subjektivna i temeljila se na reakcija
ma ljudi koje sam uzemljio. Ovaj put plan je bio mjeriti supstancu
koja se stvara u tijelu te na taj nain objektivno izmjeriti uinak
uzemljivanja na fiziologiju. U smislu znanstvenosti bio je to velik
korak naprijed.
Za studiju mi je bilo potrebno neto to e drati jo bolje od
prijanje krevetne prostirke. Stoga sam dizajnirao vru prostir
ku koja je sada prekrivala cijeli madrac.
U istraivanje smo ukljuili dvanaestoro ispitanika koji su se
alili na probleme sa spavanjem, bol i stres. Spavali su na mojim
prostirkama osam tjedana. Njihove individualne dnevne razine
kortizola utvrivane su u intervalima od etiri sata tijekom dva-
desetetverosatnog perioda netom prije poetka studije i.onda jo
jednom na tri etvrti putem standardnog testiranja sline. Sudio
nici su takoer svakodnevno izvjetavali kako se osjeaju tijekom
cjelokupnog trajanja eksperimenta.
Studija je objavljena 2004. u asopisu J ournal of Alternative and
Complementary Medicine. Zakljuak je bio znaajan: uzemljivanje
tijekom spavanja resinkronizira izluivanje kortizola koje je u ve
em skladu s prirodnim, normalnim ciklusom: na najvioj razini
u 8 ujutro, a na najnioj u pono. Slika 4-1 vizualno doarava pro
fil skupine kojoj su se razine kortizola izrazito poboljale.
Razine kortizola prije i poslije uzemljivanja
8pm Mid 4am 8am Noon 4pm 8pm Mid 4am 8am Noon 4pm 8pm Mid 4am 8am Noon 4pm
B C
Slika 4-1. U skl a i van j e p r i r o d n i h ci kl u sa l u en ja ko r t i zo l a
Ko d p o je d i n aca ko ji nisu p o d st r eso m n o r m al n i d vad e se t et ver o sat n i ci kl u s
l u en j a ko r t i zo l a sl i j e d i p r e d vi d l j i vi o b r azac - n ajn i i j e o ko p o n o i , a n ajvi i
u 8 sati p r i j e p o d n e (gr af A). Tab l i ca s p o d aci m a pri je u zem l ji van j a (gr af B)
p o kazu j e vel i ke var i jaci j e o b r azaca meu su d i o n i ci m a st u d ij e. Gr af C p o ka
zu je i zm i je n j e n i u zo r ak su d i o n i ka n ako n u zem l ji van ja i zn aaj n u st a b i l i za ci
j u razi ne ko r t i zo l a. Ko d se d m o r o su d i o n i ka zab i l j e e n o j e sm an j e n j e vi so ki h
i p r evi so ki h vr i j e d n o st i lu en j a ko r t i zo l a t ij eko m no i , s p r o sj e n o m st o p o m
sm an je n ja o d 53,7%; ko d est o r o ih j e zab i l j e e n p r o sje an p o r ast o d 34,3%
prema n o r m al n i m vr i je d n o st i m a u 8 sati ujutr o ; a ko d d vo j e ko ji su imali
a b n o r m al n o vi so ke r azi n e l u en ja u 8 sati u ju t ro zab i l j e e n o j e p r o sj e n o
sm an j e n j e o d 38%. (Po d aci ad ap t i r an i prema T h e J o u r n al o f Al t e r n at i ve and
Co m p l e m e n t ar y M ed icin e, 2004.)
Subjektivno, sudionici su izjavili da bolje spavaju i da su im
bolovi i stres manji. Jo je impresivnija bila injenica da su se po
boljanja esto javljala ve za prvih dana uzemljenog spavanja.
48 Uzemljivanje
Donosimo saetak rezultata:
svi sudionici osim njih dvoje razvili su prirodniji ritam lue
nja kortizola, a jedna od tih iznimaka ve je bila osoba koja
je pokazivala normalan obrazac
jedanaestoro od dvanaest sudionika reklo je da su bre za
spali
svih dvanaestoro budilo se manje puta nou (od prosjenih
2,5puta do 1,4 puta, to je smanjenje od 44%).
devetoro od dvanaest sudionika reklo je da se osjeaju svje
ije i manje iscrpljeno te da posjeduju vie energije tijekom
dana, dok kod troje nisu zabiljeene promjene
od jedanaestoro ispitanika koji su prije uzemljivanja rekli
da im bol koju osjeaju utjee na ope aktivnosti, sedmoro
ih je sada izjavilo da osjeaju poboljanje, a samo etvoro da
nema promjene
devetoro od dvanaest sudionika opisalo je smanjenje emo
cionalnog stresa i manje su ih muili problemi kao to su
tjeskoba, depresija i razdraljivost; dvoje ih je reklo da nema
promjene, a jedan da je stres jo gori
kod estoro od sedam sudionika zabiljeena su poboljanja
gastrointestinalnih simptoma
pet od est ena s PMS-om i/ ili naletima vruine prijavilo je
poboljanje simptoma
sve tri osobe s bolovima u temporomandibularnom zglobu
izjavile su da je neugodna bol manja
Uzemljivanje i san
Studija je rezultirala jo jednim vrlo zanimljivim otkriem koje
nije objavljeno, ali je posluilo kao jo jedan dokaz da uzemljiva
nje ima viestruke pozitivne uinke. Kod osmero naih sudionika
zabiljeen je porast razine melatonina u iznosu od 2 do 16 posto.
Tri ispitanika nisu imala promjene u razini melatonina, a kod jed
noga je zabiljeen pad od 6 posto. To otkrie bilo je uzbudljivo jer
je melatonin vaan hormon koji pomae regulaciji sna i drugih
biolokih ritmova, a ujedno je i vaan antioksidans s antikancero-
genim svojstvima.
Od samog poetka mog eskperimentiranja s uzemljivanjem - a
pod samim poetkom mislim na vlastito poetno iskustvo - za
mjetan je bio njegov pozitivni utjecaj na spavanje. To je od velike
vanosti. Svima nam je potreban dobar odmor da bi nam se tijelo
oporavilo od svakodnevnih aktivnosti. Na taj nain funkcionira
priroda: u ciklusima odmora i aktivnosti.
Nakon to sam vidio kako uzemljivanje pozitivno utjee na san
ljudi poeo sam istraivati problem spavanja. Pronaao sam lanak
iz Newsweeka iz 2002. pod nazivom U potrazi za snom'1, u kojem
se procjenjuje da samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama ima
70 milijuna ljudi s problemima spavanja. Ne mogu spavati" bio
je i naslov naslovne prie tjednika BusinessWeek 2004. godine. Iz
tih i mnogih drugih lanaka na temu sna iz raznih dijelova svijeta
postalo mi je jasno da kvalitetan san poboljava ope zdravstveno
stanje, a da lo ini posve suprotno.
Osim toga, saznao sam da su poetkom 1970-ih znanstvenici
utvrdili nekoliko obrazaca ponaanja koja su bila u pozitivnoj vezi
s duinom ivota. San je bio na vrhu te liste, a slijedili su ga vjeba
nje, dorukovanje i izbjegavanje grickalica. Teina, puenje i sma
njenje unosa alkohola takoer su se nali na listi. Kasnije su znan
stvenici otkrili da nedovoljno sna moe dovesti do bakterijskog
rasta, a da ga dovoljna koliina sna usporava. U novije je vrijeme
otkriveno da nedostatak sna - ak i samo manje smanjenje njego
vog trajanja - potie upalne procese u tijelu. Gubitak sna, ak i na
nekoliko kratkih sati tijekom noi, potie imunoloki sustav da se
okomi na zdravo tkivo i organe. Druge nove studije pokazuju da
gubitak sna moe doprinijeti i vraanju depresije.
Tijekom svoje potrage za odgovorima saznao sam da jo od
pionirskog istraivanja Hansa Selyeja, oca medicine stresa, pede
setih godina 20. stoljea znanstvenici na polju medicine vjeruju da
postoji veza izmeu disbalansa kortizola i upalne boli.
*In Search of Sleep
50 Uzemljivanje
Postajalo mi je sve jasnije da je uzemljivanje neto vrlo poseb
no to je u stanju poboljati ivot ljudi u mnogo pogleda. Ta me
je vizija vodila naprijed jer, iskreno govorei, mnogo sam puta za
malo podlegao pod teretom sebe samoga kao najveeg si izazova -
jednog anonimusa bez diplome, ak ni srednjokolske naobrazbe
koji znanstvenoj zajednici dokazuje jednu neobinu ideju.
DODATNI IZAZOVI: KREVETI, SUPRUNICI I MODA
Moja prva studija posveena spavanju izazvala je prilinu pozor
nost kada je 2000. objavljena. Proganjali su me ljudi koji su e
ljeli krevetne prostirke. Odjednom se pojavila velika potranja za
ovim ,,kvaziproizvodom. Tada to jo nisam shvaao, ali ja sam
postajao neka vrsta dizajnera prostirki koje uzemljuju. Kasnije,
kada sam se ukljuio u uzemljivanje ljudi iz svijeta sporta, sporta
i nisu eljeli itavu prostirku. Ona im je bila prevelika za noenje
uokolo. eljeli su neto to mogu zarolati i staviti u malenu torbu i
nositi sa sobom na putovanjima. Tako je nastala tzv. vrea za opo
ravak2: vrea za spavanje s provodljivim nitima srebra utkanima u
pamune plahte.
Ti su proizvodi nastali kako iz potranje ljudi koji su uli za uze
mljivanje, tako i iz moje vlastite elje za poticanjem znanstvenog
istraivanja. Sve je zapoelo neplanski, kao improvizacija s provod-
ljivom ljepljivom trakom i ianom vezom sa tapom za uzemlje
nje. To je ono to sam koristio na sebi, prijateljima i drugim zainte
resiranima. Bilo je to privremeno rjeenje, nita sofisticirano.
Ljudi su s vremenom jednostavno poeljeli neto rafiniranije.
Neki su eljeli plahte, tako da sam poeo konzultirati strunjake
na podruju industrije proizvodnje tkanine. Najprije sam isproba
vao s poliesterom i ugljinim nitima. Meutim, nitko nije htio po-
liester, tako da sam se prebacio na pamuk s provodljivim srebrnim
nitima. Razvoj te ideje kotao je vie od milijun dolara i potrajao
je tri-etiri godine. Prvo sam morao pronai proizvoae koji e
biti voljni baviti se neim to je za njih bila gnjavaa, a potom iz-
Recovery bag - op. prev.
2
vriti testiranja i retestiranja. To su sve bili prototipski proizvodi
koji jako puno kotaju, a najveim dijelom sam ih dijelio sportai
ma, lijenicima, ljudima koji su sudjelovali u studijama i njihovoj
rodbini. Sve se brzo proirilo. Rijeio bih se jednog modela pa na
ruio jo, potom uzeo novu koliinu materijala te dobio novi niz
narudbi i zahtjeva. Nikada ni na trenutak nisam pomislio da u
se nai u proizvodnji opreme za spavau sobu.
Kad je sve jo bilo u povojima mnogi su lijenici poeli dobi
vati proizvode za svoje pacijente. Jedan od njih me nazvao i pitao
imam li neku vrstu ,,poluprostirke, plahte koja ne zauzima cijelu
povrinu kreveta. Pitao sam ga zato mu treba. Odgovorio mi je
da ima problem sa suprugom.
Problem sa suprugom?
Evo to je bilo posrijedi: ako je ena dobila krevetnu prostirku
suprug bi se uzrujao i rekao da on ne eli imati nita s tim, da je to
samo traenje novca. Ako ju je suprug donio kui ena bi rekla da
je to suludo i micala bi je sa svoje strane kreveta.
U to je vrijeme moda bila stavljati na svoj krevet posteljinu s
najveim moguim brojem utkanih vlakana po kvadratnom cen
timetru. U modi su bile plahte s vrijednostima broja utkanih vla
kana 300, 600, 1200, a onda i 2400. to vei broj utkanih vlakana,
to je tkanina, smatralo se, luksuznija, meka i finija. Ta je ideja
postala vrlo popularna, ali neki strunjaci smatraju da vea brojka
koja pokazuje broj vlakana samo znai veu cijenu.
Meutim, i mene je obuzela ta moda. Ako ste na svom krevetu
imali neto to u sebi nije sadravalo velik broj utkanih vlakana po
kvadratnom centimetru niste bili u modi. Tu je onda bilo i pitanje
dizajnerskih boja koje e zadovoljiti ukuse. U tipinom braku na
krevet ne ide nita bez enina odobrenja. Stoga na krevet niste
mogli staviti bilo to, bez obzira na pozitivne zdravstvene uinke
koje jami.
Nisu mi trebali ti sporedni detalji. Jednoga dana odluio sam
jednostavno napraviti poluprostirku koja se moe poloiti po iri
ni po donjoj strani kreveta. Dotiete je stopalima, kao da polaete
noge na Zemlju, i na taj nain s njom ostvarujete bosonogu vezu.
Ta poluprostirka isto se tako mogla koristiti po duini, na jednoj
strani kreveta, u sluaju da suprunik ne eli imati bilo kakve veze
s njom.
Ova poluprostirka rijeila me mnogih mojih glavobolja, ali i
ublaila bol mnogim ljudima koji su na njoj odluili spavati.
PETO POGLAVLJE
Otkrie kardiologa:
pria Stevea Sinatre
K
ao integrativni kardiolog, ja koristim i konvencionalnu i al
ternativnu medicinu kako bih pomogao svojim sranim bo
lesnicima. Takav pristup uvijek je davao izvrsne rezultate, poseb
no kod mojih pacijenata jer se fokusira na metaboliki rad stanica,
a posebice na stanice u sranom miiu koje pumpaju krv kroz
ezdeset tisua milja krvnih ila u tijelu. Stoga sam koristio brojne
sjajne dodatke prehrani, kao to su koenzim Q10 (CoQ10), karni-
tin i magnezij da bi se potaknuli metaboliki procesi u stanicama
u kojima se energija stvara.
Prije mnogo godina, nakon otprilike jednog desetljea prove
denog u lijenikoj praksi, polako sam postao svjestan neobinog
obrasca: veeg broja pritubi pacijenata - osobito na aritmiju i bol
u prsima (anginu) - oko punog mjeseca ili u doba pojaane aktiv
nosti Sunevih baklji. Ne sjeam se tono kako sam zapravo po
vezao te simptome s nebeskim pojavama, moda je to spomenuo
netko od pacijenata. Ja svakako nisam imao pojma kako to obja
sniti. U svakom sluaju, to mi je potaknulo znatielju i bacio sam
se u potragu za informacijama, to me dovelo do nevjerojatnog
svijeta elektromedicine.
Taj termin moe zvuati jako udno i moda priziva slike dr.
Frankensteina, dr. ivane, Goldfingera i izvanzemaljskih napra
va koje kljocaju, teku i pucketaju. Meutim, elektromedicina
53
54 Uzemljivanje
je poprilino prihvaen koncept, u prvom redu zbog dijagnostike
koja ukljuuje svakodnevne medicinske instrumente kao to su
EKG i magnetska rezonancija. Manje prihvaeni, ali sve prizna-
tiji i cjenjeniji u svijetu medicine su ureaji za elektromagnetsko
lijeenje, kao to su ureaji koji koriste pulsno elektromagnetsko
polje za lijeenje boli i muskuloskeletnih poremeaja. Oprema za
TENS (transkutanu elektrinu nervnu stimulaciju) koja koristi
niski elektrini napon za ublaavanje boli prisutna je ve niz go
dina. '
Moja istraivanja i razgovori sa strunjacima pruili su mi bo
lji uvid u to kako elektromagnetske aktivnosti koje se odvijaju na
nebu i ovdje dolje, na Zemlji, mogu utjecati - bilo pozitivno, bilo
negativno - na srce, mozak i ostatak organizma. Mi Zemljani sva
kako nismo izolirani od ostatka svemira i izloeni smo utjecajima
koji seu sve od galaktikih i solarnih sila pa do ovozemaljske,
ljudskim rukama proizvedene struje i elektronike.
Sva bia su konglomerati bioelektrine energije. Naa tijela u
biti funkcioniraju - s pozitivnim ili negativnim uincima - kao
skup dinaminih strujnih krugova.
Jedan od najvanijih elektrinih entiteta u naem tijelu je srce.
Svaki otkucaj pokree se elektrinim signalom unutar sranog mi
ia. Aktivnost je to koju biljei EKG kad vam ga rade u lijenikoj
ordinaciji. Svaki taj signal, koji se tijekom cijelog ivota stalno po
navlja, prolazi kroz srano sklopovlje i dovodi do toga da se srce
stee i tjera krv kroz komore i van, u vae tijelo.
Bolesti srca mogu poremetiti ovu normalnu elektrinu aktiv
nost pumpanja. Na primjer, problemi s elektrinim sustavom -
koji su poznati kao aritmije - mogu srcu jako oteati uspjeno
pumpanje krvi. Zbog elektrine naravi srca bilo je prirodno, za
znatieljnog kardiologa kao to sam ja, da ga zainteresira energija
i koncepti vezani za elektrinu energiju koji bi mogli pozitivno
djelovati na kardiovaskularni sustav.
Godine 2001. pozvan sam da odrim govor na konferenciji po
sveenoj elektromedicini u San Diegu. Ondje sam upoznao Clinta
Obera. On je upravo zavrio svoju drugu studiju - o utjecaju uze
mljivanja na stres i luenje kortizola - i zanimala ga je rasprava o
njegovom istraivanju s kardiologom kojega zanima elektrome-
Otkrie kardiologa: pria Stevea Sinatre 55
dicina. Obratio mi se na toj konferenciji. Malo smo razgovarali i
odmah su me zaintrigirale njegove ideje. Poslije smo jo detaljnije
popriali u njegovom rekreacijskom vozilu. Na konferenciji je su
djelovao jo jedan lijenik i istraiva koji je razvio manetu za
mjerenje elasticiteta krvnih ila. Imao je taj ureaj sa sobom, pa
nam je izmjerio elasticitet. Arterije moraju biti dobre i elastine.
Krute, stisnute krvne ile ukazuju na visok krvni tlak i bolest ar
terija. Moj rezultat pri mjerenju bio je dobar, ali Clintov je bio
zavidno bolji. Od mene je stariji otprilike dvije godine, tako da
me to doista impresioniralo. Sjeam se da sam se pitao kako to da
taj ovjek ima bolji rezultat od mene. Ta ja sam bio lijenik stra
no posveen preventivi koji je pisao knjige i kolumne o zdravom
ivotu!
Clint je na to svojim uobiajenim tihim glasom rekao da vje
ruje da rezultat ima veze s injenicom da se on stalno uzemljuje.
Spavao je uzemljen i hodao bosih nogu kad god je to bilo mogu
e.
Takoer mi je otkrio svoju isfrustriranost medicinskom i znan
stvenom zajednicom koja je pokazala malo ili nimalo zanimanja
za uzemljivanje. Nikako mu nije polazilo za rukom otvoriti vrata
svijeta znanosti.
POMAKNUTA GRANICA U LIJEENJU
Osjeao sam se kao da mi je osoba od koje to nikada ne bih oe
kivao otvorila vrata koja vode novim granicama u lijeenju. Tije
kom desetljea provedenih u medicinskoj praksi imao sam pri
like uti nebrojeno mnogo inspirativnih govora iz usta najveih
i najcjenjenijih medicinskih strunjaka. Lijenika. Znanstvenika.
Profesora. Nobelovaca. Clint Ober nije bio nita od navedenoga.
Sam mi je rekao da je on ,,samo ovjek s kabelske televizije koji je
doao do otkria za koje je vjerovao da moe olakati bol. Snano
su me se dojmili njegov integritet i namjere. To je ovjek s misi
jom. Osjeao sam da je na tragu neega vanog i fundamentalnog,
neega to ima ogroman potencijal ne samo za kardiologiju nego
i za zdravstvo openito. Raspolagao je tek poetnim natruhama
56 Uzemljivanje
znanstvenih dokaza svojih opaanja. Pa ipak, meni kao kardiolo
gu sve je to imalo jako puno smisla. Uz to, intuicija mi je govorila
da je u pitanju neto veliko, uzbudljivo, ba ono to trebamo.
Godinama sam se bavio istraivanjima i pisanjem o antioksi-
dansima. U svojoj kardiolokoj praksi nauio sam da antioksida-
tivni dodaci prehrani, kao to je CoQ10, kliniki znaajno unapr
jeuju zdravstveno stanje mojih pacijenata. Zanimalo me postoji li
u Clintovu otkriu veza izmeu antioksidansa i upalnih procesa.
Svega bko godinu dana prije toga znanstvenici s Harvarda obja
vili su snane dokaze koji pokazuju da je kronina upala vodei
uzrok bolesti arterija koja sprjeava dotok krvi, hranjivih tvari i
kisika u srce i mozak, uzrokujui na taj nain srane i modane
udare.
Stoga, kad sam upoznao Clinta, glavom su mi se vrzmali upala
i antioksidansi. Upitao sam ga za upale. Moe li ih uzemljivanje
smanjiti? Ako da, uzemljivanje bi moglo biti novo oruje protiv
sranih oboljenja koja su najvei uzrok smrti u Americi, ali i mno
gih drugih estih stanja povezanih s upalama.
Nisam znao odgovor. Nije ga znao ni Clint.
Pitao sam ga moe li saznati.
Rekao je da e to uiniti. I uinio je, isprva uglavnom samostal
no, a kasnije uz pomo sjajnog biofiziara Jamesa Oschmana.
MEDICINA KAO VEZA ZEMLJE I TIJELA
Clint je uz svoje znanje o struji i uzemljivanju sustava kabelske te
levizije sada intenzivno poeo prouavati fiziologiju i imunoloki
sustav. Brzo je poeo zbrajati dva i dva. Elektrotehniari su znali
da povrina Zemlje pulsira negativno nabijenim slobodnim elek
tronima. Znanstvenici na polju medicine to nisu znali, ali znali su
da je tijelo po svojoj prirodi elektrino i da su slobodni radikali
pozitivno nabijene molekule koje su odgovorne za upale, razara
nje tkiva i bolesti. Clint je smatrao da ako uzemljivanje smanjuje
bol, to mora biti od smanjenja ili neutralizacije pozitivno nabije
nih slobodnih radikala koji uzrokuju bol tijekom upalnoga proce
sa. Slobodni elektroni su ti koji zasigurno gase taj plamen.
Otkrie kardiologa: pria Stevea Sinatre 57
Jednoga dana Clint me nazvao, sav uzbuen jer je. pronaao
jo jedno vano objanjenje naina na koji uzemljivanje djeluje u
tijelu. Ono ne ,,samo da normalizira razinu kortizola, poboljava
san i smanjuje stres, kao da ve sve to nije dovoljno samo po sebi.
Ako je osoba u izravnom kontaktu sa Zemljom - bosim nogama
ili pomou uzemljene prostirke - slobodni elektroni ulaze u pro-
vodljivo sklopovlje tijela i gase upalu. Upala uzrokuje bol. Ljudi
koje mue bolovi i koje se uzemlji osjeaju manju bol.
Za njega je veza bila jednostavna.
Uzemljite se.
Ozdravite.
Olakajte si bol.
Izlijeite se.
Ljudi govore o medicini uma i tijela. Ja je ve godinama prak
ticiram. Prije Clinta nikada nisam uo da itko govori o medicini
zemlje i tijela. Za mene je to bilo jo jedno revolucionarno otkrie,
prava prekretnica. To je u biti bila elektromedicina koja poinje
od zemlje. Stoljetna tajna koja mi je odmah pod nogama. Ako se
mene pita, time je pronaen iskonski protuupalni lijek i najbolji
mogui antioksidans.
UZEMLJENO SPAVANJE I PECANJE
Nakon to sam upoznao Clinta nabavio sam jedan od njegovih
prototipskih prostirki za madrac i poeo spavati uzemljen. Razli
ka je bila ogromna. Moja supruga i ja, oboje bismo bre zaspali.
Jo i danas koristim tu istu prostirku. O uzemljenom spavanju pi
sao sam u svojoj kolumni o zdravlju 2002., pa su si i mnogi moji
itatelji i sami nabavili krevetnu prostirku. Neki su se poslije i ja
vili i rekli mi koliko im je ona promijenila ivot.
S vremenom, kako sam se ukljuio u neke Clintove istraivake
projekte i sluao reakcije ljudi ije se zdravlje srca poboljalo, fas
cinantni potencijal uzemljivanja kao sredstva borbe protiv sranih
bolesti poeo se kristalizirati.
Puno putujem, budui da drim predavanja i odlazim na me
dicinske konferencije, a spavanje u hotelima oduvijek mi je pred
58 Uzemljivanje
stavljalo problem. Kasnije, kada je Clint dizajnirao neke lako pre-
nosive modele, mogli smo spavati uzemljeni na putu ba kao i kod
kue. Sada nikada ne odlazim od kue bez svoje prostirke i uvijek
traim priliku da hodam bosonog.
Godinama sam imao tegoba s izbijanjem psorijaze, este upal
ne bolesti koe. Izbijala bi mi na potkoljenicama i laktovima.
Svaki bih put primijetio da kad god bih otiao u lov na albule na
obalu Floride - to je moja omiljena rekreacija - psorijaza bi do
slovno nestala tjednima nakon toga. To sam pripisivao pozitivnim
uincima izlaganja suncu, vitaminu D, mineralima u slanoj vodi
i odmoru od svakodnevnog stresa kardioloke prakse. U lovu na
albule provodite sate i sate, lovei ribu tapom i gacajui po bije
lom pijesku do koljena u kristalno bistroj vodi. Upoznavi Clinta,
shvatio sam da postoji jo jedan razlog za ublaavanje psorijaze.
Dok sam pecao, u isto je vrijeme to pecanje bilo i lijeenje. Sada
kada se nou uzemljujem psorijaza je gotovo posve nestala.
Bob Tolve, moj stari prijatelj s pecanja iz Scarsdale u dravi
New York, podijelio je sa mnom zanimljivu priu nakon to sam
mu ispriao o uzemljivanju. Bob ima ezdeset i tri godine, moja je
generacija, i ve se godinama bavi graevinskim poslovima. Kad
je zapoeo kao mladi radio je neko vrijeme s ekipom starijih sto
lara iz Norveke. Sjeao se da su mu rekli da ako eli izdrati u
tom poslu mora raditi isto to i oni: odmah rano ujutro izai van i
hodati bosih nogu po mokroj zemlji. Rekli su mu da e to ukloniti
tegobe i bol koje sa sobom nosi taj posao. Bob nikada nije zabora
vio njihov savjet.
DIO TREI
Povezivanje sa
znanou
ESTO POGLAVLJE
Iskonski
protuupalni lijek
Ze m l j a j e sama p o seb i i zvo r n i p r o t u u p al n i l ijek, a sam Pl an et n ajvei
j e m o gu i d o n o r ele kt r o n a.
t o t o vam a zn ai ?
Zam i sl i t e sam o n e ga t i vn o n ab i j en e e l e kt r o n e kako p o p u t n e vi d
lj i ve ko n j i ce gal o p i r aj u kr o z vae t i j el o i z Ze m l j e i pred so b o m ko se
b r o j an o sl ab i j u sil u, sast avl je n u o d p o zi t i vn o n ab i j en i h u p al n i h sl o
b o d n i h r ad i kal a. M an j ak ele kt r o n a, to j e p o sl j e d i ca n ed o st at ka u ze
m lj en j a, e l i m in i r a se i o t p o i n j e p r o ces i zlj een ja.
Upale, b o l est i b o l o vi u vae m t i jel u sam o su m an if est aci ja - ve
i m ili m an j i m d i j e l o m - m an j ka ele kt r o n a. Li j e k vam j e b l i zu p o p u t
Ze m l j e na ko jo j i vi t e.
odine 2000. Clinta Obera jedan je prijatelj zamolio da uze
mlji postarijeg gospodina kojega je za krevet prikovao uzna
predovali reumatoidni artritis. Ruke, laktovi i stopala tog ovjeka
bili su groteskno izoblieni i upaljeni. Trpio je velike bolove i jed
va se micao, i to vrlo sporo. Pomo i kunu njegu pruao mu je
hospicij, nacionalna organizacija koja nudi usluge pacijentima za
koje se predvia da e poivjeti est mjeseci ili manje.
Ober je rekao da e doi i vidjeti to moe uiniti. Trebala su tri
mukarca da podignu ovjeka iz kreveta kako bi se mogla poloiti
provodljiva prostirka. Prostirka je zatim povezana s uzemljiva-
kim tapom vani.
61
62
Uzemljivanje
Po proteku desetak dana Ober je primio telefonski poziv od tog
ovjeka koji ga je upitao bi li ga mogao opet posjetiti. Objasnio je
da mu je vjeverica izgrizla icu za uzemljenje.
Kako znate?" - zanimalo je Obera.
Izaao sam i vidio da je sva izgriena." - odgovorio je ovjek.
Ober je bio zateen. Kako je ovjek prikovan za krevet mogao
biti na nogama u svom dvoritu, a prolo je tek nekoliko dana?
Da, jesam." - rekao je. Izaao sam i vidio."
Zapanjfen, Ober se ponovno odvezao k njemu. Zatekao je o
vjeka kako ga eka naslonjen na ulazna vrata. Rekao mu je da se
osjea bolje. I imao je pravo za icu, doista ju je pregrizla ivotinja.
Ober jc postavio novu.
Nakon to je taj postariji pacijent koristio krevetnu prostirku
godinu dana, Ober je od prijatelja doznao da je ovjeku mnogo
bolje. Obavljao je poslove po kui, pazio na svoj kamin, pa ak
i nosio drva za ogrjev u kuu. Otekline su splasnule. Ojaao je,
gibao se, razgovarao i vrlo se ivo izraavao. Prijatelj je Oberu isto
tako rekao da mu je taj neko za krevet prikovani ovjek kazao:
Osjeam da u mojem tijelu vie ne stanuje bolest."
ovjek je nastavio spavati uzemljen svake noi iduih pet go
dina, sve do svoje smrti.
Ovaj nevjerojatan preokret je, ni manje ni vie, nego energija
Zemlje na djelu. Pokazuje nam velikim dijelom nepoznatu inje
nicu da je Zemlja najvei i najbolji prirodni antioksidans i protu
upalni lijek koji postoji.
U ovom emo poglavlju opisati zdravstvenu vezu izmeu Ze
mlje i upala u tijelu. Dob.it ete predodbu kako ta veza ima neo
granien potencijal vraanja zdravlja i umanjivanja boli u drutvi
ma koja su izgubila vezu sa Zemljom i u kojima je sve vie bolesti
usprkos velikim novanim iznosima koji se troe na medicinska
istraivanja i lijeenja.
Meutim, prije nego to se vratimo Zemlji i nainu na koji se
bori protiv upala, pogledajmo najprije to upala jest (vidi okvir).
Va imunoloki sustav titi vas od patogena i omoguuje opo
ravak tkiva na mjestima ozljeda ili kirurkih zahvata. Kada se neg
dje pojavi problem vae tijelo, mogli bismo se tako izraziti, poziva
hitnu pomo. Oglaava se alarm. Bijela krvna zrnca i druge speci-
Iskonski protuupalni lijek 63
to je upala?
Svi su o sjetljivi na upal e - od izrazito akt ivni h, vrhunski h spo rtaa do n imal o akti vni h
zalju blj en ika u so fu i gl ed an j e televizije. Upale j edn ako po gaaj u sve ljude.
Rije in flamacij a do l azi od lat in sko g inflammat io , to znai zapalj enje. Upala
j e ko mpl eksna bio lo ka reakcija tijela na tetne po draaje kao to su pato gen i,
o teene st anice ili Iritanti. To je zast i l ni ki po kuaj o rgan izma da o dstrani o pasne i
prijetee agen se te zapo n e proces iscjeljenja po go en o g tkiva. Da nema upale, rane
i infekcije nikada ne bi zacjelj ival e, a progresivno razaranje tkiva dovelo bi u pitanje
preivljavanje.
jalizirane stanice jure na zadanu lokaciju, oni prvi hitaju u pomo.
Bijela krvna zrnca stalno krue tkivima u tijelu, poput automobila
policijske patrole, uvijek na oprezu nee li naii na viruse, bakte
rije ili druge strane mikroorganizme, kao i oteene stanice pro
uzroene traumom ili unutarnjim iritantima. Kao oruje obrane
neke stanice otputaju bujicu snanih slobodnih radikala (tako
zvani oksidativni prasak) koji pomau unititi napadajue mikro
organizme i oteeno tkivo.
Slobodni radikali doli su na zao glas - vidjet ete uskoro i zato
- ali njihova je uloga u tijelu ustvari od kljune vanosti. Jedno
stavno reeno, to su pozitivno nabijene molekule (kojima nedo
staje jedan ili vie elektrona) koje su u potrazi za slobodnim elek
tronima kako bi se stabilizirale. Moemo ih zvati elektrofilima,
ljubiteljima elektrona. U pravilu ovi slobodni radikali dolaze do
svojih elektrona koji im nedostaju skidajui elektrone s patogena
i oteenog tkiva. Ta aktivnost ubija loe viruse koje elite izbaciti
iz organizma i razlae oteene stanice kako bi ih tijelo odstranilo.
I dok ta aktivnost lijeenja jenjava, viak slobodnih radikala koji
su proizvedeni tijekom imunoloke reakcije neutraliziraju antiok-
sidansi ili slobodni elektroni u tijelu.
Takva reakcija nastupa kad god imate neku bolest ili ozljedu.
To se naziva upalnom reakcijom". Kao rezultat toga mogue je
osjeati uobiajene znakove i simptome upale: oticanje, crvenilo,
vruinu i bol, te, ovisno o mjestu upale, oteano gibanja.
64
Uzemljivanje
KRONINA UPALA = MANJAK ELEKTRONA
Upale se javljaju u dva oblika: kao akutne ili kronine. Akutni
tip nastupa kao inicijalni odgovor tijela na kodljive podraaje.
Ukljuuje mobilizaciju plazme (ute tekue komponente krvi) i
bijelih krvnih zrnaca iz krvi u ozljeeno tkivo, kao to je netom
opisano. To je u redu. Dobro je da se to dogaa.
Tu je onda i kronina (produljena) upala. Nju ne elite. Kro
nina upala znai progresivnu promjenu vrste aktivnosti koja se
dogaa na mjestu upale. Simultano dolazi do unitavanja i zacje-
ljivanja tkiva, ali tetni slobodni radikali prodiru u zdrav susjedni
teritorij. Razaranje se nastavlja i moe vam ozbiljno natetiti.
Slobodni radikali oito imaju vanu ulogu u imunolokoj re
akciji, ali problemi nataju kad taj proces ne prestane u potpunosti
jednom kad je posao obavljen. Dobri momci postaju loi: mah
nito poinju unitavati dobre, zdrave stanice. Zamislite zatitarske
pse koji navale na provalnika, a onda odjednom i na svog vlasnika.
Nastavljaju napadati i oksidiraju zdravo tkivo. Imunoloki sustav
prebacuje se u dodatnu brzinu i alje jo vie bijelih krvnih zrnaca
koja proizvode jo slobodnih radikala. To je aktivnost zbog koje
su slobodni radikali na zlu glasu i zato se znanstvenici jednogla
sno slau da je aktivnost slobodnih radikala u temeljima kronine
bolesti i procesa starenja, osobito ubrzanog starenja i ogranienog
ivotnog vijeka.
Vjerujemo da normalna upala podivlja izvan kontrole zbog iz
gubljenog kontakta sa Zemljom. Ljudi pate od manjka elektrona tj.
nedovoljne koliine slobodnih elektrona raspoloivih za zadovo
ljavanje potreba pobjenjelih slobodnih radikala. Oni nastavljaju
napadati susjedna podruja zdravog tkiva u sve irem zaaranom
krugu. Neprestani napadi proizvode autoimunu reakciju koja se
manifestira kao kronina upala. Imunoloki sustav podivlja i na
pada svoga vlasnika tj. vas.
Pojednostavili smo ovaj proces, ali u naelu funkcionira na opi
sani nain. Otpoinje destruktivni proces koji moe neprimjetno
potrajati i nekoliko desetaka godina te dovesti do teko izljeivih
suvremenih bolesti. Ranije smo spomenuli novi znanstveni izraz
za to - inflamm-aging. Sada vidite otkuda on dolazi.
UPALA KAO OKIDA BOLESTI
Ideja da bi kronina upala mogla biti povezana s boleu poela je
dobivati na popularnosti prije neto vie od dvadeset i pet godina.
U to su doba dvojica australskih znanstvenika Barry Marshall i
Robin Warren prvi put objavila da ireve na elucu ne uzrokuje
stres ili zainjena hrana nego upala koja nastaje tijekom bakte
rijske infekcije. To je otkrie ovom tandemu priskrbilo Nobelovu
nagradu.
Slina prekretnica dogodila se nedavno na podruju kardio
logije. Jo tamo sredinom 19. stoljea slavni njemaki patolog
Rudolph Virchow doao je do spoznaje da bi oteene i upaljene
arterije mogle biti uzrokom sranih udara. Njegova zamisao nije
za njegova ivota uspjela nai pobornike i s vremenom je pala u
zaborav. Kasnije, tijekom najveeg dijela druge polovice dvadese
tog stoljea, pojavila se teorija o kolesterolu, i od tada je sniavanje
kolesterola medicinska opsesija i biznis vrijedan milijarde dolara
za farmaceutsku i prehrambenu industriju. Meutim, medicinska
istraivanja pokazala su da se polovica svih sranih i modanih
udara dogaa kod ljudi s normalnom razinom kolesterola. Stoga
su osamdesetih godina prolog stoljea pojedini kardiolozi poeli
preispitivati Virchowljeve ideje o upalama.
Velik korak naprijed oznaio je niz vanih studija koje su zapo
ele 2000. godine. Dokazi do kojih se dolo studijom Inicijative za
zdravlje ena (Womens Health Initiative), u kojoj je praeno stanje
28.000 u poetku zdravih ena nakon menopauze, u sredite su
pozornosti stavili novi kardiovaskularni rizini faktor: C-reaktiv-
ni protein (CRP), biokemijsku tvar koja je indikator prisutnosti
upale arterija. Ljudi s najviom razinom CRP-a imali su pet puta
vei rizik od kardiovaskularnog oboljenja i etiri puta vei rizik
od sranog ili modanog udara u usporedbi s osobama kod ko
jih je njegova razina bila najnia. CRP - pojasnili su istraivai
- predvia rizik kod ena kod kojih nije zabiljeen nijedan stan
dardni rizini faktor i najbolji je prediktor od dvanaest rizinih
faktora obuhvaenih studijom, ukljuujui kolesterol. Dr. med.
Paul Ridker, kardiolog s Harvarda i glavni istraiva, izjavio je: O
bolesti srca moramo razmiljati kao o upalnoj bolesti, ba kao to
to je to sluaj s reumatoidnim artritisom."
66 Uzemljivanje
Dr. Ridker procjenjuje da otprilike 25 posto Amerikanaca ima
normalan do nizak kolesterol, zbog ega mogu biti mirni, ali isto
vremeno imaju povien CRP, a da to uope ne znaju. To znai da
milijuni Amerikanaca trenutno nisu svjesni da imaju povean ri
zik da u budunosti obole od kardiovaskularnih bolesti i dobiju
srani ili modani udar.
Slabu upalu treba promatrati kao tihu, podmuklu vatru koja
izjeda arterijsko tkivo. To dovodi do slabljenja, a na kraju i pu-
knua arterijskog plaka, to izravno uzrokuje srane i modane
udare. Veza izmeu CRP-a i upale pomae nam objasniti zato
tako velik broj rtava sranog i modanog udara ima normalnu
razinu kolesterola.
Jo jedan primjer estog poremeaja koji se sve vie povezuje s
upalom je dijabetes. Kod dijabetesa tipa 1, onog od kojeg obolije
vaju mladi ljudi, imunoloki sustav tijela napada stanice guterae
koje proizvode inzulin. Inzulin je hormon koji regulira razinu e
era u krvi i otvara ,,vrata stanica eeru kako bi ga se iskoristilo
u proizvodnji energije. Nedavna istraivanja takoer pokazuju da
dijabetes tipa 2, najraireniji tip ove bolesti, koji se poglavito javlja
kod odraslih, zapoinje rezistencijom na inzulin. To znai da pro
izvodnja energije prestaje pravilno reagirati na inzulin. Znanstve
nici vjeruju da je razlog tomu pretjerana koliina inflamatornih
supstanci koje se otputaju iz masnog tkiva, ponajvie u abdome
nu. Masne stanice, za koje se nekad smatralo da samo skladite
energiju i da su metaboliki inertne, sada su se pokazale aritima
upala. Ta veza nam pomae objasniti zato pretilost dovodi do di
jabetesa. Uz to, neke studije pokazuju da konzumiranje odreene
hrane moe raspiriti upalu u tijelu i poveati rizik od dijabetesa.
Izmeu ostalog, tu se ubraja hrana bogata eerom i drugim zasla-
divaima, proizvodi od bijelog brana, transmasti, polinezasiena
biljna ulja i preraeno meso.
ini se da ne proe ni dan a da neka nova studija ne upre prstom
u nekontroliranu upalu kao arite neke bolesti. Upalne bolesti
prerasle su u globalnu epidemiju i ukljuuju neke od najrazornijih
poremeaja dananjice. U tablici 6- 1navodi se tek nekoliko njih.
Uz sve vei broj spoznaja o upalama znanstvenici su prikupili i
brojne dokaze koji otkrivaju da je bol esto rezultat akutne ili kro-
TABLICA 6-1. STANJA POVEZANA S KRONINOM UPALOM
Bolest
Alergije
Alzheimerova
bolest
Amiotrofina
lateralna skleroza
(ALS)*
Anemija
Artritis
Astma
Autizam
Rak
Kardiovaskularna
bolest
Dijabetes tipa
1i 2
Fibromijalgija
Najei
intestinalni
poremeaji
Zatajenje bubrega
Lupus
Multipla skleroza
Bol
Pankreatitis
Psorijaza i ekcemi
Posljedice po zdravlje
Glasni ci upale po t iu izlu i van je histamina, to d o vo di do
al er gijskih reakcija.
Na upal jenim mo dani m tki vima razvija se plak; kro nina
upala ubi ja mo dane stanice.
O t eenj e mo to rnih neuro na po t ie tijelo na esto ki upalni
pr o t unapad, ubi jajui pritom mo to r ne neurone.
Glasni ci upale napadaju pro izvo dn ju crvenih krvnih zrnaca.
Kro nina upala unitava zgl o b n u hrskavicu i inhibira luenje
f luida za p o dmazivan je i zatitu u zglo b o vim a.
Upala d o vo di d o zaepljenj a bronhija.
Upala mo zga prisut na j e ko d vei ne autistine djece.
Upala po t ie sl o bo dne radikale, rast tumora i inhibira o branu
tijela o d abno r mal n ih stanica.
Upala do vo di do guste, nezdrave krvi i bolesti arterija, to
do vo di do zaepljenj a i plaka te po veano g rizika o d o pa
snih ugr uaka u krvni m il ama ko je hrane srce i mo zak; upala
o t eu je i srane zaliske.
Ko d dijabet esa tipa 1 upala po t ie imuno lo ki su st av da uni
tava beta stanice guterae; ko d dijabet esa tipa 2 masne
stani ce uzro kuju luenje glasn i ka upale, to do vo di do rezi
st encije na inzulin.
Upalni pro cesi prisutni su u tijelu na po vi en o j razini.
Cr o hn o va bolest, si ndro m irit abil no g crijeva, di verti kuli ti s
i d r u ge intestinalne t ego be ukl juu ju upalu koja uzro kuje
bol, o teanu pro bavu i asimilacij u hranjivih tvari te o teenje
o sj etl jivo g vanjsko g sloja p ro b avn o g trakta.
Upala o teava cirkulaci ju i o t euje bubren e st anice ko je
filtriraju krv.
Upalni pro cesi o tp o n u auto imuni napad.
Upalni pro cesi napadaju ivan i sustav.
Akt ivacija receptora boli, prijen o s i mo dulaci ja signal a boli te
h iper senzit ivno st ivan o g sustava zajed no su j edan ko nt i
nuum upale i upal ne reakcije.
Upala d o vo di do o teenja stani ca guterae.
Upalne bolesti koe.
*ALS se esto naziva Lou Gehrigova bolest
68 Uzemljivanje
nine upale. Jedan strunjak za fenomen boli nedavno je ustvrdio
da su izvor svake boli upala i upalna reakcija.
Mnogi lijenici i znanstvenici pitaju se to je dovelo do toga da
je upala danas tako opasno uobiajena. Upitan to uope uzrokuje
upalu, dr. Ridker s Harvarda rekao je sljedee: Svjedoimo evolu
cijskoj biologiji na djelu - neko adaptivna reakcija (upala) sada je
u naem trenutnom suvremenom kontekstu maladaptivna."
Otkrie veze uzemljenja s upalom daje naslutiti da se neko
adaptivna reakcija znana kao upala moda izgubila zbog manjka
elektrona kao posljedice gubitka izravnog kontakta sa Zemljom.
VRIJEME J E ZA UZEMLJENJE: VEZA KOJA NEDOSTAJE
Kopno i mora planeta Zemlje obiluju beskrajnim zalihama elek
trona koje se neprestano ponovno pune. Izravnim kontaktom s
povrinom naeg planeta - tako da koa tijela dotie kou Zemlje
- naa provodljiva tijela na prirodan se nain dovode u ravnoteu
sa Zemljom. Figurativno reeno, mi ponovno punimo svoje spre
mnike elektronima nakon to su se ispraznili.
Kako emo znati da nae tijelo apsorbira te elektrone? Niz je
naina.
Jedan od njih je zdrav razum. Zemlja posjeduje negativan na
boj. Ona ima nepresunu zalihu negativno nabijenih slobodnih
elektrona. Svaki put kada imate dva provodljiva predmeta i oni
ostvare kontakt - kao to to ine vaa bosa stopala i tlo - elek
troni nadiru s onog mjesta gdje su u izobilju na mjesto gdje ih je
manje. Elektrini potencijal tih dvaju predmeta na taj e se nain
izjednaiti. To je uzemljivanje. Slino tome, kada zabodete tap za
uzemljenje u Zemlju on omoguuje elektronima protok od Ze
mlje putem ice u neki predmet. To moe biti hladnjak, zatita
oko kabelskog TV sustava ili vi. Vae tijelo je provodljivo kao i
hladnjak.
Imate li bojno polje na kojem pozitivno nabijeni slobodni radi
kali bjesne u vaem tijelu, pogodite to e se dogoditi kada ostva
rite kontakt sa Zemljom?
Velika i negativno nabijena Zemlja svladat e malene ipozitivno
nabijene slobodne radikale.
Znanost samo potvruje ono to govori zdrav razum. Znanost
nam govori da je tijelo dinamini provodnik elektrinih impul
sa ili, kako bi to rekao biofiziar James Oschman, iva matrica".
Stanice sadre unutarnju strukturu koja je poznata kao citoskelet
i koja povezuje sve dijelove stanice, od jezgre do vanjske mem
brane. Ta graevina" ukljuuje molekule koje provode energi
ju i informacije u svakoj stanici i van u susjedno okruenje, ali
i u suprotnom smjeru, iz okruenja u najdublje dijelove stanice i
jezgre. Slino tome, susjedno okruenje, od glave do pete, sadri
izvanstaninu mreu provodljivog kolagena i drugih proteina koji
su elektriki povezani" sa staninim membranama. Na taj nain
ta iva matrica unutar stanica i izvan njih prua po itavom tije
lu rairenu mreu za antioksidantske elektrone, koja povezuje sve
dijelove tijela, ukljuujui i ivani sustav i sve senzorne recepto-
re, sa svim dijelovima svih stanica, ukljuujui i genom u svakoj
stanici.
Michael Jordan i iva matrica
i vu m at r i cu za m i sl i t e kao j e d n u vr st u t u r b o b r ze k o m u n i k a ci j sk e m r ee u svo m
t i je l u .
N o b e l o va c A l b e r t Sze n t - Gyo r gyi , m a ar ski b i o k e m i a r ko j i j e p rvi o tkri o vi t a m i n C
i b io m e u p r vi m a ko j i j e p r i m i j e n i o t e o r i j e k va n t n e f i zi k e na r a zu m i j e van j e raka, u vi j e k
j e bio zn a n st ve n i k isp r ed svo ga vr e m e n a. J o 1941. o n j e i zn i o svo j u vi zi j u t u r b o b r zo g
su st ava k o m u n i k a ci j e u t i j e l u , a n a zi vao j u j e e l e k t r o n i k o m b i o l o gi j o m " . On j e rekao :
i vo t j e p r e b r z i p r e su p t i l an d a ga se o b j an j a va sp o r i m k e m i j sk i m r e ak ci j am a i
i va n i m i m p u l si m a . Pro te i n i su p o zo r n i ca na ko jo j se i gr a d r a m a i vo t a. Gl u m ci m o gu
bi ti sa m o m a l e n e i i zr azi t o m o b i l n e j e d i n i c e kao t o su el e kt r o n i i pro to ni ."
Da bi i lu st r ir ao m u n j e vi t u b r zi n u k o m u n i k a ci j e u n u t ar i ve m at r i ce, dr. O sch m a n
ko r ist i u sp o r e d b u s M i c h a e l o m J o r d a n o m , j e d n i m o d n ajve ih p r o f e si o n al n i h
k o ar kaa. Zad n j a j e u t a k m i ca i za d n j e su se k u n d e d o i gr a va n j a . Re zu l t at j e i zj e d n ae n
i l o p t a, n ar avn o , d o l a zi d o J o r d an a. On u t r e n u sk ae u vi s i b aca lo p t u p r e m a ko u . U
t r e n u t ku d o k se o gl a a va si r e n a za kraj u t a k m i ce lo p t a p r o l azi kro z ko. J o r d a n o vi m
h i ce m u p o sl j e d n j o j se ku n d i n j e go va e ki p a o svaja p r ve n st vo . I d o k n avi j ai l u d u j u o d
o d u e vl j e n j a , J o r d an gl e d a u T V kam er e, sm i j e se i sl i j e e r a m e n i m a kao d a e l i rei:
Ne p i t aj t e kako mi j e to u sp j e l o !"
70
Uzemljivanje
Ovaj sveproimajui sustav povezan je sa svakim kutkom naeg
tijela i zapravo je, kad razmislite, rije o najveem sustavu organa
u tijelu. To je najvaniji sustav svih ivih bia.
Kada se zamislite kao antene" - kao to francuski agronom
Matteo Tavera opisuje sva iva bia (o njegovim smo idejama pi
sali u drugom poglavlju) - moete vidjeti kako se izvrsno uklapa
mo u univerzalni energetski kontinuum. Mi i zvijezde u njemu se
kupamo.
Medicinska znanost koristi se konceptom ive matrice na vrlo
praktian i koristan nain. Lijenici koriste elektrofizioloke i bi
omedicinske instrumente kao to su EKG, EEG (elektroencefalo-
graf) i EMG (elektromiograf) kao dijagnostika sredstva praenja
elektrine aktivnosti srca, mozga i miia. Ti ureaji prate odre
ene provodljive kanale izmeu unutarnjih organa i koe kao po
vrine tijela, i obrnuto. Oitanja iz unutranjosti putuju kanalima
do povrine koe, gdje ih zaprimaju elektrodni flasteri i vode do
mjernih ureaja. Elektrostimulatori srca, defibrilatori i elektroa-
kupunktura pokazuju kako ta provodljivost djeluje u suprotnom
smjeru: od koe do tkiva i organa unutar tijela.
Elektroni su najmanji mogui negativni elektrini naboji. Po
znata je stvar da negativne naboje (elektrone) privlae pozitivni
naboji (slobodni radikali). Povezivanje tijela sa Zemljom auto
matski omoguuje provodljivim tkivima ive matrice tijela da se
napune Zemljinim slobodnim elektronima. Kada se to dogodi
preostali ili suvini slobodni radikali iz imunoloke reakcije (iji
je naboj pozitivan) iznenada imaju, kao u kakvoj staroj pjesmi,
predmet svoje udnje - istog trena raspoloivu zalihu slobodnih
elektrona s kojima se mogu spojiti i smanjiti svoju oksidativnost
i inflamatornost. Neutraliziraju se, utae, zasite i zadovolje. Kao
kad djeci date klju sladoledarnice ili Drakuli otvorite vrata banke
krvi.
Kao rezultat toga, ovisnost slobodnih radikala, koji su proizvod
imunolokog sustava, za oksidiranjem zdravoga tkiva kako bi uta
ili svoju potrebu za elektronima koji im nedostaju posve prirod
no iezava. Njihovo bjesnilo se zaustavlja, a s njim i mehanizam
kronine upale i autoimune bolesti. Tijelo prirodno provodi i puni
se Zemljinim slobodnim elektronima to jest, ono se izjednaava s
prirodnim elektrinim potencijalom Zemlje i odrava ga. Krajnji
rezultat, kako pokazuju naa opaanja i istraivanja, je taj da to
ponovno uspostavljanje veze sprjeava ili smanjuje kronine upa
le i postojano ubrzava oporavak od iscrpljenosti, akutne traume i
manjih ozljeda. Vidjet ete kako to funkcionira u vrlo dramati
nim priama koje smo prikupili u etvrtom dijelu ove knjige.
U pravilu dolazi do brzog smanjenja bolova i tegoba povezanih
s upalama. Neke akutne glavobolje znaju nestati u roku od nekoli
ko minuta. Intenzitet kroninih bolova esto se znaajno smanjuje
u roku od dvadeset do etrdeset minuta.
Uinak uzemljivanja na upalu i bol sjajno je prikazan u nizu
studija sluaja provedenih termografijom tijekom 2004. i 2005.
godine. Termografija, poznata i kao infracrveno snimanje, nein-
vazivna je klinika metoda kojom se analiziraju temperature po
vrine koe kao odraz normalne ili abnormalne ljudske fiziologi
je. Ta tehnika koristi sofisticiranu kompjutoriziranu tehnologiju
za prevoenje temperaturnih podataka i stvaranje slike iz koje se
onda oitavanjem trae znakovi moguih bolesti ili ozljeda. Taj
postupak postoji ve vie od trideset godina i koriten je u na tisu
e medicinskih studija. Meu ostalim, intenzivno ga se koristi kao
pomo kod dijagnosticiranja raka dojke, dijabetesa, poremeaja
ivanoga sustava i metabolizma, ozljeda, glavobolja i bolnih sin
droma, problema s vratom i kraljenicom te bolesti arterija.
William Amalu, doktor kiropraktike i predsjednik Meuna
rodne akademije za kliniku termografiju, izveo je studije uzemlji
vanja na dvadeset pacijenata s razliitim tegobama, ukljuujui
kronini miofascijalni bolni sindrom, istegnua miia, uganua
ligamenata, periferalne neuropatije, sindrom karpalnog kanala,
upale zglobova, Lymeovu bolest i kronini sinusitis. Ispitanici su
bili uzemljeni pomou provodljivih elektrodnih flastera u njego
voj ordinaciji ili su spavali na uzemljenim krevetnim prostirkama
kod kue. Rezultati su na nevjerojatnim slikama pokazali ogro
man i brz uinak na upalu i bol. Slika vrijedi tisuu rijei, stoga
vas molim da pogledate slike u boji 1-4 u nastavku koje pokazuju
neke od tih promjena.
Neki su pacijenti osjetili poboljanje poslije samo jednog tre
tmana. U roku od dva do etiri tjedna (dva do tri polusatna tre
72 Uzemljivanje
tmana tjedno) zabiljeeno je i do 80 posto poboljanja u slua
jevima koji su praeni (praeno je 60 posto sluajeva). Tijekom
uzemljivanja koje je vreno iduih tjedana i mjeseci pacijenti su
nastavili osjeati olakanje, osjeati se bolje, a u nekim sluajevi
ma njihovi su simptomi i u potpunosti iezli.
Istog trenutka kada vae stopalo dotakne Zemlju ili se s njom
spojite icom vaa se fiziologija mijenja." - objanjava James Os
chman. Odmah zapoinje proces normalizacije i ukljuuje se
protuupalna zatita. Ljudi ne uspijevaju izlijeiti upalu jer ne stu
paju u vezu sa Zemljom, izvorom slobodnih elektrona, koja ima
sposobnost neutralizacije slobodnih radikala u tijelu koji uzroku
ju bolest i razaranje stanica."
TERMALNE I FOTOGRAFSKE SNIMKE
UINAKA UZEMLJIVANJA
Snimka 1. Up ala kako se vi d i p u t em i n f r acr ve n i h sn i m ki . Kam er e za ter
m aln o sn i m an j e b i l je e si t n e p r o m j e n e u t e m p e r at u r i ko e kako bi se d o b i l a
mapa sn i m ki i fr i r an ih b o j am a. S o b zi r o m na t o da o t e e n j e t ki va u zr o ku j e
p o j aan u t o p l i n u , a b n o r m a l n o vr u e zo n e si gn al i zi r aj u u p alu . I n f r acr ven e
fo t o gr af i j e ko je su o vd j e p r i kazan e sn i m l j e n e su u r azm aku o d sam o t r id eset
min u t a - p r i je (li jevo ) i n ako n u ze m l j e n j a (desn o ). O n e i lu st ri raj u r ap i d n o
i ezavan je u p al e i p o m au o b j asn i t i u t j ecaj ko ji u ze m l j i van j e ima na bo l,
u ko en o st i ci je l i n i z si m p t o m a.
Snimka 2. O vaj j e p aci j e n t b i o o sa m d e se t p e t o go d i n j i m u kar ac ko ji se
al i o na j aku bo l u l ij evo m d o n j e m d i j el u lea i d e sn o m r amenu ko ja mu nij e
dal a sp avat i i o d ko je bi se b u d i o u z b o l o ve i u ko e n o st . P r o d u e n o m e d i ci n
sko l ij een j e d al o j e sl ab e rezult at e. Nako n d vi j e n o i u ze m l j e n o g sp avan ja
ko d n j e ga j e za b i l j e e n o 50 p o st o m an je bo l i i 75 p o st o m an je u ko en o st i i
bo li pri h o d an j u . Sl i ka (l i jevo ) p r i kazu j e kr i t i n e zo n e u p ale i b o l i, o zn ae n e
st relicama. Desn a sli ka, sn i m l j en a n ako n d r u ge n o i , p r i kazu j e p o vr at ak na
n o r m al n u t er m al n u si m et r i ju . Nako n e t ir i t j e d n a ko d p aci j en t a j e zab i l j e e n
p o t p u n i n e st an ak b o l i u l e i m a i ram en u s t e k p o vr e m e n o m b l ago m
u ko en o u . Vratio mi se ivo t." - i zj avi o je.
73
74 Uzemljivanje
Snimka 3. I n f r acr ve n e sn i m ke ko je vi d i t e p r i kazu j u st an je ko d j e d n e ez-
d e se t p e t o go d i n j e e n e s kr o n i n o m b o l i u b ed r u , ko l j en u i go l j e n i ci d esn e
n o ge i b o l o m u zgl o b u i o t i can je m l i j e vo g st o p al a. Paci j en t i ca se al i l a na
n esan i cu , n em i r an san , p o sl j e d i ce m an jka sn a na n o r m al n o f u n kci o n i r an j e
t i j eko m d an a, b o l o ve u n o gam a za vr i je m e sp avan ja i b u e n j e u z b o l o ve i
u ko e n o st . Pr o d u e n o m e d i ci n sko l i j een je n ije u r o d i l o p o zi t i vn i m r e zu l t a
t im a. Nako n e t ir i n o i u ze m l j e n o g sp avan j a na p r o vo d l j i vo j kr eve t n o j p ro -
st ir ci ko d p aci j e n t i ce j e za b i l j e e n o d e ve d e se t p o st o t n o sm an j e n j e b o l o va,
p e d e se t p o st o t n o p o b o l j an j e sna i p e d e se t p o st o t n o sm an j e n j e n esan ice,
p o sp an o st i t i j e ko m d an a i b u e n j a u z b o l o ve i u ko e n o st . Po st o j an o
p o b o l j an j e za b i l j e e n o j e i t i j e ko m n ast avka t r et m an a u i d u i h et r d eset
d an a. Sn i m ke (go r e) p r i kazu j u d o n j e e kst r em i t et e p r i je u ze m l j i van j a. St r e
l ice u p o zo r avaj u na zo n e n ajj ae u p al e i t o n o o d go va r a j u p o d r u j i m a
na ko je se p aci j e n t i ca al il a. Do n j e sn i m ke sn i m l j e n e su n ako n e t ir i no i
u ze m l j e n o g sp avan j a. O b r at it e p o zo r n o st na zn a a j n o sm an j e n j e u p al e i
t e n d e n ci j u p o vr at ka na n o r m al n i t e r m al n i o b r azac.
