Anda di halaman 1dari 25

ANALIZA PITANJA I ODGOVORI

1. Zato je sistemska analiza vana za


kreiranje IS?
2. Znanja koja treba da ima SA
3. Sistemski pristup rjeavanju problema?
4. ostoje 2 pristupa ! na"ina uvo#enja
in$orma%ione te&nolo'ije u poslovnoj $irmi.
(. )anost in$orma%ija za menadera
*. +lo'a I, u poslovanju
-. SA na po"etku sebi postavlja 2 pitanja.
/. 0ako trans$ormirati izabrano rjeenje u
kompjuterizirani IS?
1. 2ta uklju"uje strukturni razvoj sistema?
13. 2ta je sistem i podsistem
11. 4ivotni %iklus sistema
12. odatak je
13. In$orma%ija je
14. 5aze podataka su
1(. Alternative S678 9ivotnom %iklusu razvoja
IS:
1*. 2ta je SA?
1-. ,ok podataka je
1/. Aplikativni i sistemski so$tver?
11. 6A,A S,;<=S je
23. =ksterni entiteti su
21. orijeklo 9izvor: podatka
22. 2ta je 6>6
23. <ije"nik podataka
24. ;bjektno orjentirana analiza i dizajn
2(. Slo' podatka
2*. =lemenat podatka je
2-. 0rea%ija jedno' IS moe biti podjeljena u
zadatke. ?avedite i objasnite zadatke?
2/. reliminarno istrivanje obu&vata
21. Analiza obu&vata
33. 6izajn 9$aza:
31. Implementa%ija obu&vata
32. Instaliranje obu&vata
33. ostimplementa%ijska revizija obu&vata
34. 0upiti ili razvijati poslovni paket
3(. 0ora%i kod izbora sistema 90ako selektirati
so$tverski paket:.
3*. =$ekti prototajpin'a
3-. <=+SA57= 8;6=
3/. 8ase tools
31. =$ekti aplika%ioni& paketa na S678
43. =$ekti revizibilno' ininjerin'a
41. 0orisni"ki razvoj sistema?
42. 0;@5I?;)A?I <IS,+
9@+7,I>A8=,=6 A<;A8A:
43. Ini%ijalna analiza
44. >aze preliminarno' istraivanja su.
4(. 2ta sadri in$orma%ioni za&tjev?
4*. odru"ja de$iniranja problema
4-. Blavne karakteristike svako' sistema su.
4/. @etode koje se koriste u u opisivanju IS
41. 2ta je %ilj selek%ije alternativa i koji se
kriteriji koriste?
(3. Indikatori i mjere $izibilnosti 9podobnosti:
(1. Izvjetaj o $izibilnosti 9i sadraj:
(2. =konomska $izibilnost 9$inansijska:
(3. ,e&ni"ka $izibilnost
(4. ;perativna $izibilnost
((. Zadatak SA u 2 $azi je i istraivanje potreba
korisnika
(*. 7ista potrebni& in$orma%ijaC koje SA u 2 $azi
treba da prikupiC sadri.
(-. =tape dru'e $aze A?A7IZ= su 9* klju"ni&
koraka:.
(/. 0ako se radi model postojeDe' sistema
9;pis postojeDe' sistema:
(1. @odel predloeno' sistema
*3. Za kona"nu odluku
*1. Intervjuiranje je
*2. ,e&nike pronalaenja "injeni%a 9metodi
istraivanja potreba:
*3. +spje& intervjua zavisi od
*4. Sadraj plana intervjua
*(. +pute za intervjuiranje
**. rednosti intervjua
*-. @ane intervjua
*/. +pitni%i
*1. rednosti i mane upitnika
-3. ;pserviranje je
-1. +zorkovanje je
-2. EA6 je
-3. +"esni%i u EA6 metodu
-4. <azlika izme#u $izi"ki& i lo'i"ki& 6,!a?
-(. ro%esi...