Snimka 4. O ve i n f r acr ve n e sn i m ke p r i p ad aj u t r i d e se t t r o go d i n j aki n j i ko ja
se u d o b i o d p et n aest go d i n a o zl i j ed i l a vj e b aj u i gi m n ast i ku . Pacij en t ica je
i mal a d u gu p o vi j est b o r b e s kr o n i n o m b o li u d e sn o m ko lj enu, o t i can je m ,
n est ab i l n o u i nij e m o gl a d u go st ajati . J e d n o st a vn e r ad n je kao t o j e vo n j a
p o j aaval e bi si m p t o m e . M o r ala j e sp avat i s j ast u k o m i zm e u ko lj en a da bi
u b lai l a bo l. Sp o r ad i n a l ij een ja i f i zi kal n a t er ap i ja t ij eko m go d i n a nisu bili
o d vel i ke p o m o i . Sn i m ke (go r e) su n ap r avl j en e u p o zi ci ji h o d an j a da bi se
p r i kazal a u n u t r an jo st o b aj u ko lj en a. St reli ca p o kazu j e t o n o na o n o m je st o
gd j e j e p aci j e n t i ca o sje ala bo l i u p u u j e na vr l o j a k u upalu . Do n j e sn i m ke
su n ap r avl j en e t r i d e se t m in u t a n ako n u ze m l j i van j a p o m o u e l e kt r o d n o g
flast er a. Ko d p aci j e n t i ce j e zab i l j e e n o b l a go sm an j e n j e bo li. O b r at it e p o
zo r n o st na zn aaj n o sm an je n j e u p ale u p o d r u j u ko lj en a. Nako n est dana
u zem l ji van j a ko d nje j e zab i l j e e n o p e d e se t p o st o t n o sm an je n je bo la. Rekl a
j e da sad a m o e st ajati d u e a da pr i t o m ne o sje t i bo l i vi e j o j n ij e t r eb ao
j a st u k i zm e u ko lj en a pri sp avan j u . Nako n et ir i t je d n a t r et m an a t o l i ko se
d o b r o o sje ala da j e zai gr al a n o go m e t i p o p r vi p u t u p et n aest go d i n a n i j e
o sje ala n e st ab i l n o st n e go t e k m an ju bo l . Rekla j e da j o j se za d van ae st t j e
d an a b o l sm an ji l a za go t o vo d e ve d e se t p o st o i da vi e nije i mal a o t i can ja. Po
pr vi p u t u m n o go go d i n a m o gl a j e skij ati na vo d i . est mje seci n ako n p r vo g
t r et m an a istral a j e p o lu m ar at o n .
76 Uzemljivanje
V
U
m
Snimka 5. O vaj n i z i n f r acr ven i h sn i m ki p r i kazu j e u p alu u t et i vam a p o d l akt i
ca ko d j e d n e d e n t al n e h i gi j e n i ar ke ko ja j e b o l o vala o d b i l at er al n o g si n d r o
ma kar p al n o g t u n e l a. U skl o p u o si gu r an j a o d n e zgo d e p r i mal a j e tri t r et m a
na f i zi kal n e t er ap i je i tri ki r o p r akt iar ska t r et m an a t jed n o . N je zin i si m p t o m i
u kl ju i val i su bo l u p r st i ma ruku, o sje aj h l ad n o e, u ko en o st i i b o li u ru n i m
zgl o b o vi m a. U p ala u p o d l akt i cam a o t eaval a j e d o t o k kr vi d o p rst iju. Sn
i mka 1 p r i kazu j e t e r m o gr am pri je t r et man a, s vi d l j i vo p o t h l a en i m p rst ima i
r u n i m zgl o b o vi m a kao p o sl j e d i co m sl ab e ci r ku l aci je . O b r at it e p o zo r n o st na
zn ako ve up ale u go r n j i m d i j el o vi m a p o d l akt i ca. Na l ij evi d l an st avlj en jo j je
e l ekt r o d n i flaster. Sn i m ka 2 p r i kazu je d o t o k i d i st r i b u ci ju kr vi u prste d esne
ru ke n ako n est m in u t a u zem l je n ja. Prsti su se ve p o el i u t o p l j ivat i. Sn i m ka
3, n ako n je d an ae st min u t a, p r i kazu je ko n t i n u i r an o p o b o l j an j e ci r ku l aci j e
u p r st i ma i zgl o b u d esn e ru ke i p o e t ak p o b o l j an j a u p r st i ma l ij eve ruke.
Iz sn i m ke 4 vi d l j i vo j e d r ast i n o p o b o l j an j e po isteku e sn ae st m in u t a na
o b je m a st r an am a. O b r at it e p o zo r n o st i na sm an j e n je t em p er at u r e (upale) u
go r n j i m d i j e l o vi m a p o d lakt i ca.
Snimka 6. O ve f o t o gr af i j e p r i kazu j u u b r zan o p o b o l j an j e o sam m je seci
stare o t vo r e n e rane ko ja n ije htj ela zaci j e l i t i na n o zi j e d n e o sam d e se t -
e t ve r o go d i n jaki n j e . Sl i ke u d e sn o m st u p cu su sl i ke i zb l i za o n i h i z l i j evo ga.
U go r n j e m r edu su sl i ke o t vo r e n e rane i b l i j e d o si ve n ij an se ko e. Fo t o gr af i j e
iz sr ed n j e g reda, sn i m l j e n e p o sl i j e t j e d an d an a, p r i kazu j u zn aaj n o zacj e l j e n -
j e i b o l ju ci r ku l aci ju , kao t o se vi d i i z b o je ko e. U d o n j e m redu su f o t o gr a f i
j e sn i m l j en e n ako n d va t j e d n a i p r i kazu ju da j e rana zaci j e l i l a, a b o ja ko e
i zgl ed a i zr azi t o zd r avi je . Tr et m an se sast o j ao o d svako d n e vn i h p o l u sat n i h
u zem l j i van j a p o m o u e l e kt r o d n o g fl ast er a u u d o b n o m sj ed e e m p o l o aj u .
Uzr o k rane o d m ah d o l i j e vo ga zgl o b a bil a j e lo a i zm a. N eko li ko sati n a
ko n n o en j a t e i zm e n ast ao j e u lj ko ji se p o t o m r azvi o u o t p o r n u o t vo r e n u
ranu. Pacij en t ica j e pr o la r azn e t r et m an e u sp e ci j al i zi r an o m m e d i ci n sko m
78 Uzemljivanje
ce n tr u, ali b e z rezu lt at a. Vasku l ar n e sn i m ke n je zi n i h d o n j i h ekst r emi t et a o t
krile su sl ab u ci r ku l aci j u . Kad se p rvi p u t p o javi l a, b l a go j e ep ala i t rp je la
b o l o ve. Nako n p o e t n i h t r id eset m i n u t a i zl agan j a u zem l je n j u p aci je n t i ci se
bo l o sje t n o sm an ji l a. Nako n t j e d an d an a sva k o d n e vn o g u ze m l ji van j a rekla
j e da j o j j e bo l za n ekih o sam d e se t p o st o man ja. Tad a vi e n ije e p ala. Dva
t je d n a kasn ij e rekl a j e da j e bo l p o t p u n o nestal a.
Snimka 7. Sn i m ke p o kazu j u u i n ke u ze m l j e n o g sp avan j a na et r d eset -
se d m o go d i n j e g m u kar ca s d i j ab e t sko m n eu r o p at i jo m . Fo t o gr af i ja (lijevo )
p r i kazu je d o n j i d i o d esn e n o ge p aci je n t a pri je t r et m an a. Nako n tri no i
u zem l ji van j a p u t e m p r o vo d l j i ve kr evet n e p ro sti rke i ele kt r o d n i h flast era
na o b a st o p al a p aci je n t u se zn at n o sm an j i l a bo l i p o b o l j al o sp avan je . Na
ko n sed am n o i o sj e t n o su se sm an j i l i cr ve n i l o i u p ala, t o j e b io zn a k bo l je
ci r ku l aci j e (desn o ). Pacij en t j e t ako e r i mao b i t n o vi e e n e r gi j e i o p e n i t o se
o sj e ao bo l je.
. . >
SEDMO POGLAVLJE
Posloiti kockice
G
aetan Chevalier ozbiljan je biofiziar i elektrofiziolog iz june
Kalifornije, znanstvenik ija su specijalnost elektrine insta
lacije" u naem tijelu. Tijekom ljeta 2008. godine proveo je studiju
kojom je elio istraiti utjecaj uzemljivanja na razliite fiziolo
ke funkcije u organizmu. Tijekom pripremnih radova i testiranja
plana studije u svoj je laboratorij pozvao prijatelja - probacijskog
slubenika u mirovini - da mu bude pokusni kuni". Plan pokusa
bio je uzemljiti sudionike dok sjede u udobnoj stolici-naslonjau,
slinoj onoj kakvu vjerojatno imate u svom dnevnom boravku. Taj
prijatelj je sjeo na stolicu, a Clint Ober zapoeo je s njim neoba
vezan razgovor.
Nakon nekoliko minuta razgovora moj prijatelj je spomenuo
da ga mui jak artritis u rukama, s ime nisam bio upoznat." -
prisjea se dr. Chevalier. Clint ga je potom zamolio da mu opie
trenutnu jainu boli na ljestvici od 0 do 10, pri emu je desetka
znaila nepodnoljivu bol.
Moj prijatelj je rekao 8 u lijevoj, a 9 u desnoj ruci.
Clint mu je zatim stavio elektrodni flaster na dlan svake ruke i
ukljuio icu povezanu s vanjskim tapom za uzemljenje. Nasta
vili smo razgovarati. Nakon otprilike pola sata Clint je ponovno
upitao mog prijatelja koliko je bol sada jaka.
79
80 Uzemljivanje
Na prijateljevom licu pojavio se izraz iznenaenja. Neoekiva
no je osjetio da se bol znatno ublaila. Rekao je da je ocjenjuje s 2
u lijevoj i 3 u desnoj ruci i dodao: Ve dugo mi bol u rukama nije
bila toliko slaba. Ovo je nevjerojatno."
Dr. Chevalier opisao je slino iskustvo s jednom svojom ui
teljicom joge. Ona je imala jak artritis u palevima, tako da bi i
najjednostavnije aktivnosti kao to je podizanje nekog predmeta
prstima - alice, na primjer - esto izazivalo bol koja bi joj pro
strujala ka gornjem dijelu ruke i koja bi bila toliko snana da bi joj
predmet ispao iz ruke.
Dola je u laboratorij i tamo smo je uzemljili na pola sata. -
prisjea se on. Na odlasku nam je rekla da ne osjea nikakvu bol.
Svaki je tjedan viam na satovima joge. Nakon nekoliko mjeseci
mi je rekla da joj se bol u palevima nikada nije vratila. Sada sva
kodnevno ee po plai barem pola sata i spava uzemljena.
Ovakva opaanja uobiajena su od samih poetaka znanstve
nog vrednovanja uzemljivanja. Pozitivni rezultati koje su pokazale
rane studije bili su povod opsenijim i sofisticiranijim istraiva
njima naina na koje uzemljivanje utjee na tijelo i njegove kom
pleksne unutarnje mehanizme. Danas, deset godina nakon prvoga
eksperimenta, istraivanja koja su u tijeku slau kockice ove ne
vjerojatne prie u jednu vieobraznu hipotezu koja ima velike im
plikacije po ljudsko zdravlje. U ovom poglavlju navest emo neke
od najsnanijih i najvanijih rezultata do koji se dosad dolo.
OSNOVE UZEMLJIVANJA
Studija koju je 2005. objavio elektrotehniar Roger Applewhite
potvrdila je dvije iznimno vane injenice:
1. Elektroni putuju od Zemlje prema tijelu i obratno kada je
tijelo uzemljeno. Taj efekt je dovoljan da se tijelo odrava na
istom negativno nabijenom elektrinom potencijalu kakav
ima Zemlja. Naa je pretpostavka da je to strujanje slobod
nih elektrona u tijelo mehanizam kojim se smanjuje upala.
Posloiti kockice 81
2. Uzemljivanje izrazito smanjuje elektromagnetska polja na
Teko je izbjei elektrotehniki rjenik u opisivanju ove va
ne studije koja pokazuje neke osnovne fizike injenice na kojima
poiva uzemljivanje, osobito onu da je ljudsko tijelo prirodni vo
di Zemljine vibrantne povrinske energije. Nastojat emo sve to
pojasniti to je jednostavnije mogue.
Gospodin Applewhite strunjak je za dizajn sustava za elektro-
statiko pranjenje za industriju visoke tehnologije i elektronike.
Njegova studija, objavljena u asopisu European Biology and Bi-
oelectromagnetics, ukljuivala je niz elektrikih mjerenja na tije
lu osoba sa i bez uzemljenja. Uzemljenje se postizalo stavljanjem
provodljivih elektrodnih flastera na razliita mjesta na tijelu ili le
anjem na provodljivoj krevetnoj prostirci.
Pad napona na otporniku, mjeren pomou osciloskopa, sluio
je kao dokaz za izmjenu elektrona izmeu Zemlje i tijela za vrije
me uzemljenja.
Elektrini potencijal (u voltima) koji su na tijelu stvarala elek
tromagnetska polja pri 60 Hz biljeen je i na neuzemljenom i
na uzemljenom tijelu uz pomo posebno dizajniranog mjernog
sustava visoke impedancije. Uzemljivanje, i uz pomo flastera i
krevetne prostirke, smanjilo je elektrini potencijal iz okolia za
faktor od najmanje 70. Prikaz 7-1 ispod grafiki prikazuje taj efekt
sniavanja.
Uinak uzemljivanja pomou provodljivog flastera pri 60 Hz
I H N e u zem l j en o I S fl aste ro m
tijelu.
10.00
Prikaz 7-1.
Gr af p r i kazu j e o gr o m n u
r azl i ku u p o t en ci j al u
e l e kt r i n i h p o l ja i z o ko l i a
ko ja j e mje re na na tri mje st a
na t i j el u , i t o pri je t e t i j e ko m
u zem l ji van j a.
Li j e va str an a p rsa A b d o m e n Li j e vo b edro
1.24 1.30 1.32
0.017 0.019 0.016
82 Uzemljivanje
Na taj je nain u toj jednoj studiji pokazano da povezanost sa
Zemljom slui kao izvor'korisnih elektrona, a istovremeno i kao
,,tit koji sprjeava da elektrina polja iz okolia stvaraju disrup-
tivne elektrine potencijale na tijelu.
UZEMLJIVANJE NADIGRAVA ELEKTROMAGNETSKA POLJA
Posljednjih godina u znanstvenim se krugovima i medijima mno
go raspravlja o moguim zdravstvenim uincima izlaganja elek
tromagnetskim poljima koje je proizveo ovjek. Zbog velikoga za
nimanja koje vlada za ovo pitanje odvojit emo neto prostora da
pokuamo dodatno rasvijetliti problem uzemljivanja.
Svi mi ivimo okrueni nevidljivim mnotvom elektromagnet
skih polja ljudske proizvodnje. Ona su posvuda - u naim kuama,
na radnim mjestima i vani - i u prvom redu ih proizvodi elektrina
mrea. U Sjevernoj Americi ta mrea proizvodi elektromagnetska
polja koja vibriraju frekvencijom od 60 Hz. Postojee instalacije
u zidovima proizvode elektromagnetska polja ak i kada ureaji
nisu ukljueni u struju. Potencijal za interferenciju u naim tije
lima varira od osobe do osobe i na razliitim lokacijama, ovisno
o intenzitetu polja. U neuzemljenom tijelu elektroni i druge nabi
jene estice reagiraju s elektromagnetskim poljima prisutnima u
neposrednoj okolini, proizvodei pritom neprirodne perturbaci
je. Kada se osoba uzemlji tijelo od tih perturbacija tite Zemljini
elektroni. Elektromagnetsko polje sastoji se i od elektrinog i od
magnetskog polja, a razlika izmeu to dvoje i njihovog utjecaja na
tijelo objanjena je u Dodatku B, Fizika uzemljivanja11.
Neke su osobe izuzetno osjetljive i utjecaj na njih moe biti
vrlo snaan. Ta elektrina hipersenzitivnost" ne moe se obja
sniti nijednim poznatim mehanizmom budui da je prag znanih
interakcija najmanje pedeset puta vii nego razina stvarne izloe
nosti. Unato tome, vjerujemo daje takva hipersenzitivnost stvar
ni fenomen i da je neposredno vezan s gubitkom prirodnoga uze
mljenja, odnosno suvremene odspojenosti od Zemlje. U desetom
poglavlju itat ete dvije uzbudljive prie o pojedincima koji su se
borili s takvom elektrinom hipersenzitivnou i ije je simptome
Posloiti kockice 83
popravilo uzemljivanje. Mi smatramo da neuzemljeno tijelo ne
stabilno ,,lebdi u oluji raznovrsnih energija iz okolia poput lista
na vjetru.
Applewhiteova studija koju smo upravo opisali pokazala je da
kada se tijelo direktno povee sa Zemljom ono je bitno zatieno
od elekrozagaenja. To otkrie potvruje ono to se u osnovama
fizike openito prihvaa kao tono (vidi umetak Kiobranski ui
nak uzemljivanja") i prua dodatne dokaze za ono to smo saznali
iz studije o razinama kortizola opisane u treem poglavlju. U tom
eksperimentu dvanaestoro je sudionika spavalo uzemljeno. Nji
hov tjelesni napon induciran elektrinim poljima, izloenou uo
biajenim elektrinim instalacijama i kablovima u blizini njihovih
kreveta, mjeren je prije i nakon uzemljivanja.
Ono ega veina ljudi nije svjesna jest da ako spavate sa svjetilj
kom, satom ili radijem kraj svoga kreveta, elektrino polje od ica
prijei e i na vae tijelo, ak i ako su ureaji iskljueni. Voltme-
trom je izmjereno da je u spavaim sobama sudionika istraivanja
u prosjeku bilo 3,3 volti prije uzemljivanja. Ta razina znaajno se
spustila i iznosila u prosjeku 0,0007 volti kada su sudionici spavali
na uzemljenim krevetnim prostirkama. Te oite razlike i zatita
koju se postie uzemljivanjem saete su u tablici 7-1.
TABLICA 7-1. NAPON INDUCIRAN ELEKTRINIM POLJIMA NA TIJELIMA
SUDIONIKA STUDIJE ZA VRIJEME LEANJA NA KREVETIMA
Sudionik Volti prije uzemljivanja Volti nakon uzemljivanja
1 3.94 0.003
2 1.47 0.001
3 2.70 0.004
4 1.20 0.002
5 2.70 0.005
6 1.67 0.005
7 5.95 0.008
8 3.94 0.008
9 3.75 0.010
10 2.30 0.009
11 5.98 0.020
12 3.64 0.006
PROSJEKU 3.27 0.007
84 Uzemljivanje
Uzemljivanje i njegov efekt kiobrana
A p p l e vvh i t e o va st u d i j a p o k azal a j e kako u ze m l j i va n j e t it i o d e l e kt r i n i h p o lj a iz o k o
l ia. Dr u gi n ai n da se o vo sa gl e d a j e ef e kt ki o b r an a.
P o gl e d a j m o n aas e l e kt r i n a svo j st va Ze m l j i n e p o vr i n e i n ai n na koji Ze m l j i n a
e n e r gi j a u t j ee na n au b i o l o gi j u . U svo m kl asi k u Pr e d avan j a iz f i zi k e iz ran ih 196 0- i h
N o b e l o vo m n a gr a d o m o vj e n an i f i zi a r Ri ch ar d Fe yn m an o p i su j e su p t i l n e e n e r gi j e
Ze m l j e . N je zi n a p o vr i n a, kao t o sm o vi d j e l i , o b i l u j e e l e k t r o n i m a ko j i j o j d aj u n e
ga t i va n e l e k t r i n i n ab o j . Ako st o ji te van i za ve d r a vr e m e n a n o sei ci p e l e ili st o je i na
i zo l i r an o j p o d l o zi (kao t o j e d r ve n i ili vi n i l n i p o d ), i zm e u Ze m l j e i vr h a va e gl ave
n al azi se e l e k t r i n i n ap o n o d n e ki h 350 vo l t a (vi d i cr t e, l i j e vo ) ako st e vi so k i 1,75 m.
Ne zab o r a vi t e d a j e na tl u o ko n u l a vo l t a.
M o gl i bist e p i t a t i :A k o d o ist a p o st o ji n a p o n sk a r azli ka o d 350 vo l t a o d gl ave do
st o p al a, zat o o n d a ne d o i vi m o k kad a i za e m van ? "
Posloiti kockice 85
O d go vo r l ei u t o m e t o j e zr ak r e l at i vn o lo p r o vo d n i k i n j i m e go t o vo d a i ne
p r o t je e e l e k t r i n a st r u ja . A ko st o ji t e van i b o si h n o gu (vi d i cr t e d e sn o ), t ad a ste u ze -
m l j e n i i ci j e l o va m j e t i j e l o u e l e k t r i n o m ko n t akt u s p o vr i n o m Ze m l j e . Vae j e t i j e l o
r e l at i vn o d o b ar p r o vo d n i k . Vaa ko a i p o vr i n a ze m l j e t vo r e st al n o n ab i j e n u p o vr i n u
s j e d n a k i m e l e k t r i n i m p o t e n c i j a l o m .
Na d e sn o m cr t eu val j a p r i m i j e t i t i i d a se u sl u aj u u ze m l j e n o st i p r o st o r n a b o
j a p o t i sku j e p r e m a go r e i p o d al j e o d vae gl ave . Svaki p r e d m e t ko j i j e u i zr avn o m
ko n t akt u sa Ze m l j o m - o so b a, pas, d r vo - st var a t u zat i t u . P r e d m e t se u b it i n al azi
p o d za t i t n i m p o kr o vo m Ze m l j i n o ga p r i r o d n o g e l e k t r i n o g p o lj a. Taj f e n o m e n koji
sl u i kao zat i t a p o j avl j u j e se i u n u t ar vae ku e ili u re da ako st e sp o j e n i sa Ze m l j o m
p o m o u n e ko ga u re aja za u ze m l j i va n j e kao t o j e kr evet n a p ro st ir ka.
Na zakljuak podupiru i otkria do kojih je doao tim istrai
vaa s fakulteta Imperial College u Londonu i Odsjeka za zdravlje
okolia i zdravlje na radu Sveuilita u Washingtonu. U svom iz
vjetaju iz 2007. oni su rekli da mjerenja u uredskim prostorima
pokazuju da elektrina energija kojoj su ljudi u unutarnjem pro
storu izloeni due vremena iznimno poveava rizik od infekcija,
stresa i degenerativnih bolesti te smanjuje unos kisika i aktivnost.
Priroda elektromagnetskih okruenja kojima je veina ljudi da
nas redovito izloena drastino se promijenila tijekom prologa
stoljea i esto vrlo malo slii onima koja nalazimo u prirodi.
- napisali su. Osobito su u porastu izbjegavanje/ zatita osoba od
korisnih vrsta prirodnih elektromagnetskih fenomena, prisutnost
sintetikih materijala koji privlae jak naboj i poveavaju izlaga
nje nepovoljnim razinama elektrinih polja te polarnosti uvelike
izmijenili elektromagnetsku narav mikrookolia koje mnogi poje
dinci obino nastanjuju."
Jedan od imbenika koji doprinose potencijalnim posljedica
ma elektrozagaenja, kau oni, je nepravilno uzemljenje provod-
ljivih predmeta (ukljuujui i ljude). Vie tehnikih detalja o mo
guim rizicima elektromagnetskih polja, nepostojanju uzemljenja
te ivotu/ radu u visokorizinim okruenjima pronaite u Dodat
ku B (odjeljku ivot na visokoj nozi - veza izmeu napona, uze
mljenja i zdravlja?")
86 Uzemljivanje
UZEMLJIVANJE PROIZVODI JEDINSTVENU ELEKTRINU
FUNKCIJU U MOZGU I MIIIMA
Godine 2003. elektrofiziolozi Gaetan Chevalier i Kazuhito Mori
na Institutu za antropoloke studije u Kaliforniji prouavali su
utjecaj uzemljivanja na funkciju ivanog sustava. Pedeset i osam
zdravih odraslih pojedinaca sudjelovalo je u randomiziranom,
dvostruko slijepom pokusu koji je ukljuivao niz sofisticiranih
mjerenja mozga i miia. U individualnim sesijama provodljivi
elektrodni flaster stavljan je na taban svakog, u udobni poluleei
naslonja smjetenog sudionika pokusa. Flasteri su prikljueni na
icu koja je vodila van kroz vrata. Polovica sudionika zapravo je
bila uzemljena, to jest ica je kod njih bila spojena na tap za uze
mljenje, oponaajui na taj nain sjedenje ili stajanje bosih nogu
vani. Ostali sudionici nisu bili uzemljeni. I njima je stavljen flaster,
ali ica kod njih nije bila spojena sa tapom za uzemljenje vani.
Osobe su potom praene, prvo pola sata pred test, bez uzemljenja,
a onda odmah nakon toga dodatnih pola sata kad su bili uzemlje
ni ili ,,lano uzemljeni.
Ovi lano uzemljeni bili su ono to znanstvenici nazivaju kon
trolnom' skupinom. Cilj je bio osigurati da su dokumentirani
uinci stvarni, a ne samo rezultat toga to ljudi sjede i odmaraju
se u udobnoj stolici. Randomizirani pokus bio je dvostruko slijep,
to znai da niti sudionici niti istraivai nisu znali nad kojom se
skupinom stvarno, a nad kojom lano vri uzemljivanje. Slijepa
istraivanja vaan su instrument u mnogim poljima znanstvenog
istraivanja. Tek nakon to su podaci iz pokusa zabiljeeni, istra
ivai saznaju tko je tko, to im potom omoguuje analizu i uspo
reivanje rezultata.
EEG-i na skalpu mjere i biljee elektrine impulse iz vaega
mozga. Abnormalni rezultati mogu biti znak prisutnosti epilepsije
i napada. EMG-i otkrivaju elektrini napon koji stvaraju miine
stanice. U ovoj studiji EMG elektrode stavljale su se na velike ra-
menske miie s obje strane vrata, tzv. trapezni mii, koji se tako
zove zbog svog dijamantnog oblika.
Rezultati EEG-a i EMG-a pokazali su da uzemljivanje uveli
ke utjee na elektrinu aktivnost mozga i miia, ak i u roku od
Posloiti kockice 87
samo pola sata. Ustvari, drastine promjene zabiljeene su gotovo
istoga trenutka (u roku od dvije sekunde) nakon uzemljenja.
U mozgu je openito dolo do slabljenja aktivnosti na svim fre
kvencijama, s vrlo jasno vidljivom promjenom na njegovoj lijevoj
strani, onoj koja se dovodi u vezu s miljenjem. Uzemljivanje, ini
se, smiruje prezaposleni mozak.
to se miia tie, uzemljivanje je dovelo do dva intrigantna
rezultata:
1. Kod sudionika s visokim stupnjem napetosti zabiljeeno je
smanjenje miine napetosti (na objema stranama). Kod
pojedinaca s malom ili nikakvom napetou ta napetost je
porasla. Takav rezultat ukazuje na to da uzemljivanje vraa
normalan stupanj napetosti. To otkrie priziva raniju studi
ju o kortizolu u kojoj je zabiljeena normalizacija razine sa
stresom povezanog kortizola.
2. Kod uzemljenih subjekata - ali ne i neuzemljenih - zabi
ljeene su velike i vrlo spore oscilacije (izmeu dvadeset i
etrdeset sekundi po oscilaciji, ovisno o pojedincu). Ovaj
tip oscilacija nikad prije nije vien u fiziolokim istraiva
njima.
Ne zaboravite da vae tijelo funkcionira na elektrinoj osnovi,
ukljuujui i miie. ivani impulsi nalau miinim vlaknima da
se steu. Kontrakcije, dakako, stvaraju elektricitet i male mehani
ke vibracije, a i jedno i drugo proizvodi fluktuirajue frekvencije
elektrinog potencijala na povrini koe. To je ta elektrina ,,buka
koju mjeri EMG. Oscilacija (spora vibracija) znai da kontrakcije
na ritminiji nain stvaraju elektricitet. Za usporedbu bismo mogli
navesti ljude koji hodaju nasumce u gomili bez nekog odreenog
reda za razliku od vojne jedinice koja koraa ujednaeno. Vojna
jedinica je koherentnija od nasumine rulje. Utjecaj uzemljivanja
na miie sugerira ureeniju i uinkovitiju aktivnost.
Rezultati ove studije pozivaju na eksperiment koji e utvrditi
utjee li vea elektrina koherencija na miie tako da mogu due i
vie raditi bez umora. U trinaestom poglavlju donosimo primjere
uzemljenih sportaa koji opisuju svoje bolje rezultate, ukljuujui
88 Uzemljivanje
i starijeg dizaa utega kojem je na taj nain polo za rukom zna
ajno povisiti teine koje je uspio podii. Implikacije poboljanog
rada miia daleko nadilaze sportae i seu sve do sposobnosti
starijih osoba da, u doba kada ve u pravilu gube snagu u miii
ma, uspjeno postiu duu aktivnost miia kao rezultat ukljui
vanja uzemljivanja u svoj stil ivota. Mi vjerujemo da bi ta otkria
mogla predstavljati normalan nain rada miia koji dosad nije
bio poznat iz jednostavnog razloga to nijedno prethodno istra
ivanje nije ukljuivalo uzemljene subjekte! Neovisno o tome to
je bilo prije, ukupni rezultati dodatno su pokazali manju razinu
stresa i napetosti te promjenu u ravnotei ivanoga sustava od
simpatikoga modusa, stimuliranog stresom, prema mirnijem,
parasimpatikom. Studija je objavljena 2006. u asopisu European
Biology and Bioelectromagnetics.
UZEMLJIVANJE ,,ENERGIZIRA GLAVNE
AKUPUNKTURNE KANALE
Kada hodamo bosonogi prednji dio tabana (najblii breuljku
stopala) dolazi u kontakt sa Zemljom. Po tradicionalnoj kineskoj
medicini, taj dio stopala sadri glavnu akupunkturnu toku po
znatu kao bubreg 1 (K l ).1Ta je toka glavni pristupni put za ap
sorpciju qija - Zemljine energije - i gore u tijelu se povezuje s
meridijanom mokranog mjehura. Mokrani mjehur energetski
je kanal koji dolazi do mnogih najvanijih organa i dijelova tijela,
ukljuujui jetru, oit, srce, plua i mozak, kao i sredinje sjecite
meridijana u leima.
U drugoj fazi netom opisane elektrofizioloke studije doktori
Chevalier i Mori uzeli su istih pedeset i osam sudionika i pratili ih
gotovo pola sata bez uzemljenja, a zatim drugih pola sata dok su
bili uzemljeni. Elektrodni flasteri stavljeni su na toku K l , simuli-
rajui tako hod bosih nogu po tlu. (Vidi sliku 7-3.)
Istraivai su prikljuili svakog sudionika i izvrili detaljna
elektrina mjerenja na oko dvadeset i pet meridijanskih toki na
njihovom tijelu. Otkrili su da uzemljivanje dovodi do rezultata
* engl. kidney 1- op. prev.
Posloiti kockice 89
koji ukazuju na smanje-
nje upale i energiziranje Aklipunkturna tOkd
unutarnjih organa. Ti
rezultati dodatno su pot
krijepili one ranije koji su
pokazali smanjenje nape
tosti unutarnjih organa i
upale, kao i pojaanu pa-
rasimpatiku aktivnost u
ivanom sustavu.
Ova studija sugerira
da eskpresni putevi pri
jenosa elektrona od Ze
mlje kroz tijelo vode pre
ko izrazito provodljivih
meridijana koji regulira
ju vodu (ukljuujui bu
brege i mjehur) i glavnu
liniju1K l -mokrani mje- Slika 7-3. A ku p u n kt u r n a t o ka K1.
hur to povezuje mnoge
tjelesne dijelove i organe. Studija je objavljena 2007. godine u a
sopisu Subtle Energy and Energy Medicine.
UINKOVITIJI RAD KARDIOVASKULARNOG, DINOG I
IVANOG SUSTAVA
Ponovna uspostava veze sa Zemljom moda nee proizvesti isti
uinak kao punjenje praznog akumulatora, ali iznenaujue brzo
reenergizira iscrpljena tijela i smanjuje bol. Uzemljivanje djeluje
iscjeljujue, a ljudi tu reakciju obino osjete nakon dvadeset do
trideset minuta. Ublaavanje boli moe se javiti i mnogo bre.
U pokuaju da izmjeri brzinu uzemljenja, da se tako izrazimo,
dr. Chevalier pokrenuo je studiju kojoj je cilj bio izmjeriti razlii
te fizioloke vrijednosti prije, tijekom i nakon etrdesetominutne
uzemljenosti. Dvadeset i osam zdravih mukaraca i ena, u dobi
od osamnaest do osamdeset godina, sudjelovalo je u pokusu. Uze
mljeni su pomou elektrodnih flastera koji su im stavljeni na ta
90 Uzemljivanje
bane i dlanove. Radi usporedbe mjerenja su vrena i na sesijama
lanog uzemljivanja slinoga trajanja.
Stvarno uzemljivanje dalo je sljedee rezultate:
Trenutno smanjenje (u roku od nekoliko sekundi) provod-
ljivosti koe, kao znak rapidne aktivacije parasimpatikog
ivanog sustava koji djeluje umirujue. Provodljivost koe
je nairoko prihvaena mjera rada ivanoga sustava. Taj re
zultat doprinosi razumijevanju naina na koji uzemljivanje
umanjuje stres i poboljava san.
Ubrzano disanje i stabilizacija oksigenacije krvi, kao i bla
go poveanje otkucaja srca. Ove promjene dogodile su se
oko dvadeset minuta nakon poetka uzemljenja i sugerira
ju poetak reakcije koja vodi prema iscjeljenju i trai vie
kisika. Znakovi uinkovitije potronje kisika tijekom uze
mljenja nastavili su se pojavljivati, zabiljeeno je, najmanje
deset minuta nakon to je uzemljenje prestalo. Ovo fasci
nantno opaanje povezuje uzemljivanje i reakciju iscjeljiva
nja s metabolikom aktivnou. Naa je pretpostavka da je
to pojaanje metabolike aktivnosti izvor reakcije iscjeljenja
i da se metabolika aktivnost najvie pojaava ondje gdje
tijelo treba najvie zacjeljenja, kao to je mjesto ozljede ili
akutne upale. Zanimljivo, odmah po prestanku uzemljenja
oksigenacija krvi je postala nepravilna, a brzina disanja ak
se malo i poveala. Ta reakcija daje naslutiti da tijelo ne voli
kad ga se odspoji" iz Zemlje.
Ova studija, objavljena 2010. u J ournal of Alternative and Com-
plementary Medicine, pokazala je i da se poeljnije vrijednosti iz
mjerene za vrijeme etrdeset minuta uzemljenosti za nekih deset
do dvadeset minuta ponovno vraaju na razine prije uzemljivanja
nakon to se tijelo odspoji od Zemlje.
Posloiti kockice 91
ENERGETSKO LIJEENJE TRAUME: UBLAAVANJE UPALE,
BRI OPORAVAK
Sigurno ste imali prilike osjetiti odgoenu bol u miiima nakon
obavljanja vie fizike aktivnosti od onoga na to je vae tijelo na
viklo. U svijetu tjelesnog vjebanja i sporta za taj se problem kori
sti kratica DOMS (engl. d.elayed onset muscle soreness - naknadna
bol u miiima) i jako je dobro poznata posljedica pretjeranih, no
vih i intenzivnih vjebi. Jednostavno reeno: ono kad pretjerate.
Ne postoji neki tretman koji skrauje vrijeme oporavka, ali ma
saa, hidroterapija i akupunktura na dobrom su glasu kao metode
ublaavanja boli. DOMS ukljuuje akutnu upalu u prenapregnu-
tim miiima i pojavljuje se u razdoblju od dvadeset i etiri do
etrdeset i osam sati. Zna trajati i dosta due od devedeset i est
sati.
Provedena je studija koja je upotrijebila DOMS kao model za
testiranje utjecaja uzemljivanja na akutnu upalu. Osamdeset zdra
vih mukaraca u dobi od dvadeset do dvadeset i tri godine mora
lo je izvoditi slinu rutinu podizanja na prste na nogama dok su
istovremeno nosili dvoruni uteg na ramenima koji je teio jed
nu treinu njihove tjelesne mase. Intenzivne vjebe osmiljene su
tako da izazovu ozljedu tkiva i naglaenu bol u miiima listova. U
eksperimentu je svaki pojedinac vjebao individualno, ponedjelj
kom ujutro, a potom ga se ostatak tjedna promatralo dok u hotelu
po slinom rutinskom obrascu jede, spava i provodi vrijeme. Radi
usporedbe grupa je podijeljena u dvije skupine. Mukarci su bili ili
doista uzemljeni ili su bili uzemljeni lano tijekom itavoga tjedna
- i danju i nou.
Sudionici su objektivno praeni na niz naina, izmeu ostalo
ga i vaenjem krvi, magnetskom rezonancijom ozljeenog tkiva
te infracrvenim termalnim snimanjem. Osim toga, svakodnevno
su im testirali toleranciju na bol na kritinom mjestu na tijelu -
listovima. Maneta za mjerenje krvnog tlaka stavljena im je oko
desnog gastrocnemiusa (velikoga miia na stranjoj strani pot
koljenice) i lagano napuhivana sve dok ne bi izazivala akutnu ne
ugodu. Sudionici su takoer davali subjektivne odgovore vezane
za spavanje, raspoloenje i bol u miiima.
92
Uzemljivanje
Skala boli tijekom noi
- - - P l ace b o - - - - - - - U ze m l j e n i
Bijela krvna zrnca
- - - P l ace b o - - - - - - - U ze m l j e n i
2 0- 1
I O
CU
c=
- k 10
/
Q _ o
& n -
s
3
i/~>
O c _
Q_ -O
- I U
Dan
1 2 3 4
P l ace b o
0.00 9.66 15.97 13.87
U ze m l j e n i
0.00 - 0.45 - 1.35 - 4.05
Prikaz 7-4. St u d ij a o d go e n e m iin e
bo li .
Neu ze m l ji van i su b jekt i ko n zi st e n t n o su,
pri svako m mjere nju , i zr aavali p er cep cij u
vee bo li. Razl ike su se kretale o d 61 d o 126
p o st o (go r n j i gr af ). U vezi s o vi m r e zu l t a
t o m j e i b laa r eakcija b ij el i h kr vn i h zr n aca,
kao d o k a z da u ze m l j e n o t ij el o d o i vl j ava
man ju u p alu (d o n ji gr af ).
Kada izbije upala bijela
krvna zrnca hitaju upo
mo. Njihov broj se pove
ava. Meu neuzemljenim
mukarcima zabiljeen
je oekivani dramatian
porast u broju bijelih krv
nih zrnaca u fazi kada bi
DOMS dosegnuo svoj
maksimum, kao i jaa per
cepcija boli (vidi prikaz
7-4). Ovakav rezultat na
znaka je tipine pojaane
upalne reakcije. Za uspo
redbu, kod uzemljene sku
pine zabiljeeno je lagano
smanjenje broja bijelih
krvnih zrnaca kao indi
kacija gotovo nepostojee
upale te po prvi put ikad
zabiljeeno krae vrijeme
oporavka. Za dvadeset i
etiri, etrdeset i osam i
sedamdeset i dva sata na
kon vjebanja razlike u
broju bijelih krvnih zrna
ca izmeu dvije skupine
bile su 10,17 i 18 posto.
Istraivai su analizira
li ukupno etrdeset i osam
estih markera akutne
upale, DOMS-a i boli. U
trideset tih markera javio
se konzistentan obrazac
razlika tijekom perioda
testiranja.
Ovu studija, takoer objavljena u J ournal of Alternative and
Complementary Medicine 2010. godine, provedena je pod nadzo
rom dr. Dicka Browna, poznatog fiziologa iz Oregona i trenera
slavnih sportaa.
Jedno veliko otkrie bila je znaajna razlika u boli koju su ti
ljudi osjeali."' - prokomentirao je dr. Brown. Osobe koje su uze-
mljivane ne samo da su imale subjektivan osjeaj slabije boli nego
su i mogle podnijeti vie pritiska na listove uz pomo maneta za
mjerenje krvnog tlaka. Njihovi listovi boljeli su manje."
Druga velika stvar bile su znaajne razlike u bijelim krvnim
zrncima i odreenim spojevima n tijelu. Rezultati su to koji sva
kako pozivaju na dodatna istraivanja koja planiramo provesti na
veem broju subjekata.
Sada svim sportaima koje treniram govorim da se svakako
potrude uzemljivati. Oni to i svojevoljno ine jer osjeaju da tu
neeg ima. Govore da im je bol manja, a to im omoguuje kon-
zistentnije treninge i bri oporavak. Njima to puno znai jer je
konzistentno treniranje od velike vanosti za uspjeh.
Osobno sam iskusio dobrobit uzemljivanja kada sam 2009.
imao zahvat zamjene desnog koljena. Bio mi je potreban nakon
godina fizike aktivnosti na vrlo visokoj razini. To mi je bila druga
operacija zamjene koljena, a prvu sam imao prije deset godina.
Moj je subjektivni dojam bio da se malo bre oporavljam. Meu
tim, pet tjedana nakon operacije, kada sam otiao kirurgu na kon
trolni pregled, on mi je pogledao nogu i kretanje te rekao: Nakon
pet tjedana ti si tamo gdje veina ljudi dospije za tri mjeseca. Pri
tom je mislio na kretanje, zacjeljivanje rane i oticanje, ja to, narav
no, djelomino pripisujem svojoj svijestida sam bio usred procesa
rehabilitacije, ali uzemljivanje u svakom sluaju nije odmoglo, a
iskreno vjerujem daje i pomoglo. Imalo je pozitivan uinak.
Spavam uzemljeti i lokalno koristim elektrodne flastere za uze
mljenje. Prije operacije primijetio sam da kada stavim flastere na
podruje koljena koje me boljelo, to bi definitivno smanjilo bol
u odnosu na koljeno bez flastera. Operacija mi je bila neophod
na otprilike godinu dana, ali sam je stalno odgaao jer sam imao
drugih obveza. Nou bi me noga strano boljela. Stoga sam spavao
Posloiti kockice 93
94 Uzemljivanje
na uzemljenoj prostirci i san mi je bio bolji, a dodatno bih ublaa
vao bol flasterima."
Paljivo osmiljeno znanstveno eksperimentiranje u Brownovoj
studiji pokazuje da se upala smanjuje i dokazuje zato je uzemlji
vanje itekako uzelo maha u svijetu sporta, gdje je ivot s upalama i
ozljedama nain ivota. Jednostavnim rjenikom reeno: tijelo se
mijenja i zacjeljuje mnogo bre kad ga se spoji sa Zemljom. Uze
mljivanje = energetsko lijeenje,
l
SMANJENI RIZIK OD METABOLIKOG SINDROMA
Preliminarni rezultati istraivanja na ivotinjama otkrili su znaaj
na poboljanja kao rezultat uzemljivanja u nekoliko biokemijskih
imbenika povezanih s metabolikim sindromom kod ljudi, to
je raireno - i sve rairenije- stanje koje prethodi pretilosti, dija
betesu i kardiovaskularnim bolestima. Supstance koje su praene
u istraivanju bile su alkalna fosfataza (enzim), trigliceridi, eer
u krvi i C-reaktivni protein (esto koriteni indikator kronine
upale, o kojoj smo pisali u prethodnom poglavlju).
Vrijednosti ovih supstanci bile su znatno nie kod uzemljiva-
nih ivotinja, to pokazuje da je kod njih rizik od metabolikog
sindroma manji. Ba kao i kod istraivanja DOMS-a, i ovdje je
izmjereno manje bijelih krvnih zrnaca.
U ovom eksperimentu sudjelovale su dvije skupine po trideset
zdravih takora. Jedna je skupina stavljena u kaveze opremljene s
uzemljenim prostirkama. Kontrolne ivotinje ivjele su u slinim,
ali neuzemljenim kavezima. Svakog mjeseca u razdoblju od est
mjeseci uzimani su im i analizirani uzorci krvi. Kontinuirano uze
mljivanje rezultiralo je progresivnim poboljanjima. Iz tog razloga
studija je nastavljena i nakon prvih est mjeseci prikupljanja po
dataka. Konani rezultati oekuju se sredinom 2010. godine.
Preliminarni rezultati ove studije na ivotinjama slau se s po
rastom metabolike aktivnosti zabiljeenim u ranijem eksperi
mentu s ljudskim subjektima, u kojem je primijeeno poboljano
funkcioniranje kardiovaskularnog, dinog i ivanog sustava. Ima
smisla da porast metabolike aktivnosti rezultira manjim rizikom
od metabolikog sindroma.
Posloiti kockice 95
Uzemljivanje i mravljenje? Moda!
A b d o m i n a l n a p r e t i l o st j e d a n j e o d va n i h i m b e n i k a ko j i su o b i l j e j e m e t a b o l i k o ga
si n d r o m a. I d o k a b d o m i n a l n a p r e t i lo st n i j e m j e r e n a u sk l o p u go r e sp o m e n u t e st u d i j e
sa t ako r i m a, i vo t i n j e su va ga n e p r vo ga d an a pri je p o e t ka t e st i r an j a, a p o t o m p o
n o vn o za svak o g m j e se n o ga va e n j a kr vi . P r o i zvo l j n a r azl i k a u p r o sj e n o j t j e l e sn o j
m a si i zm e u d vi j u sk u p i n a ' sr e d o vj e n i h ' e n k i t ako r a n a p o e t ku st u d i j e i zn o si l a j e
sa m o 1,2 % (n e u ze m l j e n i gl o d a vc i bi l i su n e zn at n o t e i na p o e t ku o d o n ih u ze m l j e
n i h ), a o n d a j e sva k o ga m j e se ca n e p r e k i d n o r asl a, d a bi n a ko n e st m j e se ci d o se gl a
3 , 7 %, t o j e b i l o p o sl j e d n j i p u t d a sm o u o vo j st u d i j i , t o j o u vi j e k t raje , p r i k u p i l i
p o d at ke .
O n o t o o ve b ro jke p o k a zu j u j e st d a j e ko d n e u ze m l j e n e sk u p i n e , po i st e ku e st
m j e se ci , za b i l j e e n p o r ast t j e l e sn e m ase o d 2 , 6 %. O b j e m a sk u p i n a m a d avan a j e ista
vr st a i ko l i i n a h ran e. P r e m d a se o va r azli ka i n i b e zn a a j n o m , o n a zap r avo zn a i
d o d at n i h 2,3 k i l o gr a m a za o so b u ko ja t e i 90 k i l o gr a m a . To zn a i da bi d o sr e d i n e
2010. go d i n e , kad a e st u d i j a zavr i t i , r azli ka u t j e l e sn o j m a si m o gl a p o rasti d o 7 , 8 %,
t o o d go var a d o d a t n i m 7,3 k i l o gr a m a ko d o so b e t e i n e 90 kg.
O vi r e zu lt at i , za j e d n o s b i o k e m i j sk i m r a zl i k a m a ko j e se n a vo d e u st u d i j i , u k a zu j u
na t o da u ze m l j e n i t ako r i i m a j u e f i k asn i j i m e t a b o l i za m o d n e u ze m l j e n i h .
Zn ae li o vi p r e l i m i n a r n i r e zu lt at i da u ze m l j i va n j e m o e r e zu lt ir at i m r a vl j e n j e m
i ko d l j u d i ? To ne m o e m o t vr d i t i , ali ta m o gu n o st svak a ko b u d i n ad u . Za m i sl i t e d a
gu b i t e n a t j e l e sn o j m a si , a d a p r i t o m n i t a n e radit e. Sa n j e to sva k o g p o j e d i n ca ko j i
se d i j e t am a bo ri p r o t i v k i l o gr a m a .
Premda jo ne raspolaemo konanim zakljukom iz ove studi
je, vjerujemo da su preliminarni rezultati, zajedno s drugim opa
anjima tijekom godina, dovoljni da pretpostavljamo - ako ve
ne vie za sada - da ivot u neuzemljenom stanju moe dovesti
do jo jednog vanog uzroka metabolikog sindroma. Dovoljno je
samo pogledati dananju mlade koja uglavnom konzumira veli
ke koliine brze i nekvalitetne hrane i pia, bogatih zaslaivaima
i kalorijama, koja se sve manje kree i koja od jutra do veeri nosi
izolirane tenisice. Za mlade ljude, kao i za odrasle, greno trojstvo
za metaboliki sindrom i ozbiljne poremeaje do kojih on dovo
di mogli bi tako biti loa prehrana, premalo vjebe te nedostatak
uzemljenja. To je neto o emu vrijedi razmisliti.
Po Amerikom udruenju za bolesti srca, metaboliki sindrom
karakterizira skupina metabolikih rizika koji ukljuuju sljedee:
96 Uzemljivanje
prekomjerno masno tkivo u i oko trbuha
poremeaje vezane za masti u krvi - visoke trigliceride,
nisku razinu zdravog" HDL kolesterola i visoku razinu
,,tetnog LDL kolesterola koji doprinose stvaranju plaka u
stjenkama arterija
povien krvni tlak
rezistenciju na inzulin ili intoleranciju na glukozu - stanja
koja ometaju sposobnost tijela da pravilno iskoritava inzu
lin ili eer u krvi
tendenciju stvaranja ugruaka u krvi
proinflamatorno stanje u tijelu, to jest prisutnost kemijskih
supstanci koje se povezuju s upalom (kao to je povieni C-
reaktivni protein)
PRETPOSTAVKE O UZEMLJIVANJU
Studije koje smo opisali razotkrile su jednostavnu, ali veliku istinu:
ljudi koji se uzemljuju funkcioniraju bolje od onih koji to ne ine.
Oni su zapravo drukiji. Na temelju istraivanja dvojica znanstve
nika koji su detaljno prouavali i pisali o uzemljivanju iznijeli su
niz intrigantnih pretpostavki. Ti znanstvenici su dr. James Osch
man i elektrofiziolog dr. Gaetan Chevalier.
Slijedi saetak tih ideja.
Dui i kvalitetniji ivot
Medicina protiv starenja ukljuuje traganje za imbenicima koji
mogu vratiti i odrati adekvatne energetske resurse i cirkulaciju
vitalne energije kroz itavo tijelo. Ta potraga traje kroz cijelu ljud
sku povijest, ona nije nita novo.
Prevladavajuu teoriju o starenju - koncept po kojem slobodni
radikali nanose oksidativnu tetu tijelu - prvi je put 1956. iznio dr.
med. Denham Harman sa Sveuilita u Nebraski. Osnovna je ide
ja da do starenja dolazi zbog kumulativnog oteivanja tijela koje
uzrokuju slobodni radikali. Te molekule mogu otetiti DNK, to
dovodi do mutacija i bolesti. Formiraju se metabolikim proce
Posloiti kockice 97
sima u mitohondrijima, unutarstaninim elektranama11, i mogu
postupno natetiti funkcioniranju mitohondrija i proizvodnji
energije u itavom tijelu. Oni uzrokuju unakrsno povezivanje pro
teina, a to su kemijske reakcije koje remete normalnu aktivnost
enzima. To je ono to uzrokuje nabiranje koe, na primjer. Nema
naina da se sprijei stvaranje slobodnih radikala jer svakim svo
jim udahom i komadiem hrane koji pojedemo potiemo prirod
nu mitohondrijsku proizvodnju energije i slobodne radikale kao
nusproizvod. Zbog stalne prijetnje slobodnih radikala poeljno je
jesti hranu bogatu antioksidansima.
Jedna od glavnih biolokih funkcija ive matrice je zatita tkiva
od tete koju nanose slobodni radikali. Ona je prirodni, ugraeni
antioksidantski obrambeni sustav. Matrica je sveproimajua i za
dire u svaki kutak tijela. Ako vaa matrica dobro funkcionira i ako
ste povezani sa Zemljom svaki slobodni radikal koji se stvori bilo
gdje u vaem tijelu neutralizirat e mobilni elektroni iz Zemlje.
Sama ta ideja trebala bi nas sve potaknuti da se to je vie mogue
spajamo sa Zemljom, po mogunosti i danju i nou.
Kad shvatimo da je iva matrica provodljiv materijal koji se
protee itavim tijelom i da uzemljivanje povezuje taj sustav sa
Zemljom i nepresunim izvorom slobodnih elektrona, vidimo da
bi uzemljivanje moglo imati dalekosene antioksidirajue uinke
te uinke protiv starenja i inflamm-aging-a. Dugorone i kontro
lirane studije na ivotinjama omoguit e nam da potvrdimo ili
pobijemo ovu vanu pretpostavku.
U istraivanju provedenom u Njemakoj matrica je opisana
kao sistemski spremnik naboja ija je svrha odravati elektrini
balans i davati elektrone kada ih za vrijeme upale ustreba. Uze-
mljivanjem se postie ponovno punjenje spremnika. Odspojenost
od Zemlje ispranjava taj spremnik.
Nova definicija normalne" imunoloke reakcije
Tipini manjak elektrona u neuzemljivanom tijelu remeti i osla
bljuje rad imunolokog sustava. Meutim, u normalnu ga funk
ciju odmah moe vratiti uzemljivanje. Istraivanja pokazuju da
bi uzemljivanje ustvari moglo ponuditi potpuno novu definiciju
onoga to se smatra normalnom" imunolokom reakcijom.
98 Uzemljivanje
Kao to je pojanjeno u drugom i estom poglavlju, upala kao
temelj bolesti postala je aritem biomedicinskih istraivanja. Sve
je prihvaenije miljenje da su kronina upala i kronine bolesti,
ukljuujui i takozvane bolesti starenja, u uskoj svezi. Klasina
imunoloka reakcija mogla bi ustvari biti abnormalno stanje do
kojega dolazi zbog odvojenosti od uvijek dostupne banke slobod
nih elektrona koje nudi Zemlja. Kada se tijelo spoji sa Zemljom
klasini znakovi i simptomi upale znaajno se smanjuju ili nesta
ju, a meu njima i bol.
Poticanje zacjeljivanja ozljeda
Tijelo podie upalne barikade" oko mjesta ozljede, gdje se imu
noloki sustav fokusira na eliminaciju patogena i oteenog tki
va. Slobodni radikali ukljueni u ovaj proces mogu se iriti od tih
mjesta i napadati oblinje zdravo tkivo, to dovodi do kronine
upale.
Prouavanje uzemljivanja stvara dojam da slobodni elektroni
mogu probiti barikadu i pritom neutralizirati slobodne radika-
le nakupljene u upalnim depovima. ini se da je ta sposobnost
imbenik ubrzanog zacjeljivanja.
Nova definicija normalne" fiziologije
Kada se tijelo spoji sa Zemljom istoga trenutka nastupa itav niz
pozitivnih fiziolokih promjena. Studije u kojima su koriteni pro-
vodljivi flasteri na donjoj strani stopala i dlanovima ruku omogu
ile su biljeenje tonog trenutka spajanja sa Zemljom i golemih
razlika u razliitim fiziolokim parametrima prije i nakon uze
mljivanja.
Kako znanstvena istraivanja napreduju oekujemo jo nebro
jeno mnogo drugih promjena. Promjene ukazuju na to da e nor
malnoj fiziologiji moda trebati jedan posve novi skup definicija.
Vraanje unutarnje elektrine stabilnosti
Tijelo je usavrilo koritenje elektrine energije Zemlje (tla) tako
da odrava svoju unutarnju elektrinu stabilnost radi normalnog
funkcioniranja svih samoregulirajuih i samoiscjeljujuih sustava.
Posloiti kockice 99
Suvremeni nain ivota vei dio vremena onemoguava kontakt
sa Zemljom, to stvara elektrinu nestabilnost. Taj nedostatak sta
bilnosti rezultira nepravilnim funkcioniranjem tjelesnog sustava
koje dovodi do upale, starenja povezanog s upalama, bolesti i po-
goravanja postojeih poremeaja.
Zemlja ljudskom tijelu slui kao izvor energije poput strujnog
kabela koji elektrinu energiju dovodi do elektrine opreme i ure
aja. Openito se smatra da oprema nee dobro funkcionirati bez
uzemljenja. Nedavno smo unajmili jedan vrlo sofisticirani osci-
loskop za biljeenje elektrinih signala najnaprednijom tehno
logijom, ali bez pravilnog uzemljenja oprema nije dobro radila.
Potrebna je bila stabilna referentna toka. Zemlja ima tu ulogu za
iva bia, ukljuujui ljude. Za vie tehnikih detalja o elektrinim
efektima koje proizvodi uzemljenje pogledajte Dodatke A i B.
Resetiranje vaih biolokih ,,satova
Sustave biolokih satova nalazimo ne samo kod ljudi i sisavaca
nego i kod niih organizama kao to su ribe i insekti. Ti su sustavi
povezani s opstankom. Iako ljudsko tijelo ima nekoliko biolokih
satova (koji se zovu periferni satovi), znanstvenici su otkrili da se
oni svi nalaze pod kontrolom glavnoga sata, smjetenog u glavi,
tonije u suprahijazmatskoj jezgri, to je par zasebnih skupina sta
nica u hipotalamusu.
Jedna od najvanijih funkcija hipotalamusa je povezivanje
ivanog sustava s endokrinim sustavom preko hipofize, glavne
lijezde u tijelu. Putem luenja hormona on upravlja itavim ni
zom aktivnosti koje utjeu na sve tjelesne sustave. Druga funkcija
hipotalamusa kontroliranje je luenja adrenokortikotropnog hor
mona iz anteriorne hipofize, to pak stimulira luenje kortizola
(hormona stresa) iz adrenalnog korteksa. Ovaj je sustav toliko
vaan za razumijevanje stresne reakcije daje poznat kao hipotala-
miko-hipofizno-adrenalna os.
Glavni bioloki sat dobiva podatke o prevladavajuim svje
tlosnim uvjetima iz specijaliziranih stanica u mrenici. Signali o
svjetlosnim uvjetima putuju od hipotalamusa do epifize koja kon
trolira luenje melatonina. Melatonin se lui iskljuivo u mraku.
100 Uzemljivanje
Bioloki satovi kontroliraju gotovo sve funkcije tjelesnih susta
va, ukljuujui naravno i cirkadijski ciklus budnosti i sna.
Na temelju onoga to su pokazala naa istraivanja vjerujemo
da ne samo svjetlosni uvjeti, nego i energija Zemlje koordinira
razne bioloke satove i regulira hormone u tijelu. Spori i njeni
ritmovi Zemljinog energetskog polja od kljune su vanosti za
odravanje tih satova. Jedan primjer koji smo spomenuli je dnev-
no-noni ritam luenja kortizola koji se normalizira kada se san
pobolja uzemljivanjem. Drugi primjer je luenje melatonina koje
se odvija nou. Melatonin je nairoko poznat kao hormon koji
potie san. Budui da smo iz prijanjih studija vidjeli da uzemljeni
ljudi kvalitetnije spavaju, naa je pretpostavka da se i ritam ovo
ga hormona normalizira pri spavanju uz uzemljenje. Svaka takva
normalizacija vana je jer je melatonin snaan antioksidans i glav
ni zatitnik mozga koji sprjeava samonanesenu smrt modanih
stanica. Budui da niz neurodegenerativnih bolesti kao to su
Alzheimerova i Parkinsonova bolest te amiotrofna lateralna skle
roza (Lou Gherigova bolest) u sebi nose komponentu slobodnih
radikala, pretpostavlja se da bi melatonin mogao biti koristan u
ranom sprjeavanju posljedica ovih iznurujuih stanja i pobolj
anju psiholokog zdravlja ovih pacijenata. Znanstvenici takoer
navode da melatonin ima nekoliko vanih funkcija koje vjerojat
no doprinose zatiti od psihijatrijskih bolesti.
Na svakoj toki povrine Planeta energetski potencijal Zemlje
fluktuira u skladu s poloajem Sunca i Mjeseca, stvarajui cikluse
kao to je cirkadijski. Ta spoznaja pomae nam objasniti kako put
nici nakon dugih letova kroz mnoge vremenske zone uspijevaju
resetirati svoje unutarnje satove na lokalno vrijeme" i brzo ubla
iti utjecaj j et laga hodanjem bosih nogu ili uzemljivanjem nakon
to stignu na svoje odredite.
Naa opa radna hipoteza je da uzemljivanje vodi znatno veoj
fiziolokoj stabilnosti jer se razliiti tjelesni ritmovi usklauju ne
samo s ciklusom svjetla i mraka ve i sa svim prirodnim ciklusima
u okoliu.
DIO ETVRTI
Kronike o
uzemljivanju
OSMO POGLAVLJ E
Uzemljivanje 101:
Kako se povezati?
M
nogim smo ljudima savjetovali da hodaju bosonogi u svom
vrtu, po plai, travnatim povrinama u parku, betonu, ledi
nama ili bilo kojoj povrini vani na kojoj im je udobno (i sigurno,
naravno) te kad god to vremenski uvjeti doputaju.
Reakcije su mahom iznenaenje i oduevljenje:
Osjeam se ba puno bolje!
Ne znam u emu je stvar, ali neto se promijenilo nabolje."
Svi znaju da je hodanje zdrav oblik fizike aktivnosti. Tijekom
dana to je ujedno i dobar nain pridobivanja vitamina D. Odozgo
vam suneva svjetlost daje vitamin D, a odozdo Zemlja protuu-
palnu energiju.
Fizika aktivnost. Vitamin D. Energija iz Zemlje. To je trifek-
tal
Naravno, Zemljina energija stalno vam je na raspolaganju, da
nju i nou. Ona je besplatna. Nitko vam je ne mora uliti u tijelo
kao gorivo u automobil. Ona nije pilula. Nije napitak. Nije mast.
Ona je jednostavno neto u tlu, na tlu i iz tla, vama pod nogama.
Oduvijek je tu i uvijek e biti. Moete je uzeti koliko god vas volja.
Ogranienja nema.
Danas svi govore o zelenoj energiji". To je Zemljina energija
- ujedno i praiskonski i ultimativni oblik zelene energije za vae
tijelo i blagostanje.
103
104 Uzemljivanje
Ne zaboravite da tabani imaju vie ivanih zavretaka od bilo
kojeg drugog dijela vaeg tijela. Tu se nalazi i akupunkturna toka
K l s vezama koje vode gore uz i kroz tijelo. Razmiljajte stoga o
svojim bosim tabanima kao o primarnom mjestu kontakta koje
crpi slobodne elektrone i prirodnu energiju iz Zemlje.
Evo jo jedne karakteristike tabana: oni sadre vie lijezda
znojnica od svih drugih mjesta vae anatomije i znoje se vie od
bilo kojeg drugog dijela tijela, osim glave i ruku. Priroda je ul
timativni'kreator. Vlaga pomae provoditi elektrone od tla gore,
prema vaem bioelektrinom tijelu. Najlonke i pamune arape su
u redu. Vlaga e kroz njih prodrijeti. Meutim, bose noge najbolje
su rjeenje.
PRIGODE ZA ODBACIVANJE OBUE
Osim hodanja bosih nogu moete se, naravno, uzemljiti i sjedei
na Zemlji ili na stolici s nogama poloenima na Zemlju dok itate
knjigu, sluate glazbu ili se jednostavno oputate. Osobama koje
imaju problema sa stopalima ili osjetljiva stopala preporuujemo
sjedenje u udobnoj stolici s bosim nogama poloenima izravno na
Zemlju.
Da bi uzemljivanje bilo to uinkovitije namaite tlo ili travu da
biste ih uinili jo provodljivijima. Poloite stopala cijelom povri
nom na Zemlju i sjedite tako trideset do etrdeset minuta. Kada je
bilo koji dio vaega tijela - na primjer ruke, podlaktice, noge - u
kontaktu sa Zemljom vi odozdo primate energiju.
Imate li priliku poveite se sa Zemljom dvaput ili triput dnev
no. to vie vremena to inite, to e i korist biti vea. to vam je
zdravlje vie narueno to biste ee i due to trebali raditi. Me
utim, ak i nekih pola sata dovest e do nevjerojatnih promjena.
Ve smo izmjerili neka vana fizioloka poboljanja nakon pola
sata do etrdeset minuta uzemljenja, a mnoga druga tek e se ot
kriti daljnjim istraivanjima.
Ako niste u prilici ovo raditi vani, betonski pod u podrumu,
ako ga imate, takoer je dobro mjesto. Ovlaite povrinu oko sto
pala kako biste pojaali provodljivost. Beton je inae provodljiv
Uzemljivanje 101: Kako se povezati? 105
materijal koji se sastoji od vode i minerala. Lei na zemlji i zadr
ava vlagu. Slobodni elektroni tako e prolaziti kroz njega kao i
kad sjedite ili stojite na travi ili ledini. Ako je beton obojen ili pre
mazan mogue je da nee biti provodljivosti. Asfalt je napravljen
od petrokemikalija i nije provodljiv. Stoga ne oekujte pozitivne
rezultate od hodanja po obojenom ili obloenom betonu ili asfal
tu. Isto vrijedi i za drvene i vinilne povrine.
to se vode tie, gacanje ili plivanje u moru sjajan je rekreacij
ski oblik uzemljivanja. Slana voda, bogata mineralima, izrazito je
provodljiva, i to nekoliko stotina puta vie od slatkovodne. Pro-
vodljivost ovisi o koncentraciji minerala u vodi. Tako je jezerska
voda mnogo manje provodljiva od slane vode, a bazenska voda jo
i manje. Plastini bazen za djecu nije provodljiv zato to plastika
izolira vodu od kontakta sa Zemljom.
Ono to je udesno kod uzemljivanja jest da je ono tako jedno
stavno i neto najosnovnije. James Oschman, ekspert energetske
medicine, izvjetava o novim tehnologijama koje svakodnevno
niu i esto dobiva u zadatak ispitati ih i objasniti kako funkcioni
raju. Ono to je najvanije kad govorimo o uzemljivanju1' - kae
on - jest taj element jednostavnosti. Jednom sam prisustvovao
sastanku na Istonoj obali i jedna moja kolegica stigla je sa Za
padne obale. Muio ju je jaki jet lag. Rekao sam joj da skine cipele
i arape i na petnaest minuta izae van na travu. Kada se vratila
bila je kao nova. J et lag je nestao. Tako brzo djeluje uzemljenje.
Svatko ga moe isprobati. Ako se ne osjeate dobro iz bilo kojeg
razloga jednostavno bosim nogama stupite u kontakt sa Zemljom
na nekoliko minuta i vidjet ete to e se dogoditi. Naravno, ako
imate neki zdravstveni problem posjetite lijenika, ali kod obinih
bolova, probavnih ili dinih problema ili bolnih miia nita ne
donosi ni blizu tako brzi oporavak kao uzemljivanje. Doslovno
moete osjetiti kako bol poinje otjecati iz vaega tijela istoga tre
nutka kada dotaknete Zemlju.
Za mnoge ljude moda nije praktino ili izvedivo povezivati
se sa Zemljom bosih nogu ili gole koe. Vrijeme moe biti runo
i ne ini se nimalo privlanim smrzavati stopala. Isto tako, ako je
vrijeme lijepo tempo modernog ivota toliko je brz da kvalitetan
kontakt sa Zemljom nije mogu. Moda nema vremena za ,,bo
106
Uzemljivanje
sonogi predah1* tijekom dnevne rutine. Ili zamisao hodanja bez
obue jednostavno nije privlana.
Iznenadit e vas, meutim, kada vam kaemo da je u tijeku
svojevrstan bosonogi pokret. Velik broj ljudi ne mari za konven
cije i znatan dio dana provodi bez obue.
lanak objavljen 2009. u dnevniku Globe and Mail iz Toron
ta kae da odbacivanje obue itekako uzima maha. Jennifer Yang
pie da se stranica za oboavatelje na Facebooku pod nazivom
Being Barefoot moe pohvaliti s vie od dva milijuna oboavatelja
i... da je jedna od stranica na ovoj drutvenoj mrei ija popu
larnost najbre raste, prema podacima internetske stranice Inside
Facebook, koja prati tamonje trendove. Po cijelom internetu bo
sonogi stil ivota cvate, a njegovi zagovornici okreu se internet-
skim stranicama kao to su Drutvo za ivot bosih nogu1(www.
barefooters.org) s vie od 1200 lanova.
to se tie zime, jedan takav zagovaratelj nenoenja obue ko
jega je Yang intervjuirala bio je ezdesetetverogodinji umirov
ljeni radnik u automobilskoj industriji iz junog (vana klimatska
distinkcija u Kanadi) Ontarija koji ve petnaest godina uglavnom
ne nosi cipele. On ak i zimi hoda bos, - napisala je - iako kod
temperatura ispod minus 18 ipak podvlai crtu. To je nula stup
njeva Fahrenheita. Tada nevoljko obuva japanke11. On, kao i vei
na drugih bosonogih preobraenika, kae da se bez obue osjea
prirodnije i zdravije.
Nastranu udobnost i prirodnost, ono to je zanimljivo u vezi s
trenutnim porastom odbacivanja obue je to to ti ljudi iz Zemlje
crpe iscjeljujuu energiju, a da toga vrlo vjerojatno nisu ni svje
sni.
U prolosti smo svi mi hodali, sjedili, stajali i spavali direktno
na Zemlji. To nije bilo neto to se doivljavalo kao teko. Bio je
to nain ivota. Danas u naem industrijaliziranom drutvu vie
nitko osim izviaa, vojnika, putnika s naprtnjaama i pidama-
partijanera u stranjem dvoritu ne spava na zemlji.
Jedan od naina da se pokua rijeiti problem manjka energije
kod ljudi, koji oito postoji kao posljedica nae fizike odvojenosti
1Societyfor Barefoot Living
od Zemlje, jest razvijanje metoda koje se mogu primjenjivati dok
due vremena spavate ili sjedite.
ALTERNATIVE ZA IZUVANJE OBUE
Tijekom vie od deset godina znanstvenog istraivanja i ekspe
rimenata Clint Ober koristio je medicinske elektrodne flastere i
razvio razliite prototipove krevetnih prostirki, plahti, podnih i
stolnih podloga te vrea za spavanje za putovanja i sportae. Krei
rao je ak i jastuastu podlogu za kune ljubimce.
Te naprave, osmiljene u prvom redu za potrebe istraivanja,
mogu posluiti kao zamjena" za bose noge i omoguiti povezi
vanje sa Zemljom iz zatvorenih prostora. One su icom povezane
s uzemljivakim tapom koji je poloen direktno u zemlju ili uta
knut u poseban ulaz za uzemljenje uzemljene utinice. Koristiti
ih se moe dok spavate, radite, pa ak i dok gledate televiziju. Za
informacije o razvoju i dostupnosti ovih naprava za uzemljivanje
pogledajte Dodatak C, ,,Izvori.
Svi ovi predmeti ne rade nita zdravo ukoliko nisu spojeni sa
Zemljom. Oni jednostavno provode prirodnu energiju Zemlje do
tijela kada ste u zatvorenom prostoru ili niste u mogunosti izuti
obuu. Zemlja je ta koja izvodi magiju. Oni oponaaju stajanje
bosih nogu ili leanje na zemlji. Mi ih volimo promatrati kao pro
dune kablove koji vas povezuju sa Zemljom. Svaki od njih dovo
di vae tijelo u ravnoteu s elektrinim potencijalom Zemlje.
Cipele za uzemljivanje
Ovo nije novo naelo. Posebno uzemljene cipele koriste se kod
elektrostatikog pranjenja da bi se sprijeilo stvaranje statikoga
elektriciteta u tijelu koji moe otetiti delikatne elektronike dije
love i ipove.
Slino tome, u obuu za uzemljivanje umetat e se provodljivi
uloci za svakodnevnu uporabu, ukljuujui i popularne japanke
i sandale, to e ljudima omoguiti da izbjegnu opasnosti hodanja
bosih nogu po povrinama koje sadre pesticide, krhotine i ivo
tinjski otpad. Kada budu na otvorenom, hodanje e se pozitiv
108
Uzemljivanje
no odraavati na njihovo
zdravlje, a dobit e i dozu
zdravih slobodnih elektro
na. Ovaj koncept rekrea-
tivnom hodanju" daje po
sve novo znaenje.
U sjevernijim predjeli
ma tijekom zime provod-
ljive cipele i izme ljudima
bi pruile priliku za uzemljivanje u uvjetima kada e se malo tko
odluiti na izlazak bez obue.
Slika 8-1.
Pr o vo d l ji va o b u a
Univerzalne podloge za uzemljivanje
Univerzalne podloge za stolicu, radni stol, mia, krevet ili pod
mogu se koristiti na sve naine. Podloga na radnom stolu provodi
energiju kroz vae podlaktice ili runi zglob, na podu kroz vaa
stopala, na stolici kroz stranjicu, a na krevetu kroz svaki dio tijela
koji je dotie. Normalno znojenje kroz slojeve odjee kao to su
haljina, hlae, arape ili dugi rukavi omoguuje razliite stupnjeve
provodljivosti. Podloga koristi mreu od metalnih vlakana i vodi
a spojenih sa icom koja je spojena na uzemljenu utinicu u zidu
ili s vanjskim tapom za uzemljenje.
Podna podloga Podloga za
radni stol/mia
Slika 8-2. U n i ve r zal n e p o d l o ge
Plahte za uzemljivanje
Jedan vrlo vaan i praktian
primjer primjene uzemljiva
nja bili su ljudi koji spavaju ili
se odmaraju na provodljivoj
plahti ili poluplahti spojenoj
sa Zemljom. U budunosti
oekujemo da e industrija
proizvodnje madraca i poste
ljine prepoznati oite pred
nosti ukljuivanja tehnologije
uzemljivanja. Oekujemo da
e na trite plasirati irok
spektar proizvoda za uzemljivanje. Slika 8-3 prikazuje taj koncept
na primjeru provodljive poluplahte.
Kontakt sa Zemljom tijekom jedne treine ivota koju prove
demo spavajui ima izrazito pozitivne uinke na na organizam,
o emu je bilo rijei u prethodnim poglavljima. Dosad provedena
istraivanja pokazuju da je uzemljenje za vrijeme sna idealan na
in smanjivanja oksidativnog stresa i upale u cijelom tijelu. San je
vrijeme kada se lijelo odmara i oporavlja od stresa dnevnih ak
tivnosti. Ako ne spavamo dobro oporavak je tek djelomian, to
nas ini osjetljivima na cijeli niz problema povezanih sa stresom.
Kako se ti problemi pogoravaju, oni mogu dodatno remetiti san i
situaciju uiniti jo teom.
Ovaj ciklus neugodnosti, stresa i nesanice moe se u veini slu
ajeva obrnuti uzemljenim spavanjem. Neki ljudi koji su nou bili
uzemljeni rijeili su se pomagala za spavanje.
Jedna ena, nakon to je spavala uzemljena, ovako je opisala
svoje iskustvo: To je kao da je u toj ici veliki grumen koji nosi
samu Zemlju prepunu cvijea, zelene trave i ivotinja ravno u moj
krevet. Osjeam se kao da leim okruena prirodom."
Provodljiva plahta
Slika 8-3. Sp avan j e na p r o vo d l j i vo j
plah t i ili p o l u p l ah t i .
110 Uzemljivanje
"Madrac za uzemljivanje"
Slika 8-4. Krevet za u zem l ji van je "
Madrac za uzemljivanje
Madrac za uzemljivanje pri
rodno je pomagalo za san i do
bro zdravlje. Zamislite ga kao
krevet za uzemljivanje'1. Ljudi
kupuju novi madrac svakih se-
dam-osam godina. Zato, dakle,
ne kupiti jedan takav madrac s
ugraenom mreom provodlji-
vog materijala? Ta mrea izni
mno je jeftin dodatak standar
dnim madracima. Uz udobnost
i odmor madraci za uzemljivanje poboljavali bi zdravlje i sma
njivali bol, i sve to dok spavate! Samo leite, zaspite, lijeite se i
probudite se osjeajui se bolje i s vie energije.
Kao i provodljive plahte i druge alternative za bosonogo uze
mljivanje, takav madrac bio bi spojen na tap za uzemljenje vani
ili uzemljenu utinicu u spavaoj sobi. Jednostavna provodljiva
plahta bez prekidaa za elektrino spajanje stavila bi se preko ma
draca tako da ostvaruje kontakt s provodljivim materijalom u ma
dracu. Budui da se madraci dostavljaju na kuna vrata iz trgovina
u kojima su kupljeni, dostavlja bi bez problema mogao ne samo
madrac postaviti nego i provjeriti ispravnost uzemljenja i spojiti
ga. Mi oekujemo da e krevet za uzemljivanje biti sljedei hit u
industriji proizvodnje madraca. tovie, trebao bi to postati novi
standard u izradi madraca.
Vree za oporavak
Uzemljene vree za
oporavak
Ova provodljiva vrea speci
jalno je napravljena za bici
klistike timove na Tour de
Franceu i druge sportae kako
bi im ubrzala oporavak od
ekstremnih fizikih napora.
Slika 8-5. Vrea za o p o r avak za Osobe se uvuku izmeu gor-
sp o r t ae i putn ike.
njeg i donjeg pokrivaa, ba kao i kod vree za spavanje, dok se
odmaraju ili spavaju. Ovaj komad opreme moe se zamotati i str
pati u malu platnenu torbu. Vrea je postala vrlo popularna meu
putnicima i brojnim sportaima. O sjajnim rezultatima uzemljiva
nja sportaa vie e rijei biti u trinaestom poglavlju.
Elektrodni flasteri i povezi
U mnogim naim znanstvenim
eksperimentima koriteni su
elektrodni flasteri slini onima
koje lijenici koriste za EKG, EEG
i drugu dijagnostiku elektrine
aktivnosti. Provodljivi flasteri
mogu se zalijepiti u blizini ozlje
de, rane ili zone akutne boli kako
bi se ubrzao proces iscjeljenja i
smanjila lokalna upala i neugo
da. Meu sportaima su se poka
zali osobito uinkovitima protiv
tipinih ozljeda i istegnua.
Nakon to su poslije vrlo kratkog vremena osjetili ublaavanje
boli, nekoliko je sudionika ranih studija o uzemljivanju te flastere
opisalo kao arobne flastere protiv boli.
Neke osobe su u potrazi za kon
centriranim ublaavanjem lokal-
ne boli (na primjer, u ruci, rame- povezj M t j|e|0 j ko|jena
nu ili koljenu) omotale uzemljene
plahte ili krevetne prostirke oko
kritinoga podruja. Neto slino
lijepljenju uzemljenog elektrodnog
flastera na ranu, bolno mjesto ili u
njihovu blizinu.
Mi u uzemljenim elektrodnim
flasterima vie vidimo instrument
za istraivanja ili potencijalno kli
niko pomagalo iju bi primjenu
lijenici mogli razmotriti u lijee- Slika 8-7. Ve l cr o p o ve zi
Slika 8-6. Elekt r o d n i fl asteri
112
Uzemljivanje
nju boli. Za kunu uporabu smatramo da e mnogo praktiniji
biti uzemljeni Velcro povezi za tijelo koji se motaju oko struka,
runog zgloba ili koljena.
Prostirke za kune ljubimce
Slika 8-8. Pas na p r o vo d l j i vo j
pro stir ci
Prostirke za uzemljivanje
kunih ljubimaca
Testovi prototipa prostirke za
kune ljubimce pokazali su da
ona ublaava bol, poveava ener
giju, izdrljivost, gipkost, sma
njuje stres i iscjeljuje stare ozlje
de. Vie pojedinosti nai ete u
petnaestom poglavlju.
Podloga za automobilsko
sjedalo
Podloge za sjedala u autu
Ovakva podloga za automo
bilsko sjedalo pomae smanji
ti napetost i umor vozaa. Je li
ona mogui lijek za divljanje
po cesti? Podloga je spojena na
metalni okvir vozila, osigurava
jui na taj nain poluuzemljenje.
Vie detalja donosi etrnaesto
poglavlje.
Slika 8-9. Pr o vo d l ji vo au t o m o b i l
sko sjed al o
DEVETO POGLAVLJE
Desetak godina uzemljivanja:
zapaanja Clinta Obera
O
d 1998. godine u svoj me dom pozvalo vjerojatno nekoliko
tisua ljudi da ih ponovno poveem sa Zemljom. Uzemljivao
sam novoroenad, djecu, mlade, ljude srednjih godina, starije i
stogodinjake, kao i smrtno bolesne osobe kojima medicina vie
nije mogla pomoi. Neki su razumjeli to radim. Veina nije. Ali
su razumjeli da se osjeaju bolje i da im je bol smanjena.
Uzemljivanje uzrokuje zarazno oduevljenje. Moete li, mo
lim Vas, to napraviti i mojoj majci, sestri, ocu, prijatelju?11
uo sam to mnogo puta od ljudi koji su godinama trpjeli jake
bolove. Svatko kome se bol smanji, umor postane energija, a ne-
pokretnost vea mogunost kretanja, eli da se i svi njegovi voljeni
i prijatelji osjeaju isto.
,,Oh, Boe! - rei e oni. Nisam morao nita uiniti. Nisam
morao mijenjati prehranu, vjebati niti uzeti tabletu. Samo zaspa-
ti.
Na takav nain meusobno razgovaraju i tako se pria o uze
mljivanju proirila. Jedna ena s multiplom sklerozom, koja se
iznenada nakon uzemljivanja osjeala preporoeno, rekla mi je
da eli pokrenuti bosonogu revoluciju" i nagovoriti sve ljude da
se uzemljuju.
Sjeam se jednog sluaja kada sam uzemljivao majku na zahtjev
njezine keri, koju sam pak prije toga uzemljio. Stariju enu je vie
113
114
Uzemljivanje
od deset godina muila kronina bol u kukovima. Stavio sam joj
dva uzemljena elektrodna flastera na stopala. Poslije dvadesetak
minuta rekla je da mora ustati da bi otila na WC. Stoga sam joj
skinuo flastere. Dok se pridizala sa stolice ispustila je krik. Strano
sam se uplaio. Mislio sam da je neto polo po zlu.
,,Ne, - rekla je - nema vie moje boli.
Koliko god ovo dramatino zvualo, to je neto to sam tijekom
godina uo mnogo puta. Kao refren koji ponavljaju ljudi koji se
gotovo nakon itavoga ivota provedenoga u neuzemljenom sta
nju ponovno spoje sa Zemljom.
Osjeaj zadovoljstva dok bih gledao kako se ljudi oslobaaju
boli i kako se osjeaju bolje ne da se opisati. To mi je bila moti
vacija da ustrajem u ovoj avanturi koja je bila iscrpljujua, puna
izazova, a ponekad i puna usamljenosti. Moja radost bila je jaa
od umora i vremena utroenog na edukaciju ljudi o uzemljiva
nju. Uvijek iznova svjedoio bih kako se bolesna i beivotna lica u
roku od nekoliko minuta ponovno ozare i postanu rumena nakon
to se uspostavi veza sa zemljom.
Nakon svih ovih godina savreno je jasno daje uzemljivanje si
gurno i da mnoga stanja i simptomi pozitivno reagiraju na prirod
nu energiju Zemlje. Takoer mi je jasno da je ta veza sa Zemljom
upravo ona veza koja nedostaje za povratak krepkosti, otpornosti
i zdravlja u drutvo u kojemu je sve to posljednjih godina u dra
stinom padu.
Ljudi esto pitaju hoe li im uzemljivanje pomoi kod odree
nih zdravstvenih simptoma.
Ba kao to ne moete postii da zdrava hrana, zrak ili voda
proizveu specifine eljene rezultate u nekoj funkciji ili dijelu ti
jela, tijelo i prirodnu energiju iz Zemlje uzima i koristi po potrebi.
Ljudi mi esto spominju iznenaujue popratne koristi".
Osobno isto tako vrsto vjerujem da uzemljivanje nije samo
lijek za zdravstvene probleme koji ve postoje, ve da je ono tu i da
pomogne naem tijelu da ouva zdravlje. Za mene je to najprirod
niji oblik prevencije i lijeka protiv starenja koji postoji.
Niti ja niti znanstvenici i lijenici s kojima sam tijekom godina
suraivao ne znamo sve o opsegu fiziolokih promjena do kojih
uzemljivanje dovodi. Istraivanje traje jedva deset godina. Osob
Desetak godina uzemljivanja: zapaanja Clinta Ohera 115
no imam osjeaj da smo zagrebli ispod povrine jedne velike nove
paradigme koju e, nadam se, nadahnuto istraivati neki drugi
ljudi, sa zanimanjem i boljim resursima.
Ono to znam je sljedee: redovito spajanje sa Zemljom vraa
prirodan izvor energije vaem tijelu koji mu je dotad nedostajao.
Ta energija koje nema mogla bi biti kljuni uzrok kroninih
upala i boli u vaem organizmu, nepravilnog rada ivanog susta
va i nekih nerazjanjenih zdravstvenih problema. Kada se ponov
no spojite i ostanete spojeni dogaa se pravo mnotvo predivnih
stvari.
Moja zapaanja tijekom godina svjedoe o naizgled neizmjer
nom potencijalu uzemljivanja u sprjeavanju i ublaavanju kako
uobiajenih tako i rijetkih zdravstvenih tegoba.
NAJEI SIMPTOMI KOD KOJIH SU ZABILJEENA
POBOLJANJA
Ljudi se openito bolje osjeaju kada su uzemljeni. to je osoba
bolesnija, to su rezultati oitiji. Stariji ljudi brzo osjete nalet po
boljane cirkulacije i energije. Boja, vitalnost i pogled na ivot se
mijenjaju. Oteeni zglobovi i varikozne vene se smiruju. Neki po
jedinci s brojnim zdravstvenim problemima esto su druge osobe
nakon svega tjedan-dva uzemljivanja. Jedan ili vie izvora njihove
boli se smanjuje. Ponu bolje funkcionirati. esto su mi znali rei:
Ponovno ivim.
Mnoge ene s menstrualnim tegobama povjerile su mi se -
meni, mukarcu i potpunom strancu - da su im menstruacije
manje problematine nakon to su se poele uzemljivati. Jednom
prilikom drao sam govor na konferenciji nakon kojeg sam popri
ao s jednim lijenikom i njegovom suprugom. Primijetio sam da
ena ima bolan izraz na licu. Pitao sam je osjea li se u redu. Otvo
reno mi je na to rekla da je to zbog PMS-a. Pitao sam je bi li mi do
pustila da probamo vidjeti hoe li joj uzemljivanje pomoi. Posjeo
sam je u blizini, na mjestu gdje sam demonstrirao uzemljivanje, i
stavio joj uzemljeni elektrodni flaster na dlan na petnaest minuta.
Kad je vrijeme isteklo izraz na njezinom licu bio je drukiji. Rekla
je da je neugodan osjeaj uglavnom proao. Sljedei dan lijenik
116 Uzemljivanje
me nazvao da mi kae da mu se supruga toliko dobro osjea da
vjeba na malom trampolinu u njihovoj kui. Obino bi se, rekao
mi je, znala osjeati loe i po tjedan dana.
Sredovjene ene esto spominju da uzemljivanje dovodi do
manje neugodnih osjeaja koje uzrokuju tipine hormonalne
promjene.
Glavno to sam primijetio kod djece je brzi umirujui efekt.
Nakon uzemljivanja djece roditelji ih obino ponu snano poti
cati na bosonogo trkaranje po dvoritu. Danas je prvo to djeca
ujutro naprave - obuvanje cipela, a zadnje naveer njihovo izu-
vanje. Na taj nain gotovo su neprestano bez uzemljenja, a to, po
meni, doprinosi mnogim novim zdravstvenim i emocionalnim
problemima s kojima se djeca danas bore i jo je jedan faktor na
listi njihovih uzroka koji ukljuuju i brzu hranu, nedovoljno vje
banja te izloenost zagaenju elektromagnetskim poljima zbog
dugotrajnog gledanja televizije, vremena provedenog ispred rau
nala i igranja video igrica.
Mnogi strunjaci govore da djeca - i odrasli - moraju vie bo
raviti u prirodi i da su zdraviji i uravnoteenije ako to doista ine.
Razina stresa pada nakon samo nekoliko minuta promatranja ze
lenila, rekao je jedan strunjak. Slaem se, a dodao bih jo neto:
bez obzira na to odlazite li u prirodu ili vlastito dvorite, budite
bosonogi gdje god je to mogue i sigurno. Razina stresa dodatno
e se smanjiti.
Uzemljivanje pomae cirkulaciji. Vidim to na svoje oi dok
promatram kako se siva lica oboje zbog boljeg protoka krvi. Prva
stvar koju sam zapazio kod mnogo ljudi - u roku nekoliko minu
ta - promjena je njihove boje. Vie je boje na njihovim licima i
ekstremitetima. Ako su ekstremiteti hladni - postaju topliji. Ne
to se tamo dolje dogaa." - znali bi mi esto rei nakon deset ili
petnaest minuta.
Ljudi koji spavaju uzemljeni mirniji su, imaju vie energije i
pate od manje stresa tijekom dana. Bude se manje ukoeni i s ma
nje boli ujutro.
Ljudi s astmom i drugim dinim tegobama kao to su bronhitis
i emfizem diu bolje. esto sam to imao prilike vidjeti kod djece
koja boluju od astme.
Desetak godina uzemljivanja: zapaanja Clinta Obera 117
Glavobolje esto postaju slabije i manje uestale, a ponekad i
potpuno nestaju.
Imate li garavicu izaite: neka vam stopala budu na zemlji
dvadeset minuta i vidjet ete rezultat. Na garavicu i refluks kise
line iz eluca uzemljenje ima povoljan utjecaj.
Uzemljivanje stabilizira ivani sustav. Jedan oit primjer is-
cjeljujueg potencijala uzemljivanja na ivani sustav opisala mi
je jedna strunjakinja za akupunkturu koja je ispriala da su joj
nakon godine dana uzemljenog spavanja blagi i rijetki djelomini
napadi koje je imala petnaest godina prestali.
Patite li od zatvora uzemljivanje vam moe vratiti redovitu sto
licu. Kod mnogih je uspjelo. Neke osobe su mi rekle da su prestale
uzimati laksative.
Susreo sam mnoge ljude s iscrpljujuim artritisom ije se stanje
dramatino poboljalo, to je bilo vidljivo od samoga poetka.
Osobama prikovanim za krevet uzemljena krevetna prostirka
moe smanjiti ili eliminirati dekubitus. Bolnice svoje pacijente
moraju uzemljivati!
Ekcemi i psorijaza takoer se ublaavaju, kao i suha koa te
suhe oi koje svrbe.
Alergije na hranu i pelud postaju manje intenzivne, a pone
kad i nestaju. Narueni imunoloki sustavi, ini se, funkcioniraju
bolje. Kad se poveete sa Zemljom to je kao kada pritisnite tipku
na imunolokom sustavu - kao na raunalu - koja onemoguene
radnje vraa u omoguene. To znam iz iskustva, iz prve ruke. Prije
dosta godina, kada su mi djeca odrastala, iz kole bi kui donosili
razne viruse, a ja bih obavezno pokupio to god bi donijeli. U dva
naest godina otkad se uzemljujem imao sam nekoliko prehlada, i
to je uglavnom bilo to. Imao sam i alergiju na pelud, a osobito sam
bio osjetljiv na borovicu. U vrijeme cvatnje borovice tjednima bih
oteano disao. Od odreenih namirnica dobivao sam crvene mr
lje na vratu. Kad bih pojeo jagode osuo bih se. Od narani bih
dobivao afte. Bilo je dugih perioda kada sam bio na lijekovima
protiv alergija da bih iole mogao izdrati tegobe. Jedan mi je lije
nik rekao da prestanem jesti penicu i itarice koje sadre gluten.
Svega toga vie nema. Sada jedem sve. Nemam vie problem s bo
rovicom i peludom.
118 Uzemljivanje
KAKO UZEMLJIVANJE FUNKCIONIRA?
Nije zajameno da ete ozdraviti preko noi kao neki ljudi iz pria
koje slijede. To moe potrajati neko vrijeme. Neete znati sve dok
ne isprobate - i nastavite. Rei u vam, meutim, sljedee: vidio
sam nemalo ljudi koji su bili blizu smrti kako im se na iznenae
nje lijenika vraa zdravlje ili su vodili kvalitetniji ivot prije nego
to su preminuli. Ljudi koji ostaju uzemljeni jednostavno ne obo
lijevaju. Iti ne obolijevaju onoliko koliko bi inae. Oni ozdravljaju
i energija im se bre vraa.
Ljudi koji se uzemljuju obino govore da im je bolje u roku od
sat vremena, nerijetko i u dvadesetak minuta, bilo da hodaju ili
sjede bosih nogu, ili da su spojeni sa Zemljom putem krevetne ili
podne prostirke, plahte, elektrodnog flastera ili uzemljene obue.
Istraivanja pokazuju trenutne promjene u fiziologiji i znaajna
poboljanja u elektrinoj aktivnosti tijela u roku od pola sata do
etrdeset minuta.
Vidio sam ljude kojima su se ve u roku od pet minuta smanjile
tenzijske glavobolje. Drugima, kao na primjer nekomu s kroni
nim stanjima poput artritisa, moe biti potrebo oko pola sata da
se primijeti odreeno smanjenje boli. Meutim, ublaavanje boli
i simptoma, u razliitoj mjeri i ovisno o kojem se stanju radi, uo
biajena je reakcija. Brzina kojom se to odvija takoer varira od
osobe do osobe. Smanjenje moe biti znatno, preko noi, postu
pno, potpuno ili djelomino.
Otkrio sam da se trajne promjene razine stresa, boli, sna i tje
lesnih ritmova dogaaju kad se ljude spaja sa Zemljom kroz due
razdoblje i na trajnoj osnovi. Nono spavanje, dok je tijelo naj-
sklonije iscjeljivanju, ini se idealnim vremenom za uzemljivanje.
Ima li boljeg vremena za tretman" iscjeljivanja od onog kad se
odvija bez napora, dok spavate?
KADA PRESTANETE REZULTATI NESTAJU
Ako imate kroninu upalu i ako se odreeno vrijeme uzemljujete,
na primjer tjednima ili mjesecima, a onda prestanete tijelo e se
u pravilu prije ili kasnije vratiti u svoje prijanje, neuzemljivano
Desetak godina uzemljivanja: zapaanja Clinta Obera
119
stanje. Takvu regresiju imao sam prilike vidjeti i kod ljudi i kod
ivotinja.
Mnogi navode da se uinci uzemljivanja nastavljaju s duim
koritenjem. Vano je ne odustati prerano. Ukljuujete se u izvor
energije s kojim su se ljudi razvijali milijunima godina. To je dio
velikoga plana prirode. Elektrini sustav vaega tijela - koji kon
trolira svaku staninu funkciju - bolje e funkcionirati ako ga re
dovito opskrbljujete onim na emu poiva njegov razvoj.
UZEMLJIVANJE I LIJEKOVI
Uzemljivanje poboljava funkcioniranje tijela na itav niz naina
i kao rezultat toga moe imati utjecaj na potrebu za uzimanjem
lijekova. Mnogi su mi ljudi rekli da su smanjili doze. Savjetovao
sam im, kao to radim sa svima, da ako prolaze kroz bilo kakav
program medicinskog lijeenja, najbolje je obavijestiti lijenika o
uzemljivanju. Vrlo je malo vjerojatno da e on ili ona ita znati o
uzemljivanju. Sve je to jo relativna novina.
Ako ste i vi okrueni takvima mogli biste im pokazati ovu knji
gu. U svakom sluaju, pazite na sve simptome koji bi mogli biti
znak predoziranja lijekovima. Uzemljivanje ne interferira s lije
kovima, ali va e lijenik moda morati prilagoditi doze. Kada
odlazite na rutinske medicinske preglede pazite na mogue i izne
naujue bolje rezultate. Pobrinite se da va lijenik reagira na te
promjene. Neki rezultati mogu biti pokazatelj poboljanja i pozi
vati na smanjivanje doze ili ak ukidanja terapije.
Iz iskustva znam da uzemljivanje moe djelovati na rad tit
njae. Osobe koje uzimaju lijekove za titnjau trebaju pripaziti
na bilo kakve znakove pretjerane doze. Mnoge ene koje su pile
lijekove za titnjau rekle su mi da su poele imati palpitacije srca
koje su znak ubrzanog rada titnjae. Kad su im lijenici smanjili
dozu simptom bi nestao. Ove situacije govore mi da uzemljivanje
moe povoljno djelovati na rad titnjae.
Drugi primjer je Coumadin, esto propisivani lijek za razrje-
ivanje krvi, koji se koristi u lijeenju pacijenata s kardiovasku
larnim bolestima. Uzemljivanje smanjuje upalu, ukljuujui upa
120
Uzemljivanje
lu u krvi. Upaljena krv je gua i rizini je imbenik za pojavu
ugruaka i kardiovaskularnih dogaaja. Vidio sam mnoge ljude
sa sranim oboljenjima kojima je uzemljivanje pomoglo, a i naa
istraivanja pokazuju da je uzemljivanje iznimno dobro za srce i
krvotok tako to, na primjer, smanjuje gustou krvi i pozitivno
mijenja biolelektrinu dinamiku krvi. Doista mi nisu poznate ni
kakve kontraindikacije koje bi izazivalo uzemljivanje. Osim toga,
ono se jednostavno svodi na bosonogi kontakt sa Zemljom. Me
utim, to se tie neega toliko kritinog kao to je Coumadin,
tu nemamo izravnog istraivakog iskustva. Iz tog razloga, ako
uzimate Coumadin, najprije biste trebali dobiti doputenje svoga
lijenika za uzemljivanje. Ako se odluite na uzemljivanje bilo bi
dobro da to na poetku radite krae, na primjer u obliku boso
noge etnje parkom ili uzemljivanjem na nekoliko sati naveer,
dok gledate TV. Dok se uzemljujete i polako pojaavate stupanj
izlaganja ee pratite stanje i krvnu sliku kako bi bili sigurni treba
li vam se smanjiti doza. Uzemljujte se s oprezom i neka vam va
lijenik redovito i paljivo kontrolira krv.
UZEMLJIVANJE I DETOKSIFIKACIJA
Ljudi koji pate od kronine upale, fibromijalgije, iscrpljenosti,
tjeskobe i depresije, ili koji uzimaju razne farmaceutske lijekove
mogu osjeati slabost ili simptome nalik gripi kad se nou ponu
uzemljivati. Naravno, mogue je da doista imaju gripu, to nema
nikakve veze s utjecajem uzemljivanja. Meutim, ako je nemaju
vrlo je vjerojatno da je uzemljivanje zapoelo detoksifikacijsku
reakciju u tijelu i da potie otputanje toksina. Dok toksini pro
laze kroz sustav i izlaze iz njega, to je pozitivan proces, mogue
je osjeati se kao da imate gripu, moda i uz osjeaj munine ili
ak dijareju. Kada se to dogodi poeljno je smanjiti uzemljivanje i
zapoeti s moda sat vremena dnevno, a zatim polako poveavati
vrijeme.
Desetak godina uzemljivanja: zapaanja Clinta Ohera 121
OSJEAJ GOLICANJA
Ljudi esto izjavljuju da osjeaju golicanje u tijelu kada ih se prvih
nekoliko puta uzemljuje nou. Osjeaj nije neugodan. I ne brinite:
ne ubija vas struja! Jednostavno osjeate kako prirodna i iscjelju-
jua energija Zemlje ulazi u vae tijelo. Golicanje je posljedica ini
cijalnih reenergizirajuih, resinkronizirajuih i normalizirajuih
uinaka koje ima taj prijenos energije. Ta senzacija obino slabi i
nestaje nakon nekoliko uzemljivanja. Moe se ponovno javiti kada
osoba nastavi s uzemljivanjem nakon prethodnog prestanka koji
je neko vrijeme trajao. Ponekad ta energija moe stvoriti osjeaj
boli u kompromitiranim dijelovima tijela, na primjer u nogama
i stopalima pacijenata s dijabetesom koji imaju slabu cirkulaciju.
Kako se energija vraa u ekstremitete to se iskustvo moe manife
stirati kao bol ili prolazni grevi.
MUKARCI I UZEMLJIVANJE
Mnogi mukarci su izjavili da imaju bolje erekcije otkad spavaju
uzemljeni. To bi mogao biti popratni rezultat poboljane cirkula
cije. Stariji mukarci znaju manje uestalo mokriti nou, vjerojat
no zbog ublaavanja upale prostate i dubljeg sna.
VANOST DOZIRANJA UZEMLJIVANJA
to vie prilike za uzemljivanjem imate u svakodnevnom ivotu
to su vae tjelesne funkcije stabilnije, energiziranije i osnaenije, a
sposobnost zacjeljivanja vea. Neki ljudi govore da simptomi ne
staju ili se izrazito ublaavaju nakon tek nekoliko noi uzemlje
nog spavanja. Drugi govore da se simptomi i energija poboljavaju
postupno, potom doseu stabilnu visoku razinu i ostaju na njoj
sve dok uzemljivanje traje. Neki e, nakon to su prespavali no
uzemljeni, u podne komentirati da su se osjeali bolje, da su imali
vie energije ili da ih je manje boljelo kad su se probudili, ali da se
sada ne osjeaju toliko dobro.
122 Uzemljivanje
to se tie ovog zadnjeg, moje iskustvo mi govori da osoba jed
nostavno treba ostati uzemljena due - to due, to bolje - tije
kom dana.
To se na najbolji nain pokazalo istinitim u sluaju jedne mla
de ene koja je bolovala od lupusa, autoimune bolesti. Znaajno
su joj se ublaili simptomi kad je spavala uzemljena do osam sati
nou. eljela se je osjeati jo bolje, pa je koristila i uzemljenu
podnu prostirku i podlogu za radni stol s raunalom te je tako do
bila i do osam dodatnih sati uzemljivanja. Podlaktice su joj bile u
kontaktu s podlogom za radni stol dok je radila i izuvala bi cipele
za radnim stolom. Ti dodatni sati puno su joj znaili. U njezinom
sluaju uzemljivanje za vrijeme spavanja bilo je dobro, ali esnaest
sati uzemljivanja tijekom itavoga dana bilo je fantastino.
Sve ovo ima veze s prirodom i nainom na koji nae tijelo
funkcionira. Mi smo evoluirali u uzemljenom stanju, manje-vie
neprestanom. Ako spavate uzemljeni, to je sjajno. To, meutim,
znai da je va imunoloki sustav jo uvijek u neuzemljenom sta
nju esnaest sati na dan. Vjerujem da ako moete poveati vrijeme
uzemljenosti, rezultati e biti jo pozitivniji, pogotovo ako imate
ozbiljnih zdravstvenih problema.
Mnogi su mi govorili o ogromnim pomacima nabolje nakon
produenja vremena uzemljenosti tijekom aktivnog dana. Uinak
uzemljivanja doista je povezan s njegovim doziranjem. to je ono
due, tim bolje.
Dale Teplitz, istraivaica koja je suraivala sa mnom na ne
koliko studija i mnoge ljude uvela u uzemljivanje, pojanjava ovo
usporedbom s hranom.
Ljudi koji cijeli ivot jedu nezdravu hranu ne dobivaju brojne
vane nutrijente." - kae ona. Zbog toga pati njihovo zdravlje.
Ako odjednom pojedu jedan zdravi obrok ne mogu oekivati traj
ne pozitivne uinke. Meutim, nastave li jesti zdravo s vremenom
tijelo postupno uzima te sastojke i stvara zdraviju osobu. Mi ljudi
itav smo ivot odvojeni od Zemlje. U nama nema energije Ze
mlje koja odrava zdravlje. Kao i kod zdrave prehrane, to se due
ponovno povezujemo sa Zemljom, to vie nae tijelo reagira bo
ljim zdravljem."
Desetak godina uzemljivanja: zapaanja Clinta Obera 123
Od jedne doze etnje po pjeanoj plai ili sjedenja bosih nogu
u vaem dvoritu osjeat ete se dobro neko vrijeme, ali uinak
nee potrajati. Posve je druga stvar ako vam situacija doputa da te
aktivnosti radite svakodnevno. Slino tome, ako spavate uzemlje
ni jednu no spavat ete bolje te noi i osjeati se odmorenije slje
deega jutra. Meutim, ako redovito spavate uzemljeni tada svom
tijelu dajete snaan zamah - vrst temelj za odravanje zdravlja i
oruje za borbu protiv bolesti. Osim toga, neki ljudi imat e jo
vie koristi od dodatnoga uzemljivanja, osobito osobe s kroni
nim upalnim poremeajima.
Mnogi su ljudi tijekom godina pitali teti li previe" Zemljine
energije kad smo uzemljeni. Pitanje je razumljivo, ali nema do
kaza da je tomu tako. Za mene je to kao da netko pita dobiva li
drvo previe Zemlje u kojoj mu je korijenje. Mi smo evoluirali
na Zemlji i svi nai preci ivjeli su u cjelodnevnoj povezanosti sa
Zemljom. Potpuno je prirodno biti povezan sa Zemljom, a nepri
rodno i nezdravo, barem po mom miljenju, biti s njom nepove
zan. Nae tijelo zna tono to initi s onim to nam Zemlja daje.
Kada se spojimo sa Zemljom koliinu elektrona koju apsorbira
mo i koristimo odreuje koliina koja je naem tijelu potrebna za
usklaivanje bioelektrinog stanja naega tijela. Ta koliina uvijek
je savrena. Ona tijelo vraa u njegovo najprirodnije stanje.
Vjerujem da e maksimalni pozitivni uinci doi kada ljudi
budu uzemljeni cijelo vrijeme ili dobar dio dana. Na moderni
svijet, meutim, uglavnom se plastificirao i izolirao, odvojivi nas
od iscjeljujue Zemljine energije. Nadajmo se da emo u bliskoj
budunosti reevoluirati u uzeniljeno drutvo putem provodljivih
domova, ureda, kola, kreveta, namjetaja i obue.
Na suvremeni brzi tempo ivota, ispunjen stresom, loom pre
hranom i manjkom fizike aktivnosti, stvorio je bolesno drutvo.
Uivanje u ivotu je narueno. Osobni i dravni resursi nagrieni
su do kosti. Uzemljivanje ne zaustavlja loe navike, samo nudi pri
rodan lijek za zaustavljanje toga krvarenja i patnje. Ono ne funk
cionira po principu uradi jednom i izlijeen si". Nije ni lijek za
sve. Ono je tek sigurna, uinkovita, novo-stara paradigma koja
istinski zasluuje iscrpno istraivanje i primjenu kao primarnog
sredstva za postizanje zdravlja i iscjeljenje.
DESETO POGLAVLJE
0
Povratne informacije:
to kau ljudi o uzemljivanju
N
a tisue ljudi probalo je uzemljivanje. Pozvali smo neke od
njih da s nama svojim rijeima podijele svoje prie, ukljuu
jui i lijenike i pacijente, kako bismo dobili sliku snanog te esto
dramatinog potencijala koji uzemljivanje ima.
Jedan od dugogodinjih pobornika uzemljivanja je Jim Healy,
vodei pionir istraivanja, razvoja i distribucije najsuvremenije
tehnologije praenja, dijagnostike i terapije koju koriste lijenici
i bolnice. Prije dosta godina sudjelovao je u dizajniranju prvih
911 bolnikih vozila za akcije spaavanja te helikoptera. Direktor
je tvrtke Lead-Lok Corp., meunarodne kompanije koja proizvodi
medicinske proizvode, sa sjeditem u Sandpointu u Iahu. Mnogi
ljudi koji se uzemljuju i doive da im se ova ili ona zdravstvena te
goba popravi esto postaju ambasadori uzemljivanja1, koji arko
ele preporuiti uzemljivanje prijateljima i rodbini. Jim je jedan
od njih. Donosimo njegovu priu.
Pola stoljea radim na podruju medicinskih instrumenata. Pot
kraj 1960-ih osnovao sam kompaniju specijaliziranu za inspek
125
AMBASADORI UZEMLJIVANJA
126 Uzemljivanje
ciju i moderniziranje elektrine opreme u bolnicama kako se ne
bi dogodilo da nije pravilno uzemljena. U tom sluaju smetnje ili
iljci u elektrinoj struji mogu dovesti do po ivot opasnog oka
kod pacijenta spojenoga na neki dio opreme. Sve se vrtjelo oko
uzemljivanja opreme kako bi se sprijeio potencijalni ok. Nitko
nikada nije pomislio da bi direktno uzemljivanje pacijenta moglo
biti korisno.
Kada sam prvi put uo za uzemljivanje, ovjeku poput mene to
je imalo savrenog smisla. Clint Ober mi je demonstrirao koncept
stavivi mi uzemljeni elektrodni flaster na nogu. Noga me, naime,
kronino boljela. U roku od dvadeset minuta bilo mi je mnogo
bolje. Nakon toga poeo sam spavati na uzemljenim plahtama.
Ubrzo sam primijetio da bolje spavam i da su se sve tegobe koje s
godinama dolaze takoer popravile.
Zatim sam poeo razmiljati kako mogu pomoi meni bliskim
ljudima. Osoba koje sam se sjetio bila je ki moga prijatelja koja je
imala multiplu sklerozu. Rezultati koje joj je donijelo uzemljiva
nje bili su nevjerojatni. Rekla mi je da sada moe ujutro ustati bez
uobiajenih bolova.
Nakon nekog vremena dola me je posjetiti. Bila je prije toga
mjesec dana na odmoru. Rekla mi je da nije sa sobom nosila svoju
plahtu za uzemljivanje i da se ipak jo uvijek dobro osjea - jed
nako dobro ili bolje nego prije, kad je na njoj spavala. Sada kada
se vratila kui i kada je ponovno spavala na uzemljenoj plahti nije
osjeala nikakvu granicu. Nije bila sigurna radi li i dalje ta plah
ta.
Bio sam znatieljan. Pitao sam kamo je ila na odmor. Rekla je
da je bila u Baja Californiji. Ona i njen deko unajmili su kuu na
plai. Nakon dodatnog ispitivanja otkrio sam da veinu vremena
tih mjesec dana nije nosila obuu. Hodala je po pijesku. Odlazila
je plivati i roniti.
U tome je poanta. - rekao sam joj. Svakodnevno si se uzemlji-
vala. Hodala si bosonoga po zemlji. Plivala si u slanoj vodi. To je
superuzemljivanje.
Je li to isto? - upitala je.
Apsolutno. - rekoh joj. Nema nieg maginog u plahti za uze
mljivanje ili krevetnoj prostirci prikljuenoj na zidnu utinicu ili
Povratne informacije: to kau ljudi o uzemljivanju 127
uzemljivaki tap. Sve se, na ovaj ili onaj nain, svodi na povratak
prirodi i ponovnom povezivanju sa Zemljom. Isti je uinak bo
sonogog hodanja po plai, u parku ili dvoritu i spavanja na uze-
mljenoj krevetnoj prostirci. to vie sati provedenih na taj nain,
to bolje.
Onda je htjela znati moe li uzemljivanje pomoi njezinoj majci
koja je imala jak reumatoidni artritis, osobito u koljenima. Relda
mi je da majka stavlja dva Advila na noni ormari svake veeri.
Ujutro, kada bi se probudila, popila bi te tablete, ekala otprilike
sat vremena da ponu djelovati i onda napokon ustajala iz kreveta.
U suprotnom, bol u nogama bila bi prejaka.
uo sam poslije da nakon nekoliko dana uzemljenog spavanja
njezina majka vie nije uzimala tablete. Ustajala je ujutro bez boli
i, naravno, zbog toga bila presretna. Njezin suprug, moj prijatelj,
bavi se medicinom i pravi je skeptik. On je sve to promatrao i
vidio koliko je pomoglo njegovoj supruzi i keri. Iznenadilo ga je
poboljanje njihova stanja i nevoljko mi je ispriao svoju priu.
On se godinama muio s lijevim ramenom i zbog bolova spavao
samo na desnoj strani tijela. Nakon to je neko vrijeme spavao na
uzemljenoj plahti koju mu je ena stavila na krevet primijetio je
da spava na lijevom boku bez ikakvih bolova.
Tu je i pria jedne strunjakinje za akupunkturu. Jednog dana
nas dvoje smo razgovarali. Rekla mi je da u posljednje vrijeme
ne vozi bicikl zbog bolova u stopalu. Lijeila se, ali nije osjeala
poboljanje. Dao sam joj stoga nekoliko elektrodnih flastera za
uzemljivanje i rekao joj da ih isproba. Sljedei dan me nazvala
sva uzbuena. Nije mogla vjerovati. Bol je nestala. Nakon toga
pozvala je neke svoje pacijentice da sjede uzemljene pola sata s
elektrodnim flasterom na mjestu gdje su osjeale bolove. To im
nije naplaivala. ene su dolazile triput tjedno, sjedile i rjeavale
se bolova. Rekao sam joj da ako samo hodaju bosih nogu u svo
jim dvoritima isto toliko vremena rezultati e im biti isti kao kad
sjede u njezinom uredu. Nema nita maginog u struji u ici koja
izlazi iz zida. Mnogi ljudi jednostavno ne shvaaju jednostavnost
uzemljivanja.
Takoer sam dao krevetnu prostirku jednom od direktora u
svojoj kompaniji, ovjeku koji boluje od multiple skleroze. I on
128
Uzemljivanje
je bio skeptian. Upitao sam ga za iskustva koji tjedan kasnije, ali
nije ju isprobao, rekavi da ju je dao svojoj keri koju su takoer
muile neke tegobe i bolovi. Rekao je da je kod njega bolest toliko
uznapredovala da mu nema pomoi. Tjedan dana kasnije rekao
mi je da mu je ki vratila prostirku i da ju je ipak odluio isprobati.
Spavao je na njoj tri ili etiri noi i rekao da ne moe vjerovati da
je bol u tolikoj mjeri nestala. Bolje je hodao. Noge mu nisu toliko
esto otkazivale poslunost. Jo uvijek ima multiplu sklerozu, ali
simptomi su mu se znaajno smanjili. Hodanje mu nije vie toliko
bolno i puno se bolje osjea.
Nikamo ne bih ila bez svojih plahti: jo jedna ambasadorica
uzemljivanja je Donna Tisdale, trgovkinja nekretnina iz Nashvi-
llea.
Odakle da ponem? - odgovorila je na pitanje o svom iskustvu
uzemljivanja.
Zapoet u od svojih alergija. Cijeli ivot muile su me grozne
sezonske alergije. Budui da se bavim nekretninama, znalo bi se
dogoditi da ljudima pokazujem nekretninu i kihnem moda i do
deset ili petnaest puta zaredom. Smijala bih se u takvim situacija
ma i rekla klijentima da sam alergina na svibanj i rujan. Prolo je
godinu dana otkako sam poela spavati uzemljena. Doao je prvi
mjesec svibanj, pa rujan, i zamislite, cijelo proljee i cijelo ljeto ni
sam uzela nijedan lijek protiv alergija! Kihnula sam moda dva-tri
puta i to je bilo sve. Nijednom nisam ustala usred noi proistiti
sinuse kako bih mogla disati i spavati! Nevjerojatno!
Petnaest godina imam neobinu autoimunu bolest koe koja se
zove granuloma anulare. Od nje dobivam ruan osip po nogama,
rukama i trupu. Bolest se sada gotovo u potpunosti povukla na
rukama i nogama. udesno. Bila sam kod brojnih dermatologa i
nitko nema lijek za ovu bolest, a nitko joj ne zna ni uzrok.
Moja osamdesetosmogodinja majka petnaest je godina inkon-
tinentna. Imala je operaciju mjehura koja nije uspjela. Koristila bi
izmeu petnaest i dvadeset pelena dnevno. Dola je u posjet na
mjesec dana est tjedana nakon to je poela spavati uzemljena.
Koristila je moda jednu ili dvije pelene dnevno. Vjerujem da je
stvar u plahtama." - rekla je.
Osim toga, tri je godine trpjela bol u ramenu od ozljede i nije
mogla podii desnu ruku preko ramena. Jednog dana tijekom tog
posjeta vidjela sam kako desnom rukom elja kosu. Kad sam je
upitala kako je to mogue, odgovorila je: Ne boli me vie rame.
Mislim da je stvar u plahtama.
Tri godine moj suprug Bili spremao se na operaciju koljena
i primao injekcije u koljena. Sada je s tim gotovo jer ga koljena
vie toliko ne bole. Na vjenanju kod rodbine tijekom vikenda za
Praznik rada 2009. po prvi smo put nakon mnogo godina zajed
no zaplesali. Koljena su mu sada izvrsno. Muio ga je i plantarni
fascitis, ali i on je sada potpuno nestao. I jedna od mojih sestara
ga je imala. Pojavljivao bi se i nestajao. Spava uzemljena ve neko
vrijeme i sada joj se ve mjesecima nijednom nije vratio.
Druga sestra ima vrlo agresivni reumatoidni artritis. Spava
uzemljena i kae da joj se rijetko vraa.
Jedna moja draga prijateljica koja ima Lymeovu bolest znala je
neko imati i po petnaest migrenskih glavobolja mjeseno, a sada
jednu do dvije. Otila je u Arizonu na tjedan dana u posjet maj
ci. Zaboravila je ponijeti plahte. U tih je tjedan dana imala etiri
migrene. Rekla sam joj da je luda. Ja nikamo ne bih ila bez svojih
plahti.
Od samog poetka spavali smo mnogo bolje na uzemljenim
plahtama. Bili je prestao ustajati triput na no, to je nekad redo
vito radio. On i njegov mjehur imaju sedamdeset godina. Nekoli
ko tjedana nakon to smo poeli spavati uzemljeni uputili smo se
na vikend putovanje izvan svoje savezne drave u posjet obitelji.
Ja sam htjela ponijeti plahte, a Bili nije. Na kraju sam popusti
la. Uglavnom, itavu se no prevrtao, ustajao, lijegao. Nije dobro
spavao. I zato, kad smo sljedei put ili u Austin vidjeti unuad za
Boi, znate li to smo ponijeli? Ponijeli smo i plahte! Spavali smo
dobro. Sada vie nikamo ne idemo bez njih.
1onda me jo pitate elim li ljude privoljeti da se uzemljuju!
130
Uzemljivanje
DUHOVNA VEZA
Dr. med. (iabriel Cousens, ezdeset i sedam godina, Patagonia,
Arizona, direktor Centra za pomlaivanje Tree ofLife: Uzemlji
vanje sam prvi put primijenio na sebi i svojoj supruzi. Oboje smo
osjetili razliku. San nam je postao dublji. Neko smo dio vremena
hodali bosih nogu. Sada to inimo stalno.
U svom poslu ja cijeli dan provodim u pokretu. Sada vidim da
ustajem rartije nego prije i usprkos pola sata ili sat vremena manje
sna od neko uobiajenog, sada imam vie energije. Oduvijek sam
osoba s puno energije, ali sada je imam jo i vie.
Moj kliniki dojam je da uzemljivanje pomae smanjivanju
upala kod ljudi s autoimunim poremeajima. Vidio sam kako po
mae ljudima s depresijom i tjeskobom. U Centru za pomlaiva
nje Tree of Life svima koji dolaze ovamo na lijeenje mi preporu
ujemo da spavaju na uzemljenim plahtama, i svi na neki nain od
toga imaju koristi. Ljudi su oputeniji, bolje spavaju i kao rezultat
toga imaju vie energije.
Osim toga, uzemljivanje je i itav jedan nain razmiljanja.
Tie se problema dananjice u kojoj su ljudi izgubili kontakt sa
Zemljom i ne vraaju joj se. Sve se dalje od nje odmiu. Gledano
iz biblijske perspektive, ljudi koji izgube doticaj sa Zemljom gube
i doticaj s Bogom. Tu se skriva i dublje shvaanje. Uzemljivanje
nas ponovno spaja sa Zemljom, s drugima i, u odreenom smislu,
s Bogom.