-*. 7o'ika obrade 9pro%esiranja:
--. ristupi obrade podataka
-/. )rste IS
-1. roblemi tradi%ionalni& S678
/3. 6ru'a $aza ! $aza analiziranja treba da
de$inira.
/1. Za svaku $azu S678 se planiraju.
/2. 2est koraka kod intervjua
/3. 6a li je analiza postojeDe' sistema uvijek
nuna zavisi od to'a.
/4. SA F korisnik
/(. Struktuirana analiza i struktuirani dizajn
1
1. ZATO JE SISTEMSKA ANALIZA VANA ZA KREIRANJE IS?
>aza preliminarne analize i $aza analize predstavljaju sistemsku aa!i"u koja pret&odi $azi
sistemsko' dizajna u ivotnom %iklusu sistema S678!u. 0orisnik podnosi za&tjev 9<eGuest: koji
mora prostudirati sistem analiti"ar SA. Za&tjev ozna"ava prisustvo problema u korisnikovom
poslovnom okruenju.
SA i dizajn poslovni& in$orma%ioni& sistema doprinose direktno stratekim %iljevima $irme. ;na treba
da da od'ovor na dva postavljena pitanja. ta je problem i koje je najbolje rjeenje.
IstraujuDi najbolje rjeenjeC analiti"ar obi"no istrauje sistem prije $ormuliranja ZAA,E=)A ZA
?;)I SIS,=@. itanja na koja se trae od'ovori u $azi sistem analize uklju"uju.
! koja rjeenja su mo'uDa i koliko ona kotaju u nov%u i vremenu?
! koliko De kotati implementa%ija predloeno' rjeenja?
! koje obrade De novi sistem izvravati?
#. ZNANJA KOJA TRE$A DA IMA SA
1. aa!iti%ka
! razumijevanje or'aniza%ije
! poznavanje poslovni& $unk%ija
! identi$i%iranje problema
! razvoj rjeenja
! sistemsko miljenje 9rela%ije izme#u podsistema:
2. te&i%ka ! treba da zna
! poten%ijale i limite I,
! vo#enje razvoja %ijelo' IS
! razumijevanje mo'uDnosti &ardvera
3. mea'(e)ska
! vo#enje projekta
! pro%jenu i preuzimanje rizika
4. ite)*e)s+a!e
! rad i komuni%iranje sa ostalim SAC korisni%imaC pro'ramerima
,. SISTEMSKI PRIST-P RJEAVANJ- PRO$LEMA?
Sistemski pristup rjeavanju problema zna"i 9obu&vata:.
! )a".i/a/e 9dekompozi%iju: or'inalno' problema u skup manji& problema 9Hzavadi pa
vladajH:C pa zatim dekompozi%ija ovi& manji& podproblema u jo manje podprobleme sve
dok svaki podproblem ne bude dovoljno malen da se moe rijeitiC
! 0+)mu!a1i/a )/e2e/a za svaki individualni podproblemC
! s*a/a/e 9inte'ra%ija: rjeenja podproblema u jednu kompletnu jedini%uC
! *)im/ea k+m*!et+3 )/e2e/a na or'inalan problemC
! *)+4/e)a 'a !i /e )/e2e/e '+.)+.
5. POSTOJE # PRIST-PA 6 NA7INA -VO8ENJA IN9ORMA:IONE TE;NOLOGIJE -
POSLOVNOJ 9IRMI.
! 5;,,;@!+ <IS,+ in$orma%iona te&nolo'ija se nesistemati"no implementira na
najniim nivoima or'aniza%ije.
! ,;!6;I? <IS,+ ! pristup poslovno planiranje po"inje na stratekom nivou sa
odre#ivanjem ono'a ta De biti ura#eno. ;vakav pristup seC zatimC nastavlja na
takti"kom nivou menadmenta kada dolazi do trans$orma%ije ta u kako uraditi. 0ona"noC
na operativnom nivou implementira se u skladu sa 'lobalnim poslovnim planom.