NAJVIE POZITIVNIH UINAKA ZA NAJMANJE TRUDA
David Wolfe, trideset i devet godina, San Diego, predava i au
tor knjiga o zdravom nainu ivota: Ja sam osobno doivio tri
iznenaujue promjene nakon to sam prije dvije godine zapoeo
s uzemljivanjem. Prva je bio nestanak nepopustljivih ostataka in
fekcije - vjerojatno jedne od onih stafilokoknih infekcija otpornih
na antibiotike. Infekcija mi je zahvatila palac na nozi prije otpri
like osam godina i nakon nekoliko godina borbe pretvorila se u
kvrgu koja je izgledala kao oiljno tkivo. Povremeno bi mi smeta
la. Koristio sam sva mogua medicinska sredstva koja su mi bila
na raspolaganju i ak molio za pomo neke strunjake koje sam
poznavao. Meutim, nikako je se nisam uspijevao rijeiti. Onda
sam poeo koristiti uzemljenu podnu prostirku dok bih radio na
raunalu ili telefonu. U roku od dva dana kvrga je nestala. Kao
arolijom odnesena.
Slino tome, otprilike dvadeset i pet godina imao sam jedan
vrlo osjetljiv zub. Napuknuo mi je kad mi je bilo etrnaest. Bio je
jako osjetljiv na hladnu vodu i bilo kakve eere i zaslaivae. Kad
bih zagrizao neki mali, tvrdi komad hrane, na primjer neku sje
menku, i pritisnuo ga o zub, presjekla bi me bol. Poslije nekoliko
mjeseci uzemljivanja primijetio sam daje osjetljivost nestala.
Najvea zdravstvena promjena bila je vezana za moje alergi
je. Kada sam bio dijete te alergije bile su doista razorne. Bio sam
izrazito osjetljiv na make i pelud, posebice ambroziju. To bi me
znalo onesposobiti na dva ili tri dana. U sezoni peluda plua bi mi
se punila sluzi i tekuinom. Jako bi me svrbjele oi, ui i stranji
dio grla. Oi bi mi suzile. Alergije su s godinama, kako sam se po
eo zdravije hraniti, oslabile. Meutim, uzemljivanje im je zadalo
smrtni udarac. Sada su mi ve dvije sezone alergije na pelud prole
bez ikakvih problema i bez ikakvih simptoma. Danas ako uem u
kuu u kojoj dre maku osjeam se dobro otprilike sat vremena.
Prije nisam uope mogao ui u kuu gdje imaju maku.
Osim promjena kod sebe vidio sam i uo za mnoge sjajne re
zultate kod drugih uzemljivanih ljudi. Jedna ena koja je prisu
stvovala mojem seminaru o zdravlju oito je trpjela velike bolove.
Sjedila je u prvom redu i na licu joj se ocrtavala bol. Priao sam
joj i pitao je to je mui. Rekla je da pati od bolova u leima ve
dvadeset godina. Sa sobom sam imao podlogu za uzemljivanje.
Prikljuio sam je na struju u zidu, a ona ju je prislonila na lea
ispod bluze. Sat i dvadeset minuta kasnije, kad sam dovrio svoj
govor, njezino se lice potpuno promijenilo. Nije mogla vjerovati
to joj se to dogodilo. Rekla je da joj je bol potpuno nestala. I sam
sam bio u oku. Kao i svi prisutni u prostoriji.
Gotovo svi koji spavaju uzemljeni kau da spavaju bolje. Jedna
zanimljiva povratna informacija koju sam dobio od velikog broja
ljudi jest da se osjeaju drukije kada rade na raunalu uzemljeni.
Taj osjeaj opisuju kao ,,ugodu, zatienost" i sigurnost". Neko
132 Uzemljivanje
liko njih reklo je da zapravo vie ne vole raditi za raunalom ako
nisu uzemljeni.
U svom poslu edukatora o zdravlju i predavaa fokusiram se
na ono to je prirodno, dobro za ozdravljenje i dobro za ljude op
enito. Isto tako nastojim vidjeti to je najmanje to netko moe
uiniti, a da mu to donese najveu moguu korist. Za mene je to
najvanije jer kad je u pitanju zdravlje, ljudi ele najvee mogue
rezultate za najmanje truda. Nakon otprilike mjesec dana uzemlji
vanja ja sam shvatio daje to upravo to. Uzemljivanje vam daje naj
vee pozitivne rezultate za najmanji uloeni trud. Posla zapravo
nema!
POBOLJANJE IVOTA LIJENIKA I NJEGOVIH PACIJENATA
Dr. med. David Gersten, ezdeset godina, Encinitas, Kaliforni-
ja, lijenik nutritivne medicine i integrativne psihijatrije: Pri
je nekoliko godina napravio sam ono to ja zovem zdravstvenom
shemom uzroka i posljedica koja prikazuje zato ljudi obolijevaju
od kroninih bolesti i zato ne ozdravljaju. Sveo sam je na jed
nostavan proces koji se sastoji od tri koraka. Kod svih kroninih
bolesti nalazimo primarne uzroke (prva razina) koji ukljuuju ge
netiku, infekcije, toksine, probavne probleme i lou apsorpciju, te
mentalne, emocionalne i stresne faktore. Druga razina obuhvaa
nain na koji tijelo reagira na te primarne uzroke, u prvom redu
upalnom i stresnom reakcijom. Trea razina odnosi se na ukupne
biokemijske poremeaje u tijelu, odnosno ono to ja nazivam me
tabolikim kaosom. S vremenom sam shvatio da uzemljivanje ima
snaan pozitivan utjecaj na drugu razinu.
Ja se uzemljujem oko tri godine i to je sada dio moje rutine.
esto viam ljude koji dolaze lijeniku kakav sam i sam kao po
slamku spasa. Prva povratna informacija koju obino dobijem na
kon to pacijent zapone s uzemljivanjem je e-poruka sljedeeg
jutra u kojem pie: Nakon dvadeset godina konano sam se do
bro naspavao..
Dao sam pribor za uzemljenje devedesetestogodinjoj prijate
ljici koja je dvadeset i est godina imala jaki osteoartritis. Nisam
joj nita objanjavao. Samo sam objasnio njezinom sinu o emu
se radi. Nakon nekoliko dana nazvao sam ga da ujem kako je.
Rekao mi je da mu je majka, inae ve desetljeima poznata lije
nica narodne medicine u San Diegu, rekla da joj se bol smanjila
za tri etvrtine. Ono to je, meutim, bilo udesno je to to joj
se vratila strast za ivotom. est mjeseci prije toga pretrpjela je
modani udar i iako se oporavila od fizikih posljedica, izgubila
je sebi svojstvenu strast za ivotom. Bila je vitalna ena koja je jo
uvijek putovala i drala predavanja. Povratila se. - rekao mi je
njezin sin.
Ljudi mi esto dolaze zbog sindroma kroninog umora (engl.
chronic fatigue syndrome - CFS), problema koji esto ukljuuje
kognitivne komponente kao to su pamenje, koncentracija, fokus
i modana magla. Jedna takva pacijentica bila je ezdesetpetogo-
dinja ena koja je ve dugo imala CFS i visoki krvni tlak. Rekao
sam joj da se uzemljuje. Trideset i prvog dana nakon poetka uze
mljivanja poslala mi je e-mail da me obavijesti da joj je uzemljiva
nje znaajno povealo energiju, ali da su joj se iznenada vratile i
kognitivne funkcije. Uz to, krvni tlak joj se spustio i brzo se poeo
normalizirati. Savjetovao sam joj da svakoga dana paljivo prati
svoj tlak. Prethodno joj je jedan drugi lijenik propisao uzimanje
dvaju lijekova za krvni tlak. Tlak joj se nakon uzemljivanja toliko
snizio da je sama, bez konzultacije sa mnom, prekinula s uzima
njem jednoga od tih dvaju lijekova. Onda se vratila svom drugom
lijeniku koji joj je propisao znatno slabije doze. Uzemljenje joj
sada omoguuje da odrava normalan krvni tlak. Umor i veina
drugih simptoma CFS-a izrazito su se poboljali.
to se moga osobnog iskustva tie, nisam primijetio nita u
dotvorno, barem ne neko vrijeme. Ve desetljeima bolujem od
keratokonusa, oboljenja kod kojega se ronica oka progresivno
stanjuje, dovodei do znatnog gubitka vida. Otprilike jedna na
dvije tisue osoba ima taj problem. Ronica se stanjuje i napu
huje poput balona i vie na nju ne moete staviti kontaktnu leu.
Tijekom godina imao sam pet transplantacija ronice. Tri tran
splantacije na desnom oku oko je odbilo, to je izazvalo jake upa
le i stvaranje na stotine siunih mjehura na povrini ronice. U
posljednjoj fazi toga odbijanja bol je apsolutno stravina. Dobrih
134
Uzemljivanje
godinu i pol trajalo je odbijanje transplantata stavljenog 2004.
godine u trenutku kada sam se poeo uzemljivati. Uz to to me
boljelo, svakog sam se jutra budio s iscjetkom iz oka. Nakon ot
prilike etiri mjeseca uzemljivanja jednog sam se jutra probudio
bez iscjetka. Od toga dana vie se nije vratio. Bol je ostala mala i
veliku veinu vremena da se podnijeti. Jo uvijek povremeno do
rijetko bude dana kada je bol dovoljno jaka da moram uzeti jak
lijek protiv bolova. Meutim, sada ve tri godine traje proces od
bijanja koji ne bi bio izdrljiv da nije uzemljivanja. To je za mene
dobro jer moram ekati ispitivanje matinih stanica prije nego to
se podvrgnem jo jednoj transplantaciji ronice.
U svakom sluaju, nisam izgubio vid na desnom oko. Premda
nisam imao problem s odbijanjem transplantata ronice u lije
vom oku, definitivno sam gubio vid na njega i to me jako brinulo.
Zdravlje mi se uruavalo petnaestak godina sve dok nisam zapo
eo s uzemljivanjem. Gubljenje vida tada je stalo i krenulo nabolje.
Mog optometriara zadivilo je iznenadno dramatino poboljanje
mog vida. Pitao sam ga je li ikada vidio nekoga s degenerativnom
bolesti oiju kod koga se ta bolest nakon nekoliko desetljea pre
okrenula. Rekao mi je da neto slino prije nije vidio. Za mene je
to bilo udo.
Jo jedno osobno iskustvo uvjerilo me u mo uzemljivanja. Ra
dio sam jedne noi u klinici i izaao da malo predahnem. Dok
sam bio vani zabio sam se direktno glavom u metalni stup znaka
za zabranu parkiranja. Rub stupa bio je poput tupe otrice noa
i zabio mi se na dubinu vie od jednog centimetra u elo, sve do
kosti. Krvarenje je bilo prilino. Otrao sam nazad u kliniku da mi
medicinska sestra oisti ranu i stavi zavoje. Da se takva posjekoti
na dogodila nekom pacijentu smjesta bih ga poslao na hitnu po
mo. Meutim, ekalo me jo pacijenata. Sljedeega dana skinuo
sam zavoje i na mjestu gdje je bila zasjekotina vidio samo malenu
crtu, poput malenoga kirurkog reza. Nije bilo ni traga crvenilu,
upaljenosti, nateenosti ili boli. Praktiki nije bilo nikakve upale.
Drugog dana vidjeli su se samo rubovi rane. Rubovi su se poeli
spajati i zacjeljivati. estoga dana iscjeljenje je bilo potpuno i nije
bilo ni traga zasjekotini.
Impresioniralo me isto tako i iskustvo jedne pacijentice koja je
bolovala od CFS-a, ali i tjeskobnosti. Odmah nakon to se pod-
vrgnula uzemljivanju znaajno joj se smanjila tjeskobnost. Ope
zdravstveno stanje joj se poboljalo i imala je vie energije. Ono
to me se najvie dojmilo bio je njezin opis osjeaja ponovne po
vezanosti sa Zemljom, drugim ljudima oko nje i apsolutnom sri
njezina bia. Toliko je bio jak taj osjeaj povezanosti dok bi bila
uzemljena da je svoju krevetnu podlogu nosila sa sobom i na po
sao. Spavala je na njoj nou i koristila je na svom radnom stolu da
nju. Rekla je da tako osjea svoje najdublje ja, novo ja, kako je ona
to nazvala, bez briga, straha, tjeskobe i nemirnoga uma. Drukija
sam u svojoj sri. - pojasnila je.
Povratne informacije koje imam od pacijenata toliko su sjajne
da kao lijenik sada mogu predviati da e to promijeniti ivot
osobe. Moda je troje od gotovo stotinu pacijenata reklo da nisu
primijetili nikakvu razliku.11
UZEMLJIVANJE I USPORAVANJE STARENJA
Kako vrijeme prolazi tako se i u ljudskom tijelu odvijaju neizbje
ne promjene. Znakovi starenja seu od onih oitih - kao to su
debljanje, gubitak visine, slabost miia - do skrivenih, kao to
su gubitak elasticiteta krvnih ila, usporeno luenje hormona i,
ono najvanije, oteivanje stanica neumoljivom aktivnou slo
bodnih radikala. Lijenici viaju razliite fizioloke odgovore na
proces starenja. Neki osamdesetogodinjaci fiziki izgledaju kao
da im je pedeset ili ezdeset godina. I suprotno tome, neki sredo
vjeni ljudi u etrdesetima i pedesetima izgledaju kao da su zreli
za mirovinu. Mnogo je razloga zato pojedini ljudi ,,stare bre od
drugih. Je li mogue da je uzemljivanje jedan od sastojaka recepta
za usporavanje toga procesa?
Starenje je neizbjeno. Strategijama usporavanja starenja nije
cilj doivjeti stotinu ili stotinu i dvadeset godina nego pristojni
je starenje s vie energije. Cilj je sprijeiti bolest i razviti fiziki i
mentalni potencijal u potrazi za zadovoljstvom i vitalnou.
136
Uzemljivanje
Dr. Arvord Belden, Yountville, Kalifornija, kliniki psiholog u
mirovini: Spavam uzemljen vrlo redovito, sad ve vie od osam
godina. Za godinu dana shvatio sam da vie ne obilazim lijenike
kao nekada. Manje su me boljele ruke i kuk od artritisa. Takoer
sam primijetio da mi je um bistriji i da imam vie energije i izdr
ljivosti.
Bila je prola godina dana i otiao sam na pregled kod svoga
lijenika. Komentirao je da je zadivljen mojim sjajnim zdravljem
s obzirom na moje godine.
Sada, nakon svih ovih godina stalnoga uzemljivanja, ne mogu
rei da sam preokrenuo proces starenja. Jo uvijek imam artritis,
ali ne moram uzimati nikakve lijekove za to. Ustvari, ne uzimam
lijekove ni za to. Osjeam se fenomenalno za nekoga tko ima de
vedeset godina. Energije imam napretek.
Jo uvijek puno radim po vrtu, ukljuujui i obrezivanje voa
ka, i bude tu dosta posjekotina, ogrebotina, pa ak i padova. Prije
nekoliko tjedana bio sam vani na svom triciklu i pao. Natukao
sam se, ali nisam nita slomio i brzo sam se oporavio. Isto je i s
radovima u vrtu. Nijedna posjekotina mi se ne inficira, premda na
njih ne nanosim nikakve lokalne terapije.
San mi je definitivno bolji otkad ovo radim. Ako se nou i pro
budim ve nakon minutu-dvije ponovno zaspim."
Katherine Van Hatten, sedamdeset i jedna godina, Brentwood,
Kalifornija, masana terapeutkinja i majstorica akupresure:
Radim i spavam uzemljena pet godina. Jo uvijek radim puno
radno vrijeme i jedini nain na koji mi to uspijeva u ovim godi
nama a da pritom ne odlazim kui iscrpljena jest stajanjem bosih
nogu na podnoj prostirci koja je uzemljena dok masiram. Ako je
ne koristim, na dan mogu odraditi moda jednu ili dvije masae.
Ako radim na prostirci mogu raditi cijeli dan, to znai etiri, pet
ili ak est masaa. Osim toga, moji klijenti takoer od toga imaju
koristi jer cijeli taj sat koji provedu na stolu ja im prenosim slo
bodne elektrone kroz prostirku, svoje tijelo i ruke. Na taj su nain
i oni uzemljeni.
Jedna nova klijentica jednom mi je rekla da se nikada prije u
ivotu nije tako dobro naspavala kao nakon masae. Otkad radim
uzemljena klijenti mi redovito govore da jo due vrijeme nakon
masae osjeaju viu razinu energije.
Ja se bavim i akupresurom, tako da mi ruke i runi zglobovi
naporno rade, uz puno pritiska. Sve dok se nisam poela uzemlji-
vati vrlo esto sam znala osjeati umor i bol u miiima. Vjerujem
da mi regeneracija od uzemljenog spavanja i rada na uzemljenoj
podnoj prostirci osigurava jo godine rada.
U mojoj profesiji est je sluaj izgaranja jer je posao izrazito
fiziki. Troite na njega mnogo energije. Osobno, u tom sam poslu
dvadeset i etiri godine i ak i ako se sada kui vratim premorena,
odem u krevet, zaspim na krevetnoj prostirci, ustanem i spremna
sam za posao. I s mojim suprugom je isto. On je prestao hrkati
prvu no kad je legao na prostirku. Prostirka nam je omoguila
da izvrsno spavamo."
ARTRITIS
Najraireniji oblik artritisa je osteoartritis, poznat i kao degene-
rativna bolest zglobova, bolest troenja zglobova ili jednostavno
artritis. to je osoba starija to se ee javlja. Reumatoidni artritis
(RA) razlikuje se od osteoartritisa po tome to je to autoimuna
bolest, odnosno posljedica napada imunolokog sustava na vla
stito tkivo. RA pogaa i druge dijelove tijela osim zglobova kao,
na primjer, oi, usta i plua. Od ovih dvaju oblika artritisa RA je
najinflamatorniji. I jedan i drugi izazivaju bol, ukoenost i mogu
dovesti do nepokretnosti i invaliditeta.
Sheila Curtis, ezdeset i tri godine, San Diego, koinercijalistica:
Od roenja sam loeg zdravlja. udim se to sam danas uope
iva. Da nema uzemljivanja nisam ba sigurna da bih bila ovdje.
138
Uzemljivanje
Imala sam stravine epizode fibrilacije srca. Prestale su ubrzo
nakon to sam poela s uzemljivanjem i nisu se vratile. Redoviti
naleti vruine koja sam podnosila nekoliko godina prestali su u
roku od prvih mjesec dana uzemljivanja.
Najvie nie, meutim, impresionirao uinak na moj reumato-
idni artritis. Trpjela sam jake bolove i oticanja u oba koljena, oso
bito lijevom, i stalno sam pri hodu epala. S vremena na vrijeme
imala bih napade boli i sa svakom novom epizodom inilo se da
postaju sVe gori. Jedno mi je koljeno bilo toliko oteeno da sam
jedva uspijevala nagurati nogu u hlae. Morala sam podizati nogu
da bih ula u automobil. Svi su mi zglobovi pucketali i krkali.
Laktovi. Runi zglobovi. Ramena. Kada ujete da vam zglobovi
krkaju pitate se to se to dogaa. Hou li neto slomiti?
Poznavala sam jednoga od najboljih kirurga ortopeda u okolici
i konzultirala ga. Rekao mi je da moram ii na operaciju koljena
u sljedeih est do osam tjedana, a da do tada moram biti oprezna
jer bi mi koljeno moglo ostati zakljuano. Mogla bih pasti i ozli
jediti se. elio je napraviti dodatne pretrage, ali ja ih nikada dotad
nisam obavijala. Nisam eljela mnotvo pretraga zbog negativnih
iskustava u prolosti.
Sljedeeg vikenda ula sam govor Clinta Obera na jednoj zdrav
stvenoj konferenciji. Njegova ideja zazvuala mi je zanimljivo i od
luila sam je odmah iskuati. Uzemljila sam se. Za tri tjedna bol i na-
oteenost su nestale. Kamo su otile? Sve to znam je da ih vie nije
bilo. Postupno, s vremenom svi su mi zglobovi prestali pucketati.
Uzemljujem se od 2000. godine, to je na moje zdravlje ima
lo tako snaan uinak da stalno ostajem uzemljena. Ljudi se me
poeli zvati bosonoga gospoa". I sad, dok razgovaram s vama
na telefon, stojim vani bosih nogu na svom travnjaku. I kada sam
za raunalom imam uzemljenu podnu prostirku. Kada sjednem
gledati televiziju takoer imam podnu prostirku. Osim toga, i spa
vam uzemljena. Jedino vrijeme kada nisam uzemljena je dok ho
dam od toke A do toke B, ali i to e se moda promijeniti kada
ponu proizvoditi uzemljene cipele.
Danas, poslije dosta godina, osjeam se vrlo dobro, imajui u
vidu moje godine. Pjeaim, hodam i vjebam, vjerojatno ne ono
liko koliko bih trebala, ali to inim bez ikakvih problema. Mogu
se slobodno kretati. Postala sam ovisna o uzemljenju. Svia mi se
taj osjeaj i osjeam razliku kada nisam uzemljena."
Dr. Howell Runion, sedamdeset i est godina, Stockton, Kali
fornija, bivi profesor neuropsihologije: Imam reumatoidni ar
tritis u rukama, ramenima, lumbalnom dijelu kraljenice i donjim
ekstremitetima. Nita ne moe otkloniti taj poremeaj. Progresi
van je i degenerativan. Imam ga ve osam godina i polagano jaa.
Pijem mnotvo lijekova za taj i za neke druge probleme.
Prijatelj kojega silno potujem rekao mi je za uzemljivanje
nou. Isprobao sam ga i opazio ogromnu razliku. Isprva sam mi
slio da samo umiljam. Prestao sam ga prakticirati. Stanje se opet
pogoralo. Stoga sam ga opet probao i osjeao se bolje. Unato
tome, jo uvijek sam mislio da je to moda samo moj umiljaj.
Meutim, nije bio. Doista je donijelo promjenu - znaajno sma
njenje tegobe. Postalo mi je jasno da kada ne spavam uzemljen ne
osjeam se dobro kao kad to inim. Sljedei se dan budim puno
svjeiji. Ako ga ne prakticiram nekoliko dana primjeujem razli
ku. Osjeam se gore.
Na ljestvici od 1 do 10, pri emu je 10 toliko loe da poelite
neto da vam prosvira mozak, stupanj moje boli bez uzemljenog
spavanja esto je oko 8. Kada spavam uzemljen razina je moda
oko 5. To nije lijek, ali svakako pomae i zbog razlike koju pritom
primjeujete se isplati. Osobno vjerujem da usporava pogorava-
nje stanja.
Svakom tko boluje od reumatoidnog artritisa preporuujem
ovu jednostavnu, uinkovitu metodu spavanja na uzemljenoj pro
stirci kao pomo pri ublaavanju bolova. Djeluje!'1
Steve Garner, pedeset i dvije godine, West Valley City, Utah,
automehaniar: Rad na automobilima djeluje brutalno na ruke i
tijelo. To je ono ime sam se bavio godinama, sve dok me reuma
toidni artritis nije onesposobio za rad.
140
Uzemljivanje
Godine 1993. dijagnosticiran mi je RA nakon to su mi se javili
jaki bolovi u rukama, glenjevima i koljenima. Sljedeih dvanaest
godina svaka sam tri mjeseca odlazio u kliniku za reumatologi-
ju pri sveuilinom medicinskom centru na lijeenje i preglede.
Tijekom tog vremena stavili su me na est razliitih lijekova koje
propisuju lijenici. Svako je od njih imao nuspojave koje nisam
mogao izdrati.
Jedan od lijekova koji mi je propisan bio je diklofenak. Nuspo
jave su bile strane: glavobolje, vrtoglavica, osjeaj da mi utroba
eli iskoiti. Rekao sam lijenici da to nije lijek za mene. Ona mi je
onda propisala metotreksat, uz upozorenje da bi i on mogao iza
zvati brojne nuspojave. Tako je i bilo. Nakon otprilike tjedan dana
bol se znatno smanjila, a i upala je bila neto blaa, ali imao sam
osjeaj neprestane prehlade s nosom koji curi, kongestijom glave i
glavoboljama. To su bile samo neke njegove nuspojave.
U meuvremenu, bolovi mi nisu dali spavati, zbog ega je patio
i moj posao. Bolest je dokinula svaku radost i svrhu u mom ivo
tu. Poeo sam uzimati goleme koliine ibuprofena. Krenuo sam s
200 do 500 miligrama (mg). To jedva da je ublaivalo bol i upalu.
Poveao sam dnevne doze na ak 3000 mg. Tako sam ivio pet
godina. Naposljetku, 2005. bio sam prisiljen otii u mirovinu zbog
neprestanih bolova i upale u rukama. Bilo je nemogue nastaviti
s poslom.
Koju godinu prije toga na poklon sam dobio krevetnu prostir
ku za uzemljivanje, ali bio sam odve skeptian. Odloio sam je u
ormar. Zvualo mi je to previe udno. Nakon to me bol prisilila
da prestanem raditi bio sam spreman isprobati sve. Pronaao sam
krevetnu prostirku u ormaru i poeo spavati uzemljen.
ao mi je jedino to to nisam uinio ranije! Ve nakon prve
noi osjetio sam promjenu. U pet posljednjih godina nisam se
tako dobro naspavao! Upala i bolovi znaajno su se smanjili u
roku od nekoliko dana, a nakon etiri tjedna bol je nestala!
Nakon nekog vremena posjetio sam svoju lijenicu. Snano je
se dojmilo poboljanje moga zdravlja. Rekla mi je da se to po
boljanje ocrtava i na mom licu. Rekla je da izgledam kao drugi
ovjek. Napravila mi je rendgenski pregled ruku i rekla da ne vidi
nikakvu upalu. Komentirala je da mora da su novi lijekovi itekako
djelovali. Kada sam joj rekao da nisam uzimao nikakve, lijekove
ve spavao uzemljen ostala je zbunjena. Rekao sam joj da u to i
nastaviti raditi. Tako je i bilo.
Danas, etiri godine kasnije, i dalje nemam bolove, ak ne mo
ram uzimati ni posebno velike koliine aspirina. Ovo mi je doslov
no promijenilo ivot! Toliko se dobro osjeam da sam se vratio na
posao. Sada ponovno zavrem mehaniarskim kljuevima."
AUTIZAM
Autizam je kompleksan razvojni poremeaj koji na razliite na
ine i u razliitoj mjeri utjee na sposobnost komunikacije i in
terakcije osobe koja od njega pati s drugim osobama. Najee
se javlja tijekom prve tri godine ivota i ne nestaje s godinama,
to potencijalno godinama stvara velik emocionalni i financijski
teret obiteljima. Ne postoji nijedan iskljuivi uzrok ovoga stanja
koje je posljednjih godina u velikom porastu. Centar za kontrolu
i prevenciju bolesti (CDC) procjenjuje da ovaj poremeaj pogaa
jedno od 150 amerike djece. Ameriko drutvo za autizam kae
da se trokovi cjeloivotne skrbi za osobu s autizmom kreu od
3,5 do 5 milijuna amerikih dolara. Tipini znakovi autizma su
manjak ili kasni razvoj govora, repetitivna uporaba jezika i/ ili mo
torikih manerizama (npr. mahanje rukama, okretanje predmeta,
slabo ili nikakvo uspostavljanje kontakta oima, manjak interesa
za odnose s vrnjacima, manjak spontane igre ili igre zamiljanja
te neprestana fiksacija na dijelove predmeta). Poremeaj spavanja
takoer je est problem i moe snano omesti normalnu obitelj
sku rutinu.
Uzemljivanje nije lijek za autizam, ali tijekom godina se poka
zalo da djeluje umirujue, poboljava kvalitetu sna i razvija govor i
socijalizaciju. Smanjivanje uinka autizma na dijete na ovako pri
rodan i jednostavan nain istovremeno smanjuje razinu stresa u
cijeloj obitelji. Uzemljivanje pobuuje nadu.
142 Uzemljivanje
Ron Petruccioni, etrdeset i etiri godine, Anaheim, Kaliforni
ja, biznismen: Mojoj etrnaestogodinjoj keri Rosanni dijagno
sticiran je blagi autizam. Kod nje se on uglavnom manifestira kao
ekspresivni i receptivni jezini poremeaj. esto ne moe dovolj
no brzo izgovoriti rijei te zamuckuje i nerazgovjetno govori. Po
nekad joj moram rei: to si rekla? Uspori!". U novim situacijama
i socijalnom okruenju koji joj stvaraju odreenu dozu tjeskobe
zna pomijeati glagolska vremena i pogreno prebacivati struktu
re iz prvoga u tree lice kada govori o sebi ili drugima.
Od poetka 2008. Rosanna spava na uzemljenoj krevetnoj pro
stirci. Stavili smo i uzemljenu podlogu za radni stol kod njezinog
raunala gdje provodi oko sat ili dva dnevno, tako da dobiva i do
datne sate uzemljenja svaki dan.
U roku od nekih mjesec dana od poetka uzemljivanja primi
jetio sam da je mirnija. Govor joj je postao razumljiviji. Ve je to
bilo sjajno poboljanje i manje stresa za nas oboje. Manje je iska
zivala f rustracije. Tjeskobe nije bilo. Povremeno joj moram rei da
uspori, ali ni priblino esto kao prije.
Uz sve to, i bolje spava. Lake ju je probuditi.
Tijekom godina u koli joj je dodijeljena asistentica u nastavi.
Vrlo brzo nakon to je zapoela s uzemljivanjem asistentica je u
svoju knjigu upisala da moja ki aktivnije sudjeluje u nastavi. Ru
ak s djecom joj je postao vee zadovoljstvo i druga su je djeca vie
ukljuivala u svoje drutvo.
Izrazilo sam sretan zbog toga. To su suptilni detalji koje labora
torijski testovi ne mogu utvrditi. Rosanna je sada u osmom razre
du, pohaa redovitu nastavu i po prvi put joj nitko nije dodijeljen
da pazi na nju. To je veliko postignue. ini se sretnijom, s vie
samopouzdanja i samopotovanja. Nastavlja polako, bez proble
ma i sigurno napredovati.
Svi koji su upueni u ovaj poremeaj znaju da je autizam ma
raton a ne sprint. Meutim, ono to se dogodilo u roku od neko
liko mjeseci i jo uvijek se nastavlja za mene je udo. Naoblaka se
pomalo raskinula i sada mogu razmiljati o srednjoj koli. Moda
i fakultetu? I o tome kako jednoga dana postaje produktivna la
nica drutva? To je mogue. Srednja kola je sada tu. Nada je tu. A
to je ogromna stvar.
Ono to mi se kod uzemljivanja toliko svia je to to se tako
jednostavno izvodi. Kod autista je esto jako teko pronai neto
to je uinkovito. Ovo nema veze s time koliko im suplemenata
moete dati da progutaju ili s mazanjem nekakve kreme. Jedno
stavno stavite uzemljenu prostirku na krevet i za gotovo nikakav
izdatak dobivate stvarne pozitivne terapeutske rezultate. Mnogo
nas roditelja je u raznim problemima: emocionalnim, fizikim i
financijskim. Ovo je za nas neto posebno."
Autizam: Manje sluajeva potpunoga gubitka
samokontrole i mrzovolje
Jedna majka iz Kalifornije rekla je da je njezinom petogodinjem
sinu autizam dijagnosticiran prije dvije godine. Ovako je opisala
svoju situaciju: Budio bi se potpuno svje i pun energije oko 5.30.
Zatim bi kasno popodne ili rano uveer izgorio zbog nedovoljno
sna. Udaranje o zid. Pla. Potpuni gubitak samokontrole. Mrzo
volja.
Sedam mjeseci stavljali smo ga da spava na uzemljenoj krevet
noj prostirci i sada spava puno vre, i do jedanaest punih sati
bez buenja. Sada vidim da je mom sinu jednostavno nedostajalo
sna, to znamo da je samo po sebi velik problem. Prostirka je sjaj
na. Puno mu je bolje, u prvom redu zbog prostirke te promjena u
prehrani i okoliu koje smo napravili.
Rijetko bi tko mogao znati da kod njega postoje ili su postojali
problemi karakteristini za autizam. Jedini problemi su mu odgo-
deni govor (kanjenje od otprilike godinu, godinu i pol do dvije za
vrnjacima) i ostaci alergija.
Osim to spava uzemljen, na sin uvijek hoda bos. To jako voli.
Trebali biste ga vidjeti kako tri preko kamenja u naem dvoritu.
Stopala su mu kao od elika."
Uzemljivanje
Anketa Rona Petruccionija o uzemljivanju
Ron Petruccio ni, o tac aut istine tinejderice, 2009. go din e je kontaktirao ro ditelje autistine
djece d il jem zemlj e kako bi ih ukljui o u nefo rmaln u studi ju o uzemlj ivan ju. Ideja je bila zai n
teresiranim ro diteljima dati uzemlj en u krevetnu pro stirku na kojoj e njiho va djeca u perio du
od sveukup no dva mjeseca spavati uzemlj en a. Ro ditelji su na po etku prije eksperimen ta
o dgo vo r ili na dvadeset pitanja u anketi, a o nda na ista ta pitanja davali o dgo vo re na tjednoj
o sno vi sve do zavretka eksperimenta. Pitanja za anketu pripr emio je go sp o din Petruccioni, u
suradni s j ed n im st runj ako m za mentalno zdr avlj e iz ju n e Kalifo rnije. U pro jektu je su djelo va
lo sveukupno dvadeset i o sam ro ditelja, s djeco m u do bi o d dvij e d o trinaest go d i n a starosti.
Pro sjena do b djece bila je est go di na za dj evo jice i sedam za djeake. Rezultati su po kazali
sljedee (u po sto tcima):
% prije % poslije
Govori dovienja" na odlasku
Gotovo uvijek 17,9 27.9
Gotovo nikada 46,4 23.4
Odgovara poznatim osobama
Gotovo uvijek 17.9 24.4
Gotovo nikada
32.1 15.7
Privlae ga/je druga djeca
Veino m 17.9 33.0
Gotovo nikada
53.6 22.8
Kada se uzruja, vriti umjesto da plae
Go to vo uvijek 35.7 21.8
Gotovo nikada 7.1 4.1
Promatra drugu djecu oko sebe
Gotovo nikada
42.9 18.3
Postupa impulzivno
Gotovo uvijek
35.7 17.8
Gotovo nikada
10.7 21.3
% prije % poslije
Ima viestruke alergije
Goto vo nikada 21.4 21.3
Voli da ga/ju diraju njegovatelji
Goto vo uvijek 17.9 13.2
Veinom
21.4 33.0
Gotovo nikada
39.3 16.2
Gunanjem ili plaem komunicira potrebe
Gotovo uvijek
17.9 8.8
Ponekad 21.4 39.1
Ima miran san
Oputeno i fleksibilno se odnosi prema utvrenim rasporedima
Goto vo uvijek 3.6 11.7
Lako se rasrdi
Gotovo nikada
7.1 16.8
BOL U LEIMA
Mary Mason, ezdeset i est godina, Colfax, Kalifornija, medi
cinska sestra na onkolokom odjelu: Ve dvadeset i pet godi
na mui me strana bol u leima. To je neto s ime sam morala
ivjeti jer ne moete uzimati narkotine lijekove protiv bolova i
raditi s pacijentima. Morate raditi bistre glave. Stoga je Tylenol bio
lijek koji sam izabrala. To je bilo to.
Kao medicinska sestra, bila sam skeptina prema ideji o uze
mljivanju kada sam prvi put za nju ula. Meutim, odluila sam
probati i drago mi je da jesam. Spavam uzemljena etiri godine i
146
Uzemljivanje
vie ne bih spavala nikako drukije. U roku od dva ili tri dana pri
mijetila sam razliku. Sjeam se da sam nazvala ker krajem prvoga
tjedna i da sam joj rekla da me lea vie ne bole.
Nemam bolove u leima sve dok spavam na krevetnoj prostir
ci. To mi je postalo kristalno jasno jednom prilikom kada sam dva
tjedna bila u posjetu keri u Floridi. Nisam uzela prostirku, pa je
taj let kui bio iva muka. im sam stigla legla sam na prostirku i
bol je popustila.
Drugom prilikom oprala sam prostirku i zaboravila je te noi
staviti na krevet. Kada nemate bolove o tome ni ne razmiljate.
Ostavila sam je da se sui na stolici na terasi i idueg se jutra pro
budila s bolovima. Odspavala sam malo na prostirci i bol je ne
stala.
Sada je pobono koristim i nosim sa sobom kamo god da idem.
Nita prije toga nije tako djelovalo. Doista je poboljalo kvalitetu
moga ivota openito.
Iz moje perspektive nekoga tko je radio s bolesnicima vie od
dvadeset i pet godina, mislim da bi uzemljivanje moglo pomoi
velikom broju njih. Mogli bi se eliminirati brojni problemi i ubrza
ti proces izljeenja. Danas vam daju jednu tabletu za jedno, a onda
drugu za nuspojave. I to se tako nastavlja ad nauseam. Uzemljiva
nje bi mnogo toga moglo rijeiti. Moglo bi biti od iznimne pomoi
u oporavku od kirurkih zahvata i lijeenju kronine boli.
Anita Pointer, ezdeset i jedna godina, Beverly Hills, Kalifor
nija, pjevaica: Cijeli ivot, od kad sam odrasla, u donjem dijelu
lea trpim bolove koji se pojavljuju i prestaju. Zbog posla pjeva
ice uvijek puno putujem. Dugi letovi i teglenje putnih torbi e
sto izazovu bol. Uzemljeno spavanje puno mi je pomoglo s ovim
problemom. Primjerice, nedavno, nakon jednog putovanja vratila
sam se kui s bolovima. Osjeala sam se uz to i umorno i bila po
malo loeg raspoloenja. Spavala sam na uzemljenim plahtama te
noi i idui dan boli vie nije bilo, imala sam puno nove energije, a
i raspoloenje mi se znatno popravilo. Uzemljeno spavanje pomo
glo je nestanku boli. Osjeam da mi ovo doista pomae.
Povratne informacije: to kau ljudi o uzemljivanju
Jim Bellacera, pedeset i jedna godina, Kalifornija, motivacij-
ski govornik za poslovne ljude: Prije est godina uo sam za
spavanje na uzemljenoj krevetnoj prostirci. Pomislio sam da e
moj sluaj biti idealan za testiranje jer me vie od dvadeset godina
muila kronina bol, jo od vremena kad sam radio u graevinar
stvu i proizvodnji namjetaja. Bolovi su mi se javili oko dvadeset i
este godine ivota. Imao sam bolove u leima, vratu i karpalnom
tunelu. Na poslu sam jednom prilikom skoio s prikolice dok sam
nosio jedan ormari i pritom slomio kraljenicu. Otad sam osje
ao stalnu i jaku bol.
to god da sam poduzimao nije pomagalo, od odlazaka lije
nicima i redovitih tretmana kraljenice do uzimanja 800 mg ibu-
profena dvaput ili triput dnevno, a ponekad i drugih protuupalnih
lijekova.
ovjee, nakon prve noi uzemljenog spavanja idueg jutra
probudio sam se u nevjerici. Ne, ovo nije mogue! - rekao sam.
Lea me ne bole.
Ne samo da me nisu boljela nego nakon dan-dva nisam morao
posezati za svojom dnevnom konjskom dozom ibuprofena.
Prije toga i ustajanje iz kreveta ujutro bio je izazov. Kobeljao
bih se iz kreveta, koristio ruke i pridizao uz potporu stopala na
podu kako bih se uspravio bez savijanja kime. Uzemljena prostir
ka sve je to odmah promijenila. Ne moete zamisliti koliko mi je
puno znailo to mogu ustati iz kreveta bez bolova. Danas vie ne
mam bolova u kraljenici, vratu i runim zglobovima. To je pravi
blagoslov.
Svatko tko ima privatan biznis izloen je razliitim oblicima
stresa. Kroz glavu vam danonono mnogo toga prolazi. Nikada
zapravo niste posve iskljueni. Za mene je stoga jedna od najteih
stvari bila stvarni odlazak na spavanje. Neko je to znailo puno
prevrtanja, trzanja glavom dolje-gore sve dok konano u jednom
trenutku ne bih zaspao. Osim to nije bilo bolova, od poetka sam
primijetio da doista brzo tonem u san i da se sljedee jutro budim
posve svje i s vie energije."
148 Uzemljivanje
UPALA KRVNIH ILA
Behcetov sindrom uzrokuje probleme u mnogim dijelovima tijela,
ukljuujui lezije na koi, oticanje dijelova oiju, bolne, naotee-
ne i krute zglobove, meningitis, krvne ugruke, upalu probavnoga
sustava i sljepou. Najee pogaa osobe u dvadesetima i tride
setima. Lijek ne postoji. Lijeenje je usmjereno na ublaavanje bo
lova i sprjeavanje ozbiljnih problema.
Randy Gillett, pedeset i pet godina, Upland, Kalifornija, umi
rovljeni direktor tvrtke za proizvodnju posteljine: ,,U prosincu
1999. dijagnosticiran mi je Behcetov sindrom. U roku od sedam
deset i dva sata od oboljenja ostao sam potpuno gluh, uz nepre
stanu vrtoglavicu kao posljedicu nedostatka cirkulacije u unutar
njem uhu i vestibularnim centrima (za ravnoteu) zbog upale.
Izgubio sam i vid na jedno oko i imao stalnu bol u zglobovima
po cijelom tijelu, posebice u uljevitim i naoteenim stopalima.
Dobio sam ulceracije u ustima i lezije na razliitim dijelovima ti
jela te bio iznimno iscrpljen.
Nakon mjeseci uzimanja lijekova i leanja u krevetu mogao
sam se vratiti na posao, ali i dalje sam morao uzimati vie lijekova
kako bi se smanjila upala i regulirao imunoloki sustav.
Na kraju svakoga radnog tjedna bio sam posve izmoren i uglav
nom provodio vikende spavajui. Bol u stopalima i oticanje bivali
su sve jai. Morao sam poeti nositi sandale na posao, a kraj rad
nog stola drao sam papue koje sam nosio po uredu. Lijenik mi
je propisao Vioxx protiv bolova i upale u stopalima. Vjerovao sam
da jednoga dana vie neu moi hodati i da je kronina bol neto s
ime se moram pomiriti. Zbog uzimanja lijekova i boli budio bih
se izmeu tri i est puta nou, a ponekad uope ne bih uspijevao
zaspati.
Na uzemljenoj prostirci poeo sam spavati u veljai 2004. Uju
tro, nakon tree noi uzemljenog spavanja, stopala mi vie nisu
bila nateena. Mogao sam micati nonim prstima i nisam osjeao
nikakvu bol. Bilo je to neto nevjerojatno. Mogao sam prestati s
uzimanjem prednizona, Vioxxa i lijekova za razrjeivanje krvi.
Spavao sam dublje nego ikada prije, uglavnom bez buenja itavu
no. Vikendima sam umjesto spavanja mogao uivati u slobod
nom vremenu.
Operacija ugraivanja kohlearnog implantata, uz sluni aparat
iza uha, pomogla mi je da bolje ujem na jedno uho, premda to
nije ni izdaleka onaj sluh koji mi je podario Bog. Ne oekujem da
e mi uzemljivanje vratiti sluh i izlijeiti vrtoglavicu, ili u potpu
nosti popraviti tetu koju je mom tijelu nanio Behcetov sindrom,
ali znam da je ono smanjilo bol uzrokovanu upalom i da se svako
ga jutra budim bez bolova.
Svaku no spavam uzemljen i mislim i nastaviti. To moju upa
lu dri pod nadzorom i pomae mi da budem zdrav koliko je to
mogue. Zbog uzemljivanja uspijevam vrlo dobro funkcionirati i
stanje mi se od tada svega nekoliko puta pogoralo.
Jo uvijek odlazim lijeniku svaka etiri mjeseca i svake godine
kontroliram krv. Lijenik mi govori da su mi krvni nalazi kao u
tridesetogodinjaka. To je stvarno sjajno, budui da mi je pedeset
i pet godina.
Pokuavao sam pet godina raditi nakon to mi se stanje po
pravilo, ali odmicao sam se od ljudi, rauna i telefonskih poziva.
Svakodnevni poslovi su mi jednostavno bili prestresni. Sva ta silna
energija i koncentracija na to da pokuam ostati pribran i razu
mjeti to mi se govori previe me iscrpljivalo, a i voziti automobil
bilo je opasno. Stoga obavljam poslove oko kue, pazim na svo
je stare roditelje i pomaem obitelji i prijateljima gdje god mogu.
Kada radim po dvoritu ili obavljam kuanske poslove bol u sto
palima ponekad se vrati, pa sam na kraju dana zreo za spavanje i
uzemljivanje, ali se ujutro opet osjeam dobro i nita me ne boli.
Ne mogu ni rei koliko mi je to pomoglo da se openito bolje
osjeam. Behcetov sindrom odradio je svoje na mom tijelu, a uze
mljivanje mi je olakalo ivot. Osjeam se blagoslovljeno i sretan
sam to sam iv.
150
Uzemljivanje
ELEKTROSENZITIVNOST
,,Elektrozagaenje kolokvijalni je izraz koji se koristi za nevidljiva,
neopipljiva i neprirodna elektromagnetska polja koja proizvode
visokonaponske elektrine ice, elektrine instalacije u zidovima
kua i ureda te mnogobrojni ureaji. Neki ljudi su izrazito osjet
ljivi - alergini, moglo bi se rei - na emisije elektromagnetskih
polja. One mogu izazvati glavobolje, artrititike bolove, nesanicu,
bol u prsihia i aritmije srca, tjeskobu i depresiju. Osjetljivost na
elektromagnetska polja rijetko se dijagnosticira i premda ove oso
be uzimaju lijekove, njihovi simptomi rijetko nestaju. Znanstveni
ci u Europi upozoravaju da je izmeu 3 i 6 posto stanovnitva pod
utjecajem izloenosti elektromagnetskim poljima.
Step Sinatra, ija pria slijedi, najstariji je sin koautora knji
ge Stephena Sinatre. Usprkos najboljoj moguoj skrbi koju mu
je dr. Sinatra mogao osigurati, on i njegova obitelj sa strahom su
promatrali kako se Stepovo zdravlje nekoliko godina pogorava.
Ne moram daleko traiti da bih vidio kakvu tetu moe napraviti
elektrozagaenje. - kae dr. Sinatra. Jako smo se bojali da bismo
mogli izgubiti Stepa. Lijenici su mu davali razliite dijagnoze, od
autoimunog poremeaja, preko parazita, pa ak do zatrovanou
ivom. Sada vrsto vjerujemo daje do unutarnjih disfunkcija do
velo elektrozagaenje i negativno se odrazilo na uroenu sposob
nost njegova tijela da se lijei. udesno se oporavio, premda je bio
na samom rubu smrti.
Step Sinatra, trideset i tri godine, Encinitas, Kalifornija, podu
zetnik: Potkraj 1990-ih trgovao sam dionicama na Wall Streetu,
stojei meu stotinu ljudi, okruen itavom silom raunala, tele
fona i elektronike. Prvi mobitel nabavio sam 1997., drugi godinu
dana kasnije. Koristio sam ih neprestano. U ovakvom napetom
okruenju radio sam od 9 ujutro pa sve do zatvaranje burze.
Bio sam u stalnom punom pogonu, ispunjen arom za ivo
tom i eljom da isprobam ba sve. Bio sam mlad, snaan i zdrav.
Naporno sam radio, ulazio u goleme rizike i imao osjeaj da sve
mogu imati pod kontrolom. ivio sam pravi ivot s Manhattana.
Imao sam stan na etrdeset i treem katu s pogledom na pet blo
kova udaljene tornjeve Svjetskog trgovinskog centra.
Tada toga nisam bio svjestan, ali bez prestanka sam bio bom
bardiran emisijama elektromagnetskih polja i telekomunikacij
skih sustava. etiri godine koje sam proveo radei na Wall Streetu
nisam dovoljno spavao. Bio sam napet. S vremenom sam poeo
osjeati da mi neto nagriza zdravlje. Mislio sam da je posrijedi
jak stres na poslu. Tada su stvari krenule po zlu. Javili su mi se
problemi s uima, oima i nosom, kronini kaalj i jaka kongesti-
ja. Simptomi su bivali sve gori, ali nisam zastao i posluao ih. Imao
sam osjeaj da u ozdraviti kasnije. Zaraivao sam jako dobro i
ivio ivot gonjen egom i ispunjen velikim stresom.
Meutim, u jednom trenutku pojavila mi se bol u prsima za
koju je moj otac posumnjao da bi mogli biti spazmovi koronarne
arterije ili rano upozorenje na srani udar. Tada mi je bilo dvade
set i pet godina!
To me je iskustvo prisililo da stanem. Shvatio sam da sam uni
ten. Imao sam dovoljno pameti da znam kada prekinuti. 2001.
godine, nakon napada na Svjetski trgovinski centar, preselio sam
u Colorado i nastojao povratiti zdravlje. Meutim, jednostavno
mi je bilo sve gore. Poeo sam se plaiti.
Osnovao sam maleni ured za trgovinu u Boulderu i natrpao
ga beinim mreama i telefonima, ne znajui kakvu mi tetu na
nose. Ondje sam radio i spavao, tako da su me elektromagnetska
polja ibala i danju i nou. Jo uvijek mi nije bilo jasno to se sa
mnom dogaa. Znao sam samo da mi je sve loije - mravio sam,
bilo mi je slabo, bio sam nadut, nisam mogao probaviti odreenu
hranu, boljeli su me miii, imao sam problem s ozljedama, spa
vanjem i alergijama na hranu.
Postao sam posveen svom zdravlju kao neko trgovanju dio
nicama. Konzultirao sam nutricioniste, majstore akupunkture, ne
konvencionalne alternativne terapeute i konvencionalne lijenike.
Otac mi je takoer pokuavao pomoi. Radio sam krvne pretrage
jednu za drugom. Nitko nije mogao rei to mi je. Poeo sam ve
nuti, gubei i do kilu i pol mjeseno, bez obzira na sav trud.
152
Uzemljivanje
Morao sam napustiti trgovinu, ali su mi i dalje trebali prijeno
sno raunalo i mobitel jer sam radio za sebe. Poeo sam ozbiljno
sumnjati da mi tete elektromagnetska polja jer mi je od izlaganja
njihovu utjecaju bivalo gore. Ne znam jesam li oduvijek osjetljiv
na elektromagnetska polja ili sam tu ekstremnu osjetljivost razvio
na Wall Streetu.
Otac me poslao nekima od najboljih lijenika u zemlji koje je
poznavao. Nitko nije uspio dokuiti u emu je problem. Potro
io sam na stotine tisua dolara i proitao gotovo sve knjige do
kojih sam mogao doi, ali i dalje mi je bivalo sve gore. Potroio
sam 20.000 dolara od svoga novca na boravak u jednoj poznatoj
klinici, ali ni oni nisu utvrdili to mi je. Samo su rekli da imam
endokrinih problema. Strano je bilo znati da neto ozbiljno nije
u redu, a da nijedan lijenik ne zna zato sam se razbolio i zato
mi je toliko loe. U toj zbrci samo mi je jedno bilo jasno: postao
sam domain koji ne prua obranu, osjetljiv na teke metale i sve
parazite kojima bih se naao na putu.
Vrhunac se dogodio 2007. kada sam otiao u kliniku zbog pa
razitske infekcije. Proveo sam tri tjedna na lijekovima i dijeti sa si
rovom hranom kako bih proistio tijelo. Meutim, u nekoliko sam
tjedana ponovno izgubio esnaest kilograma. Tijelo mi je doivje
lo potpuni kolaps i morali su me hospitalizirati. Visok sam 1,82 m,
a teio sam 37 kilograma. Nalazi jetre, bubrega i krvi odstupali su
daleko od normalnih vrijednosti. Naao sam se u bolnici, okruen
raznim elektromagnetskim ureajima i opremom. Nisam mogao
jesti ni probavljati hranu. Morali su me hraniti intravenozno. To
me je spasilo, zajedno s molitvama i ljubavlju obitelji i prijatelja.
U bolnici sam proveo etrdeset dana. U poetku se inilo da
neu uspjeti. Lijenici su mi davali jedan posto anse. Ako i po-
ivim, nisu imali pojma na to e mi ivot sliiti jer je moje tijelo
velikim dijelom samo sebe izjelo. Bol je bila strana. Nisam mogao
ii na WC jer sam bio manje-vie paraliziran. Bio sam potpuno
ranjiv. Ponekad sam bio toliko slab da kad bi u sobu ula osoba
koja bi razgovarala na mobitel, uhvatila bi me munina. Kad bi
netko donio prijenosno raunalo da mi pokae slike, nisam mo
gao gledati u ekran dulje od minute. Bio sam iznimno osjetljiv i u
meuvremenu postao puno svjesniji svoje osjetljivosti.
Jedne sam se noi umalo zadavio otpivi gutljaj vode. Mislio
sam da sam gotov, kao i moj tata, koji je bio uz mene. Meutim,
u tom trenutku ukazalo se neto Boansko, neka vrsta duhovnoga
buenja ili aneoske intervencije. Iznenada sam shvatio da smo
mi sami ti koji stvaramo svoje strahove, snove i gotovo sve ostalo.
Bio je to u isto vrijeme najgori i najbolji trenutak u mom ivotu.
Uvidio sam da ako to duh eli, mogu napraviti sve. Zamolio sam
Boga da uini udo i moja je molitva usliana. Osjetio sam ponov
nu povezanost i znao sam da u se oporaviti. Osjeao sam da je
sve to elim pomagati ljudima. To je bila moja svrha i imao sam
poruku.
Poeo je oporavak, osjeao sam se bolje. U proljee 2008. imao
sam dovoljno snage da napustim bolnicu. Meutim, bio sam jo
uvijek iznimno slab. Moj mije otac nekako u to vrijeme priao o
uzemljivanju, ak i onom na nain da jednostavno sjedi bosih
nogu na travi. Kad je vani postalo toplije poeo sam pomalo sje
diti, stajati i hodati bosih nogu. Opazio sam da mi se polako vraa
snaga. Pazio sam da u blizini bude vrlo malo elektromagnetskih
naprava.
Jednom, kad su u sobu u kojoj sam se oporavljao stavljeni be
ini telefoni i beini internet, stanje mi se jako pogoralo. Mje
hur mi se inficirao salmonelom i ponovno sam morao biti hos-
pitaliziran. Nakon toga sam nabavio detektor elektromagnetskih
zraenja koji me upozoravao na nevidljiva, tetna elektromagnet
ska polja. Poeo sam jako paziti u kakvom okruenju boravim i
rjeavati se elektrinih i elektronikih ureaja. Odmah sam se bo
lje osjeao i bolje spavao. Po izlasku iz bolnice prvih devet mjeseci
nisam koristio raunalo. Prestao sam razgovarati na mobitel osim
u sluajevima krajnje nude, a to je bilo moda jednom ili dvaput
mjeseno. Koristio sam iskljuivo obini telefon i raunalo spojen
s fiksnom linijom, a ne beino.
Ubrzo nakon izlaska iz bolnice poeo sam spavati uzemljen.
Neto sjajno! Prvih nekoliko noi spavao sam moda est ili se
dam sati, ali svakim bih se danom budio osjeajui se bolje u us
poredbi s devet ili deset sati koliko sam spavao prije toga i budio
se osjeajui se loe. Osjeao sam toliko dramatian porast energi
je i poboljanje zdravlja da nikada od tada vie nisam spavao neu-
154
Uzemljivanje
zemljen. Kada putujem, plahtu za uzemljenje nosim sa sobom. Na
jednom sam putovanju stigao u hotel vrlo kasno i postavio plahtu
na krevet. Spavao sam loe te noi i sljedee jutro shvatio da sam je
zaboravio prikljuiti. To mi je bila velika potvrda da uzemljivanje
ima nemali uinak i ulogu u mom ozdravljenju. Kako sam jaao
tako sam se i bolje nosio s elektromagnetskim poljima. Kada ko
ristim raunalo stopala polaem na uzemljenu podnu prostirku,
tako da za raunalom mogu ostati mnogo due nego prije. Ako se
ne uzemljim nakon desetak minuta mi bude vrue, oblijeva me
znoj i obuzima osjeaj neugode.
Danas imam 68 kilograma i snaniji sam nego to sam bio
posljednjih godina. Blagoslovljen sam to sam iv. Molim se da
i drugi postanu svjesniji elektromagnetskih polja, da ne moraju
prolaziti kroz ono to sam ja proao i da ive ovaj ivot koji im je
darovan do maksimuma.
Edie Miller, pedeset i est godina, Inman, juna Kalifornija,
knjigovotkinja: Zbog ekstremne osjetljivosti na elektromagnet
ska polja ne mogu raditi izvan kue. Doslovce osjeam energiju
kako mi ulazi u tijelo, to je vrlo uznemirujue. Od 2000. do 2005.
zbog ove sam osjetljivosti bila prisiljena napustiti tri razliita po
sla. Nakon davanja otkaza morala sam se kod kue oporavljati.
Nisam znala uzrok ovim problemima i odlazila sam lijenicima,
ali ni oni nisu razumjeli to se zbiva. Morala sam to dokuiti sama,
a sve dok u tome nisam uspjela moj se ivot pretvorio u niz zdrav
stvenih kriza.
Spavanje mi je postalo velik problem. inilo se kao da mi
sve stanice u tijelu vibriraju. S vremenom je taj osjeaj postajao
sve snaniji. Vibracije su postajale sve bre. Nisam imala pojma
o emu je rije. Kasnije sam shvatila da je to povezano s mojom
osjetljivou i najvjerojatnije s instalacijama u mojoj kui. To se
dogaalo svake noi. esto nisam mogla zaspati do 3 ili 4 sata
ujutro. Bilo je i noi kada uope ne bih spavala. Totalno bih se
iscrpila i onda zaspala. Lijenici mi nisu mogli pomoi. Htjeli su
mi dati tablete za spavanje koje e rijeiti problem. ivjela sam
stalno bez dovoljno sna i bila kronino iscrpljena. Kad bih sjela
pred televizor zaspala bih. Moj suprug i ja neko smo redovito
igrali tenis i vozili bicikl. Sve je to prestalo. Ja po prirodi nisam
udljiva osoba, ali tada sam postajala udljiva, deprimirana i ne
sretna. Kada dovoljno ne spavate sve vam smeta. Ja sam imala taj
problem godinama.
Imala sam i fizikih problema. Radila sam kao agent nabave
za jednog od vodeih dobavljaa platna, najlona i drugih mate
rijala za industriju, rekreaciju i modnu industriju. Radila sam za
raunalom po cijele dane. Imala sam velikih problema s desnim
ramenom zbog upotrebe mia. Mi mi je stvarao vie problema od
tipkovnice. Bilo je dovoljno da poloim ruku na mia i osjetila bih
kako mi energija struji uz ruku, to je bilo vrlo neugodno. Isprva
sam mislila da sam istegnula tetivu u ramenu. Jedan lijenik mi
je htio operirati rotatornu manetu, ali ja sam se jako prestraila.
Moj tata je imao tu operaciju i nakon toga nikada vie nije mogao
normalno koristiti ruku. Ila sam na terapije ramena, to mi je
puno pomoglo.
Velik mi je problem bio uzimati stvari rukama. Na drugom
sam radnom mjestu radila kao blagajnica. Pri kraju radnog dana
miii u desnoj ruci uope nisu imali snage. Tom sam rukom ra
dila s blagajnom. Jednostavno uzimanje kruha rukom bilo mi je
teko. Osjeala sam kako elektrina energija ulazi u mene kroz
blagajnu.
U pokuaju da se maknem od rada s blagajnama, raunalima
i bilo kakvom elektronikom dobila sam posao slaganja knjiga u
jednom velikom lancu knjiara. Ondje sam radila dvije godine. U
poetku sam se osjeala dobro, ali smo onda poeli sve vie raditi s
elektronikim skenerima na baterije. Dok sam koristila taj ureaj
zaradila sam kljocavi prst, trajno iskrivljenje prstiju i palaca.
Mogue ih je ispraviti pucketanjem. ene ga dobivaju ee od
mukaraca, a ja sam bila jedna od njih. Zahvatio mi je oba palca,
desni kaiprst i srednji prst te lijevi kaiprst. Otila sam lijeni
ku, ali tretman nije pomogao. Dobila sam i teniski lakat. Zapravo,
svaki zglob na desnoj strani tijela bio je zahvaen, ukljuujui i
desno koljeno. Dola sam do toga da nisam mogla podignuti knji
ge na policu, ni ustati nakon to bih unula da stavim knjige na
156
Uzemljivanje
donju policu. Vrlo sam sitne grae i to nije imalo nikakve veze s
mojom teinom.
Za uzemljivanje sam saznala 2004. na Internetu. inilo mi se
da bi mi to moglo pomoi s mojim problemom. Doista mi je neto
trebalo. Nabavila sam si uzemljenu podnu prostirku i stavila je
na krevet tako da mi stopala budu na nju poloena. Odmah sam
osjetila razliku, ve prve noi. Stanice u mom tijelu jednostavno
su prestale vibrirati. No prije mi je bila tipina no s nekih tri ili
etiri sata sna. S prostirkom sam zaspala odmah i probudila se u
9.30 ili 10 sati ujutr,o s osjeajem blaenoga olakanja. Tri mjese
ca sam spavala tako, neto to je prije bilo nezamislivo. Tijelo mi
je oigledno nadoknaivalo izgubljeni san. Nakon toga mi se san
jednostavno normalizirao. U 7 ujutro ja sam na nogama, spremna
zapoeti dan. Depresija se povukla, a energija porasla. Ponovno
sam mogla redovito vjebati. kljocavi prsti poeli su poputati
u roku od tjedan dana uzemljenog spavanja, a za otprilike mjesec
dana bili su u stopostotnoj funkciji.
Nije potrebno naglaavati, stalno spavam uzemljena. Radim
na raunalu kod kue i koristim jo jednu podnu prostirku ispod
radnog stola. Mogu raditi cijeli dan bez problema, ak i miem,
sve dok sam uzemljena. Prostirku nosim sa sobom kad putuje
mo. Ako je ne ponesem problem se odmah vraa. Jo uvijek imam
elektrosenzitivnost i svaki dan me na to podsjeti, ali mogu ivjeti
s tim i funkcionirati skroz normalno sve dok ne prekidam uze
mljenje."
FIBROMIJALGIJA
Fibromijalgija je esta kronina bolest koja pogaa, procjenjuje se,
izmeu 3 i 6 posto svjetske populacije, ukljuujui i deset milijuna
Amerikanaca, od kojih su vie od tri etvrtine ene. Prema Naci
onalnom udruenju za fibromijalgiju uzroci ostaju zagonetka".
Glavni simptom kronina je bol koja se iri cijelim tijelom, zajed
no s umjerenim do ekstremnim umorom i poremeajima spava
nja. esto se pojavljuje u kombinaciji s drugim stanjima kao to su
iritabilna crijeva, lupus i artritis.
Armida Champagne, ezdeset i osam godina, San Diego, agen
tica za nekretnine: 1995. godine dijagnosticirali su mi fibromi-
jalgiju. To mi je, uz artritis, sve vie zagoravalo ivot. Spavanje
mi je predstavljalo velik problem zbog bolova. I samo leanje u
krevetu bilo je bolno, a povrh toga nisam mogla ni ilugo sjediti
najednom mjestu. Nisam bila invalid u smislu da ne mogu raditi
odreene aktivnosti, ali trpjela sam velike bolove. K tomu, stalno
sam bila umorna. Bol je bila neprekidno prisutna, a naveer bi bila
osobito snana. Na ljestvici od 1do 10 bol je vjerojatno bila na
razini 8 svake noi. Bolove sam imala posvuda, od ramena pa sve
do nonih prstiju. esto bi me budili.
Probala sam sve vrste lijekova, krema i sredstava za ublaavanje
boli. Znali bi pomoi na nekih sat vremena, ali nita vie od toga.
Izbjegavala sam uzimati bilo kakve jake lijekove protiv bolova, po
nekad bih, meutim, uzela Aleve, nesteroidni protuupalni lijek iz
slobodne prodaje koji bi znao djelovati malo dulje.
Godine 2000. poela sam se uzemljivati nou uz pomo jed
nog od prototipova krevetne prostirke. Odmah prve noi zaspala
sam i probudila se svjea i bez bolova. Nisam mogla vjerovati. Bol
je potpuno nestala. Sve od tada nastavila sam spavati uzemljena.
Imam i prostirku na svojoj sofi, tako da kada legnem kako bi se
odmorila ili gledala TV dodatno vrijeme provodim uzemljena.
Tu i tamo mi se javi probadajua bol, ali nikada onakva kao
prije. Spavam u komadu osam sati. Ponekad i devet ili deset. Osje
am se fantastino i puna sam energije. Ne znam kako bih bez
ove prostirke, osobito uz sav stres koji sa sobom nosi moj posao s
nekretninama posljednjih nekoliko godina.
Ponekad posjeujem roakinju u Santa Barbari i sa sobom no
sim krevetnu prostirku. Kada sam je prvi put donijela u gostinj-
skoj sam je spavaoj sobi ukljuila u zidnu utinicu za koju sam
mislila daje uzemljena. Te noi, a i sljedee loe sam spavala. Javili
su mi se i lagani bolovi. Upitala sam roakinju za elektrine in
stalacije u kui. Rekla mi je da ta spavaa soba nije uzemljena, za
razliku od kuhinje i kupaonica. Stoga sam uzela produni kabel s
158
Uzemljivanje
nastavkom za uzemljenje i ukljuila prostirku u utinicu u kuhi
nji koja je imala uzemljenje. Odmah sam osjetila razliku: te noi
spavala sam dobro.
Osim toga, zadivio me uinak koji je spavanje uz uzemljenje
imalo na moga dragoga. Njemu je lijenik dijagnosticirao laganu
apneju u spavanju. Budio bi se tijekom noi i nije mogao doi do
zraka. Ponekad bi odmah nastavio spavati, ali ponekad ne. Uz to,
hrkao je toliko glasno da nisam mogla zaspati. Morala bih otii
u krevet prva, a potom, kasnije, za mnom on. Uzemljivanje je i
to promijenilo. Za koji mjesec hrkanje mu se smanjilo, a potom i
prestalo. Apneja se zadrala dulje, ali i ona je popustila i na kraju
nestala. Ve vie od etiri godine nema taj problem.
Posljednjih pet godina ivota moja je majka spavala uzemljena.
Umrla je 2005. u dobi od devedeset i est godina. Strano je hrkala
prije nego to je poela spavati uzemljena. I njezino je hrkanje
prestalo, a vjerujem da joj je uzemljivanje olakalo zadnje godine
ivota.
J ET LAG
Jim Bagnola, ezdeset godina, Austin, Teksas, poslovni konzul-
tant i korporativni trener: Imam posao u kojem putujem diljem
svijeta, tako da mi je j et lag uvijek problem. Moje mi iskustvo go
vori da su hodanje bosih nogu i uzemljeno spavanje najbri naini
da se prilagodite dalekoj vremenskoj zoni. Uz to, spavam vre,
imam lucidnije snove i fiziki sam snaniji.
Prije sam isprobavao razne vrste tretmana, lijekova i naprava
ne bi li pobijedio jet lug. Hodanje po travi i uzemljeno spavanje za
mene su najefikasnije metode. Nakon povratka kui u Teksas s ne
davnog putovanja u Francusku, Englesku i Rumunjsku oporavio
sam se u roku od dva-tri dana. Inae bi mi nakon takvog duljeg
putovanja trebalo i tjedan dana.
Kada stignem u strana odredita i prijavim se u hotel hodam po
travi gdje god je naem. To je ponekad znalo biti izrazito smije
no iskustvo. Dosta esto putujem u Rumunjsku tako da u centru
Bukureta iskoristim travnjak ispred Narodnog kazalita, odmah
do Hotela Intercontinental. Dok ondje dvadeset minuta hodam
bosih nogu ljudi esto zastajkuju i promatraju me kako bosonog
kruim travnjakom. Neki me pitaju to to radim. Pokuavam im
objasniti to je to uzemljivanje i j et lag, a oni me gledaju kao da
sam neki luak. Mnogi ne znaju engleski, tako da je situacija ba
komina. Jednom me je ubola pela, pa moram paziti kuda ho
dam. Inae, sjajno djeluje.
MIJEANA BOLEST VEZIVNOG TKIVA
Mijeana bolest vezivnog tkiva (MCTD) autoimuni je poremeaj
koji se ponekad naziva i boleu preklapanja jer se manifestira
znakovima i simptomima nekoliko drugih bolesti vezivnog tkiva:
lupusa, sklerodermije i polimiozitisa. Javlja se veinom kod ena.
Simptomi ukljuuju umor, slabost miia, bolove u zglobovima
i oticanje te oteano gutanje. Mnogi pacijenti oteano diu zbog
ovojnice koja prekriva plua i unutranjost prsnog koa.
Lynne Corwin, ezdeset i tri godine, Hemet, Kalifornija: Prije
deset godina jako sam se razboljela. Nakon mnogobrojnih pretra
ga lijenici su mi dijagnosticirali mijeanu bolest vezivnog tkiva.
Vie nisam mogla voditi prijanji ivot. Savjetovali su mi da odem
kui, pripremim se za najgore i da uivam u svakom danu kad se
budem dobro osjeala. Time su mi jasno dali do znanja da takvih
dana nee biti previe. U biti, otpisali su me.
Godinama sam bila u vrlo loem stanju, trpei bolove i pasivno
promatrajui kako ivot prolazi. Prelazila sam s jedne terapije na
drugu. Nisam mogla biti aktivna baka svojim petorim unucima
kao to sam eljela.
U jednom trenutku kada mi je bilo osobito loe odluila sam
sama, kako god znam i umijem, poboljati kvalitetu svoga ivota.
Sjeam se da sam jednog dana izmeu doruka i ruka odluila
postati stroga vegetarijanka i ostaviti se masne i preraene hrane.
To je donijelo promjenu. Kasnije sam upoznala Richarda Dela-
160
Uzemljivanje
nyja, lijenika koji u svojoj praksi integrira konvencionalnu i al
ternativnu medicinu. Jako mi je puno pomogao. U oujku 2009.
preporuio mi je da spavam uzemljena, to je bio dio njegove nove
terapeutske strategije. U est mjeseci od tada spavala sam neuze-
mljena samo jednu no. Uzemljenu vreu za spavanje nosim sa
sobom svaki put kad nekamo putujem.
Teko je precizirati tona poboljanja koja su mi donijeli po
jedinani tretmani na kojima sam bila. Meutim, otkad spavam
uzemljena Openito se dogodio zamjetan napredak, osobito s mo
jim primarnim simptomima, a to su nemogunost da doem do
daha i oteano gutanje.
U prolosti nisam imala problema sa spavanjem. Ono to se
promijenilo je kvaliteta sna. Primijetila sam to odmah prve noi
uzemljenog spavanja. Najbolje ga mogu opisati kao izrazito miran
san. Isto se ponovilo i sljedee noi i no iza toga, i tako se i nasta
vilo. Nakon nekog vremena sam se, pretpostavljam, naviknula na
ovu sjajnu kvalitetu sna.
Jedan od problema koje imam je i refluks kada leim ispruena,
tako da moram spavati na kosini ili sjedeke, u stolici. To se doga
a jer mi je uniten jednjak. Ne funkcionira kako bi trebao. Ne za
drava sadraj u elucu ako se, na primjer, sagnem. Sadraj moe
izai van, a kada se to dogodi, osjeam snanu bol u grlu i uima.
Godinama ve uzimam iznimno velike doze supresanata kiseline
kako bih se nosila s ovim problemom. Zahvaljujui savjetima dr.
Delanyja uspjela sam znaajno smanjiti doze, a dramatino su se
smanjile otkad spavam uzemljena. U potpunosti sam prestala uzi
mati jedan lijek nou, a uzimanje drugoga smanjila sam za dvije
treine. Ne trebam ni spominjati koliko sam zbog toga sretna.
Prije, kada bih se loe osjeala nisam mogla jasno razmiljati.
U glavi mi je bila zbrka i bila sam potitena. Otkad se uzemljujem
primjeujem da mi mozak bistrije funkcionira. Misaoni procesi
su mi izotreniji. Iako jo uvijek ne funkcioniram onako kako bih
eljela, rekla bih da sam vedrija nego prije. A i imam vie energi
je. Prije uzemljivanja nisam mogla izdrati dan bez popodnevnog
drijemanja, u trajanju od pola sata do dva sata. Sada mi taj odmor
uope nije potreban. Do te mjere mi se stanje popravilo.
Bilo je trenutaka kada unuadi nisam bila u stanju.proitati
priu. Nisam imala daha za to. Gubitak daha mi je jo uvijek pro
blem, ali sada manji i mogu dovriti priu, a da pritom moda
samo trenutak ili dva predahnem.
MULTIPLA SKLEROZA
Multipla skleroza (MS) je degenerativna bolest sredinjeg iva
nog sustava koja se najee pojavljuje kod mlaih odraslih osoba
i moe dovesti do ozbiljnog stupnja invalidnosti. Simptomi e
sto ukljuuju bolove, gubitak ravnotee, grenja miia, paralizu
i opi umor. Strunjaci okvirno procjenjuju da je ovom boleu
pogoeno 1,3 milijuna ljudi u svijetu, ali mnogi smatraju da je ta
brojka premala. Najmanje dvostruko je vie oboljelih ena nego
mukaraca. Najvie je sluajeva multiple skleroze u zemljama koje
su najvie udaljene od ekvatora, pa strunjaci smatraju daje bolest
posljedica nedostatka sunca, okruenja i prehrambenih navika.
Meu faktorima koji se tiu okruenja je i nedostatak uzemljenja.
Naa zapaanja govore da se pacijentima s multiplom slderozom
stanje poboljava kada ih se uzemlji.
Cindy Walsh, etrdeset i sedam godina, juna Kalifornija, bra
ni i obiteljski terapeut: Multipla skleroza dijagnosticirana mi
je 1999. u vrijeme kada mi je ivot bio prepun stresa. Jedan od
simptoma bio je osjeaj teine u lijevoj strani tijela koji bi trajao
nekih trideset sekundi. Desna ruka bi mi se izvrtala tako da mi je
dlan bio okrenut prema gore. Propisana su mi tri lijeka, ali sam ih
nakon est tjedana prestala uzimati zbog nuspojava koje su izazi
vali. Od jednoga od njih, koji se utrcavao, dobivala bih groznicu,
trnce i bolove. Godinu dana nakon dijagnoze morala sam otii
u invalidsku mirovinu. Imala sam ogranienu koliinu energije i
morala sam paljivo balansirati svoje vrijeme izmeu dvoje pre
krasne i aktivne djece i potrebe za odmorom.
Nekoliko je godina situacija bila donekle dobra. Puno sam
vjebala, plivala, pa ak i hodala na kilometre. Bilo je izvrsno. Me
162
Uzemljivanje
utim, 2007. stanje mi se jako pogoralo. Rebreni ko mi se ute-
zao, kao da me gnjei kakav steznik. Bilo je to jako neugodno. U
cijelom tijelu imala sam udan osjeaj.
Godine 2008. u mjestu u kojem ivim bilo je rekordno vrue,
a vruine su neprijatelj oboljelih od MS. Stanje mi se razbuktalo
kao nikada dotad. Bilo je zastraujue. Lijeva ruka otkazala mi je
poslunost, kao da vie nije povezana s mozgom. Micala bi se po
svom i nisam mogla nita njome primiti. Nisam mogla ni tipkati
njome. Ruka mi je jednostavno postala beskorisna. A onda su mi
se i poele ponaati udno noge.
Otprilike negdje u to doba prijatelj mi je spomenuo studiju
koja se provodi u okolici o neemu to se zove uzemljivanje. Nje
govo je miljenje bilo da bi mi to moglo pomoi. Saznala sam da
sudionici moraju odreeno vrijeme sjediti dok se provode testi
ranja, no nisam bila sigurna mogu li toliko dugo izdrati. Dobila
sam ipak poziv da doem jedan vikend, kada se istraivanje ne
provodi, da jednostavno vidim moe li uzemljivanje pomoi kod
moje bolesti.
Tada sam upoznala Clinta Obera. On me prikljuio na ice i
ondje sam sjedila neko vrijeme. Bilo je umirujue, uivala sam.
Kad su me odspojili ustala sam i otila na WC. Tamo sam se po
gledala u ogledalo i nisam mogla vjerovati to vidim. Izgledala
sam kao da sam spavala tri dana ili bila na tretmanu icjeljivanja.
Izgledala sam puno bolje i mlae. Prije toga sam bila vrlo umorna,
tuna i iscrpljena od stresa. Ostala sam u udu.
Clint mi je dao da ponesem kui neki pribor za uzemljivanje i
da ga isprobam. Od tada veinom spavam uzemljena. Iako mi je
godina vrlo teka, ukljuujui i operaciju, uzemljivanje mi istinski
godi. Otkad se uzemljujem stanje mi se nije pogoravalo, usprkos
stresu. Imam vie energije. Gledam svoje tijelo i mislim kroz to
sam sve prola, a kako se dobro osjeam.
Upravo je prola deseta godinjica od dijagnoze. Posljednje
sam pogoranje sjajno izdrala. Nekoliko godina moji dragi pri
jatelji pomau mi da odlazim na hiperbarinu terapiju kisikom.
Zdravo se hranim, sa to je vie mogue organske hrane. Uzimam
injekcije vitamina B. Puno toga radim za svoje zdravlje, a svemu
tome sam pridodala i uzemljivanje. Ono je dio moga zdravstve
noga tima". Doista vjerujem da itekako djeluje i da mi je pomoglo
da se sada ovako osjeam. Ponekad dok itam ili gledam filmove
sjedim na uzemljenoj plahti. Pazim da mi ne slui samo za spava
nje. Zapravo se osjeam ba izvrsno.'1
IIJAS
Iijas oznaava bol u nogama koju izazivaju pritisnuti ivci to
izlaze iz donjeg dijela kraljenice i tvore glavni ivac u nozi - is-
hijadini ivac. Bol je mogua i u donjem dijelu lea i zadnjici, uz
trnce i utrnulost u donjim ekstremitetima.
Mike Miller, ezdeset i dvije godine, Encinitas, Kalifornija, sof
tverski inenjer u mirovini: Iijas imam od 1966., dakle vie od
etrdeset godina. U automobilskoj nesrei smrskao sam etvrti,
peti i esti lumbalni kraljeak i od tada trpim jake bolove i tego
be. Ne moe se uiniti nita osim uzimanja aspirina koji ublaava
oticanje ishijadinog ivca na mjestu gdje izlazi iz kraljenice. As
pirin ustvari dobro djeluje, ali ne i savreno. Ne uklanja bol nego
ublaava oticanje, to smanjuje bolove do mjere da se mogu istr-
pjeti. etrdeset i dvije godine uzimam dva aspirina svake noi.
Moji simptomi bila su iznimno bolna probadanja, obino niz
desnu nogu do koljena, a ponekad sve do sredine stopala koje se
pritom stee poput ake. Kaem obino zato to su se ponekad
znala prebaciti na lijevu nogu, a tijekom izuzetno tekih noi imao
bih ih u obje noge. Osim toga, osjeao sam neprekidnu slabu bol u
donjem dijelu lea, miiima oko koljena, stranjem dijelu bedara
i listovima obje noge. Bol sam osjeao svake noi. Iscrpljivala me.
Obino mi je trebalo oko sat do sat i pol vremena da zaspim. A kad
bih konano i zaspao to je bilo od iscrpljenosti. Kad bih se probu
dio obino sam se osjeao kao da imam jet lag ili mamurluk.
Poetkom 2008. poeo sam spavati uzemljen i sve se promije
nilo. Odmah su mi se povukli svi simptomi. Bio sam zaprepaten.
Nisam mogao vjerovati. Samo sam legao i odmah zaspao bez na
164
Uzemljivanje
pada iijasa. Idui dan sam se probudio i rekao: Hej, pa ja sam
spavao cijelu no u komadu! Bilo je to prvi put da sam prespavao
itavu no u pet godina. Nije vie bilo onih tegoba prije nego to
bih zaspao. Od samoga poetka znao sam da se ovdje radi o ne
em posebnom.
Od tada svaku no koristim prostirku ukljuenu u zidnu uti
nicu. ak sam odnio prostirku na kampiranje i uz nju koristio
tap za uzemljenje te spavao bez ikakvih problema u naoj kamp-
prikolici. I to je bilo prvi put da mi se to dogodilo.
U naelu nemam simptoma i bolova, niti potrebe za lijekovima,
dok god pazim. Pritom mislim da ne podiem neto to je prete
ko ili da inae ne pretjerujem, to mi se naalost s vremena na vri
jeme zna dogoditi. Tada iziritiram ivac i moram uzeti tri aspirina
da presijeem bol. Sljedei dan, meutim, opet sam dobro.
Rezultati su sjajni. Godinama nisam mogao nita i svaki bi mi
oblik stresa pogorao stanje. etiri godine nisam mogao raditi po
slove po vrtu. Sada ponovno mogu vrtlariti i raditi lake fizike
poslove. Puno se bolje nosim sa stresom. Ponovno ivim.
Bolji san
Go t o vo svi ko j i sp avaj u u ze m l j e n i kau da sp avaj u b o lj e , u k l j u u j u i i sl a vn e o so b e
ko je p u t u j u po ci j e l o m svi j e t u .
Gl u m a c O r l a n d o Bl o o m :T o j e n aj b o l j i san ."
Gi a d Reed, svj e t ski p r vak u su p e r k r o su :Ko l i k o go d da si o p t e r e t im t i je l o , i d u i d an
se o sj e am o p o r avl j e n ako sp avam u ze m l j e n ."
Su p e r m o d e l M i r an d a Kerr: U ze m l j e n o sp a va n j e o m o gu u j e mi d a sp a va m
n e o m e t an o . Bu d i m se svj e a , ak u n at o svi m svo j i m p u t o van j i m a."
APNEJA U SNU
Procjenjuje se da dvadeset milijuna Amerikanaca ima apneju u
snu. To znai da imaju oteano disanje i poremeen san zbog sua
vanja mekog tkiva u gornjem dijelu dinog puta. Apneja smanjuje
koliinu kisika u krvi i izaziva naprasno buenje iz sna. Aparat za
kontinuirani pozitivni tlak zraka u dinom putu (CPAP) esto se
koristi u lijeenju apneje. On putem cijevi dovodi komprimirani
zrak u nosni jastui, nosnu masku ili masku preko cijeloga lica.
Pritisak dri dini put otvorenim. Istraivai smatraju da opstruk-
tivna apneja u snu aktivira upalnu reakciju u tijelu koja moe do
vesti do kardiovaskularne bolesti.
Daryl James, osamdeset i tri godine, Palm Springs, Kalifornija,
poslovni konzultant i pisac: ,,U razdoblju koje je trajalo nekoliko
godina sve sam se ee budio nekoliko puta tijekom noi hvata
jui dah. Na kraju sam otiao u kliniku za poremeaje spavanja.
Nalazi su pokazali da imam umjerenu apneju u snu, s epizodama
tijekom kojih bih prestajao disati na dvadeset sekundi u komadu.
Velik broj ljudi s apnejom umire u snu. Nisam elio biti jedan od
njih.
Rekli su mi da si nabavim CPAP aparat, to sam i uinio. Kori
stio sam ga svake noi i pomogao mi je da neometano spavam, ali
nije mi se svialo upotrebljavati taj ureaj. Nije ba udoban.
Nakon to sam uo za uzemljivanje i kako poboljava spavanje,
odluio sam pokuati i vidjeti moe li mi pomoi. I pomoglo je!
Znalo se dogoditi da mi je CPAP maska za lice bila odve neu
dobna za noenje, pa bih je skinuo. ak i bez nje sam mogao izdr
ati no bez ikakvih problema. To sam primijetio u roku nekoliko
mjeseci od poetka uzemljivanja. Sada spavam uzemljen skoro
godinu dana i gotovo vie uope ne moram koristiti CPAP. Uspio
sam se skinuti s njega. Moje je stanje bilo teko i nema sumnje da
mi je uzemljivanje pomoglo nositi se s njim i oporaviti se.
Kao rezultat toga vidim da imam vie energije tijekom dana.
Osim toga, stabilizirao mi se krvni tlak. Uzimam lijekove protiv
hipertenzije, ali kontrola krvnog tlaka nije na razini koju moj li
jenik prieljkuje. Otkad se uzemljujem uspijeva mi znaajno
kontrolirati krvni tlak.
166 Uzemljivanje
UBLAAVANJE STRESA
Scott Hyatt, etrdeset i pet godina, sjeverna Kalifornija, poli
cijski slubenik: Radim u slubi za narkotike i ivot mi zna biti
vrlo stresan zbog ljudi s kojima dolazim u kontakt, odlazaka na
sud, obiteljskih situacija i svega ostalog. Posao mi je takav da u
jednom trenutku mogu biti u patroli i da se nita ne dogaa, a
ve idue sekunde letim van iz auta, trim, navlaim pancirku i
izvlaim oruje. Razina stresa, stoga, u svako doba varira od nule
do maksimuma.
Ovakvi stresovi odraavaju se na san. Rutina mog spavanja
skroz se poremetila. Stoga me esto mui umor. Na poslu sam slo
mio stopalo, ruku, nos, runi zglob, pa i zbog toga trpim bolove,
kao i ukoena lea od noenja opasaa za oruje i pancirki.
Spavam uzemljen otprilike est godina i razlika je ogromna.
Prije bih se esto budio usred noi - prevrui se, namjetajui
jastuk, ustajui, proteui se, vraajui se u krevet. Nakon to sam
poeo koristiti krevetnu prostirku spavam kvalitetnije - moda ne
toliko vremenski koliko bih htio jer jo uvijek imamo netipino
radno vrijeme, ali kvaliteta sna mi se stvarno poboljala.
Dogodila se i velika promjena to se bolova tie. Nestali su. To
zapravo ak nisam ni primijetio do poslije nekih est mjeseci. Jed
noga sam se jutra probudio, odmah ustao iz kreveta i bolova vie
nije bilo, niti su me boljela lea i stopala. Nevjerojatno! Vjerojatno
bolove i ukoenost nisam imao i prije, ali to nisam primijetio.
Jako volim tranje tako da sam navikao na bolove u glenjevi
ma, koljenima i miiima kukova. I oni su nestali. Kada sam ka
snije tog dana trao vani stalno sam osjeao da se neto promije
nilo, a to nije bio niti moj posao, niti prehrambene navike, niti bilo
to drugo. Razlog tome je mogla biti samo krevetna prostirka.
Kada bih se utrkivao - na primjer na pet kilometara - protiv
prijatelja pokuavajui ih pobijediti, trao bih bre nego kad to
radim sam. Idue bih jutro obino bio sav ukoen i u bolovima.
Krevetna prostirka je i to rijeila. Bolovi su sada minimalni. To je
nevjerojatno."
Brad Graham, pedeset i etiri godine, Lakewood, Kalifornija,
vatrogasac: Kao to moete i pretpostaviti, ovaj posao ukljuuje
puno stresa, kako fizikog tako i mentalnog. Nikad ne znate to
vas eka u bilo kojem trenutku dana ili noi.
Zna se dogoditi da u 1sat iza ponoi, dok spavate, primite po
ziv. Mogue je da je u pitanju poar ili automobilska nesrea u ko
joj su ljudi zarobljeni u automobilu. Iz potpunog odmora skaete
u furiozno i brzo djelovanje i spaavanje ivota.
Kada se vratite u postaju teko je iz glave izbrisati prizore koje
ste vidjeli. Ako spasite nekoga tko je ozljeen pitate se hoe li sve
biti u redu. Razmiljate to ste mogli uiniti drukije da promije
nite ishod.
Zbog prirode ovog posla ponekad je nakon poziva jako, jako
teko ponovno zaspati. Ponekad znam leati u krevetu satima. Po
nekad ak ustanem, istuiram se, odem u kuhinju i itam novine.
Kada spavam uzemljen primjeujem da mogu ponovno zaspa
ti nakon poziva u, po mom miljenju, normalnom vremenskom
roku - moda za dvadeset minuta umjesto dva i pol sata. Takoer
primjeujem da spavam dublje i osjeam se odmornije kada uju
tro ustanem. Odmorniji sam, a ipak u stanju budnosti.
ini se da ima pozitivnih uinaka i u fizikom smislu. Na
posao zna iziskivati velike napore. Mislim da je jedan od proble
ma koji mui nas vatrogasce, naroito kako zub vremena pone
uzimati svoj danak, taj to nam koljena postaju pomalo ukoena.
Isto tako, kako starimo tako nam se javljaju problemi s kimom.
Otkad spavam uzemljen koljena mi vie nisu ukoena kao prije.
Volim odravati snagu diui utege. Dosta dugo gotovo da nisam
bio u stanju izvoditi unjeve. Danas ih ponovno mogu raditi u
teretani. Uz to, sada bolje trim nego prije.
VARIKOZNE VENE I SLABA CIRKULACIJA
Roland Perez, ezdeset i pet godina, Palm Desert, Kalifornija,
producent medicinskih filmova: Strunjaci kau da neki ljudi
168
Uzemljivanje
imaju velike izglede da e naslijediti varikozne vene, a ja sam, po
svemu sudei, jedan od njih. Moja je majka imala teke probleme
s venama, kao uostalom i ja. Od njih su mi stopala, sve do glenje
va, bila gotovo crna na nekim mjestima, posebice na hrptu stopa
la. Vene su mi se smanjivale i cirkulacija nije bila dobra. Stopala su
mi bila vrlo hladna i dok sam hodao nisam u njima imao osjeaja.
Mogao sam hodati po hladnim ploicama a da ne osjetim hladno
u. Nisam znao to poduzeti. Lijenici su bili nemoni.
Onda sam uo za uzemljivanje i nabavio si uzemljenu krevet
nu prostirku. Prvi put sam je isprobao jednog nedjeljnog poslije-
podneva. Leao sam na njoj dvadesetak minuta i gledao televiziju.
Prije toga nisam imao bolove. Sada me odjednom poelo jako bo
ljeti. Stopala su mi se poela griti. Skoio sam i rekao: Gotovo,
neu ja ovo raditi!
Sljedei sam dan razgovarao s Clintom Oberom i spomenuo
mu bol. Rekao mi je da to to sam doivio nije neuobiajeno i da
se vjerojatno radi o poetnoj iscjeljujuoj reakciji. Stoga sam od
luio nastaviti. U roku od dva dana bol je nestala. Zamijenili su je
trnci u stopalima koji su trajali oko tri tjedna. Tada sam primijetio
da mi boja stopala postaje svjetlija. Mislio sam da to ne moe biti
istina. To nije neto to moe posvijetliti. Ali postajalo je svjetlije.
Prije toga stopala su mi se znala jako suiti, pucati, a ponekad i
krvariti. Dobivao bih i lezije. Sve je to bila posljedica loe cirkula
cije. Polako, moja su stopala omekala na donjoj strani. Pucanje i
krvarenje je prestalo.
Ta poboljanja su nastupila u roku od dva mjeseca. Nisam nita
spominjao supruzi. Jednog dana za vrijeme doruka primijetila
mi je stopala. Iznenadila se. Stopala ti izgledaju stvarno dobro. -
rekla je.
Za pet mjeseci boja stopala mi se u potpunosti proistila. Na
oba stopala.
Moja supruga ima varikozne vene na stranjoj strani nogu i
znala je stavljati puder da ih prekrije. Zanimalo ju je hoe li joj
uzemljivanje pomoi. Nakon est tjedana jedna je noga bila pot
puno ista. Na drugoj se vidjela lagana ljubiasta zavinuta crta.
Stanje joj se na nogama definitivno poboljalo. Nismo poduzimali
nita drugo osim uzemljivanja.
JOGIJI SU ZNALI
John Gray, pedeset i osam godina, Mili Valley, Kalifornija, au
tor knjige M ukarci su s M arsa, ene su s Venere (Harper Collins,
1992.): Ideja uzemljivanja za mene ima veliko znaenje. Ja ustvari
radim neto slino jo od 1995., kada sam bio u Indiji i uio kod
uitelja indijske meditacije. Preporuili su mi da ako elim najbo
lje rezultate, moram spavati i meditirati na jelenjoj koi koja treba
biti poloena na zemlju.
To je bila tradicija jogija. Uitelji su govorili da postoji energija
koja odozgo silazi na zemlju i ulazi u vas ako ostanete povezani sa
zemljom. Jogiji bi, naravno, meditirali dugo vremena i uvijek bi
to radili na ivotinjskoj koi. esto su ivjeli u piljama, okrueni
zemljom. Takoer bi na pod polagali malene plahte i spavali na
zemljanim ili mramornim podovima. Kranski mistici imali su
slinu praksu. Odlazili bi u pustinju i meditirali u prirodi, znajui
da e tako doi do boljih rezultata.
Kada sam bio u Indiji nije me ba privlailo spavanje na tlu.
Jogiji su rekli da postoji i druga opcija, neto to su radili kraljevi
kada su u prolosti prouavali jogijske tehnike i, kako se ini, od
toga imali koristi u vidu produenog ivota. Ta opcija je bila kori
stiti plahtu s bakrom prikljuenu na bakreni tap utaknut u zemlju
vani. Pretpostavljam da su znali s metalom prije tisue godina.
Svakako su posjedovali neka posebna znanja.
U Indiji sam nabavio sve potrebno i poeo to upotrebljavati
kod kue. U to vrijeme imao sam bolove od bursitisa (upala zglo
bova, op.prev.) u ramenu. Imao sam ga dvije ili tri godine. Osobito
bih ga osjeao poslije buenja. Nakon to sam neko vrijeme spa
vao na indijskim plahtama bolovi su nestali.
Imao sam indijske plahte oko dvanaest godina i jako su mi se
sviale. Onda sam premjestio krevet i originalna ica postala je
prekratka, tako da sam na neko vrijeme prestao koristiti bakre
ne plahte. Onda sam uo za Clinta Obera i njegov rad te nabavio
neke provodljive plahte koje je on osmislio. Jedna od prvih stvari
koje sam zamijetio bilo je to da vie nisam mogao spavati due
od 8 ujutro. ak i ako ostanem budan do kasno prethodnu no,
nema anse da spavam poslije 8 ujutro. Bez obzira na to, u to sam
170
Uzemljivanje
doba budan i potpuno svje. To je dio normalizacije arkadijskoga
ritma. U to doba razina kortizola je najvia. Kad sam na tim plah
tama vie ne mogu spavati do kasno.
Drugi ljudi kojima sam se obratio u vezi s uzemljivanjem ta
koer su imali pozitivna iskustva. uo sam kako u roku od neko
liko dana nestaju artritiki bolovi i kako se bol u nogama odmah
ublauje."
Pratite svoje iskustvo s uzemljivanjem
Kako b i st e m o gl i prat i t i p o zi t i vn e u i n k e u ze m l j i va n j a n ap r avi l i sm o j e d n o st a vn i
ko n t r o ln i p o p i s si m p t o m a i t a b l i c u p r ae n j a n a p r e d o va n j a . Nai ete ih u Do d at ku D.
JEDANAESTO POGLAVLJE
Uzemljivanje i srce:
kako to vii Steve Sinatra
I
straivanja uzemljivanja jo su u samim povojima to se srca i
kardiologije tie. Pa ipak, naa zapaanja i povratne informacije
od pacijenata ukazuju na velik potencijal: uzemljivanje je posve
jednostavna metoda koja istovremeno titi zdrava srca te pomae
da ona oboljela ozdrave. Osim toga, moda ve sada, u ovoj ra
noj fazi naih istraivanja, moemo biti donekle sigurni u njezi
nu uinkovitost s obzirom da mnogobrojne bosonoge generacije
prije nas, koje su bile u mnogo bliem dodiru s prirodom, gotovo
nisu ni znale za bolesti srca. Danas su one ubojica broj 1u zapad
nom svijetu i u rapidnom su porastu u tropskim i suptropskim
zemljama, gdje prije nisu bile este. Kao kardiolog koji se koristi i
konvencionalnim i komplementarnim metodama, predviam da
e uzemljivanje postati glavno praktino oruje protiv kardiova
skularnih bolesti. Ustvari, ini mi se da e ono zasjesti na vrh i
openito u medicinskoj praksi.
Kao i svaka nova ideja u svijetu medicine, tako i uzemljivanje
valja paljivo prouiti i testirati objektivno, bez predrasuda. Ako
se to dogodi, vidim kako zauzima sredinje mjesto kao prirodno i
jeftino uporite odravanja zdravlja i sprjeavanja bolesti i lijee
nja. U ovo doba astronomskih trokova lijeenja i sve veeg broja
kroninih bolesti, lijenici trebaju to vie pomoi u osiguravanju
172 Uzemljivanje
jeftine skrbi za svoje pacijente. Gdje prije dobiti tu pomo nego od
Majke Zemlje? Ni manje ni vie odozdo, iz samoga izvora.
Uzbudljive su dalekosene implikacije koje sadre kljuna po
boljanja:
proizvodnje ATP-a
aktivnosti simpatetikog ivanog sustava
aritmija
visokog krvnog tlaka
viskoznosti krvi
Uvjeren sam da e se s vremenom otkriti jo pozitivnih ui
naka. U meuvremenu, elio bih raspraviti o onom to trenutno
znamo o uzemljivanju i njegovim pozitivnim uincima na srce i
kardiovaskularni sustav.
POTICANJE PROIZVODNJE ATP-a - IZVORA
ENERGIJE U TIJELU
Za mene, metabolikog kardiologa kojeg posebno zanima unapre
enje i odravanje proizvodnje energije u srcu i tijelu pacijenata,
uzemljivanje ima sve odlike jednostavnog, sigurnog i uinkovi
tog pojaivaa energije. Godinama preporuujem prirodne su-
plemente kao to su koenzim Q10 (CoQ10), L-karnitin, D-riboza
i magnezij za osnaivanje bioenergetike sranih stanica gladnih
hranjivih tvari i njihovu zatitu od razornih uinaka starenja, tok
sina iz okolia i neprekidne oksidacije. Napisao sam knjige i lan
ke o tim suplementima koje ja nazivam genijalnom etvorkom".
Oni su izvor najvanijih metabolikih sirovina u kojima pacijenti
najee oskudijevaju. Ovaj nutricionistiki pristup pokazao se
izvrsnim i konzistentnim u vraanju sposobnosti pumpanja krvi
bolesnim srcima. Uzemljivanje se sada pokazuje kao jo jedan pri
marni element procesa obnove stanica i rehabilitacije srca.
Zemlja hrani energijom sve organizme koji s njom ostvaruju
neposredan kontakt. Jedan vid ovog bioelektrinog energiziranja
odvija se u mitohondrijima trilijuna vaih stanica. Mitohondriji
Uzemljivanje i srce: kako to vidi Steve Sinatra 173
su poput mikroskopski siunih elektrana. U svakoj ih se stanici
moe nai na tisue, ovisno o tome koliko energije stanica mora
dati (stanice srca i bubrega sadre ih najvie). U mitohondrijima
se bez prestanka odvija kompleksan proces. Elektroni se poput
nogometne lopte alju kroz pokretnu traku enzima koji tvore
supstancu zvanu adenozin trifosfat (ATP), gorivo koje stanicama
omoguuje da funkcioniraju i da se obnavljaju. Osiguravanjem
neogranienog ulaska elektrona u tijelo uzemljivanje moe omo
guiti dovoljan broj elektrona u mitohondrijima te na taj nain
doprinijeti proizvodnji ATP-a u svim stanicama.
Trebao je proi znatan broj godina u mojoj tridesetpetogodi-
njoj kardiolokoj praksi pa da shvatim da se sve o srcu vrti oko
ATP-a. Lijeenje bilo kojeg oblika kardiovaskularne bolesti u
osnovi se svodi na obnovu opskrbe ATP-om vaega srca. Uvidio
sam da bolesna srca proputaju i na taj nain gube vitalni ATP.
Sva srana oboljenja kao to su angina, zatajenje srca, tiha ishemi-
ja srca i dijastolika disfunkcija mogu uzrokovati deficit ATP-a.
Drugi aspekt proizvodnje stanine energije je to to su elektro
ni koji se prenose kroz pokretnu traku vieg energetskog razre
da, vie kao vru krumpir umjesto nogometne lopte, i da se ta
energija prenosi na ATP. Znanstvenici govore da su ti energizirani
elektroni u uzbuenom stanju. Mi smatramo da su elektroni koje
daje Zemlja sigurno toga tipa, elektroni koji prte viim stupnjem
energije. Ne samo da nam Zemlja tako daje vie elektrona nego ti
elektroni uz to imaju i supernaboj!
SIMPATIKI IVANI SUSTAV IVSR
Kad god uspijete smanjiti stres u tijelu to je dobro za srce, to je
jedan od velikih pozitivnih uinaka uzemljivanja.
Kronini stres izaziva prekomjerno luenje hormona stresa
kao to su kortizol i adrenalin. Isto tako, stres dokida ravnoteu
izmeu simpatikog i parasimpatikog ivanog sustava. Pretjera
no pobuivanje simpatikusa - kao posljedica stresa - vodi prema
poznatom bori se ili bjei modusu, odnosno stanju pripravnosti
u koje se ljudi automatski prebacuju kao oblik reakcije na nepo-
174
Uzemljivanje
imbenici koji doprinose aktivaciji simpatikoga
ivanog sustava
Utjecaji iz okolia i/ili medicinska stanja
Za ga e n j e zr aka I n zu l i n sk a r e zi st e n ci j a, d i j ab e t e s ili
( <1 0 m i k r o n a l e b d e i h e st i ca) m e t ab o l i k i si n d r o m
Ko n ge st i vn o zat aj e n j e srca P r e t il o st
De p r e sij a, t j e sko b a A p n e j a u sn u
Hi p e r t e n zi j a
Psihosocijalna i bihevioralna stanja
Zl o p o r a b a st i m u l a n sa N e d o st at ak sn a
Kr o n i n i st res P u e n j e
N e p r i j at e l j ski o sj e aj i , sr d b a ili gn j e v
So ci j a l n a i zo l aci j a i u sa m l j e n o st
Sj e d i l a k i n ai n i vo t a P r e h r an a zasi e n a e e r i m a
Farmaceutski lijekovi
Be t a - a go n i st i k i b r o n h o d i l at o r i Bl o kat o r i ka l ci j sk i h kan a l a b r zo g
Per i fer aln i alf a b l o kat o r i
i kr at ko g d j e l o van j a
srednu opasnost kao to je, na primjer, okraj. U dananjem svijetu
nepredvidljivi drutveni, financijski i politiki dogaaji doprino
se tome da stres ostaje na nezdravo visokoj razini. Mnogi ljudi iz
dana u dan ive u stanju fizioloke pobuenosti. (Pogledajte okvir
s popisom imbenika koji potiu simpatiki ivani sustav.)
Pojaana aktivnost simpatikusa nadjaava umirujui utjecaj
parasimpatikog ivanog sustava. Rezultat toga, izmeu ostalo
ga, poveani je rizik od hipertenzije, aritmija, pa ak i iznenadne
smrti. Jedna od glavnih vrijednosti koje pokazuju pretjeranu ak
tivnost simpatikusa poremeena je varijabilnost sranoga ritma
(VSR) kojom se mjeri uravnoteenost utjecaja ivanoga sustava
na rad srca, a koja je i vaan indikator i akutnog i kroninog stre
sa kao posljedice mentalnog optereenja, tjeskobe i emocionalnih
trauma. VSR se odnosi na promjene sranog ritma od jednog do
drugog otkucaja. Osobe s niskom varijabilnou manje su u stanju
pomiriti se sa situacijom kad su suoene sa stresom te su. sklonije
poremeajima povezanima sa stresom, ukljuujui i kardiovasku
larne bolesti.
Godine 2008. s elektrofiziologom dr. Chevalierom sudjelovao
sam u pokusu kojemu je cilj bio izmjeriti uinak uzemljenja na
VSR. Vjerujemo da je autonomni ivani sustav (AS) jedan od
glavnih tjelesnih sustava - a mogue i prvi - koji reagiraju na uze
mljenje. AS slui tijelu kao mehanizam brze reakcije koji kontro
lira irok spektar funkcija. Kardiovaskularni, dini, gastrointesti-
nalni, hormonalni, urinarni i druge sustave reguliraju simpatiki i
parasimpatiki ogranci autonomnog ivanog sustava.
Prethodni pokusi pokazali su da se kod uzemljenih osoba sma
njuje stres i normalizira i uravnoteuje rad autonomnog ivanog
sustava.
U novoj studiji, objavljenoj 2010., podaci prikupljeni od dva
deset i osam zdravih mukaraca i ena (prosjene dobi od etrde
set i osam godina) pokazali su da uzemljivanje vodi poboljanju
VSR-a. Nad svim su sudionicima, kako uzemljenim, tako i neuze-
mljenim, vrena mjerenja u trajanju od etrdeset minuta. Rezulta
ti dodatno potvruju potencijal koje uzemljivanje ima za uravno-
teivanje ivanoga sustava i zdravlje srca i krvoilja.
To je vano otkrie. Ako je takav trend vidljiv za etrdeset mi
nuta, kakav li e tek utjecaj imati uzemljeno spavanje u trajanju
od est ili osam sati? Kad god doe do poboljanja VSR-a dolazi
i do smanjenja intenziteta simpatikusa i bolje ravnotee AS-a.
Studija nam otvara znaajne mogunosti na polju zdravlja srca,
koje pozivaju na dodatna istraivanja. Upuuje nas na dosad ne
poznato svojstvo prirode da titi zdravlje srca. Nae je miljenje
da bi uzemljivanje trebalo dodati meu druge jednostavne, jeftine
i neinvazivne intervencije koje pozitivno utjeu na AS (v. popis
tih intervencija u popratnom okviru).
ARITMIJE I UZEMLJIVANJE
Aritmije - bilo da je rije o preskakanju srca ili atrijskoj fibrilaciji i
malignim ventrikularnim nepravilnostima - esto su rezultat
176 Uzemljivanje
emocionalnog stresa i previranja, situacija koje dovode do pojaa
ne aktivnosti simpatikusa. Zabrinutost i strah mogu biti okida za
ove kardiovaskularne dogaaje. Definitivno postoji vrua linija"
na relaciji srce-mozak.
Zamislite ivot sa srcem koje vibrira, podrhtava te brzo i ne
pravilno kuca umjesto da otkucava stabilnim, mirnim i predvid
ljivim ritmom. Atrijska fibrilacija medicinski je naziv za to stanje,
najei oblik aritmije srca. Svake godine oko dva milijuna ljudi
dijagnostiira se ,,a-fib, kako se skraeno naziva. Premda sama
po sebi nije po ivot opasna, moe dovesti do zatajenja srca ili
modanog udara. Svakoga tko je ima moe jako uplaiti i iscrpiti.
Ljudi esto misle da doivljavaju srani udar.
A-fib znai da postoji elektrini problem u srcu. Kod normal
nog sranog ritma gornje komore srca - pretklijetke - steu se
skladno kao odgovor na elektrini signal koji stvaraju depovi
specijaliziranih sranih stanica poznatih kao sinusni vor. Kod
pacijenata s atrijskom fibrilacijom, meutim, kondukcija je pore-
Intervencije koje dovode do poboljanja rada
autonomnog ivanog sustava
UZEMLJIVANJE
Promjene u nainu ivota
T j e l o vj e b a P r e st an ak p u e n j a
M e d i t aci j a, j o ga , t a i c h i , q i g o n g So ci j a l n a po tp o r a
P o b o n o st i vj era Sm a n j e n j e st re sa, b i o f e e d b ack
P o vr at ak n o r m a l n o g sn a M r a vl j e n j e
Lijekovi
I n h i b i t o r i a n gi o t e n zi n - k o n ve r t i r a j u e g Beta b l o kat o r i
e n zi m a (ACE)
Prirodni suplementi
O m e ga - 3 m a sn e ki se l i n e
meena i elektrini signali se gube po cijelom prostoru pretklijet-
ki. Umjesto da se steu, pretklijetke udaraju brzo i nepravilno. To
rezultira gubitkom normalne, sinkrone pulsacije te poveava rizik
prelijevanja krvi unutar komora gdje moe stvoriti ugruke. Co
umadin je lijek koji se obino propisuje za sprjeavanje nastanka
ugruaka.
Hitne intervencije ukljuuju elektrinu kardioverziju za presta
nak fibrilacije pretklijetki i resinkronizaciju te ponovno uspostav
ljanje kontrole srca. Ta procedura ukljuuje savreno vremenski
pogoenu, malu dozu struje kako bi se konduktivnom sustavu
zadao ,,udarac koji mu omoguuje da se resetira.
Bob Malone, ezdeset i devet godina, Boulder, Colorado, finan
cijski savjetnik: Nakon to sam doivio bol u prsima, ubrzano
lupanje srca i lepranje pretklijetki dijagnosticiran mi je a-fib 1996.
Bilo je to zastraujue. Ne znate kada e nastupiti sljedea epizoda
i hoete li je preivjeti. U mom sluaju za sve je bio kriv stres, oso
bito zbog posla. Moj posao ukljuuje savjete i odluke koje utjeu
na ljudske ivote.
Lijekovi su uglavnom drali simptome pod kontrolom. Kad
pak ne bi uspjeli zauzdati divljanje moga srca morao sam primiti
elektrook i na taj nain vratiti srcu normalan ritam. Tom sam se
tretmanu morao podvrgavati otprilike svakih devet mjeseci. Lije
kovi su bili grozni. Isisali su mi svu energiju. Osjeao sam se kao
da vegetiram. Uvijek sam bio aktivan i kreativan, volio prirodu, a
sada sam sa svim tim morao prestati.
Poeo sam spavati uzemljen 2000. godine. Nakon nespavanja i
estog buenja nou sada sam uglavnom stalno dobro i vrlo kva
litetno spavao. Kasnije sam tome dodao i uzemljenu prostirku kad
bih itao ili gledao TV, a posljednjih nekoliko godina koristim je
ak i u uredu, gdje je stresa vrlo mnogo. Nosim kone cipele tako
da mogu primati Zemljinu energiju i dok radim.
Broj epizoda polako se poeo prorjeivati. Od nekoliko dana
i tjedana izmeu njih doao sam i do nekoliko mjeseci. S vreme
nom sam se polako skidao s lijekova. Stanje mi se ponovno po
178 Uzemljivanje
goralo 2006., to vjerujem da je bilo povezano sa stresom zbog
bratove smrti. Tada sam morao uzeti lijekove, ali ne uzimam ih
ve posljednjih osamnaest mjeseci.
Godine 2007. otiao sam u Vail da se nauivam svjeeg zraka.
Ondje sam otiao na pjeaenje uz i niz planinu u trajanju od sat
i pol. Puls mi je varirao od 115 do 130 otkucaja u minuti. Uhva
tila me i bol u prsima (angina) koja se javlja svaki put kad previ
e intenzivno vjebam. Potom obino nestane nou, dok spavam
uzemljen. Meutim, u Vailu se nisam uzemljivao tako da se bol
u prsima nastavila i sljedea dva dana kad sam iao na dva kraa
pjeaenja. Vratio sam se kui sljedeeg dana, u nedjelju poslije
podne, a bol je jo uvijek trajala. Stoga sam legao na uzemljenu
prostirku i zadrijemao na nekih pola sata. Kada sam ustao bol u
prsima potpuno je nestala. Poslije sam ak otiao i na jednosatnu
vonju biciklom, a bol se ipak nije vratila. Nakon tri dana boli u
prsima zaredom, bilo je to veliko olakanje.
Od tada nisam osjetio bol u prsima, kao ni bilo koji drugi znak
atrijske fibrilacije od listopada 2008., kada su financijska trita
doivjela kolaps. Usprkos stresu koji je uslijedio nije mi se pono
vila nijedna epizoda. Naravno, oduevljen sam to sam te teke i
tjeskobne trenutke uspio preivjeti bez incidenata."
VISOKI KRVNI TLAK
Lijenici ne znaju to tono uzrokuje visoki krvni tlak, ali znaju da
od njega pati ogroman broj ljudi i da se taj alarmantno poveava.
Izvjetaj zdravstvenih organizacija irom svijeta iz 2007. predvidio
je rast od 60 posto na 1,56 milijardi ljudi do 2025. godine. Trenut
no oko milijardu ljudi u svijetu i oko 72 milijuna Amerikanaca
ima visoki krvni tlak. U izvjetaju se kao rezultat toga predvia
epidemija kardiovaskularnih bolesti. Visoki krvni tlak, iako esto
nema simptoma, ozbiljan je problem jer poveava rizik od slje
poe, oteenja bubrega, poveanog srca te sranog i modanog
udara.
Visoki krvni tlak jedan je od najveih i najpodmuklijih rizi
nih faktora za srce koji postoje. Ako ga ne dovedete pod kontrolu
sigurno vodi bolesti srca. U svojoj sam praksi bezbroj puta lijeio
ovo stanje te o njemu ak i napisao knjigu: Snizite krvni tlak u
osam tjedana ^Ballantine, 2003.).
esto sam lijeio pacijente koji bi dolazili k meni od drugih li
jenika koji im nisu mogli sniziti tlak konvencionalnim lijeenjem.
Moje iskustvo je da standardne terapije lijekovima i dijetama esto
ne uspijevaju postii cilj, doputajui pritom da nedovoljno kon
trolirani krvni tlak potiho nastavi nagrizati arterijski sustav.
Kod velikog postotka pacijenata s visokim krvnim tlakom ko
ristio sam etiri glavna sredstva u svom pristupu bez lijekova, koja
djeluju i kao prevencija i kao terapija, a to su: dijeta, suplementi,
tehnike uma i tijela te tjelovjeba. Blago povieni krvni tlak za
pravo je jedno od medicinskih stanja koje je najlake kontrolirati
bez lijekova i medicinskog lijeenja. Upravljanje emocionalnim
stresom, optimalna prehrana i suplementi, kontrola tjelesne mase,
tjelovjeba, prestanak puenja i uzimanja kofeina, umjereni unos
alkohola te neke druge promjene u nainu ivota u mnogim slu
ajevima mogu sprijeiti, odgoditi poetak, smanjiti ozbiljnost,
lijeiti i kontrolirati ovo stanje. Osobe sa simptomatskom boleu
bubrega, koja je posljedica visokog krvnog tlaka, trebaju uzimati
lijekove.
Dok sam studirao medicinu prije vie od trideset godina nije
bilo uzroka visokog krvnog tlaka. Sada se najveim uzrokom sma
tra oksidativni stres, to znai da vam upala i slobodni radikali
erodiraju osjetljive endotelne stanice koje oblau krvne ile. Dru
gi, moda jednako velik razlog je preoptereenje simpatikusa koje,
izmeu ostaloga, uzrokuje suenje krvnih ila.
to se uzemljivanja tie, jo nismo proveli istraivanje koje bi
dokumentiralo njegove uinke na krvni tlak, ali naa dosadanja
zapaanja obeavaju. Uzemljivanje unitava aktivnosti slobodnih
radikala i gasi upalu. Umiruje preoptereeni simpatilcus. Smatra
mo da je uzemljivanje moda najjednostavniji mogui nain sni
avanja krvnog tlaka. To radite u snu bez tablete, bez iega.
Dvije prie koje slijede pokazuju te mogunosti.
* Lower Your Blood Pressure in Eight Weeks
180
Uzemljivanje
Dean W. Levin, pedeset i etiri godine, Redondo Beach, Ka
lifornija, marketinki strateg: Tamo negdje 2000. mom ocu je
dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Naalost, u posljednjih ne
koliko godina stanje mu se brzo pogoravalo pa je 2008. poeo
primati palijativnu skrb.
Lijenici koriste skalu od 0 do 30 za odreivanje stupnja kogni-
cije kod pacijenata. Moj je otac prije sedam godina bio na stupnju
20 ili 21. Sada, u dobi od osamdeset i osam godina, nalazi se ot
prilike na fazini 10. Potrebna mu je stalna skrb, ukljuujui i hra
njenje. Uglavnom je nepokretan. Potrebno gaje podizati s kreveta
i posjedati u invalidska kolica. Ve najmanje godinu dana uope
ne vjeba i ima samo vrlo ograniene trenutke svjesnosti/ svijesti.
Vrlo su rijetki trenuci kada je prisutan u sadanjosti.
Lijenici iz hospicija obilaze ga svaki mjesec i prate njegovo
ope zdravstveno stanje. U posljednjih nekoliko godina propisali
su mu samo dva lijeka - jedan za Alzheimerovu bolest, a drugi za
regulaciju krvnog tlaka. Prije toga ve je godinama uzimao lijeko
ve protiv hipertenzije.
Krajem 2008. stavio sam mu uzemljenu plahtu na krevet i sve
od tada spava uzemljen. Nekih est mjeseci nakon toga lijenici
su primijetili da mu se krvni tlak vratio u normalu. Nije im bilo
jasno kako je to mogue kod osobe koja nije pokretna. Moj otac
nije mogao ni hodati ni govoriti. Skinuli su ga stoga s terapije za
sniavanje krvnog tlaka.
Dogodilo se jo neto neobino. Nije mu se pojavila nijedna
dekubitalna rana unato tome to je spavao gotovo 85 posto vre
mena. To je krajnje neobino za nekoga tko je u cijelosti prikovan
za krevet. Dekubitalne rane javljaju se kad se ne kreete i kada je
cirkulacija ograniena. Ni prije nije imao dekubitus, ali u ranijoj
fazi bolesti jo se kretao ili su ga razgibavali. Budui da je zadnjim
fazama ove bolesti svojstveno radikalno opadanje funkcionalno
sti, lijenici su se iznenadili da se nije pojavio dekubitus.
Jim Schmedding, ezdeset i tri godine, Solana Beach, Kalifor
nija, trgovac nekretninama: Uzemljen sam poeo spavati poet
kom 2008., u vrijeme kada sam imao brojne zdravstvene proble
me, a meu njima je bio i visok krvni tlak. Tlak mi je znao porasti
i do 160/ 90, a znalo se dogoditi i da mi se sistoliki tlak (gornja
vrijednost) popne do 185 i 190. Lijenici su mi propisali brdo lije
kova kako bi snizili tlak na razinu koju mogu lijeiti.
Uz to sam uzimao Coumadin protiv nepravilnih otkucaja srca
koji su mi se s godinama pojavili. Ponekad bi brzo kucalo, a onda
bih, s vremena na vrijeme, osjetio kako zastaje na pet ili vie se
kundi. Razumije se, ovjeka to dosta zabrine. Kada se to dogodi
zavrti vam se u glavi ili se onesvijestite. Bilo je trenutaka kada sam
morao zaustaviti automobil kraj ceste. Da bi sprijeili takve situa
cije lijenici su mi ugradili elektrostimulator srca.
Poslije prvih mjesec dana uzemljivanja potreba za Coumadi-
nom uvelike se promijenila, do mjere da mi je doza prepolovlje
na. Lijenici su me ostavili na toj dozi radi prevencije modanog
udara.
ak i s elektrostimulatorom i dalje sam imao epizode nepravil
nog sranog ritma, otprilike jednom tjedno. Nakon to sam poeo
s uzemljivanjem one su se prorijedile na moda jednom u tri mje
seca. Mislim da uzemljivanje djeluje na itav moj kardiovaskular
ni sustav. Oputeniji sam. Nema vie toliko napetosti.
I krvni tlak mi se popravio nakon uzemljivanja. Spustio se na
otprilike 140/ 80. Onda sam otiao na dijetu i poeo mravjeti. Moj
problem s krvnim tlakom velikim je dijelom povezan s teinom.
Oduvijek sam imao viak kilograma. Kada sam bio mlai bio sam
profesionalni nogometa. Kad sam prestao igrati jako sam se ude
bljao. Teina mi je skoila sa 120 kilograma, dok sam se bavio no
gometom, na 154. kile. Mnogo sam puta pokuavao smraviti, ali
nije bilo lako. Borio sam se sa stresom u ivotu i kilogrami su se
jednostavno malo pomalo gomilali, usprkos svim mojim nastoja
njima. U mojoj novoj dijeti naglasak je na vou i povru uz malo
bjelanevina, to mi je pomoglo da polako ali sigurno smravim.
Sada imam oko 111 kilograma. Krvni tlak mi je 120/ 70. Znaaj
no sam smanjio doze lijekova za krvni tlak. Otkad se uzemljujem
oputeniji sam i mirniji nego ikada prije. To mi je puno pomoglo,
izmeu ostaloga - vjerujem - i da smravim. Moje tijelo reagira
drukije.