2
<. VANOST IN9ORMA:IJA ZA MENADERA
odatak ima svoju svr&u samo onda kada bi se trebao iskoristitiC tada se on trans$ormira u in$orma%iju
ima svr&u za menadera. ?eod'ovarajuDe in$orma%ije su tetneC a isto tako previe in$orma%ija uti"e
na pad e$ikasnosti. Svaki nivo treba da ima od'ovarajuDe in$orma%ije.
=. -LOGA IT - POSLOVANJ-
I, mijenja osnove i prin%ipe biznisa. +slu'e kup%imaC poslovne opera%ijeC proizvodnjaC marketinke
strate'ije i distribu%ije uveliko F ponekad i potpuno F zavise od I,. I, i njoj pridrueni trokovi postaju
svakodnevni dio poslovni& pro%esa.
I, uklju"ujuDi Internet bazirane IS mo'u pomoDi svim vrstama biznisa poboljavajuDi e$ikasnost i
e$ektivnost nji&ovi& poslovni& pro%esaC pro%ese menadersko' odlu"ivanjaC kolabora%ije unutar radni&
'rupa i na taj na"in ja"aju kompetitivnu pozi%iju na tritu koje se sve bre mijenja.
>. SA NA PO7ETK- SE$I POSTAVLJA # PITANJA?
1. 2ta je problem?
2. 0oje je najbolje rjeenje problema?
@. KAKO TRANS9ORMISATI IZA$RANO RJEENJE - KOMPJ-TERIZIRANI IS?
?a to pitanje od'ovor daje SIS,=@S0I 6IZAE?. SIS,=@S0I 6IZAE? kreira vodi" ! smjerni%e za
pisanje kompjuterski& pro'rama i za instala%iju kompjutersko' &ardvera. ;dluke donesene u
$azi analize uti%at De na one koje De se donijeti u $azi dizajna. Sistem analiti"ar koji vri
planiranje aktivnosti mora uvijek da bude upoznat sa zada%ima koji De se izvravati u obje
$aze.
A. TO -KLJ-7-JE STR-KT-RNI RAZVOJ SISTEMA?
+klju"uje koritenje
! olaki%a metodolo'ija strukturne analize i dizajnaC
! korake ivotno' %iklusa razvoja sistemaC
! raspoloive metode
! so$tverske alate koji podravaju zadatke razvoja so$tveraC te
! upravlja"ke te&nike kontrole projektni& aktivnosti.
Sistemski analiti"ar treba da ima iskustva u svim tim vjetinama.
1B. TA JE SISTEM I PODSISTEM
Sistem. Svi elementi sistema su me#uzavisniC tako da je sistem je skup me#uzavisni& elemenata koji
$unk%ioniraju zajedno da bi ostvarili zajedni"ki %ilj. ovezani su odre#enim rela%ijama. >unk%ioniraju po
odre#enim pravilima.
P+'sistemi. su manji sistemi unutar veDe' sistema. 0ada djeluju zajedno daju ukupni razultet koji je
veDi od zbira pojedina"ni&. Zato kaemo da je sistem siner'eti"an.
11. IVOTNI :IKL-S SISTEMA
Su $aze kroz koje pro#e IS od razvoja do odravanjaC tzv. vodopadni model ! izlazi iz jedne $aze su
ulazi u dru'oj.
1. P)e!imia)+ ist)a(i4a/e
#. Aa!i"a
,. Di"a/
5. Im*!emeta1i/a
<. Ista!a1i/a
66666666666666666666666666666666666 *e)i+' )a"4+/a
=. P+stim!emeta1i/ska )e4i"i/a
>. Akti4+sti +')(a4a/a
3
1#. PODATAK JE "injeni%a o ljudimaC objektima i do'a#ajima.
1,. IN9ORMA:IJA JE obra#en i prezentiran podatak u obliku po'odnom za interpretiranjeC "esto sa
%iljem poznavanja trenda ili obras%a 9ablona:.
15. $AZE PODATAKA S- zajedni"ki skupovi lo'i"no me#uzavisni& 9povezani&: podataka
dizajnirani& da zadovolje in$orma%ione potrebe vie korisnika u or'aniza%iji. ?a"in or'aniza%ije
podataka. Skup vie slobodni& tabela povezani& na lo'i"an na"in.
1<. ALTERNATIVE SDL: CIVOTNOM :IKL-S- RAZVOJA ISD
1. Paketi a*!ika1i++3 s+0t4e)a ! IS moe biti dizajniran tako da zadovolji potrebe mno'i&
poslovni& $irmiC a ne samo jedne pojedina"ne $ime
2. P)+t+ti*+4i ! neprekidan dijalo' sa korisnikom
3. RE-SA$LE :ODE ! postojeDi kod
5. :ase t++!s
<. Re"i4i.i!i i(i/e)i3
=. O./ekti4+ +)i/eti)aa aa!i"a
! metode i te&nike orijentirane na objekatC a ne na podatke ili pro%eseC
! objekat je inte'rirani poda%i i pro%esi i jedinstveni entitet 9koji se naziva objekat:C
! $aze ove laternative su. de$iniranje objekataC de$iniranje nji&ovi& struktura i ponaanja i
de$iniranje odnosaC
-. K)a//i k+)isi1i razvijaju sistem samiC
/. K+m.ii)ai *)istu* ! kombina%ija tradi%ionalni& i alternativa.
1=. TA JE SA?
<azvoj IS je veDinom or'aniziran kroz timove koji u posljednje vrijemeC sve vie uklju"uju i one eJprete
koji su izvan odjela za in$orma%ione sisteme. ?ajvii "lan razvojno' tima je sistem analiti"ar. SIS,=@
A?A7I,IKA< je osoba koja zna da se isplanira i vodi projekat iz'radnje ra"unarski orijentirano'
sistema.
SISTEM ANALITI7AR ima za posao da provede in%ijalno istraivanje problema in$orma%ioni&
sistema. roblemi se kate'oriziraju u 'lave i zna"ajne odnosno manje zna"ajne ili minorne problemeC
koji se vremenom ponavljaju.
?a po"etku planiranja sistem analiti"ar treba da od'ovori na '4a *ita/a. 2,A E= <;57=@? i 2,A
E= ?AE5;7E= <E=2=?E= ;);B <;57=@A?
1>. TOK PODATAKA JE kretanje podatka sa jedno' mjesta na dru'o u sistemu. ;ni pokazuju pakete
in$orma%ija koji proti"u izme#u objekata na dija'ramu toka.
1@. APLIKATIVNI I SISTEMSKI SO9TVER?
! Sistemski so$tver Skup pro'rama koji kontroliraju rad komjutersko' sistema 9pro%esoraC
memorijeC ulazni& i izlazni& ure#aja:
! Aplika%ijski so$tver Skup pro'rama koji su napisani u %ilju izvravanja neki& konkretni& i
korisni& zadataka 9obrada tekstaC eviden%ija adresaC knji'ovodstvoC ...:
1A. DATA STORES 9skladita podataka: su mjesta 'dje se "uvaju poda%i unutar sistema.
#B. EKSTERNI ENTITETI S- ljudi ili 'rupe koji su u vezi sa tekuDim sistemomC ali nisu unutar sistema.
;ni daju in$orma%ije sistemu ili uzimaju in$orma%ije iz sistema.
#1. PORIJEKLO CIZVORD PODATKA je entitetC pro%es ili data stories 9skladite: odakle je podatak
dobijen.
4
##. TA JE D9D
dija'rami toka podataka su 'ra$i"ka predstava toka podataka kroz jedan sistemC model jedno'
sistema. =lementi 6>6. etitetiC *)+1esiE 'ata st+)ies 9smjetanje podataka: i t+k+4i *+'ataka.
+pustva za 6>6 su.