182 Uzemljivanje
Godinama imam anemiju. Vrijednosti koliine hemoglobina
uvijek su mi prilino niske. Nakon uzemljivanja koliina crvenih
krvnih zrnaca jo uvijek mi je niska, ali lijenici su iznenaeni
njihovom veliinom. Moja crvena krvna zrnca otprilike su dvaput
vea od prosjeka. Lijenici smatraju da je to velika rijetkost i kau
mi da na taj nain bolje preraujem kisik i apsorbiram hranjive
tvari, kao da su mi vrijednosti koliine hemoglobina vie. ini se
tako da mi krvna zrnca bolje funkcioniraju.
Isti lijenici lijee me ve trideset godina i nikada nisu bili pre
vie optimistini to se tie mojih izgleda. Za njih sam sada dosad
nevien sluaj. Za mene ne postoji protokol. Ne znaju kako sve to
objasniti. Promjene u mojoj krvnoj slici posve su ih zbunile. Re
kao sam im da je jedina promjena u mom ivotu uzemljeno spa
vanje. Podijelio sam s njima neke informacije o tome, na to su mi
odgovorili: to god da radi, samo nastavi, jako dobro djeluje.
Jo jedan zdravstveni problem s kojim se dugo borim je limfom.
Imam ga trideset godina. Prije uzemljivanja bio sam na kemote-
rapiji, a ubrzo nakon toga i na transplantaciji kotane sri. Nakon
toga sam proveo mnogo vremena oporavljajui se i spavajui na
uzemljenim plahtama. Krvni nalazi izgledali su dobro. Lijenici
su bili doista iznenaeni to sam na sve tako dobro reagirao.
Napomena: Uzemljivanje ne djeluje na elektrostimulator srca
nimalo drukije od obinog stajanja bosih nogu na zemlji.
UZEMLJIVANJE - PRIRODNI RAZRJEIVA KRVI?
U jesen 2008. pozvao sam skupinu svojih kolega u svoj dom u
Connecticutu da sudjeluju u neobinom eksperimentu. Bilo nas je
dvanaest. Skupinu su inili kliniki lijenici, doktori medicine za
posleni u zdravstvu, medicinske sestre, odvjetnik, dva umjetnika,
osobni trener i Clint Ober.
U eksperimentu je uzeta kap krvi prije i poslije etrdeset mi
nuta uzemljenja putem elektrodnih flastera koja je potom proma
trana pod darkfield mikroskopom. Takvi mikroskopi, koje koriste
mnogi lijenici, osobito u alternativnoj medicini, skreu svjetlost
kroz optiki sustav na nain da se detalji vide svijetli na tamnoj
Uzemljivanje i srce: kako to vidi Steve Sinatra
183
pozadini. Ta tehnika omoguuje promatranje stanine dinamike
,,uivo i svojstava krvi koja se u obinim pretragama u pravilu ne
analiziraju.
Slike su okirale i mene i moje goste. Slike nakon uzemljivanja
pokazale su da se krv ljudi dramatino mijenja ubrzo nakon stu
panja osobe u kontakt sa Zemljom. Bilo je znatno manje formacija
crvenih krvnih zrnaca koje se povezuju s njihovom aglutinacijom
i stvaranjem ugruaka. Krv se inila rjeom.
Slika 11-1. Rep r o d u kci j e p o kazu j u darkfield sn i m ke kr vi tr iju p r i su t n i h u
d o m u dr. Si natr e n e p o sr e d n o pri je i p o sl i je e t r d eset min u t a u zem l je n ja.
Sl i ke pri je u zem l jen j a su na li jevo j strani, a p o sl i je na d esno j. J asn o se vid i
izr azi t o r azr je i van je i r azd vajan j e kr vn i h st anica.
184 Uzemljivanje
U ovom mom neformalnom kunom eksperimentu svi su su
dionici, osim jedne osobe, imali razliitu razinu crvene keapa-
ste krvi prije uzemljenja. Jedina iznimka, osoba s najboljom krvi
od svih prisutnih, i prije i nakon uzemljivanja, bio je Clint Ober
- ovjek koji se i danju i nou ve godinama redovito uzemljuje!
Dobiveni rezultati su nam pokazali da bi osobe sa sranim
oboljenjima i upaljenom gustom krvi (koja je tipina za kardiova
skularne bolesti i dijabetes) mogle imati ogromne koristi za zdrav
lje od redovitog uzemljivanja. Sa kardiolokog gledita, uspijete li
razrijediti tipinu krv nalik keapu, kakvu imaju srani bolesnici i
dijabetiari, tako da dobijete krv konzistencije vina, kao to je po
kazao na jednostavni eksperiment, na taj nain otklanjate ogro
man rizini faktor za srani i modani udar.
Krv nije voda stara je izreka kojom naglaavamo vanost
obiteljskih veza. Meutim, kad je zdravlje u pitanju, gusta krv
nije neto za poeljeti. Uzemljivanje bi mogao biti prirodan nain
razrjeivanja krv. Kardiolozi za gustou krvi koriste termin vi-
skoznost. Viskoznost krvi, element koji se esto previa u krvnim
pretragama, postala je jedan od glavnih markera za utvrivanje
rizika za arterijsku bolest. to vam je krv gua, to sporije tee
vaim krvotokom i donosi kisik i vitalne hranjive tvari do vaih
stanica, poveavajui tako rizik od stvaranja ugruaka. Couma
din je uobiajen lijek za razrjeivanje krvi i pomo u sprjeavanju
stvaranja krvnih ugruaka.
Napomena: Zbog utjecaja koji uzemljivanje ima na viskoznost
krvi osobe koje uzimaju Coumadin najprije bi trebale konzultirati
lijenika prije uzemljivanja. Iako za to nemamo dokaz, mogue
je da bi kombinacija uzemljivanja i Coumadina mogla pretjerano
razrijediti krv. Zbog toga bi se srani bolesnici koji uzimaju Cou
madin trebali uzemljivati samo uz znanje i doputenje svojih lije
nika. S uzemljivanjem bi i u sluaju dobivanja doputenja trebalo
poeti minimalno, moda samo u obliku bosonoge etnje parkom
ili sat-dva kontakta s nekim kunim priborom za uzemljivanje
dok se gleda televizija. Pacijenti bi ee trebali odlaziti na kon
trole krvi kako bi znali moe li im se u odreenom trenutku zbog
uzemljivanja doza lijekova bez posljedica smanjiti. Uzemljivanje
se polako moe produavati, a ako ne postoji nikakav rizik osobe
bi trebale razmotriti uzemljeno spavanje. Sve pacijente koji uzi
maju Coumadin molim da posluaju ove savjete i budu oprezni.
Jo fascinantnih dokaza
Neformalni eksperiment u mojem domu bio je inspiracija za stu
diju 2009. kojom se eljelo dodatno istraiti moe li uzemljiva
nje uistinu utjecati na aglutinaciju crvenih krvnih zrnaca, kao to
smo vidjeli na darfield snimkama. Mene je posebno zanimalo jesu
li rezultati reproducibilni tj. ponovljivi. S tim sam ciljem osmislio
studiju zajedno s dr. Gaetanom Chevalierom, elektrofiziologom iz
Kalifornije koji je sudjelovao i u drugim istraivanjima uzemljiva
nja. Osmislili smo eksperiment za mjerenje ne samo aglutinacije
krvi nego i neega to se zove zeta potencijal. Vjerojatno nikada
niste uli za zeta potencijal. Veina ljudi, naime, nije. Rije je o
stupnju negativnog naboja na povrini crvene krvne stanice.
Za sudionike studije odabrali smo deset zdravih osoba od kojih
nitko nije uzimao nikakve lijekove. Dolazili su pojedinano u jed
nu junokalifornijsku kliniku i sjedili udobno u stolici, uzemljeni
na dva sata. Uzemljeni elektrodni flasteri stavljeni su im na stopa
la i ruke, ba kao i u prethodnim studijama. Uzorci krvi uzeti su
im prije i nakon dva sata neprekidnog uzemljenja.
Po izvrenoj analizi krvi ostali smo nemalo iznenaeni. Oe
kivali smo sitno poboljanje zeta potencijala, moda za nekih 30
posto. Umjesto toga, dobili smo poboljanje od u prosjeku 270
posto!
to vam to govori? Rezultati su rjeita naznaka da je posrijedi
prirodno rjeenje za razrjeivanje krvi, opcija koja je iznimno za
nimljiva ne samo kardiolozima poput mene, nego i svim lijenici
ma kojima je vaan odnos viskoznosti krvi i upale.
Prema znanstvenoj literaturi o ovom predmetu, zdravi raspon
zeta potencijala je izmeu -9.3 milivolta (mV) i -15 mV, pri emu
je prosjek -12.5 mV. U naem eksperimentu dva sata uzemljenja
poboljala su prosjeni zeta potencijal desetoro sudionika od vrlo
niskih -5.2 mV prije uzemljivanja na zdravih -14.26 mV. Moje je
miljenje da je krv s niskim zeta potencijalom ee gusta, tee
oteano i podlona je veem riziku od aglutinacije i nastanka
ugruaka. Za razliku od nje, vii zeta potencijal podrazumijeva
186 Uzemljivanje
vii negativni naboj estica u krvi kao to su crvena krvna zrnca.
To znai da jedna drugu bolje odbijaju, stvarajui vie slobodnog
prostora meu sobom i omoguujui bolji protok. Krvne ile su
poput autocesta. elite da promet tee glatko i nesmetano, ne e
lite prometne epove.
Neovisno o dobivenim brojkama, na je dojam da uzemlji
vanje, po svemu sudei, velikom brzinom mijenja i normalizira
krvni napon, poboljavajui zeta potencijal i viskoznost. Tehni
ki govorei! izloili smo malu koliinu krvi elektrinom polju i
pomou darkfield. mikroskopa promatrali koliko se crvena krvna
zrnca gibaju u odreenom vremenskom periodu. To smo radili
prije i poslije dva sata uzemljenja. U krvi uzetoj prije uzemljenja
crvena krvna zrnca jedva da su se kretala. Nakon uzemljenja kre
tala su se brzo. Povrh toga, snimke stanja prije uzemljenja pokaza
le su znatno vie ugruaka od crvenih krvnih zrnaca nego snimke
poslije uzemljenja.
Rezultati su kod sudionika pokazali bolju cirkulaciju, protok
krvi i viskoznost - rjeu i pokretniju krv. To je neto to svaki
kardiolog prieljkuje.
Istraivanje zeta potencijala je ogranieno, ali meni se ini da
u ovakvom konceptu taj potencijal slui kao novi zlatni standard
utvrivanja upale u krvi i precizan orijentir za mjerenje opeg
zdravstvenog stanja osobe. Taj koncept mije donedavno bio nepo
znat. Kardiolozi su velikim dijelom neupoznati s bioelektrinom
prirodom krvi. Stoga se kao znanstvenici moramo potruditi i na
praviti detaljnu studiju. U ovom trenutku ne moemo rei mnogo
vie, ali implikacije su iznimno obeavajue i svakako jame do
datna istraivanja. Planiramo opirniju studiju kako bismo potvr
dili preliminarna otkria.
Kao to mi je rekao dr. Chevalier, ako uzemljivanje utjee na
krv na nain kao to smo vidjeli u svom pilotskom istraivanju,
to znai da utjee na metabolizam cijelog tijela na staninoj ra
zini. Time se dodatno potkrjepljuje naa hipoteza da ljudi koji se
uzemljuju imaju razliitu fiziologiju od ljudi koji su neuzemljeni.
Nakon dodatnih istraivanja moda se ispostavi da moramo mije
njati postojee udbenike iz fiziologije!
MOJA POANTA
U ovih nekoliko desetljea svoje medicinske prakse imao sam pri
like iz prve ruke svjedoiti kako irenje opcija lijeenja u integra
tivni pristup - koji obuhvaa kombinacije konvencionalne i alter
nativne medicine - dramatino poboljava zdravstveno stanje pa
cijenata. Lijekovi i kirurki zahvati esto spaavaju ivote u akut
nim situacijama. Isto tako, upotreba kljunih dodataka prehrani i
tehnika uma i tijela mogu imati snaan utjecaj na zatajivanje srca i
kardijalnu funkciju. Po meni, nije nikakva mudrost uzeti najbolje
iz oba podruja. Ve vie od dvadeset godina redovito propisu
jem suplemente kao to je, na primjer, CoQ10. Veinom sam zbog
toga od svojih kolega kardiologa dobivao prijekorne komentare.
Njihovo je miljenje da to nije prihvaeni nain rada u kardiolo
giji. Odgovarao bih im da su mnogi moji pacijenti jo uvijek ivi i
da se odlino osjeaju upravo zato to tako postupam.
Na isti nain sada gledam i na uzemljivanje, jednostavan i si
guran lijek koji oito iznenaujue uspjeno lijei veinu naih
bolesti. To je moda najprirodniji lijek koji moemo propisati pa
cijentima - savreno prirodan dodatak svakoj klinikoj strategiji.
Meni je posve normalno pacijentu savjetovati da hoda bosih nogu
i/ ili da spava uzemljen. I sam to radim. Gotovo daje smijeno to
nam se usred naih nastojanja za iznalaenjem skupih visokoteh-
nolokih rjeenja nudi svima dostupno niskotehnoloko rjeenje,
ni manje ni vie nego na zemlji po kojoj hodamo. Jednostavno se
poveite s njom, na ovaj ili onaj nain, i lijeite se.
Elektromedicina i primjena iscjeljujue energije zanimaju me
ve cijeli niz godina. Imam osjeaj da je to budunost medicine.
Nije li stoga prikladno da nam - svojim stanovnicima - upravo
na planet moe ponuditi onu temeljnu iscjeljiteljsku vibraciju?
Kakav li je to samo dar!
DVANAESTO POGLAVLJE
enska veza:
uzemljivanje i ene
I
zgleda da ene to razumiju.
ini se da one intuitivno i neposredno reagiraju na boso
nogu vezu sa Zemljom i na njezine iscjeljiteljske moi i energiju.
To ni u kom pogledu nije kritika mukog uma, nego jednostavno
zapaanje utemeljeno na godinama demonstriranja i objanjava
nja koncepta uzemljenja tisuama ljudi.
Povei se sa Zemljom i izlijei se! - tako je prije nekoliko go
dina jedna skupina ena jednoglasno opisala uzemljivanje.
ini se da ene vole odbaciti cipele za radnim stolom ili kod
kue, to ete rijetko vidjeti kod mukaraca. Nije to toliko do toga
da su cipele neudobne nego vie praiskonska i harmonina veza sa
Zemljom koju ene mogue osjeaju dublje od mukaraca.
ene su po prirodi skrbnice. Clint Ober primijetio je da nakon
to vide pozitivne uinke uzemljivanja ene to ele podijeliti sa
svima u svojoj obitelji i krugu prijatelja. Mukarci pak u naelu
ele znati kako to funkcionira.
Tu je takoer i faktor izgleda. Jedna ena oboljela od multi-
ple skleroze koja je sudjelovala u jednodnevnoj studiji posveenoj
uzemljivanju otila je u toalet na kraju dana i sva uzbuena doju
rila u centar za testiranje. Izgledam drukije!" - rekla je. Kao to
sam neko davno izgledala!" I druge su ene komentirale na isti
nain, ak i poslije svega pola sata uzemljivanja. Nakon odree
189
190 Uzemljivanje
nog perioda uzemljenog spavanja ene esto govore da se osjeaju
i izgledaju bolje. Kau da im je koa blistavija, da im oi vie sjaje
i da su vitalnije. Utjecaj na osjeaje i izgled vjerojatno je posljedi
ca vie toga: eliminacije manjka elektrona, manje stresa i boli te
vie prirodnijeg i uravnoteenijeg funkcioniranja tijela. Povratne
informacije daju naslutiti da ti imbenici pomau normalizirati
brojne zdravstvene probleme i da bi ak mogli biti od pomoi u
borbi protiv debljine.
Uzemljivanje moe pomoi i kad su kilogrami u pitanju tako
to vas ini oputenijima i normalizira vau razinu kortizola (hor
mona stresa). Ljudima pod stresom teko je paziti na zdravu pre
hranu. esto jedu nekvalitetnu hranu kako bi zadovoljili emocio
nalnu potrebu ili zbog nedostatka vremena za pripremu zdravog
obroka.
Tijelo proizvodi prekomjerne koliine kortizola kada se nalazi
pod fizikim i psiholokim stresom. Taj hormon ubrzava meta
bolizam masti i ugljikohidrata radi brze energije. Previe stresa i
kortizola u organizmu moe pojaati apetit i, kako pokazuju neke
studije, potaknuti debljanje. Povrh toga, stres i kortizol mogu
poticati nakupljanje masti oko sredinjeg dijela tijela. To izrazito
nezdravo i estetski neprivlano nakupljanje poznato je kao abdo-
minalni adipozitet. Problem koji sa sobom nosi ovaj oblik trbune
masnoe jest taj to proizvodi upalne kemikalije i glavni je ele
ment metabolikog sindroma koji dovodi do kardiovaskularne
bolesti i dijabetesa. Do sada jo nismo posebno istraili uinak
uzemljivanja na kilograme, ali dosta je ljudi spomenulo da im je
uz njega lake smraviti i zadrati eljenu teinu.
Hormoni su sredinja - esto zbunjujua - problematika ena
tijekom veeg dijela njihova ivota. Dosad nije napravljeno istra
ivanje o povezanosti izmeu hormona i uzemljivanja osim vane
studije o kortizolu o kojoj smo pisali u etvrtom poglavlju. Pozna
to je da hormoni djeluju usklaeno jedni s drugima, iako smo jo
daleko od razumijevanja svih njihovih kompleksnih interakcija.
esto se dogaa da kada tijelo prestane proizvoditi jedan hormon
to utjee na druge, neto poput domino-efekta. Kortizol je bliski
steroidni srodnik progesterona, a neto mu je dalji srodnik estro-
gen. Tu se, dakle, moda skriva neki utjecaj koji jo nije izmje
enska veza: uzemljivanje i ene 191
ren. Meutim, dogaa se neto pozitivno. Dobili smo povratne
informacije od mnogih ena koje su navele ublaavanje iscrplju-
juih simptoma PMS-a i menopauze, ponekad ak u vrlo kratkom
roku.
TO KAU ONE
U originalnoj studiji o kortizolu objavljenoj 2004. sudionici su da
vali komentare o svojim zdravstvenim problemima prije i nakon
osam tjedana uzemljenog spavanja. Donosimo saetak povratnih
informacija koje je dalo pet sudionica studije. Iz njihovih odgo
vora razvidne su mogunosti koje nudi uzemljivanje, i to nakon
kratkog vremena. Imajte na umu da je svaka osoba drukija i da e
vjerojatno odgovoriti drukije od drugih. Meutim, ove povratne
informacije prilino su podudarne s mnogim drugim zapaanji
ma do kojih se tijekom godina dolo.
Sudionica br. 1, pedeset i tri godine, u menopauzi
P robl emi pri j e studije
Ne moe zaspati.
Posljednje tri godine budi se dva do tri puta nou.
Grevi u miiima nogu.
Kronina bol u miiima po cijelom tijelu.
Naleti vruine.
P ovratne i nformaci j e po zavretku studije
Zaspim bre i lake.
Bol u vratu je popustila."
Grevi u nogama i stopalima su oslabili."
Bolovi u rukama i donjem dijelu lea nestali su ve do kra
ja prvog tjedna."
Problem s poremeajem temporomandibularnog zgloba
znaajno se popravio."
Manje naleta vruine."
192
Uzemljivanje
Sudionica br. 2, dvadeset i etiri godine
Problemi sa spavanjem traju sedamnaest godina; treba joj
dugo da zaspi; budi se nakon nekoliko sati sna i ne moe
ponovno zaspati; budi se iscrpljena.
Dnevne glavobolje.
Migrene tjedan dana uoi menstruacije.
Menstrualni grevi, promjene raspoloenja, nadutost, irita-
bilnost, depresija, debljanje.
Probava; nadutost, munina, dijareja, flatus, konstipacija.
Povratne i nformaci j e po zavretku studije
Tree noi bre sam zaspala i spavala sam bez prekida ci
jelu no.
Nakon buenja mogu ponovno zaspati u roku od nekoliko
minuta, nema vie nonih mora.
Budim se svjea, a ne premorena.
Nemam vie dnevne glavobolje.'1
Blai PMS, ukljuujui elju za odreenom hranom, nadu
tost i depresiju.11
Bolja probava s manje nadutosti, konstipacije i munine.11
Sudionica br. 3, pedeset i dvije godine, u menopauzi
Probl emi pr i j e studije
Plitak san.
Budi se s osjeajem napetosti nekoliko puta tijekom noi.
Budi se umorna ujutro; cijelog dana osjea umor.
Sporadina bol u lijevom kuku nekoliko godina.
Alergije (na hranu i alergene koji se prenose zrakom) od
trinaeste godine ivota.
Probava: flatus.
Odmorenija sam i osjeam da mi treba sat vremena manje
sna nou."
Kvalitetnije se oputam."
Vie ne osjeam nikakve bolove u lijevom kuku.
Prvih nekoliko dana osjeala sam trnce i vruinu u zonama
prijanjih fizikih ozljeda, slino akupunkturi. Nakon otpri
like tri dana ti neodreeni osjeaji su popustili.*1
Alergije su se definitivno smanjile."
Bolja probava."
Primijetila sam da sam prestala stiskati eljust nou."
Sudionica je izjavila da je njezin suprug, koji u studiji nije
sudjelovao, ali koji je spavao uzemljen pored nje, poeo
spavati manje sati, ali ima vie energije i prestao je hrkati".
Sudionica br. 4, etrdeset i dvije godine
Ne moe zaspati; plitak i nemiran san.
Budi se umorna; teko se budi iz drijemea.
Ima fibromijalgiju od automobilske nesree 1992.; jaki bolo
vi u zglobovima ruku, nogu, glenjevima.
Uznemireni gastrointestinalni sustav; flatus.
Opa kvaliteta sna mi se poboljala; ne odmah, ali postu
pno."
San mi je mnogo dublji."
Mnogo manje sam umorna zbog smanjenja bolova."
Moja fibromijalgija osjetno se poboljala zbog smanjene
boli i umora; bol u zglobovima je nestala, samo povremeno
imam bolove u lijevoj ruci."
Osjeam se mnogo bolje, uope nisam bila bolesna."
194 Uzemljivanje
Sudionica br. 5, etrdeset i etiri godine
Problemi sa spavanjem; budi se dva do tri puta svake noi
uz fizike potekoe.
Utrnuli prsti na lijevoj ruci posljednja etiri mjeseca; sin
drom karpalnog tunela.
Jaki grevi, preosjetljivost grudi, promjene raspoloenja, de-
bljanje, bolne i obilne menstruacije i fibroidi maternice niz
godina.
Naleti vruine nou (ili nono znojenje).
Brojni prethodni napadi panike.
Postupno mi se poboljava san.
Dvije epizode buenja izmeu 4.30 i 5.30 ujutro s osjea
jem tjeskobe koji popusti rano popodne.
Manje utrnulosti u ruci i prstima, osobito nou; nou ne
trebam nositi protezu.1'
Menstruacije slabije; grevi ne vie tako jaki.
Osjeam se bolje, i fiziki i emocionalno."
DVIJE PRIE O UBLAAVANJU MENSTRUALNIH I
MENOPAUZALNIH TEGOBA
Amanda Ward, trideset godina, Encinitas, Kalifornija, dokto
rica naturopatske medicine: Poela sam se uzemljivati i rezulta
ti su bili fenomenalni. San mije bio dublji. Kad bih bila iscrpljena
zamotala bih se u uzemljenu plahtu i brzo se oporavila. Meutim,
najvei uinak uzemljenje je imalo na moje menstrualne proble
me. Imala sam grozan PMS s jakim menstruacijama i tekim gr
evima i bolovima. to god da sam pokuala nije bilo od velike
pomoi, iako mi je kao zdravstvenom djelatniku mnogo toga na
dohvat ruke. Ponekad bi situacija bila toliko teka da sam morala
ostajati kod kue.
enska veza: uzemljivanje i ene
195
Nakon otprilike dva mjeseca uzemljivanja poela sam primje
ivati poboljanje. Nakon toga svaki mjesec moje su menstruacije
bivale neto lake. Za otprilike godinu dana menstrualne tegobe
potpuno su nestale. Danas se zna dogoditi da sam malo razdralji
va, ali svi fiziki simptomi su nestali.
Kada sam poela opaati poboljanja u vlastitom ivotu poela
sam preporuivati uzemljivanje pacijentima. U svojim tretmani
ma zdravstvenih potekoa kod ena u velikoj se mjeri oslanjam
na balansiranje hormona i prehranu. Koristim irok spektar me
toda, tako daje teko tono rei koji tretman najvie pomae. Me
utim, pacijenti mi govore da se osjeaju uravnoteenije kada ih
se uzemljuje nego kada su na drugim programima. Moj kliniki
dojam je da ene koje kombiniraju uzemljivanje s bioidentinim
hormonima definitivno postiu najbolje rezultate. Tu je na dje
lu puno sinergije. Hormonalni disbalansi toliko su dominantni,
a uzemljivanje je, ini se, tako jednostavan i moan nain da se ti
disbalansi dovedu u red.
Posebno dobre rezultate vidjela sam u sluajevima perimeno-
pauze i menopauze: dolazi do ublaavanja simptoma kao to su
naleti vruine, nono znojenje, nesanica i razdraljivost.
Neke majke su mi ispriale da koriste plahte za uzemljivanje
i da su na taj nain pomogle svojoj djeci da se bre oporave od
simptoma prehlade i gripe. Takve povratne informacije dobila
sam ak i od ena ija djeca imaju slabiji imunitet i esto obolije
vaju. Te majke uzimaju plahtu za uzemljivanje koju i same koriste
i u nju umotaju djecu dok gledaju TV. ula sam da ako djeca spa
vaju uzemljena, san im je mnogo bolji.
Dale Teplitz, pedeset i pet godina, San Diego, Kalifornija,
znanstvenica na polju istraivanja zdravlja: Sve od prve men
struacije u dobi od trinaest godina pa do etrdeset i pete godine
ivota redovito su me muili jak PMS i menstrualni simptomi.
U tjednu prije svake menstruacije postupno bi mi se pojaavalo
zadravanje vode, elja za hranom, glavobolje i dobivanje na te
ini. Bila sam razdraljiva. Koa me svrbjela i izazivala neugodan
196 Uzemljivanje
osjeaj. Tijelo me boljelo, ak i na dodir. Nekoliko noi prije svake
menstruacije nisam mogla spavati. Tijekom godina uzimala sam
diuretike protiv zadravanja vode i tablete za spavanje tijekom tih
groznih noi.
PMS se odraavao i na moju osobnost i veze. Imala sam emoci
onalne uspone i padove, tjeskobu, esto sam bila deprimirana. Od
lijekova me obuzimalo emocionalno tupilo.
Kad bi mi menstruacija zapoela, simptomi PMS-a bi nestali i
zamijenili ih jaki grevi i obilno krvarenje. Zbog bolova i premo-
renosti esto nisam bila u stanju raditi. ivjela sam na protuupal-
nim lijekovima koji su mi remetili probavu.
U dobi od etrdeset i pet godina poela sam spavati uzemlje
na. Mjesec dana kasnije svi simptomi PMS-a su nestali: grevi,
umor, nadutost, razdraljivost, elja za hranom, nesanica, glavo
bolje, debljanje i depresija. Bila sam zapanjena. Nakon trideset i
dvije godine jednostavno su nestali! Mogla sam se rijeiti tableta
za spavanje, diuretika, protuupalnih i drugih lijekova. Simptoma
vie nije bilo i osjeala sam se kao nova.
Dvije godine kasnije ula sam u menopauzu, otprilike u istoj
dobi kao i moja majka. Bila sam pomalo zabrinuta to me oekuje
jer sam ula strane prie drugih ena. inilo se da onima s puno
problema s PMS-om menopauza najtee pada.
Na svoje iznenaenje, u menopauzu sam ula bez potekoa.
Postupno su mi se smanjivali uestalost i trajanje menstruacija sve
dok naposljetku nisu potpuno prestale. Nisam imala nesanicu ili
nalete vruine (osim blagih i kratkotrajnih vruina, za koje sam
smatrala da su povezane s odreenom hranom ili crnim vinom),
kao ni hormonima potaknute promjene raspoloenja to su spo
minjale sve moje prijateljice. Neke od njih imaju simptome meno
pauze ve vie od deset godina, dobrano u ezdesetima.
Ono to me takoer fascinira je to to mi je u ranim etrdeseti
ma dijagnosticirana osteopenija, bolest koju karakterizira gustoa
kostiju manja od normalne i koja moe dovesti do osteoporoze.
Nekoliko godina zaredom odlazila sam na snimanje dualnom
rendgenskom apsorpciometrijom, takozvano DEXA snimanje,
koje je pokazalo smanjenu gustou kostiju u bedrima i glenje
vima. Kada su me ponovno testirali u dobi od etrdeset i osam
godina, nakon to sam tri godine spavala uzemljena, osteopenije
nije bilo. Testirana sam i s pedeset i dvije, no i dalje je nije bilo!
Gustoa kostiju mi je izvrsna.
Uvjerena sam da mi je uzemljivanje pomoglo sa simptomima
PMS-a, grevima i menopauzom. Sumnjam da domorotkinje koje
ive u direktnom kontaktu sa Zemljom mue simptomi hormo-
nalnog disbalansa. Ne mogu ni zamisliti koliko bi mi ivot bio
kvalitetniji da sam za uzemljivanje znala trideset godina ranije, ali
tada nitko za njega nije znao. Stoga se smatram sretnom to sam
uope za to ula. Mogla sam nastaviti patiti mnogo due.
VRATILO MI SE ZDRAVLJE"
Dr. Elizabeth Hughes, pedeset i tri godine, Palm Springs, Ka
lifornija, biva izvrna direktorica poduzea: Kada sam imala
dvadeset i jednu godinu javili su mi se groznica, grlobolja, bolovi
u miiima, glavobolje, natekle lijezde i premorenost. Moj je li
jenik mislio da imam mononukleozu, virusno stanje koje esto
pogaa mlae odrasle osobe. Puno sam vremena provela u kreve
tu, otprilike dvadeset i pet narednih godina bila neupotrebljiva, s
ovom ili onom varijacijom neke bolesti. inilo mi se da moji lije
nici koriste razliite nazive za moje simptome, ovisno o tome koja
je zagonetna bolest u to vrijeme bila u modi: na primjer, kronini
umor, Epstein-Barrov virus, fibromijalgija, Ramsay Hunt sindrom.
Jedan je lijenik mislio da imam multiplu sklerozu. Netono!
Bila sam zarobljena u sustavu u kojem lijenici imaju doista
dobre namjere, ali nude ograniena objanjenja o tome kako si
se razboljela i malen broj metoda da te izlijee. Nekoliko doktora
reklo mi je da je sve u mojoj glavi, ponudivi mi antidepresive i
psihoterapiju. Tim od est staista analizirao je moj sluaj uz izja
vu da ne znaju u emu je problem, iako su moji simptomi oiti.
Od tolikih kemikalija bilo mi je zlo. Dugo vremena nisam mo
gla zakoraiti u frizerski salon ili robnu kuu. Novi sintetiki ma
terijali, sagovi, isputanje plinova iz otapala i volatilne komponen
te predstavljale su mi problem.
198
Uzemljivanje
inila sam sve to sam mogla da ozdravim. Kada konvencio
nalne metode lijeenja nisu dale rezultata pokuala sam s alterna
tivnima. Pila sam pola litre soka od penine trave dnevno da se
detoksificiram. Jela sam strogo organsku, nekuhanu hranu. Dala
sam izvaditi sve amalgamske plombe kako bih se rijeila ive u
tijelu. To bi mi donijelo privremeno poboljanje, ali nita trajno i
konkretno.
Usprkos tim zdravstvenim problemima uspjela sam napraviti
doktorat iz psihologije i raditi na visokoj poziciji u korporativnom
svijetu. Kad bih se jako razboljela morala sam otii na bolovanje i
neko vrijeme biti odsutna.
Stalno sam traila odgovor, ali nisam ga nalazila. ak sam se
pridruila grupama podrke sa enama koje su imale sline pro
bleme. Stanje nekih od njih bilo je toliko loe i beznadno da su
neke poinile suicid.
Da mi sada netko vrati novac koji sam potroila na sve to, na
lijenike i iscjelitelje, bila bih bogataica. Jednom kad bi nastupilo
privremeno poboljanje nakon neke bolesti vraala bih se na po
sao da bih mogla zaraditi dovoljno za lijeenje sljedee epizode.
Godine 2005. zavrila sam na hitnoj s prodornom boli u uhu.
Lijenik je smatrao da mi se vjerojatno javlja Ramsay Hunt sin
drom, stanje koje izaziva jaku bol, paralizu lica, herpetine lezije,
gubitak okusa i vrtoglavicu. Uzrok je navodno isti onaj virus koji
uzrokuje herpes zoster. Dali su mi injekciju protiv boli i antide-
presive. Privremeno je pomoglo.
Uskoro nakon te epizode upoznala sam Clinta Obera i uzemljila
se. U roku od est mjeseci bila sam kao nova. Ostala sam osupnu
ta. okirana, to je ustvari bolja rije. Nije vie bilo bolova u tijelu.
Moji simptomi mononukleoze, kroninog umora, fibromijalgije
ili ega sve ne - nestali su. Uz to, nisam vie imala preosjetljive,
bolne grudi, to mi se uvijek dogaalo za vrijeme menstruacije.
Naleti vruine koje sam, ulaskom u menopauzu, poela sve ee
dobivati popustili su, a potom i nestali. Vratilo mi se moje zdrav
lje, i to bez ikakvih lijekova."
POVRATAK REDOVITOG CIKLUSA KOD ATLETIARKE
Brianna Anderson Gregg, dvadeset i tri godine, Springfield,
Oregon, trkaica na duge staze: Menstruacije su mi prije bile
vrlo neredovite. esto mi se znalo dogaati da je neki mjesec ne
dobijem.
Nakon to sam poela spavati uzemljena stanje mi se normali
ziralo i mislim da mi od tada menstruacija niti jednom nije izosta
la. To je sada vjerojatno oko dvije godine. Nikada zapravo o tome
nisam razmiljala, ali onda sam u jednom trenutku shvatila da su
redovite.
Svim djevojkama s kojima ve dugo trim i treniram znalo se
dogoditi da im s vremena na vrijeme mjesenice izostanu. Jedna
od njih nije dobila menstruaciju sve do nakon srednje kole, tako
da je na jedno vrijeme uzela pauzu od tranja.
POVRATAK PLESU NAKON PORODA I BOLOVA U KOLJENU
Olivia Biera, trideset godina, Los Angeles, Kalifornija, poslov
na konzultantica na polju umjetnosti iscjeljivanja: Ve sam
godinama profesionalno aktivna kao tradicionalna asteka plesa
ica te nastupam na festivalima i drevnim lokacijama. Rije je o
vrlo dinaminom plesu koji intenzivno upoljava donji dio tijela.
Nakon to sam 2005. rodila ker silno sam mu se eljela vratiti,
ali vie nisam imala onu istu gipkost i miiavost. Mislim da sam
pretjerala u nastojanju da se vratim na staro i pritom ozlijedila
koljeno, to je dovelo do kronine upale. Koljeno je bilo kao veliki
napuhani balon i jako je boljelo. Teko sam hodala uz stepenice.
Vonja automobila i noenje bebe dodatno su pogoravali stanje.
Uz to, nakon poroda i desni kuk mi je zadavao velike probleme.
Morala sam neto poduzeti. Masaa i druge terapije koje sam
iskuala nisu djelovale. Bilo mi se gotovo nemogue protegnuti. U
jednom trenutku 2007. dijelila su me dva tjedna od eksplorativne
operacije koljena. Tada sam zapoela spavati i raditi uzemljena.
Odmah sam primijetila da mogu prespavati bolove. Iz tjedna u
tjedan upala se smanjivala. Nakon otprilike est tjedana bila je 30
do 40 posto manja, i to bez tretiranja koljena ledom. Imala sam
200
toliko obaveza na poslu da kad bih dola kui svojoj kerkici jed
nostavno nisam imala vremena i energije hladiti koljeno ledom
kao to je trebalo. Vie nisam morala spavati s jastukom meu no
gama kako bih smanjila bol. Bol je jednostavno polako poputala.
Na dogovorenu operaciju nikad nisam otila.
Nakon otprilike godinu dana koljeno i kuk su mi bilo otprilike
90 posto normalni, pa sam se mogla vratiti plesu. Jo nekoliko
mjeseci nakon toga sve je bilo 100 posto kako treba.
Moda najvee iznenaenje je ono to se dogodilo s mojom
eljom za nikotinom. Koliko god tehnika za dobro zdravlje prak
ticirala, kao to su joga i dobra prehrana, nisam mogla suzbiti e
lju za nikotinom. Prije trudnoe puila sam trinaest godina i tada
sam prestala. Nije da sam puila puno, ali na kraju radnog dana
osjeala sam elju za cigaretama koja bi me izluivala. Popuila
bih jednu cigaretu, nakon nje moda jo jednu. Poslije est mjeseci
elja je nestala i od tada vie ne puim.
K tomu, definitivno sam se rijeila emocionalnog stresa. U to
vrijeme, kada sam zapoela s uzemljivanjem, puno mi se toga do
gaalo u ivotu. Odmah na poetku definitivno sam primijetila
osjeaj pomlaivanja i emocionalnog uzemljivanja". Bila sam
uzemljena fiziki, to me uzemljilo i emocionalno, pa ak i du
hovno, u smislu povezanosti sa Zemljom.
I moj obrazac spavanja se promijenio. Ubrzo sam primijetila
da spavam dublje. Opazila sam i neto vrlo zanimljivo kod svoje
keri. Ona bi prije uvijek zaspala u sklupanom, fetalnom polo
aju. Najee bi se valjala po krevetu dok ne bi pronala savreni
sklupani poloaj za spavanje. A onda, kad su joj bile dvije godine
i kada je poela spavati uzemljena, odmah bi zaspala kao klada - i
to ve prve noi. Bilo je to kao da ju je kakav magnet privukao na
plahte i spavala je potpuno oputeno. Ona funkcionira na razini
koja je daleko iznad njene dobne skupine, a ja sam sklona vjero
vati da je to u velikoj mjeri zbog uzemljenog spavanja. Sada su
joj etiri godine, a ima sjajnu koncentraciju i radi stvari koje rade
uenici drugog razreda.
U mom uredu koristimo uzemljene podne prostirke. U toj
prostoriji se nalaze raunala, printeri, telefoni i elektrina oprema
koji vjerojatno stvaraju puno elektromagnetskog zagaenja. Ja bih
Uzemljivanje
se ondje umarala, ali nakon to sam poela raditi uzemljena to
vie nije sluaj. Uzemljila sam itav ured. Iznimno se jako pove
ala produktivnost tako to su ljudi postali ivlji, energija im nije
iscrpljena raunalima, koncentrirano su pristupali poslu i uspje
no ga obavljali.
Postoji li veza izmeu uzemljivanja i trudnoe?
Russell VVhitten, etrdeset godina, Santa Barbara, Kalifornija,
kiropraktiar: P aci j e n t e sa m p o eo u ze m l j i vat i 2000. i o d ve l i k o g bro ja n ji h
d o b i va o sa m sj aj n e p o vr at n e i n f o r m aci j e . N e ko l i ci n a n j i h , m e u t i m , rekl a m i j e d a n i je
si gu r n a d j e l u j e li to ili ne. Po eo sa m sh vaat i d a vi e n e m aj u b o l o ve i d a zab o r a vl j a j u
da su ih pri je i m a l i , o si m kad a i m to ne bi h sp o m e n u o .
P acij e n t i su mi p u n o pu t a rekli da i m sn o vi p o st aju p u n o i vo p i sn i j i kad a p o n u
sp avat i u ze m l j e n i , a u n e ki m sl u a j e vi m a go t o vo p si h o d e l i n i .
M o d a i n a j f asci n an t n i j a p ri a o u ze m l j i va n j u ko jo j sa m i m ao pr i l i ke svj e d o i t i t i e
se m o j e su p r u ge J o e y. Nij e m o gl a zat r u d n j e t i t i j e k o m o sam go d i n a svo ga p r vo g b r aka.
I p r vi h e st go d i n a n ae veze n i je m o gl a zan i j e t i . S m e d i ci n sk o g gl e d i t a sve se i n i l o
n o r m a l n i m , ali j e d n o st a vn o se n i kad a n i je d o go d i l o . Go d i n e 2000. po el i sm o sp avat i
u ze m l j e n i i za m j e se c d an a o n a j e za t r u d n j e l a , po p rvi pu t , u d o b i o d t r i d e se t i p et
go d i n a .
M o je j e m i l j e n j e da j e j e d i n o o b j a n j e n j e za to m o gl o biti u ze m l j i van j e . J a sam
j e k i r o p r a k t i k i 'n a m j e t a o ' ve n e ko l i ko go d i n a kad a se t o d o go d i l o , t ako da to n i j e bi o
u zr o k.
U ro ku o d e st m j e se ci n ako n t o sa m u p o zn a o Cl i n t a O b er a u ze m l j i o sa m krevete
p e d e se t ak svo j i h p aci j e n at a. Usko ro sa m d o b i o o b avi j e st d a j e n e ko li ko m o j i h p a ci j e n t i
ca u e t r d e se t i m a zat r u d n j e l o n ako n t o su p o e l e sp avat i u ze m l j e n e . Sve su ve i m a l e
d j e cu u d vad e se t i m a i sad a su n ako n t o l i k o go d i n a u sp j e l e p o n o vn o zat r u d n j e t i . M en i
to n i je i zgl e d a l o kao p u ka sl u aj n o st . Tako er sa m u o da su m e n st r u aci j e ti h e n a p o
st al e m a n j e si m p t o m a t sk e i da su i m se h o r m o n a l n i su st a vi p o el i n o r m a l i zi r a t i . O vd j e
m o d a lei ve l i k i p o t e n cij al za i n d u st r i j u p l o d n o st i .
J o e y j e u t r avn j u 2001. ro d i la d j e aka. Ro e n j e ko d ku e na n ae m u ze m l j e n o m
kr evetu . Dali sm o mu i m e T i ge r j e r j e m o j a e n a za vr i j e m e t r u d n o e sa n j a l a i vo p i sa n
san d a u t r b u h u no si t i gr a . e l j e l i sm o m u d at i i m e ko je e go vo r i t i n eto o n j e m u i
n j e go vu d u h u .
T i ge r o d sa m o ga p o e t ka sp ava u ze m l j e n i o d l i n o g j e zd r avl j a . Kao d j e a i j e bio
vi i o d ve i n e dje ce, d o k sm o i su p r u ga i j a p r o sj e n e vi si n e . P r o go vo r io j e m n o go r an i je
o d o e k i van o g. S o sa m n a e st m j e se ci r a sp o l aga o j e vo k ab u l a r o m o d n e ko li ko st o t i n a
ri jei i o b l i k o vao kratke re en i ce. M o gu e j e da j e u ze m l j i va n j e i s t i m e p o vezan o .
202 Uzemljivanje
PRIA O TRUDNOI
Stephanie Okeafor, trideset i tri godine, Paradise Valley, Arizo-
na, osobna trenerica i terapeutkinja mikrostrujama: Moj su
prug i ja spavamo uzemljeni vie od pet godina i kao rezultat toga
spavamo bolje. Najdramatinijim se kod mene pokazao uinak na
moju trudnou, pogotovo u prvom tromjeseju. Bila mi je to prva
trudnoa.
Vrlo sam aktivna osoba, imam strogu rutinu vjebanja. Kada
sam zatrudnjela nisam vie trala kao prije, ali sam i dalje jedna
kim intenzitetom dizala utege, radila vjebe iskoraka i unakrsni
trening. Primijetila sam da se osjeam dobro kada bih izvodila
vjebe, ali poslije - u roku od nekih sat vremena - osjeala bih se
poprilino iscrpljeno.
Otila bih kui i rekla samoj sebi da je sve u redu, da sam trud
na i da u malo odspavati. Govorila sam si da moram paziti na
sebe. Meutim, nikada mi ustvari nije trebalo due drijemanje.
Legla bih na plahtu za uzemljivanje i nakon dvadeset minuta bih
ustala, osjeajui se potpuno budnom, odmorenom i spremnom
za akciju.
Ja imam vrlo laganu trudnou u usporedbi s veinom ena s
kojima sam razgovarala. To mi je prva, tako da na osobnoj razi
ni nemam s ime usporediti. Dosad uope nisam imala munine.
Svo vrijeme trudnoe vjebam. Imam puno energije, osim nakon
vjebi u teretani. Prijateljice komentiraju koliko energije imam
i kako sam aktivna. Osim toga, zadnju polovicu moje trudnoe
vani je svakodnevno preko 37 stupnjeva. Ljudi se ude kako se uz
takve vruine tako dobro osjeam.
Posve sam sigurna da mi dobra fizika kondicija u tome po
mae. Kada zatrudni ena koja je u dobroj kondiciji to joj daje
prednost u odnosu na one koju svoju trudnou zaponu bez nje.
Meutim, imam mnogo prijateljica koje su u sjajnoj formi, a ipak
se mue kroz itavu trudnou. Znam da je svaka trudnoa druk
ija, ali ja sam sigurna da sjajan san i dodatno dvadesetominut-
no uzemljivanje tu i tamo svakog dana itekako doprinosi energiji
koju imam.
Napomena: Stephanie je rodila kod kue u listopadu 2009.
Ostale dogaaje s nama je podijelio njezin suprug Chike, profe
sionalni nogometa: Sve je prolo sjajno. Stephanie je to obavila
samo tako. Bila je vrlo jaka. Mene je obuzelo strahopotovanje.
Naa primalja je bila impresionirana vienim. Ja sam prihvatio
kerkicu i prerezao joj pupanu vrpcu. Kad je izala oi su joj bile
bistre i pune ivota. Poela se hraniti manje-vie odmah. Stepha
nie je visoka 1,83 m, ja 1,98, a Anaya Louise, naa kerkica, teila
je neto vie od 4,6 kilograma. Majka i beba su dobro. I jedna i
druga se uzemljuju.
/
TRINAESTO POGLAVLJE
Veza sa sportom:
uzemljivanje na cijelu
B
iofiziar James Oschman pria o prijatelju koji je trao mara
ton. U jednom dijelu utrke stvorio mu se bolan ulj na stopa
lu. Prisjetivi se sjajnih bosonogih trkaa iz Afrike, koji godinama
dominiraju u maratonu, odbacio je tenisice i nastavio trati bez
njih. Ne samo daje uspio zavriti utrku bez bolova nego se i nema
lo iznenadio kad je vidio da je njegov ulj u potpunosti nestao.
Ako vam je u to teko povjerovati razmislite o najdramatinijoj
primjeni uzemljivanja: iskustvu amerikih ekipa koje su nedavno
pobijedile na najprestinijoj biciklistikoj utrci Tour de France.
Uspjeh uzemljivanja na jednoj od najzahtjevnijih utrka na svijetu
neto je izvanredno.
Pria o uzemljivanju i biciklizmu poinje 2003. kada je Jeff
Spencer, kiropraktiar i istaknuti specijalist sportske medicine iz
Pasadene u Kaliforniji kontaktirao Clinta Obera. uo je za uze
mljivanje od jednog lijenika iz San Diega i zaintrigirao ga je taj
koncept. Dr. Spencer, bivi olimpijac u biciklizmu, radi s vrhun
skim sportaima koji su na najvioj razini sportskih postignua i
primjenjuje najbolje metode u svrhu optimalizacije zdravlja i to
boljeg i breg oporavka od napora i ozljeda. To je bio njegov za
datak i tijekom pet natjecanja u sklopu utrke Tour de France. Ti
jekom odravanja etiriju tih utrka - od 2003. do 2005. i ponovno
2007. - primjenjivao je uzemljivanje.
205
206 Uzemljivanje
UZEMLJIVANJE I TOUR DE FRANCE
Imao sam sree raditi s mnogim sportaima na najvioj razini u
smislu da je moj zadatak bio dovesti ih do vrha i ondje ih zadr
ati. Ne moete ni zamisliti kakav je to izazov kada je u pitanju
sportski dogaaj kakav je Tour de France. Moj primarni zadatak
bio je paziti da se biciklisti svaki dan na startnoj liniji pojave sto
postotno mentalno i fiziki spremni za utrku svoga ivota. Uz to,
morao sam se pobrinuti da im ponudimo vrlo agresivne strategije
oporavka kako bi uspjeli preivjeti tu nehumanu utrku. Da bismo
u tome uspjeli morao sam osmisliti nain tretiranja ozljeda i opo-
ravljanja itavoga tijela koji e biti to je mogue krai. Imao sam
jako puno fleksibilnosti u stvaranju alata" koji e nam osigurati
prednost nad konkurencijom. U utrkama na Touru u kojima sam
ja radio izgubili smo samo etiri biciklista: jednoga zbog loma
ruke, jednoga zbog jakog tendonitisa, jo jednoga zbog slomljene
ruke te etvrtoga zbog slomljene ake. Svi drugi su utrku zavrili,
to je presedan u ovom sportu."
LeTourTerrible"
To u r d e Fr a n c e j e d a n j e o d n a j b r u t al n i j i h sp o r t sk i h d o ga a j a na svi j e t u . U sp o r e d b e radi,
to j e kao da tr it e tri m ar at o n a d n e vn o d vad e se t i j e d a n d an zar e d o m . U j e d n o d n e vn o j
et ap i n at j e cat e l j i se zn a j u u sp e t i vi e o d 9000 m e t ar a. To j e d e ve t k i l o m e t ar a r avn o
go r e u vi si n u . Ut rka p o kr i va 3379 ki l o m e t ar a i vi si n sk i var i r a o d r azi n e m o ra p a sve
d o 2 650 m e t ar a.
U sr p n j u , kad a se u tr ka vo zi , t e m p e r at u r e u Fr an cu sko j vr l o su vi so ke . Uske asf al t n e
cest e ko j i m a se To u r vo zi p o i n j u p u cat i , b u b r i t i i m e kat i , to vo n j u i n i i zn i m n o
n e si gu r n o m . Pad na t akvo j p o vr i n i j e kao da sl e t i t e na ri b e. Bi ci kl i st i zad o b i va j u
st r an e ab r azi j e ko j e o d m i l j a zo vu o si p o d ceste".
P r o m e t o ko n at j e cat e l j a d o k vo ze o d e t ap e t o e t ap e je i n t e n zi van . Vi e j e o d 170
b i ci k l i st a koji se u t r ku j u u go m i l i . Prati ih k o n vo j p o p r at n i h vo zi l a ko j a p re vo ze
m e h an i ar e , r e ze r vn e b i ci k l e i d i j e l o ve te vo zi l a s d j e l a t n i ci m a To u r a, m e d i j sk i m
o so b am a i za t i t a r i m a . Ko m b i n aci j a b i ci k l i st a, ve l i k i h b r zi n a, u ski h cest i , a u t o m o b i l a
i m o t o ci k a l a r ecep t j e za n e zgo d e . Su d ar i su esti i m o gu i zazvat i o zb i l j n e f i zi ke
tr au m e .
Veza sa sportom: uzemljivanje na djelu 207
Kao lijenik koji je radio s najboljima od najboljih.u svijetu
sporta, shvatio sam da je kljuno nikada si ne dopustiti da povje
ruje da je neto to si prije napravio jamstvo budueg uspjeha. Po
definiciji, stoga, uvijek sam u potrazi za inovacijama koje e me
odvesti na viu razinu i osigurati mi prednost nad konkurencijom.
Stalno nadopunjujem i mijenjam svoj kliniki ,,alat kako bih dr
ao korak s najsuvremenijom opremom i metodama.
Kada sam prvi put uo za uzemljivanje zazvualo mi je vrlo
zanimljivo. Nikada prije toga nisam uo za njega, ali zvualo mi je
kao neto to bi se moglo pokazati korisnim za ono to ja radim.
Kontaktirao sam zaetnika tehnologije (Clinta Obera) i zamolio
ga da se naemo. Tijekom razgovora postalo mi je jasno da ako je
istina ono to mi govori da uzemljivanje radi, to bi biciklistima na
Touru moglo osigurati ogromnu prednost.
Reeno mi je da uzemljivanje nee promijeniti nita to ja inae
radim. Sve to netko mora uiniti je lei, zaspati ili odmarati se
kao i inae. To e im pomoi pri spavanju i odmoru. Zvualo je
vrlo zanimljivo. Znao sam da bih se uvijek osjeao mnogo bolje
kad bih provodio vrijeme na otvorenom sa stopalima u pijesku ili
kad bih etao plaom, s nogama u blizini vode.
Prvo sam, meutim, morao isprobati tu tehnologiju na sebi. Ni
sam elio upotrebljavati nita na svojim pacijentima za to nisam
znao da djeluje iz vlastitoga iskustva. Otprilike pet godina prije
toga patio sam od posljedica otrovanja ivom. U jednom trenutku
zdravlje mi je bilo ozbiljno narueno. Lijeio sam se i postupno
mi se stanje poboljavalo. Oporavljao sam se. Meutim, nakon to
sam se prvu no uzemljio osjetio sam znaajno poboljanje. Kada
sam se idue jutro probudio osjeao sam se puno bolje. Imao sam
vie energije. Prije sam imao potekoa s koncentracijom, a sada
sam razmiljao puno bistrije. Imao sam i manje bolova. Bio sam
manje razdraljiv. Tijelo mi se osjealo kao da je oprano iznutra.
Nakon tri ili etiri noi kvalitetnijeg sna i boljeg osjeanja znao
sam da je rije o neem to doista djeluje. Shvatio sam da je to
neto to bi moglo iznimno koristiti ne samo meni nego i mojim
pacijentima i biciklistima koji voze Tour de France.
Bio sam, da se najblae izrazim, impresioniran. Pitao sam Clin
ta bi li mogao napraviti prototip za mene da ga uzmem i iskoristim
208 Uzemljivanje
na Tour de Franceu. Izazov je taj to je ta utrka toliko mentalno i
fiziki zahtjevna da natjecatelji ne mogu normalno spavati. A ako
ne spavate onda se i ne oporavljate. Ako se ne oporavite tada i tije
lo i um doivljavaju kolaps te se na taj nain moete bespotrebno
ozlijediti ili razboljeti, to je katastrofalno za vrhunski uspjeh na
n r i CC
Touru.
Ogromna promjena
t
Clint se sloio i napravio prototipski sustav. Imao je metalnu kop
u na jednom kraju koja je bila spojena sa icom to je vodila do
vanjskog tapa za uzemljenje. Clint je runo izradio sve elektrine
instalacije i poduio me kako koristiti sustav. Bio je gotov upravo
za Tour de France 2003. Promjena je bila ogromna. Strani men
talni i fiziki napori svakodnevnih natjecanja moraju se otpustiti
iz tijela dok se sportai odmaraju i oporavljaju, tako da nam treba
tehnologija koja se moe koristiti nou kako bi biciklisti idueg
jutra ustali u potpunosti oporavljeni.
Ista iskustva koja sam doivio osobno primijetio sam i na bi
ciklistima. Spavali su mnogo bolje, a to je od velike vanosti u
ovakvom natjecanju gdje je sportaima teko spavati jer su odve
stimulirani intenzitetom utrke i, ironino, odve umorni. Kada
se ne mogu dovoljno odmoriti i naspavati moe doi do kolapsa.
Kada nastoje odrati izvrsnost rezultata na ovakvoj razini lije
nici sportskih timova uvijek se pitaju kako mogu poboljati san
i iskoristiti vrijeme za spavanje. Uzemljivanje je stoga bilo poput
odgovora na moje molitve. Natjecatelji su rekli da osjeaju ma
nju mentalnu napetost i manje stresa. Bili su mirniji. Donosili su
dobre odluke. Vitalnost i vjera u sebe bile su im na vrlo visokoj
razini."
Ubrzano iscjeljenje
Zajedno s drugim tretmanima uzemljivanje smo primjenjiva
li i za ubrzavanje obnove tkiva i zacjeljivanje ozljeda zaraenih
tijekom natjecanja. Rezultati su bili fenomenalni. Biciklisti su se
mnogo bre oporavljali.
Veza sa sportom: uzemljivanje na djelu.
209
Najdramatiniji sluaj bio je onaj biciklista na Touru 2005. go
dine koji je jako razderao desnu nadlakticu nakon to je proletio
kroz stranje staklo pomonog vozila to se nenadano zaustavilo
(vidi sliku 13-1).
Slika 13-1. Br zo zacj e l ji van j e rane. U zem l ji van j e p r eko no i u b r zal o j e zacj e -
Iji van je o ve i m n o gi h d r u gi h sl i n i h rana m eu b ici kl i st i m a. (Slike u vlasnitvu
Jeffa Spencera)
210 Uzemljivanje
Uspio je doi do cilja. Odmah mu je pruena intenzivna me
dicinska pomo i prevezen je u lokalnu bolnicu na ivanje. Kada
sam ga vidio u autobusu ekipe odmah nakon te dnevne etape na
cijelom mu se licu iitavao ok. Majica i kratke hlae bile su mu
okrvavljene. Ruka mu je bila u vrstim povezima kako bi se zau
stavilo krvarenje. Kad su mu skinuli zavoje jasno su mu se vidjele
tetive i kosti kroz razderano meso. Ruka mu je izgledala kao da
ju je netko razrezao velikim noem. Kasnije, u hotelu, vidjeli smo
mu brojne avove u nadlaktici, kao i na laktu, aci i bradi. Na nozi
je imao veliku ljubiastu masnicu, kao da gaje netko udario olov
nom cijevi. Tim je zbog teine tih ozljeda bio vrlo rezerviran u
pogledu njegovog nastavka natjecanja na Touru. Svi su sumnjali
da e se idui dan moi vratiti natjecanju.
Zatraio sam dvanaest sati - preko noi, praktiki - da mu po
kuam pomoi da mu rana zacijeli dovoljno da moe nastaviti utr
ku. Znao sam da uzemljivanje moe puno toga promijeniti. Svi su
se sloili da se isplati pokuati sve dok se ne izlae riziku dodatnih
ozljeda. Poloio sam mu uzemljene elektrode na ruku i nogu i te je
noi spavao uzemljen, kao to je inio i tijekom natjecanja. Kada
se sljedei dan probudio nije imao ni priblino tolike bolove, crve
nilo, lezije i otekline kao no prije. Stanje mu se uope nije inilo
tako loim kakvo bi se u pravilu oekivalo. Osjeao se spremnim
da taj dan odvozi utrku. Mi smo se nadali da e biti u stanju nasta
viti i zavriti dnevnu dionicu i postajati sve jai i zdraviji svakog
idueg dana. Skinuo sam mu flastere i pruio mu dodatnu njegu
drugim tehnikama. Oblijepio sam mu ozljeenu nogu, promije
nio zavoje i tako je toga dana otiao nazad u utrku. Ispostavilo
se da doista moe izdrati cjelodnevnu vonju i ispuniti svoj dio
zadatka za ekipu. Drugi biciklisti bili su presretni. Na kraju je us
pio zavriti natjecanje i dati svoj doprinos pobjedi ekipe. Za nekog
promatraa izvana njegov oporavak bio je ravan udu.
Iskustvo s uzemljivanjem mi govori da ova vrsta reakcije vie
nije nikakvo iznenaenje. U mnogim sam sluajevima vidio od
sutnost onoga to smatramo normalnom upalnom reakcijom.
Kada se osobe uzemljuju ozljede su popraene s mnogo - ali za
ista mnogo - manje boli i crvenila nego obino. Obnova tkiva je
ubrzana.
Na kraju Toura 2005. direktor tima pitao me za stanje natjeca
telja.
Odlino su. - odgovorio sam.
A to je s tendonitisom? - upitao je. Biciklisti esto zadobivaju
upale tetiva u nogama zbog dugotrajnih i intenzivnih napora ko
jima se izlau.
Nije bilo problema. - odvratio sam mu.
Je li itko bolestan? - upitao je.
Ne, svi su dobro. - odgovorio sam.
Na to je slegnuo ramenima i rekao daje to nevjerojatno.
Akutne traumatske ozljede su esta pojava u svijetu sporta,
tako da je uzemljivanje prava blagodat. Ono pomae da se smanji
vrijeme onesposobljensti zbog ozljede i ubrza oporavak. Ja znam
koliko treba za normalan oporavak. Isto tako znam to se dogaa
kada su sportai uzemljeni. Dogaaju se nevjerojatne promjene u
oporavku tijela iz dana u dan, sposobnosti obnove tkiva te opo
ravka od aktivnosti, stresa i napora tijekom dana. Za mene nema
sumnje da bi svi sportai trebali ukljuiti uzemljivanje u svoj re
dovni program oputanja.
ini se takoer da uzemljivanje ubrzava oporavak od opera
cija koje su, iz perspektive tijela, u biti oblik traumatskih ozljeda.
Jedan od mojih pacijenata prvak je u superkrosu, ludom i kaoti
nom sportu u kojem se off-road motocikli utrkuju na pranjavim
trkaim stazama sa strmim skakaonicama i preprekama. Moj pa
cijent zaradio je teku ozljedu ramena koja je zahtijevala operaci
ju. Tretman mu se sastojao od razliitih metoda kako bi se ubrzao
proces zacjeljenja, ukljuujui i uzemljeno spavanje. Za tri tjedna
bio je u stanju sudjelovati u nacionalnom natjecanju i pobijediti.
Oporavak mu je bio nevjerojatno brz.
Manje boli
Meu razliitim sportaima kojima pomaem uobiajene reak
cije na uzemljivanje koje ujem su neto poput: Spavam mnogo
bolje i bolovi su mi manji. Kada sljedei dan ustanem osjeam se
puno vie oporavljen. Ne mogu vjerovati kakve vjebe izvodim.
Trebao bih biti umorniji. Moji rezultati i poboljanja sve su bolji
212 Uzemljivanje
i sve ee ih opaam. Ostaju na visokoj razini. Treba mi manje
uloenog truda da stignem i ostanem na ovoj razini.
Sportai esto spominju da bolje guraju kroz dan. Ne pada
im energija usred poslijepodneva. Ujutro ustaju bistriji, spremni
iskoristiti dan. Potrebno im je manje sna. Kvaliteta sna im je bolja.
Prije su moda bili navikli na osam sati sna. Sada im treba oko
sat vremena manje, a dostignua su im jo uvijek na istoj razini.
Ustvari, ak se i bolje osjeaju.
Profesionalni nogometai ive s nekim stupnjem boli od silne
koliine fizikog kontakta u tom sportu. Oni mi govore da jedno
stavno ne osjeaju normalnu bol za koju smatraju da bi je trebali
osjeati s obzirom na ono to rade. Stvari su to koje sluam iz dana
u dan.
Za mene je najvjerojatnije najvea vrijednost uzemljivanja
injenica da ono nudi vrstu bioloku platformu, temelj, za sve
druge tretmane i oblike njege koje koristim. Uz uzemljivanje i sve
drugo puno bolje funkcionira. Svi ele neki tretman zbog odree
nog problema. Uzemljivanje je, meutim, univerzalni protulijek.
Izgleda da resetira fizioloki sustav, omoguujui tijelu da bude
svoj vlastiti najbolji iscjelitelj i ini ono to se od njega oekuje:
da se obnavlja i regenerira te stvara energiju za dug i produktivan
ivot. Ja uzemljivanje doivljavam kao osnovni sloj na platnu na
kojem onda slikam sve ostale strategije kako svoje klijente dovesti
do vrha i ondje ih zadrati. U slikarstvu, ako najprije ne nanesete
temeljni sloj na platno, boja se nee primati.
Sada se ve sedam godina sluim uzemljivanjem osobno i u
svom poslu. Tijekom tog vremena bilo je samo nekoliko dana da
se nisam uzemljio. U tim prilikama, kada sam iz bilo kojeg razloga
ili zaboravio krevetnu prostirku ili mi zgrada u kojoj sam se nala
zio nije davala mogunost da koristim tu tehnologiju, definitivno
sam primijetio razliku u tome kako se osjeam i na koji nain sam
se oporavljao od vjebi. Puno putujem, i unutar zemlje i po svije
tu, i jedan od meni osobno vanih pozitivnih uinaka je izrazito
smanjenje jet laga. Idui dan kada se probudim funkcioniram pot
puno normalno u vremenskoj zoni u kojoj se nalazim umjesto u
onoj iz koje sam doputovao.
Uzemljivanje je nevjerojatno jednostavno. Jednostavno je kao
bosonoga etnja plaom ili vlastitim dvoritem. Ako imate opre
mu za uzemljivanje sve to morate uiniti je ukljuiti je u struju.
Leite, spavate, radite sve ono to i inae radite. Nema ponovnih
punjenja. Nema recepata za lijekove. Nema badarenja, postavki,
pokazivaa vremena, nema nieg slinog.
Po mom miljenju, biologija je biologija. Nevano je tko ste.
Svi mi dijelimo istu osnovnu ljudsku biologiju. Ono to sam opa
zio kod vrhunskih sportaa u smislu reakcije na Zemlju identino
je onomu to sam primijetio i kod pacijenata koji nisu sportai.
Svi mi moramo davati sve od sebe u ivotu i imati izdrljivosti
za obavljanje svoje dnevne rutine koja esto zna biti zahtjevna i
stresna. to god moemo uiniti da poboljamo svoje rezultate
i oporavak od svakodnevnog stresa pomae nam da postanemo
trajno izvrsni u emu god se bavili. U tome se, ustvari, sastoji bit
ivota.
UZEMLJIVANJE I AMERIKI NOGOMET
Chike Okeafor, trideset i tri godine, obrambeni igra NFL klu
ba Arizona Cardinals: Uzemljen spavam redovito ve vie od
pet godina nakon to sam se uvjerio kakav je uinak uzemljivanje
imalo na moju ozljedu na nozi. Radilo se o ozljedi stranje loe
natkoljenice i jakom nagnjeenju bedra za vrijeme treninga. Dok
sam leao na uzemljenoj plahti gledao sam u monitor raunala,
prikljuen na termalnu kameru sa snimkama u stvarnom vreme
nu. Bilo je zadivljujue vidjeti kako se brzo, u roku od petnaestak
minuta, smanjuje jaina boja koje prikazuju intenzitet upale od
ozljede. Za otprilike sat vremena intenzitet je bio drastino pro
mijenjen. Ja sam tu razliku osjetio fiziki, ali bilo je doista udesno
vidjeti kako se te promjene dogaaju tom brzinom.
Tog sam vikenda trebao igrati vanu utakmicu i nisam imao
puno vremena za oporavak. Mislili smo da e biti pravo udo bu
dem li spreman. Moj naturopat mi je dao neke tretmane i spavao
sam uzemljen ostatak tjedna. Oporavio sam se dovoljno da mogu
igrati i da pritom ne pogoram ozljedu. Sve od tada uzemljenje
ima moj glas.
214
Uzemljivanje
Od tada je bilo malo prilika u kojima nisam spavao uzemljen.
Uvijek osjetim razliku. U tim situacijama moja supruga i ja uvijek
primijetimo da nas san ne odmori kao kad smo uzemljeni. Prije
sam bio jedan od onih kojima je trebalo osam sati sna, a uzeo bih
si i deset ako je bilo prilike. Brzo sam shvatio da mi je s uzemljiva
njem za odmorenost dovoljno i est.
Uz to, osjeam veliku razliku na dane iza utakmica. U pravilu
dan poslije imate jake bolove zbog fiziki zahtjevnih utakmica i
svih moguih udaraca i mlaenja koji su im sastavni dio. Nikada
ne proputam uzemljivanje no nakon utakmice jer izrazito sma
njuje upalu. Idui dan me ni priblino ne boli. Osjeam se kao da
sam preskoio onaj naporan dan uobiajenog oporavka. Kad se
uzemljim osjeaj je vie kao nekad drugi dan nakon utakmice."
UZEMLJIVANJE I TRIATLON
Chris Lieto, trideset i sedam godina, profesionalni triatlonac,
trostruki pobjednik triatlona Ironman i bivi prvak Sjedinje
nih Amerikih Drava: ,,U ovaj sport uao sam prije vie od deset
godina. Rano sam si zadao cilj da u jednoga dana postati svjetski
prvak. Stoga sam morao iznai najbolji i najbri put do ostvarenja
tog cilja. Trebao sam maksimizirati sve - trud, opremu, dodatke
prehrani, hranu, vodu, proces oporavka od ozljeda i iscrpljenosti
- i tu je u priu ulo uzemljivanje.
Treniram stalno. To mi je posao, to volim. Volim biti na otvore
nom i biti zdrav. Raspored treninga mi je svaki dan neto drukiji,
ovisno o tome koja utrka mi predstoji. Ironman se sastoji od 3,86
km plivanja, nakon ega slijedi 180,25 km vonje bicikla, a nakon
toga se tri maraton - to je 42,2 km. Stoga to uvijek bude vrlo
dug i naporan dan, da se blago izrazim. Tako je, meutim, samo u
natjecanju Ironman. Postoje i upola manje Ironman utrke, s 1,93
km plivanja, 90,125 km vonje bicikla i 21,1 km tranja, te druge
varijacije.
Obino treniram od tri do osam sati na redovnoj bazi, to je
ukupno oko dvadeset do dvadeset i est sati tjedno. To ukljuuje
plivanje i bicikliranje etiri ili pet dana u tjednu i tranje oko pet
ili est dana tjedno. Ima dana kada se odmaram i uope ne treni
Veza sa sportom: uzemljivanje na djelu
215
ram. Kada se pripremam za natjecanje Ironman tijekom tjedna
obino preplivam oko 19 km, biciklom prijeem i do 24 km, a
pretrim priblino 128 km.
Ovaj sport izrazito iscrpljuje tijelo. Morate izuzetno mnogo
trenirati i za razliite aktivnosti. To ga razlikuje od veine drugih
sportova. Kod veine sportova trenira se za neku odreenu disci
plinu, i to dva do etiri sata dnevno. Ovdje svaki dan izlaete tijelo
stranim naporima. Oporavak je, dakle, od nemjerljive vanosti.
Svatko moe izai van i trenirati. Meutim, ako nema tog oporav
ka i ako vam se tijelo ne prilagoava tada e taj trening rezultirati
samo bolovima, a ne i pozitivnim uincima. Za oporavak si mo
rate uzeti vremena i biti fokusirani. Trebate se dobro naspavati i
unositi dovoljno zdrave hrane, proteina i kalorija. Od kljune je
vanosti paziti na sve te imbenike.
Spavam uzemljen ve vie od etiri godine to je imalo snaan
pozitivan utjecaj na mene i moj proces oporavka. Sada se vraam
u svoj sport puno jai i osjeam se puno bolje. Odmah sam primi
jetio da se neu svakodnevno umarati kao prije. Ako ste umorni i
takvi odete trenirati samo ete si natetiti. Kada sam poeo s uze
mljivanjem oporavci su mi bili uspjeniji i sljedei sam dan mogao
trenirati. O tome se i radi. Ono to elite postii jest da dan za
danom moete vjebati. Meutim, vano je da se dovoljno dobro
oporavite kako bi od te vjebe imali koristi. Stoga je za mene uze
mljivanje jednostavan nain da se oporavim a da pritom zapravo
ne radim nita drukije.
Oticanja su puno manja. Tijekom dana, ako mogu, polaem
stopala na prostirku za uzemljenje. Kada zavrim s treningom na
pravim si svoj obrok i pie za oporavak, sjednem i omotam stopala
vreom za oporavak. Svaki trenutak u kojem se mogu povezati sa
Zemljom dobro doe.
Ako imam jake bolove u cjevanici, listovima ili kukovima od
mah stavljam uzemljeni elektrodni flaster. Energija Zemlje isti as
nahrani to bolno mjesto i oticanje se na tom podruju smanjuje.
Nedavno mi je buknuo gleanj. Tjedan dana sam ga naizmjence
tretirao ledom i vruim oblogama, ali nije prolazilo. Stavio sam
flaster na njega i sljedei dan sve je bilo u redu, tako da sam taj
dan mogao trati. Sada zato stavljam flaster direktno na mjesto
216 Uzemljivanje
gdje osjeam laganu bol ili koje je lagano nateeno. Stavim flaster
i sve je u redu.
Jo nisam pobijedio na svjetskom prvenstvu. Taj veliki cilj za
sad mi izmie. Svake godine karijera mi je u sve veem usponu,
a ak i kako starim - imam trideset i sedam godina i natjeem se
protiv momaka koji su i deset godina mlai - drim korak u tre
ninzima i utrkama. Uzemljivanje mi je u tome bilo od vrlo velike
pomoi."
*
UZEMLJIVANJE I DIZANJE UTEGA
Dr. Ken Jones, pedeset i tri godine, Clarksville, Tennessee, je
fiziolog vjebanja, srednjokolski nastavnik matematike i no
gometni trener. Godine 2008. osvojio je titulu Amerike fede
racije dizaa utega koji ne koriste anabolika sredstva u katego
riji do 110 kila, a kasnije iste te godine i titulu Meunarodnog
saveza amaterskih sportaa: Bavim se powerliftingom od dvana
este godine ivota i tijekom godina obarao sam mnoge rekorde u
razliitim federacijama. Uzemljujem se vie od dvije godine, od
pedesete godine ivota. Najvie to sam podigao iz unja prije
toga bilo je 229 kilograma. Nakon est mjeseci uzemljivanja uspio
sam poboljati taj rekord na 265 kg, odnosno podii ga za 36 kilo
grama. Tada mi se taj uspjeh u toj dobi inio pomalo neobinim.
Stoga sam otiao endokrinologu da vidim dogaa li mi se neto s
razinom testosterona. Pregled je pokazao da mi razina testostero-
na nije posebno visoka. To, dakle, nije dovelo do toga da podiem
vie, kao da sam ponovno djearac.
Napredovao sam u svim kategorijama. Ne samo u unju nego
i potisku s klupe i u mrtvom dizanju. Snaga mi se openito pove
ala. Sada mogu na treninzima podizati tee utege velikim mii
nim skupinama, a svejedno se od tih treninga oporaviti bre nego
prije. To je jako vano. A da stvar bude bolja, prole sam godine
osvojio dravno i svjetsko prvenstvo u powerliftingu.
Nisam mijenjao nain na koji treniram. Nisam promijenio ni
prehranu. Nisam ni prestajao pa se opet vratio. Jedino emu mogu
pripisati ovo neobino poboljanje je uzemljivanje. Ako ja u sta-
rij oj dobi uspijevam imati takve rezultate, to li e tek poi za ru
kom nekom mlaem!"
UZEMLJIVANJE I DUGOVJENOST U GOLFU
Ted Barnett, sedamdeset i jedna godina, Palm Desert, Kali
fornija, umirovljeni vlasnik tvornice za proizvodnju madraca:
Moja supruga i ja bili smo vlasnici obiteljske tvornice madraca.
Barem polovicu posla obavljali smo sami i imali jednog ili dvo
je zaposlenih. Proizvodili smo madrace, dostavljali ih kupcima
i postavljali ih u njihovim domovima. U naoj tvornici ja sam
upravljao strojem za opivanje madraca, to je jedan od najteih
poslova u tvornici opreme za krevete. Sastoji se od ivanja gornjeg
proivenog panela madraca za boni rub. Ljudi koji upravljaju tim
strojem due vremena imaju probleme s rukama jer konstantno
snano povlae prstima. Moje su ruke bile u vrlo loem stanju.
Imao sam artritis i to me brinulo.
Naa je tvornica proizvela neke od prvih krevetnih prostirki za
Clinta Obera tamo negdje 2001. godine. Tada sam se i ja prvi put
uzemljio. Vjerovao sam da bi uzemljivanje moglo ublaiti moje
probleme s rukama i srcem. Godinu prije imao sam operaciju na
otvorenom srcu.
Uzemljivanje je doista pomoglo. Ruke su me prestale boljeti.
Ne sjeam se tono koliko mi je za to trebalo, ali sjeam se da sam
bio impresioniran i odluio nastaviti. ak i danas, ako putujem
nekamo ili ako dva ili tri dana iz nekog drugog razloga ostanem
bez uzemljivanja, ruke me ponovno ponu boljeti, kao i rame
na, vrat i drugi dijelovi tijela naeti artritisom. im stignem kui
uzemljim se. Za jedan dan, pa ak u roku od nekoliko sati, bol
prestaje i nestaje.
Strastveni sam igra golfa, i to oduvijek. Sada kada sam u miro
vini igram ga praktiki svaki dan i iako imam sedamdeset i jednu
godinu jo se uvijek volim natjecati. U mlaim danima hendikep
mi je bio 2 do 3. Sada sam jo uvijek na hendikepu od 4 do 5.
Nitko od moje generacije nije vie na tom nivou. Svi s kojima sam
neko u mlaim danima igrao i koji su mi bili ravni ili me ak i
218 Uzemljivanje
pobjeivali sada mi se vie ne mogu ni pribliiti. Oni su izgubili
sposobnost igranja na kompetitivnoj razini. Ja nisam. Igram s pro
fesionalcima svojih godina i ispraim ih, a oni ne mogu vjerovati.
Golf igram uzemljen. Stavljam bakrene ice u tabanicu cipe
la, savijem ih kroz rupu u potplatima i onda ih opet savijem da
ravno prate samo dno cipela. Vjerujem da su uzemljeno spavanje
i igranje povezani s mojom gipkou i sposobnou da izdrim
fiziki napor redovitog treniranja i igranja. Veina ljudi moje dobi
prestane se natjecati na terenima za golf jer ne mogu podnijeti
tjelesne napore. Ne mogu trenirati, snano zamahivati palicom i
pobjeivati. I zato ne pobjeuju nego gube. Ja ne mogu pobijediti
sjajne dvadesetogodinje ili tridesetogodinje klince. Njih nita ne
boli kada zamahuju. Ali zato mene ne mogu pobijediti oni stari-
J 1-
ETRNAESTO POGLAVLJE
Automobili i vonja:
uzemljivanje na putu
alo je vjerojatno da e stajalite kamiona posluiti kao mje
sto za izvoenje znanstvenog" eksperimenta. Meutim,
jedno takvo prometno stajalite sjeverno od Los Angelesa uz au
tocestu Interstate 5 posluilo je upravo toj svrsi nekoliko dana u
veljai 2000. Vozaima koji su ondje stali priao je entuzijastini
trojac u sastavu Clinton Ober i dvoje njegovih starih prijatelja,
Corky i Kathleen Downing.
Njih troje traili su vozae kamiona na duge pruge koji bi se
ukljuili u jednostavan eksperiment. Sve to su vozai morali
napraviti jest sjediti na provodljivom jastuku za sjedalo veliine
25x35 cm koji je icom spojen na metalni okvir ispod njihovih
sjedala. Instalacija je trajala manje od pet minuta. Kada stignu na
svoje sljedee odredite od vozaa se trailo da napiu jesu li osje
tili bilo kakvu razliku dok su vozili sjedei na tom jastuku kao, na
primjer, drukiju razinu napetosti, bola ili umora, te da svoje ko
mentare poalju potom u ve prethodno adresiranoj i frankira-
noj omotnici. Svaki voza koji to napravi dobit e ek na 25 ame
rikih dolara. Na sudjelovanje je pristalo dvadeset i sedmoro njih,
prosjene dobi od etrdeset i osam godina. Svi su bili iz razliitih
dijelova zemlje i nisu se meusobno poznavali.
Corky objanjava: eljeli smo testirati koncept uzemljivanja
vozaa preko metalnoga okvira njihova sjedala, koje je pak spo
jeno s golemom metalnom asijom kamiona. Vjerovali smo da e
219
220 Uzemljivanje
takvo uzemljivanje vozila pomoi umanjiti napor i napetost koji
su svojstveni vonji na duge pruge.
Moja supruga prva je isprobala jastui u svom automobilu.
Ona ne voli voziti nou. To ju je inilo nervoznom i povisivalo joj
krvni tlak. Kada je vozila sjedei na jastuiu tlak joj se snizio. Jo
i danas ga koristi.
Ako odete na bilo koje stajalite za kamione i pogledate to
se nudi pored blagajne, vidjet ete mnogo tableta protiv bolova
i pospanosti u slobodnoj prodaji. Vozai kamiona na tome ive.
Potrebni su im da bi ostali budni i smanjili si bolove od vonje.
MANJE STRESA NA DUGIM PRUGAMA
Clint Ober bio je dobro upoznat s tim estim izazovima s kojima
se suoavaju vozai na duge pruge. Tijekom godina vonje po ci
jeloj zemlji sa svojim rekreativnim vozilom imao je prilike parki
rati na mnogim stajalitima kamiona. Dok je ivio u Venturi 1999.
smatrao je da moe pomoi vozaima pomou uzemljenog jastu
ia za sjedalo. Stoga se obratio susjedu koji je vozio veliki kamion
po Kaliforniji. Evo to kae Clint:
Zamolio sam ga da poem s njim na jedno od njegovih puto
vanja kako bih testirao jastui. Donio sam taj komad provodlji-
voga materijala, stavio ga njegovo sjedalo i spojio ga krokodilkom
na metalni okvir ispod sjedala. U takvom kamionu ima 10 tona
metala. Sjedala u automobilima i kamionima privrena su za
pod i na taj nain spojena za metalni okvir vozila. Smatrao sam da
e takva konstelacija stvoriti uzemljenu ravninu koja bi mogla po
sluiti kao ,,odvod u koji bi se mogao otputati statiki elektricitet
vozaeva tijela. Na tijelu se skuplja puno statikog elektriciteta jer
se materijal odjee vozaa ili putnika tare o naslon sjedala dok je
vozilo u pokretu. Ova pojava poznata je kao ,,triboelektrifikacija
i pojaava se svaki put dok vozite. Posebno se moe primijetiti kad
je dan suh i kad kliznete sjedalom i dotaknete metalnu kvaku na
vratima pri izlasku iz vozila nakon odvoene dionice. Iako pone
kad dosta udaraju, ti okovi nisu opasni za vozaa i putnike.
Automobili i vonja: uzemljivanje na putu 221
Uzeo sam voltmetar sa sobom na put i mjerio vozaev tjelesni
napon s uzemljenjem i bez njega. Razlika je bila velika. Kada je bio
uzemljen, rast napona na njegovom tijelu je prekinut. Elektrini
potencijal vozaeva tijela i kamiona izjednaeni su. Na kraju puta
voza mi je rekao da se osjea mnogo bolje i oputenije nego obi
no nakon dugih vonji.
Na temelju ovog iskustva ja sam zatim dizajnirao pravi jastuk
za sjedalo. Imao je provodljiva ugljina vlakna utkana u najlon i
presvuen je mekanim materijalom koji se ne klie. Nakon toga
otili smo ga testirati na jo vozaa."
ZADOVOLJNI VOZAI KAMIONA
Clint, Corky i Kathleen pojasnili su svoj plan jednoj od deur
nih upraviteljica prometnog stajalita kamiona sjeverno od Los
Angelesa. Ona je izrazila elju da prva isproba jastuk. ivjela je
nekih etrdeset i pet minuta vonje od posla i rekla da ima jake
bolove u vratu koje dodatno pojaava svakodnevna vonja na po
sao i s posla. Morala bi uzimati tablete protiv bolova kad bi stigla
kui ili na posao. Nakon to je isprobala jastuk za sjedalo rekla je
da smo je uvjerili. Bol se smanjila ili potpuno nestala i nije bilo
potrebe za uzimanjem tableta. Dala je znanstvenicima" zeleno
svjetlo da prilaze vozaima koji se zaustavljaju na odmoritu. Po
vratne informacije od njih bile su bez iznimke pozitivne. Gotovo
svih dvadeset i sedmoro sudionika reklo je da su oputeniji, manje
ukoeni i da trpe manje bolova. Oko 70 posto ih je izjavilo da su
manje premoreni i u jaem stanju budnosti dok voze. Vie od 60
posto ih je reklo da im se popravio noni vid. Evo nekih pojedi
nanih komentara:
Budniji sam. Manje me boli i manje sam ukoen." R. M.,
Federal Way, Washington
Cijelo mi je tijelo oputenije." H. S., Brookings, Oregon
Smanjila se premorenost." R. N., Lone Pine, Kalifornija
Primijetio sam da imam manje tegoba i bolova." R. B., Mi-
ssoula, Montana
222
Uzemljivanje
Napetost u ramenima i leima je nestala." D. C., Houston,
Teksas
Iznimno smanjuje stres i bijes na cesti." R. C., Oklahoma
City, Oklahoma
Pomoglo mi je da se rijeim glavobolja." R. E R., Gretna,
Nebraska
Ublailo mi je bol u nogama i leima." C. H., Yakima, Was-
hington
Kako se vijest o uincima jastuia za sjedalo proirila meu
vozaima kamiona Udruenje profesionalnih vozaa kamiona u
Americi objavilo je 2000. lanak u kojem obavjetava svoje itate
lje da jastui pozitivno utjee na posljedice koje na ivani sustav
ostavlja elektrini naboj na tijelu koji se stvara od vibracija na cesti
i micanja vozaa po sjedalu vozila. Overdrive, vodea publikacija
namijenjena vlasnicima komercijalnih kamiona i njihovim voza
ima, duhovito je objasnila koncept: Smanjite si stres uz astan
otpust."
Tijekom godina vozai koji koriste provodljivi jastui za sje
dalo stalno spominju manje napetosti i umora za vrijeme vonje.
PETNAESTO POGLAVLJE
Veza sa ivotinjama:
uzemljivanje i kuni ljubimci
C
lint Ober prisjea se dogaaja iz svoje mladosti, kada je odra
stao na farmi u Montani, koji mu se jasno usjekao u sjeanje:
Jednog dana dok smo tata i ja pazili na stoku naili smo na tele
koje je lealo na zemlji, a dio utrobe mu je visio iz velike razderoti-
ne na trbuhu. Krava, njegova majka, stajala je u blizini kao da titi
svoje tele. Nismo znali to se dogodilo. Moda su ga napali psi ili
vukovi, ili se zapetljalo u kakvu bodljikavu icu. Tata je uzeo iglu
i grubog konca iz torbice, priao teletu i okrenuo ga na stranu.
Rekao mi je da sjednem na tele da bude mirno. Tata je onda pogu
rao crijeva nazad u trbuh ivotinje i zaio ga. Bez antiseptika. Bez
antibiotika. Kada je zavrio rekao je da e ili poivjeti ili uginuti
i da tu vie nita ne moemo uiniti. Od taglja smo bili udaljeni
nekoliko kilometara. Bilo je hladno i snijeilo je. Nikako nismo
mogli odvesti tele nazad u tagalj.
Nisam puno razmiljao o tom dogaaju sve do otprilike tjedan
dana nakon toga, kada sam ugledao to isto tele kako tri s drugom
teladi kao da se nita nije dogodilo. Nakon toga esto sam se znao
pitati kako to da rane ivotinja koje ive vani tako prirodno i brzo
zacjeljuju, za razliku od ljudi, pa ak i kunih ljubimaca, kojima
treba mnogo due vremena kao i razni tretmani i njega. Toliko
sam puta vidio bolesne ivotinje kako lee u nekom tamnom kut
ku na zemlji, a onda odjednom izau naizgled ponovno zdrave.
223
224
Uzemljivanje
Kad god bih o tome pitao veterinare koji lijee i ivotinje koje
ive vani i one koje se dre u kui samo bi slegnuli ramenima i
rekli da ivotinjama koje ive na otvorenom priroda daje neto
to kune nemaju. To neto svakako ukljuuje vie sunca, ali, kako
sam poslije nauio, i vie prirodne iscjeljujue Zemljine energije.
One su s njom povezane."
UZEMLJENI PSI
Prije nekoliko godina autorica knjiga o zdravlju kunih ljubima
ca CJ Puotinen i njezin suprug nabavili su krevetnu prostirku za
uzemljenje koja im je poboljala san. Moj suprug bio je profesor
strojarstva" - kae ona - ,,i njemu je teorija na kojoj se ova jedno
stavna tehnologija zasniva itekako imala smisla. Autorica knjiga i
lanaka za asopise o holistikoj brizi o kunim ljubimcima, Puo
tinen se pitala bi li takve prostirke mogle unaprijediti i ivot ivo
tinja. Kontaktirala je Dale Teplitz, istraivaicu na polju zdravlja
i energetske medicine koja je prije toga pomagala u provoenju
nekoliko studija o uzemljivanju. Njih dvije zajednikim su snaga
ma 2007. osmislile eksperiment za pse koji je ukljuivao koritenje
prototipske uzemljene prostirke.
Nale su esnaest pasa s neizlijeenim artritikim bolovima,
umorom, tjeskobnou, displazijom kukova, kroninim kaljem,
starim ozljedama i emocionalnim problemima. Za potrebe studije
ivotinje su spavale uzemljene na prostirci etiri do est tjedana.
Vlasnici su biljeili dnevna i tjedna zapaanja. Tijekom eksperi
menta ivotinje su smjele biti prirodno uzemljene samo nekoliko
minuta dnevno kada bi vani vrile nudu.
Najee povratne informacije vlasnika koji su detaljno biljeili
svoja zapaanja ukljuivale su porast energije, izdrljivosti, gipko
sti, pokretljivosti zglobova, tonusa miia, smirenosti, poboljanje
sna, kao i znakova boli kao to su epanje, ukoenost, tentativni
pokreti, neaktivnost te nesklonost skakanju, igranju i brzom kre
tanju, kae Teplitz.
Kad je pokus priveden kraju neki su vlasnici nakratko prestali
koristiti prostirke da vide hoe li uoiti kakve razlike kod ivoti
Veza sa ivotinjama: uzemljivanje i kuni ljubimci 225
nja. - dodaje. Zamijetili su da se poinju vraati znakovi koji su
postojali prije pokusa. To ih je jo vie uvjerilo u prednosti uze
mljivanja/ '
Chip nam se oporavio
Jedan od pasa koji su sudjelovali u eksperimentu bio je i Chip Mc-
Grath, hrt star deset godina i bivi sudionik utrka pasa, ija je vla
snica Roberta Mikklelsen iz Pearl Rivera u dravi New York. Chip
je jako epao zbog optereenja zglobova i ozljeda u utrkama, kada
bi znao trati brzinom i do preko 70 kilometara na sat. Dva puta
mu se dogodila ozljeda na nozi i gotovo godinu dana nije mogao
skoiti na sofu ili u automobil.
Sada, zahvaljujui prostirci za uzemljivanje, stalno skae, i na
sofu i u automobil." - kae Mikkelsen. Nema znakova boli ili pro
blema sa zglobovima. Zaigraniji je, vie skae i tri, podnosi due
etnje i ima daleko vie energije nego prije. Jo uvijek malo epa,
ali veterinar kae da je to od ronatih zadebljanja na apama koja
je zaradio dok se jo utrkivao."
Jedan od iznenaujuih popratnih uinaka uzemljivanja bila je
nevjerojatna mentalna promjena" kod Chipa u roku od tri tjedna
uzemljenog spavanja. Uvijek je bio tjeskoban i bojao se grmljavi
ne, vatrometa i druge buke." - kae Mikkelsen. Dahtao bi, brzo
hodao, drhtao i sakrivao se tijekom oluja sve dok ne bi prestale.
Hrtovi koji se puno utrkuju razvijaju dosta strahova, a Chip je, bez
svake sumnje, imao svoje. Meutim, takvo ponaanje jednostavno
je prestalo. Prostirka za uzemljivanje je, ini se, iz njega isisala sav
strah i umirila ga. Sada za olujna nevremena on ne moe biti mir
niji, tovie bez problema samo zaspi. Ve dvije godine zaredom
prespavao je ak i vatromete za Dan nezavisnosti 4. srpnja."
Oduevljena poboljanjima kod svoga psa, Mikkelsen je naba
vila prostirku za krevet svom suprugu koji je trpio bolove zbog
kompresijskih fraktura u kraljenici. Suprugu joj je bilo malo bo
lje, ali Mikkelsen je ostala potpuno iznenaena uinkom na vla
stite bolove.
Dva mjeseca imala sam bolove u prstima ruku, laktovima,
kukovima i koljenima koji su bili posljedica pretjeranog napora
pri radovima na terasi iza kue." - prisjea se. Kad bih ustala sa
226
Uzemljivanje
stolice jedva da sam mogla hodati. Morala sam ekati nekoliko
trenutaka prije nego li bih se pokrenula. U roku od tri dana od
poetka uzemljivanja bol je nestala i nije se vratila. ivahna sam
kao i prije. To je bilo skroz neoekivano."
Poveanje kvalitete - i trajanja? - ivota
Jill Queen iz Mount Pleasanta u Sjevernoj Karolini oboava spa
ene standardne pudlice. Dva njezina starija psa sudjelovala su
u studiji. Obje ivotinje su uginule 2009., ali Queen kae da im
je uzemljivanje izuzetno poboljalo kvalitetu ivota i vjerojatno
produilo ivot. Mikey je imao etrnaest godina kad je uginuo.
Uzemljivan je gotovo dvije godine. Marilyn je uginula s dvanaest
godina. Uzemljivana je godinu i pol.
Veina standardnih pudlica ne ivi dulje od deset godina, tako
da mislim da je uzemljivanje doprinijelo duljem ivotu mojih
pasa. - kae Queen.
Mikeyjevi zglobovi bili su jako nagrieni degenerativnim ar
tritisom. Nou je bio nemiran. U roku od tjedan dana od poet
ka uzemljivanja pokazivao je manje znakova ukoenosti i bolje je
spavao. Nakon pet tjedana traio je odlaske u etnju i bio pokret
ljiviji.
Bilo mu je puno bolje nego to su pokazivale njegove rend
genske snimke. - kae Queen.
Marilyn je imala artritis, gastrointestinalne probleme, ozljede
diska u donjem dijelu kraljenice, pankreatitis i zatajenje bubrega.
esto bi znala poskliznuti se i pasti, a ape su joj izgledale kao da
izlaze ispod nje. Spavala je nemirno i imala malo energije.
U roku od dvi. tjedna od poetka uzemljivanja energija joj se
poveala. Postala je zaigranija i bolje je spavala. Poboljao joj se i
apetit. U treem tjednu vie je trala, manje padala, i inilo se da
je sigurnija na nogama. Poslije pet tjedana bila je puno zdravija,
mirnija i s puno vie energije.
Ono to je Queen takoer primijetila je to da bi ivotinje uvijek
traile uzemljenu prostirku za spavanje unato tome to su imali
i druge, ak udobnije krevetie za pse u kui. Gdje god da je Mi
kkelsen stavila prostirku, psi bi je uvijek potraili.
Mora da osjete neto. - kae ona.
Veza sa ivotinjama: uzemljivanje i kuni ljubimci 227
Nakon to su Mikey i Marilyn uginuli, nabavila je jo jednu stan
dardnu pudlicu'. im je pas uao u kuu odmah je otiao na prostir
ku, ne osvrui se na druge krevete. Menije to bilo nevjerojatno."
U izvjetaju koji je napisala za Whole Dog J ournal Puotinem je
napisala: ivotinje oduvijek ive u neposrednom kontaktu sa Ze
mljom. Noge su im oduvijek na tlu, oduvijek udiu vanjski zrak,
oduvijek ive sa suncem i mjesecom, danju i nou. ak i nakon
to su se ljudi preselili u kue, veina je pasa ivjela vani. Danas su
ljudi i njihovi ljubimci kuna stvorenja. Naravno, psi idu u etnje
i uivaju u aktivnostima na otvorenom, ali ba kao i veina nas,
i oni u zatvorenom esto provode vie od dvadeset sati dnevno.
Ako va pas veinu dana i itave noi provodi u zatvorenom, po
trudite se koliko je mogue da mu produljite vrijeme koje provede
vani. Odmaranje i igranje u ograenom vrtu je savreno, ba kao i
duge etnje, hodanje i plivanje."
Nita, meutim, kae ona, na tako jednostavan nain kunim
ljubimcima ne daje Zemljine slobodne elektrone kao prostirka
za uzemljenje. Osim to dobivam povratne informacije vlasni
ka pasa o poboljanju simptoma artritisa i drugih fizikih tegoba
kod njihovim ljubimaca, javili su mi se i neki ljudi iji psi i make
naizmjence spavaju na uzemljenoj prostirci. Kad je moja labrador
retriverica dobila svoju prostirku nije trebalo dugo da i Pumpkin,
suprugova maka, pone na njoj drijemati. Nijedna od ovih dviju
ivotinja nema nikakvih zdravstvenih problema, tako da ne pri
mjeujem razliku u simptomima ili ponaanju, ali mislim da je
zanimljivo to ih oboje toliko privlai ta prostirka."
UZEMLJENI KAKADU
Don Scott je avikulturist iz Escondida, u Kaliforniji. Osniva
je utoita The Chloe Sanctuary za kakadue i papige. Pronalazi
udomitelje" za ptice i obuava ljude kako se prema njima pona
ati kao ljubimcima.
Njegovo iskustvo s Chloe, imenjakinjom svoga utoita, daje
naslutiti da upotreba uzemljene pritke moe pomoi u sprjeava
nju i smanjenju najeih psihoza kaveznih ptica kao to su kria-
nje, ubrzano hodanje, ugrizi i upanje perja.
228 Uzemljivanje
Neto se stubokom promijenilo nakon to sam Chloe u kavez
postavio uzemljenu pritku." - kae on. Bilo je to sredinom 2008.
Chloe je tada bila dvadesetpetogodinji bijeli kakadu. Spaena je
od prijanjih vlasnika koji se o njoj nisu znali brinuti.
Kada je Chloe 2003. dola Scottu ve si je unitavala perje jer je
po cijele vikende znala biti ostavljana sama. Prema podacima od
veterinara, Chloe je to radila od 2000. Drutvene ptice kao to je
kakadu ne podnose dobro odvojenost od onih koje smatraju svo
jim jatom, fcakadui sa svojim parom ostaju cijeli ivot, nikada se
ne udaljavaju od svog para dalje nego to mu mogu uti krianje,
osim ako se brinu o mladunadi. Ovakvu odanost gaje i prema
svojim ljudskim partnerima".
Chloe se nakon to je dobila uzemljenu pritku znatno smirila",
pria Scott. Prije si je jako upala perje. Bilo je to grozno. Sada
to vie ne radi. Ponekad tu i tamo upne koje perce, ali samo pri
vrhu, a ne pri korijenu kao prije.
Prije je mnogo vremena provodila sjedei u kavezu i ne poka
zujui puno interesa za okolinu. Sada aktivnije trai hranu i vie se
igra svojim igrakama. Aktivnija je i zaigranija."
Pritka se sastoji od 45 cm duge kupaonske ruke od nehraju-
eg elika koju je Scott kupio u trgovini Home Depot za ureenje
doma. Postavio ju je na komadi borovine, dodao bakrenu icu i
spojio je s terminalom za uzemljenje u zidnoj utinici.
Uzemljena pritka nije najvia u kavezu. Nalazi se u sredini. Pti
ce vie vole visoku pritku nou zbog instinktivnog osjeaja sigur
nosti. to je pritka via, to je i manja ansa da bude napadnuta.
Meutim, Chloe preferira ovu donju pritku i stalno je koristi
preko noi." - kae Scott. Instinktivno je prepoznala neku pri
vlanost. Fascinantno je to to je jednom uzemljena pritka ostala
nespojena, a ja to nisam primijetio, i Chloe je smjesta osjetila ra
zliku, ignorirala tu pritku i vratila se najvioj. Pitao sam se zato to
radi, a onda vidio da pritka nije spojena. Nakon to sam je ponov
no spojio Chloe se opet vratila sjedenju na njoj."
Scott pria da je nova pritka ispoetka uznemirila Chloe, ali da
ju je brzo zavoljela i vie nije vikala da je se pusti iz kaveza. Nakon
postavljanja pritke prestala je u hodu ponavljati osmicu" pred
vratima kaveza, to je jo jedan znak da eli van.
ESNAESTO POGLAVLJE
Veza s budunou:
revolucija uzemljivanja na pomolu
va knjiga govori o prirodi i zdravlju. Zdravlje je prirodno, a
prirodno zdravlje i optimalno funkcioniranje dijelom uklju
uju i povezanost sa Zemljom. Odspojenost od nje je i neprirodna
i nezdrava. Ona dovodi do nepotrebnih problema u obliku bole-
sti, upala, bolova i loeg sna, uzrok kojima je manjak elektrona.
Spajanje sa Zemljom otklanja taj manjak i njegove posljedice.
Mi smatramo da ova knjiga na relevantan nain odgovara na
veliko pitanje T. H. Huxleyja o odreivanju naeg mjesta u prirodi
i naeg odnosa s kozmosom. Mi ivimo na svojem planetu. Me
utim, izolirali smo se od njega i to skupo plaamo. Kao drutvo
smo nezdravi i puni bola, i to ve dosta dugo traje. Zdravstvena
statistika pokazuje da vie nismo krepki, puni snage i ivota kao
neko. Svoje tijelo izlaemo stresu dok se ne slomi. Jedemo po
grenu hranu i ne vjebamo.
Prije pedesetak godina, s pojavom planova zdravstvenog osi
guranja, ljudi su oekivali da e biti zbrinuti kada ostare i da e
postojati tableta za svaku bolest. Danas postoji tableta za gotovo
svaku bolest, ali te tablete nita ne lijee osobito dobro i ne ine
nas zdravijima.
Pokojni doktor medicine John Knowles, ravnatelj Ope bolni
ce Massachusetts i Fondacije Rockefeller 1960-ih i 1970-ih, ova
ko se prije dosta godina izrazio: Ljude se navelo da vjeruju da
e nacionalno zdravstveno osiguranje, vei broj lijenika i vea
229
230
Uzemljivanje
upotreba izrazito skupe bolnike tehnologije unaprijediti zdravlje.
Naalost, nita od toga nee uspjeti."
Tada su politiari i lijenici postali mnogo zabrinutiji za sve
vee trokove zdravstvene skrbi. Zvui poznato? U to vrijeme ti
su trokovi gutali oko 8 posto domaeg nacionalnog proizvoda.
Danas je taj postotak i vie nego dvostruko vei, a za nekoliko
godina trebao bi dosei 20 posto! Politiari i lijenici jo uvijek su
zabrinuti, ali ta zabrinutost ne pomae mnogo.
A to je s budunou?
Ajoj! Pogled na nju boli.
PROMJENA ZDRAVSTVA ... IZ KORIJENA
Gotovo 80 milijuna amerikih pripadnika baby boom narataja
uskoro e navriti ezdeset i pet godina i sigurno e biti vie ljudi s
kroninim bolestima i viim trokovima zdravstvene skrbi koja e
crpiti ve iscrpljeni zdravstveni sustav. Ako ne nastupe znaajnije
promjene taj bi porast mogao probiti proraun zdravstvenog su
stava, a predvianja u tom smislu ve su se pojavila.
Vijee vlada saveznih drava, vodea organizacija koja oku
plja vie ogranaka i prognozira politike trendove, 2006. godine
u svom je upozorenju o kroninim bolestima priopila da uz e
e predviane bolesti meu starijim stanovnitvom postoji i pro
blem sve veeg broja djece koja u tinejderske, studentske i odra
sle godine ulaze s dijabetesom, visokim krvnim tlakom i drugim
posljedicama pretilosti, fizike neaktivnosti i nezdrave prehrane.
Neki strunjaci procjenjuju da e narataj koji danas odrasta biti
prvi koji e ivjeti krae od svojih roditelja te djedova i baka. To
e se izrazito snano odraziti na javne resurse i sposobnost javnih
agencija da osiguraju zdravstvenu skrb i socijalne slube, a ujed
no i iscrpiti kljuni resurs Sjedinjenih Amerikih Drava - radnu
snagu."
Status quo ne funkcionira. Situacija prijeti zdravlju pojedinaca,
obitelji i naroda posvuda. Sve loije zdravlje nije samo ameriki
problem. Zdravlje ovjeanstva u cjelini je u krizi. Mnoga obolje
nja koja pogaaju Sjedinjene Drave znak su planetarne katastrofe
Veza s budunou: revolucija uzemljivanja na pomolu 231
koja nam se sprema pred nosom i o kojoj itamo u medijima sva
koga dana.
Ovdje bi mogla posluiti usporedba s uzgojem krava. Da su
ljudi krave morali bi ih izvesti i poubijati. Tko bi si mogao priutiti
raun za usluge veterinara?
Zdravstvo na nain na koji danas funkcionira je impotentno,
neumjereno i neuinkovito. Kronini poremeaji izmiu kontroli,
a rjeenje ustvari nije u rukama vlasti ili osiguravatelja. Ono je u
naim rukama. Nae zdravlje i naa bolest velikim su dijelom re
zultat naeg naina ivota.
Skrb o sebi jedini je uinkovit put do dobrog zdravlja i du
eg, kvalitetnijeg ivota.11- napisali su dr. med. Joseph D. Beasley i
Jerry J. Swift u izvrsnoj knjizi Fondacije Ford iz 1989. naslovljenoj
Izvjetaj Fondacije Kellogg o utjecaju prehrane, okolia i naina
ivota na zdravlje Amerikanaca"1(Bard College). Premda postoji
velika potreba za reformama zdravstvenog sustava, najnasunija
potreba od svih tie se naega stava - mi, pacijenti, moramo po
stati aktivisti koji se bore za svoje zdravlje.11
Ta i mnoga druga upozorenja uglavnom nisu doprla do veine
ljudi koji i dalje jedu neprirodnu hranu i izbjegavaju fiziku aktiv
nost. I tako jednostavno postajemo sve bolesniji.
Umjesto da se bavimo zdravstvenim osiguranjem, trebamo
naglaavati osiguravanje zdravlja. Tu viu razinu zatite dosegnut
emo otklonimo li glavne izvore stresa i toksinosti iz svog ivota.
U ovoj knjizi mi predlaemo jedno iznenaujue i posve jedno
stavno sredstvo koje pomae da se dosegne taj cilj.
REVOLUCIONARNI ZDRAVSTVENI I EKONOMSKI
POTENCIJAL UZEMLJIVANJA
Uzemljivanje je prvorazredno otkrie, koje ima potencijal da bude
znaajno i da se proiri svijetom kao i struja, telefoni, radio, tele
vizija i raunala. Razmislite o promjenama koje su te nove teh-
^The Kellogg Report: The Impact ofNutrition, Environment & Lifestyle on the Health of
Americans
232
Uzemljivanje
nologije unijele u tadanje drutvo. Mi jo uvijek letimo na krili
ma inovacija koje su one proizvele, u smislu poslova i ekonomije.
Uzemljivanje, ba kao i ti koncepti, unosi promjene u nain na
koji ljudi ive. Ono je neto evolucionarno, a istovremeno i revo
lucionarno.
Mi vjerujemo da uzemljivanje moe promijeniti nain na koji
se medicina prakticira, unosei veu uinkovitost lijeenja i sma
njujui trokove lijeenja mnogih bolesti. Ne zaboravite da je fizi
ologija uzemljene osobe drukija - efikasnija i zdravija - od fizio
logije neuzemljene osobe.
U svjetlu novih istraivanja mi uzemljivanje u budunosti vi
dimo kao ponudu u spa centrima i zdravstvenim klinikama. Vje
rujemo da e pacijenti u bolnicama i starakim domovima biti
uzemljivani. Sofisticirana elektrina oprema i instrumenti su uze
mljeni u medicinskim ustanovama. Kreveti su takoer uzemljeni.
Zato ne bi bili i pacijenti u tim krevetima?
Gledajui u budunost, vjerujemo da uzemljivanje moe izvr
iti dalekoseno drutveno i ekonomsko preureenje.
Ekonomije se temelje na poduzeima koja stvaraju dobit, rad
na mjesta i bogatstvo. Mi mislimo da je uzemljivanje zlatni rudnik
za biznis u cijelom svijetu. Ono ima potencijal pozitivno utjecati
na - i promijeniti - svijet na mnogo naina. Jednako je dostu
pno najbogatijima i najsiromanijima, industrijaliziranom svijetu
i svijetu u razvoju.
Uzemljivanje e imati utjecaj na drutvo u cjelini - doslovno
odozdo navie, poevi s industrijom proizvodnje cipela. Jedno
stavno umetanje malo provodljivog ugljika ili drugog slinog ma
terijala u potplate cipela moe ponovno dovesti ljude u kontakt
s iscjeljivakom energijom Zemlje. Industrija proizvodnje cipela
ne djeluje u looj vjeri, ali njezine su inovacije doprinijele pora
stu kroninih bolesti. Uzemljivanje nudi zlatnu priliku industriji
proizvodnje cipela da se iskupi i promijeni u ime zdravlja... i bolje
prodaje. Kakva divna mogunost! Svake godine ovjek kupi ba
rem jedan novi par cipela. Za maleni ulog od strane ove industrije
toliko se dobroga moe napraviti na tritu. Kao potroai, upi
tajte ima li uzemljenih cipela idui put kada ih budete kupovali.
Stvarajte potranju.
Veza s budunou: revolucija uzemljivanja na pomolu 233
Uzemljivanje ima potencijal da potpuno revolucionira indu
striju proizvodnje posteljine i madraca. U prosjeku svakih osam
godina ljudi u Sjedinjenim Dravama mijenjaju svoje madrace.
Svake godine ih se proda oko 30 milijuna. Za svakih 20.000 ku
anstava u Americi postoji jedna trgovina madracima. To je indu
strija koja prodaje udobnost u svim oblicima: voda, zrak, opruge,
pjena, lateks. Dodavanjem tek nekoliko dolara vrijednog provod-
ljivog materijala u madrac i njegovim spajanjem sa Zemljom ona
moe u snu poboljati zdravlje drutva punog insomnijaka. Novi
najvaniji imbenici kod te nove generacije madraca bit e: vie
udobnosti, bolji san, manje bolova, bolje zdravlje.
Zamislite samo kada ljudi pojure kupiti uzemljene madrace!
Hoteli troe milijarde na novotarije dvadeset i prvog stoljea
kao to su plazma televizori, beini internet, moderniji barovi,
otmjeniji tuevi. Zamislite koliko e biti atraktivni hoteli koji e
umornim putnicima nuditi madrace na kojima se bolje spava i
nestaje j et lag.
Industrija proizvodnje cipela i industrija proizvodnje madraca
ima proizvode kojih se puno proda i koji postaju dio industrije
zdravstvene skrbi. Tu je najbolje zapoeti revoluciju uzemljivanja.
Ima li jednostavnije zdravstvene reforme od toga? Kada odete u
kupovinu cipela i madraca istovremeno ete si kupovati i pobolj
ano zdravlje.
Bezbroj je poslovnih prilika za ukljuivanje Zemlje i njezinih
iscjeljujuih elektrona u na ivot tako da svi vei dio dana i sva
ki dan ive uzemljeno. Treba uzemljiti domove, urede i kole. To
ukljuuje podove, tepihe i namjetaj. ak i automobili mogu dobi-
ti modificiranu dozu uzemljenja pomou jednostavnog jastuia
za sjedalo. Svi ti temeljni dijelovi infrastrukture drutva mogu se
jeftino opremiti provodljivim materijalom, stvarajui cijelu jednu
industriju uzemljivanja koja e uzemljivati nove i postojee kue.
Iz toga e proizai cijela jedna nova industrija proizvodnje, mar
ketinga, distribucije i instalacije, ba kao to je to danas s telefon
skim i kabelskim sustavima.
Zamislite kakav e to sve utjecaj imati na nain na koji ureu
jemo svoj ivotni i radni prostor. Moete li zamisliti kakav e sve
to efekt imati na prethodno spomenutu zdravstvenu statistiku?
234
Uzemljivanje
Na svjetsku ekonomiju u smislu novih radnih mjesta, profesija,
istraivanja, proizvoda, obrazovanja, usluga, pa ak i prihoda od
poreza za vlasti kratke s novcem? to se korporacija tie, zamisli
te samo kako e se to odraziti na njihove premije zdravstvenog
osiguranja i operativne trokove. Umjesto malignog kruga loeg
zdravlja moemo stvoriti benigni krug dobrog zdravlja koji obu
hvaa i donosi koristi jednako i za poslodavce i za posloprimce.
Uzemljivanje je budunost. ovjeanstvo se treba ponovno
spojiti s Planetom, s prirodnim elektrinim stanjem i s dobrim
zdravljem kao naim prirodnim stanjem.
A tako je jednostavno.
Naa knjiga je poziv. Probudite se, ljudi! Izaite. Uzemljite se.
Vratite se bosim nogama na tlo. Spavajte uzemljeni i, ako moete,
radite uzemljeni, igrajte se uzemljeni i gledajte TV uzemljeni.
Ako to dosad niste uinili, izaite i sjedite ili stojte na otvore
nom bosonogi (ako to vrijeme doputa) nekih pola sata. Imate li
bolove, uvjerite se u promjenu. Potom se upitajte je li ponovno
spajanje sa Zemljom moda vae najudesnije zdravstveno otkrie
ivota.
Nae je miljenje da je ponovno spajanje sa zemljom udesno i
da je to moda i najvanije zdravstveno otkrie ikada.
DODACI
A
t
/
DODATAKA
Tehnike napomene o uzemljivanju i
metodama uzemljivanja
Fiziari i elektrotehniari su izabrali Zemlju kao najjasniju referen
tnu toku za sve elektrine mree. Zemlja nudi referentni napon,
odnosno temeljni ili nulti potencijal prema kojem se utvruju i
mjere svi drugi naponi. Nema apsolutnog elektrinog potencijala.
Mjeri se razlika u elektrinom potencijalu izmeu dviju toaka -
jedna od njih je Zemlja kao referentna toka.
Sto je tono uzemljiva?
Uzemljiva je provodljivi predmet koji ostvaruje izravnu elektri
nu vezu sa Zemljom i ima sposobnost apsorpcije ili rasipanja elek
trinog naboja, pritom odravajui uzemljeni predmet na stabil
noj razini elektrinog potencijala Zemlje. Uzemljivanje je kljuno
za sigurnu i stabilnu upotrebu struje. Uzemljena veza slui kao
elektrini ,,odvod koji minimalizira prijemivost elektromagnet
ske interferencije u komunikacijskim sustavima; smanjuje rizik
od oteivanja opreme zbog munje; eliminira nakupljanje elektro-
statikog naboja koji moe otetiti komponente sustava i pomae
zatititi ljude koji servisiraju i popravljaju elektrinu, elektroniku
i raunalnu opremu.
Uzemljiva ustvari otklanja svako neeljeno nakupljanje elek
trinog napona. Kada su neki ureaj ili osoba spojeni na zemni
238
Uzemljivanje
uzemljiva oni e se izjednaiti sa stabilnim elektrinim potenci
jalom Zemlje i odravati ga.
Zemni uzemljiva'1obino se sastoji od uzemljivakog tapa
koji je zabijen u Zemlju. U automobilu, zranoj letjelici ili sve
mirskoj letjelici ne postoji pravi zemni uzemljiva. Meutim, ako
je masa metala koja ini vozilo velika, ta masa moe dosta dobro
simulirati zemno uzemljenje.
Metode i problematika uzemljivanja
Oekujemo da e, nakon to proitaju ovu knjigu, mnogi ljudi e
ljeti eksperimentirati s uzemljivanjem kako bi se uvjerili u uinke
koje ono moe imati na njihovo zdravlje i spavanje.
Najjednostavnija metoda, naravno, je otii van na otvoreno i
poloiti bose noge direktno na tlo trideset minuta u komadu. Me
utim, bosa stopala nisu uvijek dobra ideja.
U knjizi smo opisali razliite osobne metode uzemljivanja koje
nazivamo zamjenama za bose noge". One ukljuuju koritenje
uzemljivakog tapa ili posebne zidne utinice u koju se mogu
utaknuti provodljive podne prostirke, jastuii za stolice, plahte,
madraci i elektrodni flasteri na kojima osobe u zatvorenim pro
storima spavaju ili sjede. Spomenuli smo ak i uzemljene cipele.
Malo se ovih sustava trenutno moe nai na tritu, ali oe
kujemo da e u bliskoj budunosti postati dostupni. Imajte na
umu da je veina tih sustava napravljena u prvom redu za potrebe
probnih studija o uzemljivanju. Trebalo je iznai naine da se za
potrebe studija ljudi uzemlje kad su bili vezani zajedno mjesto ti
jekom trajanja ispitivanja. Od samog poetka mnogi su sudionici
tih studija i istraivai traili probne naprave za uzemljivanje za
svoje prijatelje i obitelj, to je dovelo do daljnjeg razvoja i testira
nja raznih oblika proizvoda za uzemljivanje za kunu uporabu u
zatvorenom. Neke su se pokazale funkcionalnima i uinkovitima,
a druge pak manje.
Najvanije je u razvoju ovih kunih odnosno uredskih sustava
bilo osigurati njihovu uinkovitost i sigurnost. Sustavi koriteni
u studijama sastojali su se od uzemljivakog tapa postavljenog
direktno u Zemlju te osiguraem zatiene uzemljivake ice
za spajanje testnog ureaja s uzemljivakim tapom. (Vidi sli
Dodatak A
239
ku A -l). Kad smo sustave za
uzemljivanje kod kue dava
li pojedincima koji su traili
probne primjerke savjetovali
smo im da im sustav instalira
elektriar ili profesionalni in
stalater kabelskih sustava, to
je ukljuivalo postavljanje uze-
mljivakog tapa, provlaenje
uzemljivake ice te instalaciju
permanentne zidne utinice
za jednostavno prikljuivanje
ureaja.
Veinom su ljudi jednostav
no sami provlaili icu kroz
prozor i postavili uzemljivaki
tap kao privremenu instalaci
ju dok ne uspiju srediti stalnu. Slika A - 1. Po st avl jan je t apa u Ze -
Neki su je jednostavno ostavili mlju-
tamo gdje je prvotno stavljena
bez problema. Ljude bismo uvijek upozorili da iskoriste lokaciju
gdje nema opasnosti od spoticanja o tap ili icu.
U procesu razvoja i testiranja kunih sustava za uzemljivanje
ispostavilo se sljedee:
1. Najuinkovitiji sustav uzemljivanja u studijama sastojao se
od uzemljivakog tapa direktno u Zemlji, s uzemljivakom
icom koja vodi u kuu i direktno je spojena na ureaj za
uzemljivanje (plahtu, podnu prostirku itd.). Pa ipak, veina
ljudi koji koriste elektrine sustave uzemljivanja (ukljue
ne u uzemljenu zidnu utinicu u kui ili uredu) spominje
sline pozitivne zdravstvene uinke. Ako elite najbolje re
zultate, dobro je ispitati je li utinica ispravno uzemljena ili
pozvati strunjaka za uzemljivanje, odnosno elektriara da
vam provjeri sustav elektrinog uzemljenja prije nego to ga
ponete koristiti kao metodu osobnog uzemljivanja.
240
Uzemljivanje
2. Iz sigurnosnih razloga uzemljivaka ica mora biti izolirana
i sadravati in-line 2mA osigura ili otpornik za limitira-
nje struje sline vrijenosti za zatitu od elektrinih nezgo
da. Malo je vjerojatno da bi se tako neto moglo dogoditi
u tipinom domu jer su svi suvremeni elektrini kuanski
aparati i ureaji zatieni polariziranim kablovima i moraju
udovoljavati UL (amerikim) i CE (europskim) standardi
ma sigurnosti.
3. Mnogi eksperimentiraju s osobnim sustavima uzemljivanja
koji se temelje na elektrostatikom pranjenju (ESD). Ti su
stavi se koriste u elektronikoj industriji i cilj im je sprijeiti
nakupljanje statikog elektriciteta na tijelu koji bi inae mo
gao otetiti mikroipove i hardver s kojim zaposlenici dola
ze u doticaj kada proizvode ili popravljaju raunala i elek
troniku opremu. Takvi ureaji za uzemljivanje u pravilu se
spajaju na trei kontakt u elektrinoj utinici. U tvornicama
u kojima zaposlenici koriste ESD sustave uzemljenja elek
trotehniar ili elektriar e testirati i potvrditi da uzemljiva
pravilno funkcionira prije nego to se zaposlenicima dopu
sti spajanje na sustav.
Naa testiranja ESD sustava uzemljenja nisu pokazala iste
uinke kao u naim studijama gdje smo koristili sustav di
rektnog zemnog uzemljivanja. Razlika je posljedica slablje
nja signala zemnog uzemljivaa pomou in-line otpornika
od 1megaohma, koji sadre svi ESD kablovi za uzemljenje.
4. Mnogi koji saznaju za zdravstvene uinke uzemljivanja pi
taju kako da naprave svoj vlastiti sustav za kunu uporabu.
Neki, posebno oni koji ive u stanovima i neboderima, pi
taju mogu li za uzemljivanje u svojoj zgradi koristiti sustav
elektrinog uzemljenja. Nae nam iskustvo govori daje su
stav elektrinog uzemljenja u zgradi - dakle, onaj u kojem
se koriste zidne utinice - jedina mogunost koju e veina
ljudi koja ivi u viekatnicama imati na raspolaganju, osim
ako mogu spustiti dugaku icu kroz prozor i spojiti je dolje
na uzemljivaki tap u tlu.
Dodatak A
241
U naelu, elektrini sustav uzemljenja u kui ili zgradi bit
e dobar-za uzemljivanje jer su svi elektrini uzemljivaki
sustavi spojeni direktno na uzemljivaki tap postavljen u
Zemlju. Meutim, postoje odreeni problemi koji se mogu
javiti kod takvih sustava:
Veina stambenih objekata u Sjedinjenim Amerikim Dr
avama sagraenih prije 1960-ih nema sustav elektrinog
uzemljenja. U mnogim takvim objektima stari tip utinica
nedavno je zamijenjen novima koje sadre i ulaz za uzemlje
nje. Naizgled se ini da takav dom ima sustav elektrinog
uzemljenja, ali obino ne postoji uzemljivaka ica koja je
spojena s novim tipom utinica. esto nema uzemljivake
ice u zidovima koja bi se spojila s ulazom za uzemljenje.
Stoga u mnogim starijim stambenim objektima nema susta
va uzemljenja. U tim sluajevima jedina je opcija jednostav
ni sustav s uzemljivakim tapom.
Neke kune elektrine utinice imaju pogreno spojene ice.
Najea greka je da su ica za uzemljenje i neutralna ica
zamijenjene. Kako biste bili sigurni da su ice u utinicama
za uzemljenje ispravno spojene, u svim eljezarijama i tr
govinama elektrinom opremom mogue je nabaviti jeftine
testere. Prije nego li ponete koristiti elektrino uzemljenje
uvijek provjerite konfiguraciju instalacija u utinici.
Mnogi sustavi elektrinog uzemljenja esto prenose indu
ciranu visokofrekventnu elektrinu ,,buku koju emitiraju
elektrini ureaji i motori koji rade u kui. Ureaji tako
er odailju buku u okoli u obliku elektromagnetskih polja
(EMF). Da biste utvrdili razinu elektrine buke u svom i
votnom prostoru ili na svom sustavu elektrinog uzemljenja
trebat e vam elektrotehniar ili posebno obueni elektriar
koji e izvriti mjerenja osciloskopom uzemljenim na neo
visni zemni uzemljiva. ak i uz takvu elektrinu buku upo
treba sustava elektrinog uzemljenja je sigurna uz koritenje
sustava uzemljivanja napravljenog posebno za osobno uze
mljenje. Potencijalno remeenje rada ivanog sustava elek-
242
Uzemljivanje
trino osjetljive osobe koje moe izazvati elektrina buka
problem je kod koritenja kunih sustava elektrinog uze
mljenja. Za takve je ljude najbolje zaobii elektrini sustav
u kui i spojiti se na vanjski tap za uzemljenje. K tome, ta
kvi sustavi sadre in-line otpornik koji sprjeava bilo kakav
tetni protok struje kao to je onaj koji moe nastati uslijed
sluajnog kontakta sa ivom elektrinom icom ili kada u
ureaju doe do kratkog spoja.
Munja
Jedno od najeih tehnikih pitanja o uzemljivanju glasi: Treba li
me brinuti munja ako sam uzemljen?
Munja je snana prirodna pojava koja je nepredvidiva i od koje
se teko u potpunosti zatititi. Ljudi je ne razumiju najbolje. Tekst
to slijedi pomoi e vam da shvatite kako se i kada obino pojav
ljuje munja i koja je vjerojatnost da vas pogodi kada ste uzemlje-
ni.
Veina munja udara ljeti u poslijepodnevnim satima (70 posto
izmeu podneva i 6 sati poslijepodne). S porastom temperature
zraka pojaava se isparavanje. Topao, vlaan zrak se podie i for
mira pahuljaste oblake kumuluse. Kako se vlaga nakuplja, oblaci
tamne i pretvaraju se u kumulonimbuse ili grmljavinske olujne
oblake s ravnom bazom i mrekastim vrhom koji seu i do 12 ki
lometara u visinu. Gornji dio grmljavinskog olujnog oblaka razvi
ja pozitivni elektrini naboj, a njegovo dno negativni. Negativni
naboji odbijaju negativne, a privlae pozitivne. Stoga, kada gr
mljavinski oblak prolazi nebom koncentracija pozitivnih naboja
nakuplja se u i na svim provodljivim predmetima ispod oblaka.
Budui da negativne naboje blie oblacima najefikasnije odbija
ju negativni naboji oblaka, pozitivni naboji se nakupljaju na vrhu
najviih predmeta na tlu. U veini sluajeva to su poviene povri
ne, drvee, komunikacijski tornjevi, te zrani elektrini, telefonski
i kabelski vodovi. To biste isto tako mogli biti i vi ako stojite na
otvorenom i ako ste najvii objekt na tom podruju. Na primjer,
igrate li golf i stojite posred otvorenog terena.
Munja rijetko pogaa kue. Kad se to i dogodi munja esto od
lazi putem najmanjeg otpora u zemlju. Put najmanjeg otpora u
Dodatak A
243
zemlju u kui bili bi veliki provodljivi sustavi kao to su vodovod
ne cijevi, mrea elektrinih instalacija te telefonske linije i linije
kabelske televizije. Svi su oni direktno uzemljeni.
Nacionalno vijee za sigurnost navodi da su vam izgledi da
poginete od udara munje u jednoj godini 1na 6 milijuna. Za us
poredbu, izgledi da vas kao pjeaka udari i usmrti automobil u
istom vremenskom razdoblju su 1 na 50.000, to predstavlja 120
puta vei rizik. Drugim rijeima, vrlo je malo vjerojatno da e vas
udariti munja. Meutim, ako ivite u podruju u kojem su munje
este slijedite standardne sigurnosne smjernice Nacionalne mete
oroloke slube (www.lightningsafety.noaa.gov). Iskljuite ureaj
za uzemljivanje i nemojte ga koristiti za vrijeme sijevanja munja i
grmljavinskih oluja.
DODATAK B
, Fizika uzemljivanja:
rasprava o onome to danas znamo
Dr. Gaetan Chevalier,
go stu jui znanstven ik na Odsjeku za razvo jnu i staninu
bio l o gi ju Sveuilita Califo rnia u Irvineu
Zemlja je najnegativnije nabijen entitet u neposrednoj ovjekovoj
okolini. Kad se podiete s povrine i dobivate na visini, elektrini
potencijal raste za oko 200 volti sa svakim metrom (200 V/ m). To
je slabo poznata, ali potvrena znanstvena injenica. Na nekoliko
kilometara visine vertikalni atmosferski rast napona poinje us
poravati. Odete li jo vie u visinu rast pada na 150, a onda na 100
volta po metru. Na oko 100 kilometara rast prestaje.
Za lijepog vremena, kada je nebo plavo i malo je ili uope
nema oblaka, razlika u elektrinom potencijalu je 250.000 na
spram 500.000 volti izmeu gornjeg dijela atmosfere (takozvane
ionosfere jer je ionizirana i stoga provodljiva) i povrine Zemlje.
Zamislite si taj sustav kao dva vodia, jedan sa nula volti (Zemlja),
a drugi s 250.000 do 500.000 volti na visini od oko 100 kilometara
(62.5 milje).
Atmosfera za lijepog vremena nije dobar vodi (osobito blizu
zemlje), ali nije ni savreni izolator. Postoji jedna vrlo mala struja
elektrona koji bjee s tla jainom od oko 1mikroampera po kva
dratnom kilometru (to je priblino jednako gubitku snage od 1
244
Dodatak B
245
mikrovata po kvadratnom metru). To se naziva strujom lijepog
vremena i sastavni je dio golemog prirodnog fenomena poznatog
kao globalni elektrini krug (vidi prikaz B-l ).
Prikaz B-1. Gl o b al n i ele kt r i n i kr u g. St ru ja i zlazi iz ze m l j e na mje st u m u
nje (o t p u t aj u i e le kt r o n e u ze m l j u ) i vraa se u ze m l ju n e gd je d r u gd j e .
Izvo r: N ASA/ M SFC (Do o l i n g)
Globalni krug u prvom redu pune oblaci kumulonimbusi. Tije
kom aktivne grmljavinske oluje skup oblaka u oluji generira struju
u prosjeku od 1ampera dolje do povrine Zemlje. Procjenjuje se
da se u svakom danom trenutku globalno odvija 1000 do 2000 gr
mljavinskih oluja, a zbirno te oluje proizvedu ak i do 5000 udara
munje u minuti. To znai da elektrina struja od 1000 do 2000 am
pera kontinuirano prenosi negativan naboj na povrinu Zemlje, a
jednak i suprotan naboj u gornju atmosferu. Elektrini naboj koji
kontinuirano iz kumulonimbusa ulazi u ionosferu odrava protok
struje lijepog vremena na povrinu.
Zamislite da estica praine lebdi u atmosferi na oko dva metra
iznad zemlje (visina ovjeka). Elektrini potencijal na toj razini
iznosi 400 volta. estica e poprimiti pozitivan elektrini naboj
(od sudara sa susjednim atmosferskim esticama) i odrati svoj
elektrini potencijal na 400 volta. Ako se estica podigne na etiri
metra visine poprimit e elektrini naboj koji odrava njen elek
trini potencijal na 800 volta. Koja god visina bila u pitanju, elek
trini naboj estice poprima potencijal koji postoji na toj odree
noj razini.
Zamislite sebe kao tu visoku osobu koja nosi tenisice za tra
nje. Stopala e vam biti oko dva centimetra iznad tla, a glava na
atmosferskoj razini s elektrinim potencijalom od oko 400 volta.
Budui da ste provodljivi, va elektrini potencijal bit e prosjek
246
Uzemljivanje
elektrinog potencijala na razini zemlje i onoga na visini od dva
metra - oko 200 volta (uz struju koja vam kontinuirano tee po
vrinom tijela od glave do stopala). Ako ivite na drugom katu
stambene zgrade, na oko etiri metra iznad zemlje, ak i ako ne
nosite tenisice, ve su vam noge na drvenom podu, noge vam se
tada nalaze na atmosferskoj razini na kojoj je elektrini potencijal
800 volta, a glava na elektrinom potencijalu od 1200 volta, to
daje prosjeni, elektrini potencijal od 1000 volta na vaem tijelu!
To nije mala razina. to ivite na veoj visini od tla, to je vii va
elektrini potencijal u usporedbi sa zemljom.
ivot na visokoj nozi - veza izmeu napona, uzemljenja
i zdravlja?
Je li mogue povezati ivot na visokoj nozi - u visinskom smislu
- sa zdravstvenim rizicima? Ugroavaju li ivot i rad u visokim
zgradama nae zdravlje?
Nedavna studija provedena na Sveuilitu Iowa pratila je starije
osobe tijekom razdoblja od dvanaest godina i pokazala da postoji
iznenaujuih 40 posto vei rizik od modanog udara meu oni
ma koji ive u viekatnicama nego kod osoba koje ive u prize
mnicama. To otkrie bilo je najzanimljivije meu pregrt konven-
cionalnijih asocijacija povezanih s rizicima od modanog udara
meu starijima nakon hospitalizacije zbog razliitih zdravstvenih
problema. Znanstvenici su naveli da bi ivot u viekatnicama mo
gao biti povezan s veim fizikim, socijalnim i psiholokim opte
reenjima s kojima se starije osobe suoavaju u takvim okruenji-
ma. Mi se pitamo bi li ivot u zoni vieg elektrinog potencijala
od nekoliko stotina ili vie volta, zajedno s nedostatkom nepo
srednog uzemljenja, mogao dovesti do znaajnog manjka elektro
na u tijelu i imati jak utjecaj na zdravlje. Svakako, to je neto o
emu vrijedi razmisliti.
Jo neto vrijedno razmiljanja je i nedavno objavljena analiza
u asopisu Cancer koja pokazuje da ljudi koji ive u urbanim po
drujima imaju vee izglede za razvoj poodmakloga raka od onih
koji ive u prigradskim i ruralnim podrujima. Koristei podatke
iz Registra oboljelih od raka u saveznoj dravi Illinois, znanstve
nici nastoje ispitati razlike izmeu ruralnih i urbanih sredina to
Dodatak B 247
se tie dijagnoza poodmaklih faza etiriju najeih tipova raka:
tumora na doj-ci, kolorektalnog karcinoma, raka plua i raka pro
state. Rezultati su pokazali da u sluaju kolorektalnog karcinoma
i raka prostate, a u manjoj mjeri i tumora na dojci, razlike potjeu
od vie koncentracije ranjivijih i ekonomski ugroenijih stanovni
ka Chicaga i njegovih predgraa. Nia stopa dijagnoza u ruralnim
sredinama bila je povezana s velikim brojem starijih pacijenata
koji ee odlaze lijeniku i zbog poodmakle dobi odlaze na sni
manja za otkrivanje raka. Meutim, te razlike nisu mogle objasniti
geografski disparitet u sluaju raka plua. U gradovima i visokim
zgradama elektriki osjetljiva plua udiu vie pozitivno nabijenih
estica u zraku. Plua nisu u opasnosti samo zbog konvencional
nog zagaenja nego uz manjak elektrona (zbog nedostatka uze
mljenja) vea koliina pozitivno nabijenih estica moe dovesti do
vie oksidativnog stresa i vee koliine slobodnih radikala nego
dolje na prvom katu.
Jo neto o emu treba razmisliti je kombinacija nedostatka
uzemljenja i poveanog pozitivnog naboja u zraku kao neprepo-
znati uzrok takozvanoga sindroma bolesne zgrade. Prema Ame
rikoj agenciji za zatitu okolia (EPA), bolesne zgrade" odnose
se na situacije u kojima stanari zgrade doivljavaju akutne zdrav
stvene probleme i tegobe koji se ine povezanima s vremenom
provedenim u nekoj zgradi, ali se ne moe utvrditi neka specifina
bolest ili uzrok. Pritube se mogu javljati u odreenoj sobi ili zoni
ili pak po itavoj zgradi".
Strunjaci ne znaju uzroke. Spominju neadekvatnu ventilaciju,
kemijske zagaivae iz unutarnjih i vanjskih izvora te bioloke za
gaivae. Ti elementi mogu djelovati kombinirano, mogu dolazi
ti uz druge pritube kao, na primjer, na neadekvatnu temperaturu,
vlanost zraka ili osvjetljenje. ak i nakon ispitivanja zgrade, me
utim, specifini uzroci pritubi znaju ostati nepoznati."
Treba ispitati vezu s uzemljenjem. Kao to smo pisali u sed
mom poglavlju, strunjaci su potegnuli pitanje zdravstvenih rizi
ka od ljudskom rukom proizvedenih elektromagnetskih okrue
nja u uredima te naveli uzemljenje kao imbenik koji tim rizicima
doprinosi, pozivajui se na dokaze do kojih se dolo istraivanjem
uzemljivanja. Kada tome dodate element poveane gustoe po
248 Uzemljivanje
zitivnog naboja s veom visinom onda tu moda doista imamo
posla s monom kombinacijom dosad neprepoznatih imbenika
koji unitavaju zdravlje, energiju i uspjeno funkcioniranje. Imajte
na umu da su elektromagnetska polja (EMF) izmjenina (variraju
s vremenom). Sastoje se od elektrinih i magnetskih polja koja je
umjetno proizveo ovjek. 200 V/ m je iskljuivo istosmjerno (sta
tino) elektrino polje i prirodni fenomen koji postoji eonima.
EMF i 200 V/ m zasebni su entiteti i ne bi ih trebalo mijeati.
Veza izmeu uzemljivanja i elektromagnetskih polja
Zamislite sada da ste uzemljeni. Ako vam je tijelo na neki nain
spojeno sa Zemljom, gdje god bili, va elektrini potencijal jednak
je onom iz tla. Pritom se misli na vas cijeloga, od glave do stopa
la. Va elektrini potencijal je nula i pozitivan naboj vas ne moe
napuniti. Dio ste zemlje. Zatieni ste od svega to se dogaa u
atmosferi. Ako u vaem okruenju ima pozitivnih naboja i ako se
prime za vas, Zemlja e svojim elektronima ponititi pozitivan
naboj i odrati va elektrini potencijal na istoj razini - nula volta.
Ako vae tijelo pogode elektromagnetska polja, njihov efekt do
kidaju elektroni u vaem tijelu koje daje Zemlja. Nita ne moe
promijeniti va elektrini potencijal osim ako se odspojite od Ze
mlje.
Kada ste uzemljeni unutarnji organi vaeg tijela su zatieni od
svih elektrostatikih i elektromagnetskih interferencija u atmos
feri. To stvara vrlo tih elektrini milje" u tijelu, pri emu vanjska
elektrina i magnetska polja ne mogu naruiti unutarnje funkcije
koje odravaju homeostazu i zdravlje. To ukljuuje probavu, unu
tarnje popravke, zacjeljivanje rana i sve metabolike aktivnosti. Ne
zaboravite da su sve kemijske i biokemijske reakcije elektrine po
svojoj prirodi i stoga ih lako remete vanjska elektrina i magnet
ska polja. Uzemljenje sprjeava ta remeenja. Tako su iva bia
evoluirala na Zemlji!
Uzemljenje je isto tako i referentna toka za sve elektrine ak
tivnosti tijela. Svaki elektrini aparat treba temeljnu, referentnu
toku za utvrivanje vrijednosti napona unutar svojih elektroni
ke konfiguracije. Bez nje su svi naponi u aparatu loe definirani i
elektroniki sklopovi, koji su napravljeni tako da rade u odnosu
Dodatak B 249
na referentnu toku, ne mogu ispravno raditi i daju nasumine
vrijednosti napona. To skupu opremu moe otetiti.
Ljudsko tijelo daleko je najkompleksniji komad ,,opreme na
Planetu. Razvio se u kontaktu sa Zemljom. Svi njegovi unutarnji
procesi su poput elektronikih sklopova. Svi se temelje na bioe-
lektrinim procesima kojima je potrebna definirana referentna
toka da bi uspjeno funkcionirali. To kompleksno tijelo razvilo je
unutarnje mehanizme koji mu pomau da se nosi s privremenom
odspojenou od Zemlje, ali dugorono taj nedostatak veze uzima
svoj danak. Na kraju e tijelo izgubiti svoju referentnu toku (ak
i onu koju si je samo privremeno stvorilo). To rezultira time da su
unutarnje funkcije sve manje sinkronizirane ne samo sa zemljom
nego i meusobno. Na primjer, tijelo gubi sposobnost prepozna
vanja to je ono samo", a to nije ono samo i na taj nain krene
u autoimuni napad na vlastite stanice.
Elektromagnetska polja su sveprisutna. ivimo ukljueni u
nevidljivi promet tih kaotinih polja. Njihov potencijal stvaranja
unutarnje interferencije u tijelu, kao to smo spomenuli prethod
no u knjizi, varira od osobe do osobe i na razliitim mjestima,
ovisno o intenzitetu i frekvencijama polja.
Elektromagnetska polja pokrivaju toliko golem spektar fre
kvencija (od 0 do 1.000.000.000.000.000.000.000 Hz, odnosno
1021Hz) da ih se treba grupirati u razliite frekvencijske pojaseve
kako bi se utvrdili njihovi zdravstveni uinci na ljude. Jedno takvo
grupiranje napravio je Znanstveni odbor za novonastajue i novo-
utvrene zdravstvene rizike (SCENIHR), nezavisno tijelo Europ
ske komisije. Taj je odbor podijelio spektar na etiri frekvencijska
pojasa:
1. Radijska frekvencija (RF) (100 kHz <f < 300 GHz)
2. Srednja frekvencija (IF) (300 Hz <f < 100 kHz)
3. Ekstremno niska frekvencija (ELF) (0 <f < 300 Hz)
4. Statika (0 Hz)
Frekvencije vie od 300 GHz Odbor nije uzimao u obzir jer su
njihovi mehanizmi utjecaja na ljudska bia dobro poznati i posve
250 Uzemljivanje
drukiji od pojaseva niih frekvencija. Ti pojasevi viih frekven
cija ukljuuju (poredano prema sve veim frekvencijama): infra-
crveno svjetlo (IR), vidljivo svjetlo, ultraljubiasto (UV) svjetlo,
rendgenske zrake i gama zrake. Ovdje u se posvetiti samo pojasu
ekstremno niske frekvencije (ELF) koji se najvie prouava i sadr
i frekvencije to najee susreemo.
Godine 2007. SCENIHR je objavio da zbog nedostatka dobrih
epidemiolokih studija nije pronaao jasne dokaze za lo utjecaj po
zdravlje u drugim pojasevima osim ELF. Izvjetaj Odbora donosi
zakljuak da su ELF magnetska polja mogue kancerogena, uglav
nom na temelju podataka o leukemiji meu djecom. Meutim,
ne postoji neki opeprihvaeni mehanizam kojim bi se objasnilo
kako izloenost ELF magnetskim poljima moe uzrokovati leuke
miju. to se raka dojke i kardiovaskularnih bolesti tie, nedavna
su istraivanja pokazala da je povezanost malo vjerojatna, dok za
neurodegenerativne bolesti i tumore na mozgu veza s ELF poljima
ostaje upitna. Veza izmeu ELF polja i simptoma (koji se ponekad
naziva elektromagnetskom hipersenzitivnou) nije dokazana.
Elektromagnetska polja, kao to im i samo ime govori, sastoje
se od elektrinih i magnetskih polja. Ta polja su povezana, ali ima
ju vrlo razliite uinke. Elektrina polja stvaraju elektrini naboji
(protoni i elektroni) ak i kada nema gibanja. Magnetna polja po
stoje samo kada se naboji kreu. Na primjer, magnetsko polje ma
gneta stvaraju elektroni magnetskog metala koji se vrte oko jezgre
svoga atoma na isti nain i u istom smjeru. Oni su svi usklaeni.
Njihovo korelirano rotacijsko gibanje oko pripadajue im jezgre
stvara magnetsko polje. Svi elektroni koji se okreu oko atoma
proizvode magnetsko polje, ali u mnogim materijalima - drvu,
plastici, gumi, svim izolacijskim materijalima - oni nisu posla
gani u red. Njihov poredak je nasumian zbog drugih unutarnjih
sila te stoga ne postoji magnetsko polje koje moemo osjetiti. Ako
elektrini naboj miruje u magnetskom polju, magnetsko polje na
njega nee djelovati. Kada se naboj giba magnetsko polje e ga tje
rati da rotira oko zamiljene toke. Za razliku od toga, elektrino
polje uvijek e tjerati elektrine naboje da se gibaju u smjeru po
lja (kod pozitivnih naboja) ili u smjeru suprotnom od polja (kod
negativnih naboja). U svim materijalima pozitivni naboji nalaze
Dodatak B 251
se u jezgri. Jezgra se ne moe gibati jer bi se siipstanca. unitila.
Veinom su, dakle, u praksi elektroni ti koji se gibaju.
Ako ste pozorno pratili, vjerojatno ste shvatili da budui da
promjena gibanja podrazumijeva elektrino polje koje se mijenja,
namee se zakljuak da e elektrino polje koje se mijenja proi
zvesti magnetsko polje. Suprotno je takoer tono: promjenjivo
magnetsko polje proizvodi magnetsko polje i zato elektromagnet
sko polje moe putovati prostorom. Promjenjivo elektrino polje
proizvodi magnetsko polje, koje proizvodi elektrino polje, koje
proizvodi magnetsko polje... i tako se taj proces ponavlja i odvija
unedogled u vremenu i prostoru. Motori rade po istom principu
da struja (elektrini naboji u pokretu) proizvodi magnetsko po
lje, koje djeluje na magnete na rotoru, koji onda pokree rotaciju
motora.
U neuzemljenom tijelu elektroni i druge nabijene estice reagi
raju uglavnom na komponentu elektrini segment elektromagnet
skih polja prisutnih u neposrednoj okolini. Budui da je njihovo
gibanje unutar tijela vrlo sporo, ne reagiraju dobro na magnetska
polja. Unutarnji elektroni blizu povrine koe najprijemljiviji su
za perturbacije, a vjeruje se da elektromagnetska polja pri fre
kvenciji od 60 Hz (i njezinim harmonicima 120 Hz, 180 Hz, 240
Hz i viim umnocima 60 Hz) imaju vrlo malu mo prodiranja
u kou. Povrinski naboji zaustavljaju elektrino polje. Meutim,
magnetsko polje prodire vrlo duboko u tijelo i proizvodi elektri
na polja u tijelu. Pri 60 Hz energija elektromagnetskih polja je 10
milijardi puta manja od energije koja je potrebna da se razbije ak
i najslabija kemijska veza. Ipak, poznati su mehanizmi kojima bi
elektrina i magnetska polja od 60 Hz mogla proizvesti bioloke
uinke bez lomljenja kemijskih veza. Elektrina polja na 60 Hz
mogu vriti silu na nabijene i nenabijene molekule ili stanine
strukture unutar tkiva. Te sile mogu izazvati gibanje nabijenih
estica, orijentirati ili deformirati stanine strukture, orijentirati
dipolarne molekule ili inducirati napon po staninim membrana
ma. Magnetska polja na 60 Hz mogu silom na stanine strukture,
ali budui da su bioloki materijali uglavnom nemagnetski (ne
maju ukupno magnetsko polje kao to ga ima magnet), te sile su
obino vrlo slabe.
252
Uzemljivanje
Znanje kojim znanstvena zajednica trenutno raspolae o polji
ma frekvencije elektrine struje (60 Hz) moe se saeti ovako:
Ne moe se dokazati da je izlaganje tim poljima apsolutno
sigurno.
Utvrena je veza izmeu izlaganja tim poljima kod kue i na
poslu i rizika za zdravlje ljudi (ukljuujui rak).
Ako postoji opasnost za ljudsko zdravlje, ona je vrlo malena
ili je ograniena na male podskupine (kao to su mladi ljudi
i leukemija), a mogunost velike i ope opasnosti je isklju
ena.
Osobno vjerujem da e istraivanja uzemljivanja i druga budu
a istraivanja dokazati da je zadnja tvrdnja netona. Premda do
sad nijedna studija nije dola do definitivnih dokaza, vidjeli smo
da su neki pojedinci uistinu ultraosjetljivi i da utjecaj na njih moe
biti ozbiljan. Elektrina hipersenzitivnost ne moe se objasniti
poznatim mehanizmima jer je prag za poznate interakcije najma
nje pedeset puta vii od stvarnih razina izloenosti. Unato tome,
ta hipersenzitivnost je pravi fenomen (dva takva sluajeva opisana
su u desetom poglavlju) i mogue je da je rezultat gubitka spoje-
nosti sa zemljom.
Tijelo i njegov unutarnji sat
Svaki organizam koji eli pravilno funkcionirati inora kontrolirati
vrijeme obavljanja svojih biolokih funkcija. Zato su vii orga
nizmi, od biljki do insekata, gmazova, ptica i sisavaca, pa ak i
neki nii jednostanini oblici ivota kao to su bakterije, tijekom
milijuna godina razvili unutarnji bioloki sat. Kod ljudi se takav
glavni sat svih biolokih satova tijela nalazi, kao to smo ve spo
menuli, u suprahijazmatskoj jezgri hipotalamusa. Zemljin izmje
njujui dnevno-noni ciklus toliko je pouzdan da iva bia svoje
ponaanje i fiziologiju usklauju prema njegovom ritmu. Endoge
ni cirkadijski sat moe odreivati i modulirati vrijeme izvoenja
brojnih svakodnevnih radnji kao to su hranjenje i odmor. Znan
stvenici smatraju da je glavni zeitgeber (njemaki izraz za davatelja
Dodatak B
253
vremena ili sinkronizatora) unutarnjeg sata svjetlo u periodikom
ciklusu izmjene svjetla i tame. Eksperimenti s uzemljivanjem po
kazali su da to nije jedini zeitgeber. Ljudi koji daleko putuju esto
izjavljuju da polusatno uzemljenje po dolasku na odredite zna
ajno smanjuje, ako ne i potpuno eliminira j et lag. Taj fenomen
najbolje objanjava tijelo kada osjea razliite frekvencije od Ze-
mljinih elektrona i od tih vibrirajuih elektrona prima lokalne
informacije" o dobu dana. Potrebna su dodatna istraivanja da se
taj efekt dokae, ali anegdotalni dokazi koji su se tijekom godina
nakupljali dovoljno su snani da ovaj efekt zaslui da ga se spo
mene.
Tlo kao bioloki izvor energije
Ovi fluktuirajui elektroni takoer prenose energiju. Energiju daje
globalni elektrini krug, kompleksni sustav koji ukljuuje Zemlju,
atmosferu i sunce. Eksperimenti s uzemljivanjem i anegdotalna
iskustva govore da bi se u uzemljenju mogla nalaziti energetska
komponenta. Ba kao to neki aparat dobiva struju kada ga se
ukljui u utinicu, lako je mogue i da ljudsko tijelo prima ener
giju od Zemlje kad je uzemljeno. Svjedoanstva navedena u ovoj
knjizi ukazuju na to da se ljudi osjeaju energizirano" dok su uze
mljeni. Studije o uzemljivanju pokazuju da tijelo zapoinje proces
iscjeljivanja nakon dvadeset do trideset minuta uzemljenosti, to
govori da tijelo osjea da ima vie energije.
Uzemljivanje, upala i iscjeljivanje
Viegodinja opaanja i povratne informacije mnogih koji se uze-
mljuju sugeriraju mehanizam kojim infuzija elektrona" do koje
dolazi uzemljivanjem pomae tijelu da ostane zdravo, da se opo
ravi od bolesti ili, ako je bolest previe uznapredovala, da si barem
u osjetnoj mjeri olaka bol. Svjedoanstva iznesena u knjizi to ja
sno pokazuju. Budui da je tijelo openito vodi (osim ako je koa
jako suha), elio bih posvetiti nekoliko rijei opisu naina na koji
se elektroni gibaju u vodiu.
Pogledajmo najprije primjer 9-voltne baterije. Uzmite bakre
nu icu, postavite na nju otpornik i spojite krajeve na pozitivni i
254 Uzemljivanje
negativni terminal baterije. Struja poinje tei od pozitivnog do
negativnog terminala baterije. Pozitivni naboji su ono od ega je
i sam bakreni materijal, tako da se oni ne mogu gibati. Elektroni
se, meutim, gibaju. Oni naputaju negativni terminal i kreu se
kroz icu prema pozitivnom terminalu. Njihovo gibanje regulira
otpornik. Bez njega svi bi elektroni u bateriji putovali prema po
zitivnom terminalu istovremeno i rastalili bakrenu icu. Da do-
taknete icu ppekli biste se. U ovoj kompleksnoj situaciji mnogi
ljudi misle da su struja pozitivni naboji koji putuju od pozitivnog
prema negativnom terminalu. Meutim, elektroni koji se gibaju
od negativnog prema pozitivnom terminalu su ti koji proizvode
struju. Ta zabluda datira jo od dragoga starog Benjamina Fran-
klina koji je - izvodei svoje eksperimente sa zmajevima i ne zna
jui kakva je prava priroda elektrine struje - mislio da pozitivno
nabijeni elektrini ,,fluid kola u icu. Mi danas znamo da su elek
troni uvijek ti kolajui entiteti kada u provodljivoj ici ima struje.
Brzina elektrona koji putuju u icu vrlo je mala. U ici radijusa 1
mm kojom se prenosi konstantna struja jakosti 10 ampera, driftna
brzina je tek oko 0.24 mm/ s - dakle, etvrt milimetra u sekundi! A
struja ipak tee iznimno brzo.
Da objasnim kako je mogue da spor protok elektrona ipak
moe proizvesti vrlo brzu struju upotrijebit u primjer uzemlje-
ne osobe. U tom sluaju ljudsko tijelo igra ulogu bakrene ice (i
otpornika jer tijelo nije tako dobar vodi kao bakar). Negativni
terminal je Zemlja. Pozitivni terminal su elektromagnetska polja
ili pozitivno nabijene estice u atmosferi. Zatita protiv elektro
magnetskih polja ili pozitivno nabijenih estica koju daje spoje-
nost sa Zemljom stvara se gotovo pri brzini svjetlosti (oko 300.000
km/ s). To znai da je elektrina struja koja protee kroz tijelo da
poniti djelovanje elektromagnetskih polja ili pozitivno nabijenih
estica gotovo trenutna. Kako je to mogue kad znamo da se elek
troni ak i u odlinim vodiima kao to je bakar kreu vrlo sporo?
Jedna usporedba moe nam pomoi u razumijevanju. U prikazu
B-2 vidimo cjevicu ispunjenu kuglicama. Promjer cjevice je ta
kav da kuglice u njega stanu isldjuivo poloene u strogi niz.
Ako ugurate kuglicu s lijeve strane u prepunu cjevicu, jed
na kuglica iskae gotovo trenutno na drugom kraju. Kuglica koja
Dodatak B
255
CJEVICA
KUGLICA KUGLICA
Prikaz B-2. Efekt cj e vi ce s kuglicama". Ku gl i ca ko ja se u gu r a s l ij eve st rane
cj e vi ce p o m akn e se vr l o malo , ali ku gl i ca skr o z na d esn o m kr aju cj e vi ce
i sp ad a i z nje go t o vo i st o g trena.
ulazi u cjevicu s lijeve strane pomaknula se samo malo (sada je
zadnja kuglica u cjevici na lijevom kraju), ali ipak, struja kuglica
pomaknula se vrlo brzo. Zadnja kuglica na desnoj strani izgurana
je gotovo istog trena. Svaka kuglica u cjevici pomaknula se samo
za promjer jedne kuglice, ali je struja kuglica (propagacija male
nih pokreta svake kuglice) prola kroz cjevicu gotovo trenutno.
Sve kuglice u cjevici pomakle su se naprijed gotovo simultano.
Tako se manje-vie i elektroni gibaju u vodiu. Elektroni se meu
sobno odbijaju jer imaju isti negativni elektrini naboj. Zbog toga
efekta odbijanja elektrona kada se elektron pomakne naprijed on
pogura naprijed sve elektrone ispred sebe, ba kao to je lijeva ku
glica pogurala naprijed sve kuglice u cjevici. To se dogaa u ici
spojenoj na oba terminala baterije. Sporo gibanje elektrona u ici
dogaa se i u tijelu, a ipak u isto vrijeme njihovo sporo gibanje
zbirno proizvodi brzu struju zbog efekta cjevice s kuglicama".
Tijelo gotovo trenutno biva zatieno uzemljenjem jer brza struja
brzo ponitava djelovanje elektromagnetskih polja i/ ili pozitivnih
estica. Elektronima treba dosta vremena da uu u tijelo.
Spora driftna brzina elektrona pomae nam da objasnimo ne
koliko zapaanja vezanih za uzemljivanje.
1. Kad se osoba uzemlji potrebno je oko dvadeset do tride
set minuta da zapone iscjeljujua reakcija. Mogue je, kao
to je objanjeno u odsjeku Poticanje proizvodnje ATP-a
- izvora energije u tijelu" da metabolizam koristi elektrone
za pravilno funkcioniranje u proizvodnji bioenergije i da je
potrebno toliko mnogo vremena da elektroni ustvari stignu
do podruja gdje se odvija metabolika aktivnost. Ako se na
donju stranu stopala stave provodljivi flasteri elektroni se
256
Uzemljivanje
ponu gibati prema gore i prije ili kasnije e se progurati do
mjesta na kojem postoji odreeni problem. Pretpostavljamo
da e mitohondriji oko problematinog podruja iskoristiti
dodatne elektrone kako bi pojaali zacjeljivanje i popravak.
Proces ispunjavanja mitohondrija dodatnim elektronima
moe potrajati. Ne znamo tone mehanizme koji pritom
sudjeluju, ali znamo da je potrebno izmeu dvadeset i tri
deset n^inuta da pone iscjeljujua reakcija nakon poetka
uzemljenja.
2. Kada ljudi stoje ili sjede na Zemlji ili su uzemljeni pomou
elektrodnih flastera na tabanima esto ponu osjeati trnce
i toplinu kako im se uspinju tijelom. Senzacija zapoinje u
stopalima, nastavlja se do cjevanica i listova, a nakon neko
liko minuta stie i do glave.
3. Uzemljivanje ubrzava zacjeljivanje rana. Rane zacjeljuju
bre nego inae (bez uzemljenja) kada osoba spava uzemlje-
na, na primjer, na uzemljenoj plahti ili stavlja elektrodne fla
stere na tabane. Iscjeljujua reakcija jo je bra ako se flaste
ri stave blizu rane. Izvrstan primjer je opisan u trinaestom
poglavlju, u prii o biciklistu koji je 2005. u utrci Tour de
France zadobio velike razderotine na desnoj nadlaktici.
Isto to vrijedi i za upalu. Upala lakta, na primjer, nestat e ako
stopala dotiu Zemlju. Meutim, upala e nestati mnogo bre ako
se uzemljeni elektrodni flasteri stave odmah pokraj lakta. Za ita
telje koje to zanima, vie detalja o upalama i kako na njih djeluje
uzemljivanje mogu nai u lanku iz 2007. koji je za J ournal of Al
ternative and Complementary Medicine napisao James Oschman
(Mogu li elektroni djelovati kao antioksidansi? Pregled i komen
tar"113:955-967).
1Can Electrons Act as Antioxidants? A Review and Commentary
DODATAK C
Izvori
Institut za uzemljivanje (www.earthinginstitute.net)
Na internetskoj stranici Instituta mogue je pronai savjete kako u
svakoj situaciji ostati uzemljen.
Pozivamo itatelje da posjete ovu slubenu stranicu o uzemlji
vanju kako bi se upoznali s najnovijim vijestima i znanstvenim
istraivanjima o uzemljivanju.
257
A
p
*
DODATAK D
Popis, simptoma i praenje napretka
Da biste ocijenili kako vam uzemljivanje moebitno pomae na
vedite sve uobiajene simptome koje imate u stupac na lijevoj stra
ni. U drugom stupcu opiite ozbiljnost problema. Ako je simptom
bol, na primjer, ocijenite je na ljestvici od 0 do 10. Nakon toga
ocijenite stanje ili simptom tjedan dana i mjesec dana nakon po
etka uzemljivanja. Moete na taj nain pratiti i kljune medicin
ske pretrage.
OPAANJA
STANJE/ PRIJE TJEDAN DANA NAKON MJESEC DANA NAKON
SIMPTOM UZEMLJIVANJA UZEMLJIVANJA UZEMLJIVANJA
258
, /
DODATAK E
Izabrane biljeke
Poglavlje 1
Franceschi C., Bonafe M., Valensin S er al. Inflamm-aging: an evolutio-
nary perspective on immunosenescence. Annals New York Academy of
Sciences 2006.; 908: 244-254
Gorman C. i Park A., The fires within.Time, Veljaa 23., 2004; 38-46
Meggs W The I nflammation Cure. New York: McGraw-Hill, 2004.
Oschman JL Our place in Nature: reconnecting with the Earth for better
sleep Journal of Alternative and Complementary Medicine 2003.; 10(5):
735-36
Suckling EE The Living Battery-An Introduction to Bioelectricity, New York:
Macmillan, 1964.
Poglavlje 2
Bach JF., Why is the incidence of autoimmune diseases increasing in the
modern world?, Endocrine Abstracts 2008.; 16(S3): 1
Bower B., Slumber s unexplored landscape, Science News Online, Rujan 25.,
1999.
Gish OH., The natural electric currents in the Earth, Scientific Monthly,
1936.; 43(1): 47-57
Max Planck Institutes; Istraivanje objavljeno u Energy Medicine: The Scien
tific Basis, autor James L. Oschman (Churchill Livingstone, 2000.): 101
Stein R., Is modern life ravaging our immune systems? Washington Post
Oujak 4., 2008.
Tavera M., The sacred mission(prijevod na engleski jezik George Verdon)
ESD J ournal 2008.; http://www.esdjournal.com/articles/sacredmission.htm
Williams ER i Heckman SJ., The local diurnal variation of cloud electri-
fication and the global diurnal variation of negative charge on the earth,
J ournal of Geophysical Research 1993.; 98: 5221-5234
259
260
Uzemljivanje
Poglavlje 4
Cho HJ Lavretsky H Olmstead R et al. Sleep disturbance and depressi-
on recurrence in community-dwelling older adults: a prospeetive study.
American J ournal of Psychiatry 2008.; 165(12): 1543-1550
Ghaly M. i Teplitz D., The biologic effects of grounding the human body
during sleep as measured by cortisol levels and subjeetive reporting of
sleep, pain and stress, J ournal of Alternative and Gomplementary Medicine
2004.; 10(5): 767-776
Irwin MR Wang M Ribeiro D et al. Sleep loss activates cellular inflam-
matory sigrialing, Biological Psychiatry 2008.; 64(6): 538-540
Ober AC., Grounding the human body to earth reduces chronic inflam-
mation and related chronic pain. ESD J ournal Srpanj 2003.; http://www.
esdjournal.com/articles/cober/earth.htm
Ober AC., Grounding the human body to neutralize bio-electrical stress
from static electricity and EMFs. ESD J ournal Sijeanj 2000.; http://www.
esdjournal.com/articles/cober/ground.htm
Simpson N. i Dinges DE, Sleep and inflammation. Nutrition Review 2007.;
65(12, dio II): 5244-52
Poglavlje 6
Amalu W., A pilot study test of grounding the human body to reduce infla
mmation. Unpublished data
Omoigui S., The origin of ali pain is inflammation and the inflammatory
response: a unifying law of pain, Medical Hypotheses 2007.; 69: 70-82
Oschman JL. Charge transfer in the living matrix J ournal of Bodywork and
Movement 'Iherapies 2009.; 13: 215-28
Pischinger A., Extracellular Matrix and Groimd Regulatioii: Basisfar a Holi-
stic Biological Medicine, Rerkeley, CA: Norlh Atlantic Books, 2007. (nado
punjen i ureen engleski prijevod teksta Dos System der Grundregulation:
Gi' undlagen for eincganzheitsbiologisclie Theorie der Medizin, izvorno
objavljen u K. F. Haug, Heidelberg, 1975.)
Ridker PM, et al. Inflammation, aspirin, and the risk of cardiovascular-di-
sease in apparently healthy men.New England Journal of Medicine 1997.;
336(14): 973-79
Ridker PM, et al. C-reactive protein and other markers of inflammation in
the prediction of cardiovascular disease in women New England J ournal
of Medicine 2000.; 342(12): 836-843
Salvioli S., et al. "Inflamm-aging, cytokines and aging: state of the art, new
hypotheses on the role of mitochondria and new perspeetives from sy-
stems biology.CurretU Pharmaceutical Design 2006.; 12(24): 3161-3171
Dodatak E
261
Poglavlje 7
Applewhite R. The effectiveness of a conductive patch and a conductive
bed pad in reducing induced human body voltage via the application of
earth ground. European Biology and Bioelectromagnetics 2005.; 1: 23-40
Brown R., Chevalier G., Hill M Pilot study on the effect of grounding on
delayed onset muscle soreness.J ournal of Alternative and Complementary
Medicine Travanj 2010.
Chevalier G Mori K., Oschman JL., The effect of earthing (grounding) on
human physiology.European Biology and Bioelectromagnetics Sijeanj 31.,
2006.; 600-621
Chevalier G. I Mori K., The effect of earthing on human physiology (dio
II): electrodermal measurements, Subtle Energy and Energy Medicine
2007.: 18(3): 11-34
Chevalier G., Changes in pulse rate, respiratory rate, blood oxygenation,
perfusion index, skin conductance and their variability induced during
and after grounding human subjects for forty minutes, Journal of Alterna
tive and Complementary Medicine Sijeanj 2010.
Feynman R., Leighton RB., i Sands M.. The Feynman Lectures on Physics
(vol II). Reading, MA: Addison-Wesley Publishing, 1964.: Poglavlje 9
Jamiesona KS., ApSimona HM., Jamiesona SS., et al. The effects of elec-
tric fields on charged molecules and particles in individual microenvi-
ronments. Atmospheric Environment 2007.; 41: 5224-5235
Ober AC., Grounding the human body to neutralize bio-electrical stress
from static electricity and EMFs. ESD J ournal 2004.; http://www.esdjour-
nal.com/articles/cober/ground.htm
Ober AC. i Coghill RW., Does grounding the human body to earth reduce
chronic inflammation and related chronic pain? Predavanje na European
Bioelectromagnetics Association Annual Meeting, Studeni 12., 2003., Bu
dimpeta, Maarska
Oschman JL., Can electrons act as antioxidants? a review and commen-
tary, Journal of Alternative and Complementary Medicine 2007.; 13(9):
955-967
Oschman JL., Assume a spherical cow: the role of free or mobile electrons
in bodywork, energetic and movement therapies.Journal of Bodywork and
Movement Therapies 2008.; 12: 40-57
Oschman JL. i Kessler WD. Energy medicine and anti-aging: from fun-
damentals to new breakthroughs. Anti-Aging Medical News Zima 2008.:
166-171
Poglavlje 8
Yang J. No shoes? No problem, Srpanj 15., 2009.; http://www.theglobean-
dmail.com/life/health/ no-shoes-no-problem/article 1219575/
262
Uzemljivanje
Poglavlje 11
Chevalier G. i Sinatra ST., Emotional stress, heart rate variability, groun
ding, and improved autonomic tone.
Fontes A., Fernandes HP et al. Measuring electrical and mechanical pro-
perties of red blood cells with double optical tvveezers, J ournal of Biomedi-
cal Optics 2008.; 13(1):014001
Global high blood pressure situation grovving dire, but doesnt have to be,
new health report says, Medical News Today Svibanj 18., 2007.; http://
www.medicalnewstoday.com/articles/71331 .php
Shaper AG., Cardiovascular disease in the tropics, British Medical Journal
1972; 4(5831): 32-35
Poglavlje 15
Puotinen CJ., Earth energy Whole Dog J ournal Sijeanj 2008.: 17 21
Poglavlje 16
Beasley JD. i Swift J., The Kellogg Report: the impact of nutrition, envi-
ronment 8c lifestyle on the health of Americans Annandale-on-Hudson,
NY: Bard College Center, Institute of Health Policy and Practice, 1989
Council of State Governments, Costs of chronic diseases: what are states
facing?, Trends Alert 2006.
Dodatak B
Fly Light Aviation Meteorology, Atmospheric electricity; www.auf.asn.au/
meteorology/ section 11 .html
McLafferty S. i Wang F Rural reversal? Rural-urban disparities in late-sta-
ge cancer risk in Illinois.Cancer 2009.; 115(12): 2755-2764
Wolinsky FD Bentler SE., Cook EA et al. A 12-year prospective study
of stroke risk in older Medicare beneficiaries. BMC Geriatrics Svibanj 9.,
2009.; 9: 17
DODATAK F
Uzemljivanje u Hrvatskoj
Proizvodi za uzemljivanje mogu se nabaviti i u Hrvatskoj.
Slubeni distributer proizvoda Earthing Clinta Obera je
TELEdisk-Prodaja iz Zagreba.
Sve o plahtama, podlocima, trakama, obui i drugim
priborima za uzemljivanje moete pogledati na
www. uzemlj ivanje-hrvatska.org
263
Zahvale
Z
ahvale dr. Jamesu Oschmanu, izvanrednom biofiziaru, koji
iscrpno istrauje znanstvenu pozadinu iscjeliteljskih uina
ka uzemljivanja. Bio je prvi koji je znanstveno objasnio prijenos
slobodnih elektrona iz pulsiraj ue povrine Zemlje u elektrinu
matricu ljudskog tijela. Njegova ispitivanja, pretpostavke i objav
ljeni radovi posluili su kao vrsta znanstvena osnova za ovaj novi
i prekretniki zdravstveni koncept. Dr. Oschman je direktor or
ganizacije Nature s Own Research Association (www.energyrese-
arch.bizland.com) u Doveru u New Hampshireu te autor knjiga
Energetska medicina: Znanstvene osnove (Churchill Livingstone,
2000.) i Energetska medicina u terapeutici i ojaavanju ljudskih
uinaka (Butterworth-Heinemann, 2003.). U svom radu istrauje
postojanje iznimno brzog sustava komunikacije irom ljudskog ti
jela koji reagira na energetsko okruenje. Dr. Oschman vlasnik je
doktorata iz biolokih znanosti na SveuiliUi u Pittsburghu. lan
je Znanstvenog savjetodavnog odbora Nacionalne fondacije za al
ternativnu medicinu u Washingtonu, D.C.
Dr. Gaetanu Chevalieru, gostujuem istraivau na Odsjeku
za razvojnu i staninu biologiju Sveuilita Kalifornija u Irvineu
te najstrastvenijem istraivau na polju biologije. Njegovi pokusi
i otkria vezana za bioelektrine promjene do kojih dovodi uze
mljivanje utrli su put novim elektrofiziolokim istraivanjima ko
jima se ele ispitati znaajne razlike izmeu uzemljenih i neuze-
264
Zahvale 265
mljenih osoba. Dr. Chevalier doktorirao je inenjersku-fiziku na
Sveuilitu u -Montrealu. Bivi je direktor istraivakih projekata
na Kalifornijskom institutu za znanost o ovjeku.
Jeffu Spenceru, doktoru kiropraktike, strunjaku za podizanje
spreme vrhunskih sportaa i pojaavanje njihove otpornosti na ra
zorne posljedice koje sa sobom nose naporna natjecanja. Njegovo
jedinstveno iskustvo na najvioj i najzahtjevnijoj razini u svijetu
sporta jasno pokazuje da uzemljivanje ima golem utjecaj na rezul
tate sportaa, kako na borilitima, tako i u njihovim svakodnev
nim aktivnostima. Jeffa je Meunarodna udruga kiropraktiara
2004. godine proglasila sportskim kiropraktiarom godine.
Jimu Healyju, vrsnom strunjaku za najmoderniju medicinsku
tehnologiju, na njegovim smjernicama i podrci.
Elizabeth Hughes na vrlo osobnoj prii koju je s nama podije
lila o tome kako se uzemljivanjem rijeila dugogodinjih tegoba,
estih meu velikim brojem ena, ali osobito na njenoj neumor
noj i predanoj pomoi, i maloj i velikoj, na istraivanju uinaka
uzemljivanja.
Dr. Dicku Brownu, meunarodno poznatom fiziologu vjebe i
treneru vrhunskih sportaa, koji je u svom istraivanju o odgoe
noj boli u miiima pokazao jedinstvenu mo koju uzemljivanje
ima u smanjivanju vremena potrebnog za oporavak od ozljeda.
Dale Teplitz, istraivaici na polju zdravlja iz San Diega, na
tome to je bila neizostavni dio u znanstvenim istraivanjima o
uzemljivanju na poecima i poslije te to je s nama podijelila svo
ju dramatinu priu o iscjeljenju, kao i svoja saznanja do kojih
je dola nakon to je na stotine osoba uputila u pozitivne uinke
uzemljivanja.
Starim prijateljima Corkyju Dovvningu i Kathleen Dovvning na
dugogodinjoj podrci i entuzijazmu, kao i na tome to su vozai
ma kamiona i automobila pomogli da se rijee uobiajene nape
tosti pri vonji i bolova uz pomo jednostavnih uzemljenih pod-
loaka za sjedala.
Sheili Curtiss i Bobu Maloneu na njihovim priama i na tome
to ve toliko dugo gorljivo zagovaraju uzemljivanje.
266
Uzemljivanje
Dr. med. Mauriceu Ghalyju, prvom lijeniku koji je odvojio
vrijeme da razmotri koncept uzemljivanja, a onda i naveo njegove
pozitivne uinke u medicinskoj literaturi.
Russellu Whittenu, doktoru kiropraktike, prvom lijeniku koji
je primijenio uzemljivanje u klinikoj praksi i posvjedoio njego
vom velikom iscjeljujuem potencijalu.
Doktorima medicine Gabrielu Cousensu, Davidu Gerstenu i
Richardu Delanyju te Amandi Ward, doktorici neuropatske medi
cine, na pruenom iskustvu s uzemljivanjem meu pacijentima.
Bryanu Mosesu na tome to je uveo uzemljivanje u poseban
krug ljudi kojima pomae da ostanu zdravi.
Bruceu Barnettu, poznatom imenu u industriji materijala, koji
je uvijek s puno strpljenja, entuzijazma i vrsnosti bio na raspola
ganju u stalnom usavravanju dizajna i provodljivosti opreme za
uzemljivanje.
Nicku Warrenu i Carmen Warren na neprestanoj podrci i ve
likoj pomoi pri pronalaenju i nabavljanju dijelova potrebnih za
ureaje za uzemljivanje koji su u stalnoj mijeni.
Dr. Johnu Grayu, autoru bestselera Mukarci su s Marsa, ene
su s Venere, i guruu za zdrav nain ivota Davidu Wolfeu na pria
ma o uzemljivanju koje su podijelili s nama.
Arvord Belden, Roland Perez, Don Scott, Randy Gillett, Kat-
herine Van Hatten, Jim Bellacera, Brad Graham, Ken Jones, Daryl
James ml., Lynne Corwin, Ron Petruccioni, Doree Lane, Anita
Pointer, Howell Runion, Armida Champagne, John Steve Lopez,
Steve Garner, Mike Miller, Roberta Mikkelsen, Jill Queen, Ted
Barnett, Olivia Biera, Edie Miller, Mary Mason, Henry Falcon,
Step Sinatra, Dean Levin, Stephanie i Chike Okeafor, Jim Schmed-
ding, Cindy Walsh, Donna Tisdale, Jim Bagnola, Brianna Ander-
son-Gregg i Scott Hyatt - hvala vam svima na vremenu koje ste
odvojili da ispriate svoje prie o uzemljivanju.
Danu i Timu Hallu i Danu Chittocku na njihovoj dragocjenoj
pomoi pri uspostavljanju kontakata s osobama koje prakticiraju
uzemljivanje.
Willamu Amaluu na potvrdi moi koju ima uzemljivanje uz
pomo termografije.
Zahvale
267
Hughu Sempleu na strunoj podrci pri izvoenju dugoronih
laboratorijskih studija.
Georgeu Verdonu, koji i u svojim osamdesetima puca od
zdravlja i koji je proveo sate i sate bosih nogu u svom vrtu posljed
njih trideset godina, na prijevodu briljantnih spoznaja francuskog
agronoma Mattea Tavere.
Marku Lindsayju, koji nas je uveo u istraivanje.
Johnu Sullivanu na stalnoj potpori i videografiji.
Jennifer Morris, na dragocjenoj administrativnoj pomoi.
CJ Puotinen, iskusnoj autorici i spisateljici o kunim ljubimci
ma, koja se uvjerila kako uzemljivanje pomae i etverononim i
dvononim stvorenjima.
Normu Goldfindu, velikom imenu izdavatva, na tome to je u
naoj knjizi prepoznao potencijal.
Cheryl Hirsch na apsolutno vrhunski odraenom urednikom
poslu te Garyju Rosenbergu na lijepom izgledu knjige.
Marku Hindsu i naturopatkinji Anni Walden iz integrativnog
wellness centra HealthWalk u Carlsbadu u Kaliforniji, na strunim
podacima o zeta potencijalu i sofisticiranim instrumentima, kao i
na iznimnom strpljenju i pomoi.
Jacku Weinbergu na uzornom prijateljstvu, otrom oku i po
moi oko ispravljanja rukopisa te Fredu Mendelsohnu, takoer na
dragocjenim komentarima vezanima za rukopis.
Jacku Scovilu, iskusnom njujorkom literarnom agentu i prija
telju, na odlinim savjetima, kao i uvijek.
Leyi Booth iz Genius Office Services u Encinu, u Kaliforniji, na
izvrsnom i brzom transkribiranju mnogobrojnih intervjua za pis
ca i rad pod velikim pritiskom.
Ruth Sharone na njezinoj pomoi.
Hvala i svima drugima, naroito na samim poecima, koji su
bili spremni isprobati neobinu ideju lika s kablovske televizije bez
znanstvenog i medicinskog pedigrea koji je tvrdio da se stajanjem
bosih nogu na Zemlji ili spavanjem na krevetnoj prostirci ili plahti
icom spojenoj sa Zemljom moe spavati bolje, osjeati se bolje,
imati manje bolova i smanjiti viestruke simptome bolesti.
/
O autorima
Clinton Ober zapoeo je kao prodava
usluga kablovske televizije u Billingsu, u
Montani, i uspeo se do vodee pozicije u
toj brani. Ranih 1970-ih osnovao je kor
poraciju Telecrafter i pretvorio je u naj
veeg operatora kablovskog marketin
ga i instalacijskih usluga u Sjedinjenim
Amerikim Dravama. 1980-ih okrenuo
se tada novoj kompjutorskoj industriji.
U partnerstvu s kuom McGraw-Hill dobio je prava od novinskih
servisa diljem svijeta za raunalnu distribuciju vijesti uivo. Na
kon gotovo fatalne bolesti 1993. otisnuo se na osobno putovanje u
potrazi za viim ciljem u ivotu. Tijekom svojih putovanja otkrio
je uzemljivanje i od tada promie znanstveno istraivanje i prak
tine primjene toga koncepta.
Stephen Sinatra, dr. med., licencirani
kardiolog i psihoterapeut s vie od tri
deset godina iskustva u prevenciji i lije
enju sranih oboljenja. Dr. Sinatra je i
licencirani nutricionist i lijenik medi
cine protiv starenja koji kombinira kon
vencionalne metode lijeenja sranih
bolesti s komplementarnim nutricioni-
stikim i psiholokim terapijama te te
268
O autorima
269
rapijama za spreavanje starenja, koje pomau u lijeenju upala
i plaka, koji -uzrokuju srane i modane udare. lan je Amerike
udruge kardiologa, docent medicine na Medicinskom fakulte
tu Sveuilita Connecticut te bivi ef kardiologije i obrazovanja
lijenika pri Bolnici Memorial u Manchesteru, u Connecticutu.
Dr. Sinatra je autor brojnih knjiga, izmeu ostalih i Reverse Heart
Disease Now (Wiley, 2008.), Lower Your Blood Pressure in Eight
Weeks (Ballantine Books, 2003.) i The Sinatra Solution: Metabolic
Cardiology (Basic Health, 2. izdanje, 2008.). Autor je i popularnog
biltena s nacionalnom distribucijom Heart, Health & Nutrition, a
stoji i iza internetske stranice heartmdinstitute.com.
Martin Zucker ve trideset godina pie
o prirodnim metodama iscjeljivanja, fit-
nesu i alternativnoj medicini. Radio je
kao koautor ili pisac iz sjene na vie od
deset knjiga te napisao mnoge video tek
stove za Nacionalno vijee za sigurnost.
Meu njegovim novijim knjigama su i
Move Yourself i Reverse Heart Disease
Now (obje u izdanju kue John Wiley &
Sons, 2008.), Natural Hormone Balance
for Women (Pocket Books, 2002.), The Miracle of MSM (Berkley
Trade, 1999.), Preventing Arthritis (Berkley Trade, 2002.) te The
Veterinarians Guide to Natural Remediesfor Dogs/Cats (I hree Ri-
vers Press, 2000.). Zucker je autor na stotine lanaka za asopise o
razliitim temama vezanima za zdravlje, izmeu ostalog i za Smi-
thsonian, Readers Digest, Los Angeles Times, Cooks Magazine, Ve-
getarian Times, Muscle & Fitness i The National Enquirer. Bivi je
inozemni dopisnik agencije Associated Press, a radio je u Europi
i na Bliskom istoku.

Uzemljivanje - C. Ober, S. T. Sinatra, M. Zucker

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Uzemljivanje - C. Ober, S. T. Sinatra, M. Zucker

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Veina ljudi eli maksimalne zdravstvene uinke za minimalno uloenog

truda. Ovo je to to traite! Uzefnljivartje vani daje brojne rezultate za

Anda mungkin juga menyukai