! a*)a4iti s*isak s4i& *)+1esa koji se deavaju u sistemuC
! za s4aki *)+1es i'eti0i1i)ati 2ta su u!a"iE a 2ta i"!a"iC
! 3)u*i)ati *)+1ese a !+3i%a a%iE
! i'eti0i1i)ati *+'atke koji moraju biti mem+)i)ai u sistemuC
! a1)tati sku* 'i/a3)ama *+ i4+ima po"injuDi od konteksno' 9nulto': do primitivno'
! s4e )a"!i%ite t+k+4eE sm/e2ta/eE *)+1ese uk!/u%iti u )/e%ik *+'ataka
! a*)a4iti *)4i *+ku2a/ 1)ta/a D9D6a
! sa k+!e3+m i!i k+)isik+m *)+Fi k)+" D9D 'a se *)+4/e)i 'a !i su s4e+.u&4ati i
)a"um!/i4i
! )e'e0ii)a/e s!i/e'eFe 4e)"i/e
#,. RJE7NIK PODATAKA je detaljan opis tokova podataka i spremita 9data stories: u jednom
sistemu. 0omponente rje"nika podataka su. s!+3+4i 9data re%ords:C e!emeti *+'atakaE s*)emi2ta
*+'ataka i k+'e ta.e!e.
#5. O$JEKTNO ORIJENTIRANA ANALIZA I DIZAJN
;5E=0,?; ;<IE=?,I<A? 6IZAE? ;bjektno orijentirana metodolo'ija radi sa ;5E=0,I@A.
;bjekat jeste jedan modul koji sadri i 'rupu elemenata podataka 96ata =lements: i opera%ija
9;perations: koje se mo'u izvravati nad skupom podataka. ;bjektno orijentirani dizajn 9;bje%t
;riented 6esi'n ! ;;6: jeste metod pomoDu koje' su objekti za objektno orijentiran pro'ram
opisaniC spe%i$i%irani na lo'i"kom i $izi"kom nivou.
;5E=0,?; ;<IE=?,I<A?A A?A7IZA ;bjektno orijentirana metodolo'ija radi sa ;5E=0,I@A.
;bjekat jeste jedan modul koji sadri i 'rupu elemenata podataka 96ata =lements: i opera%ija
9;perations: koje se mo'u izvravati nad skupom podataka. ;bjektno orijentirana analiza 9;bje%t
;riented AnalLsis F ;;A: opisuje za&tjeve sistema konstruiranjem modela sistema uz koritenje
objekata i klasa kao 'radivni&.
#<. SLOG PODATKA
je komponenta rje"nika podataka koja se sastoji od elementa podatakaC podslo'a ili kombina%ije
elementa podataka i podslo'ovaC koji opisuje neki podatak 9pr. podatak o kup%u:.
0ada opisujemo slo'.
dajemo ime slo'uC ako ima potrebe i alternativno imeC
opisujemoC dajemo imena elemenata i podslo'ovaC
tip 9= ! elemenat <!podslo':C
broj ponavljanja.
#=. ELEMENAT PODATKA JE je najmanji dio podata koji ima zna"enje kao poseban dio podatka.
?eka polja. prezimeC imeC ....
#>. KREA:IJA JEDNOG IS MOE $ITI PODIJELJENA - ZADATKE. NAVEDITE I O$JASNITE
ZADATKE?
1. 6e$inirati problem ! ta je stvarni korisnikov problem.
2. ;drediti rjeenje problema.
3. +okviriti rjeenje u smislu kompjuterizirano' IS sa odre#enim dizajnom &ardvera i
so$tvera.
(
4. 0odiranje i testiranje kompjutersko' pro'rama.
*
#@. 1. PRELIMINARNO ISTRAIVANJE O$-;VATA
1. 6e$iniranje problema.
2. redvi#anje trokova i vremena.
3. +vjeti za&tjevi za rijeavanje problema 9elje korisnika:.
4. Izrada $izibiliti studije.
(. ;dluka o nastavku projekta.
;snovni izlaz je 0i"i.i!iti stu'i/a koja treba da de$inira problemeC da na#e rjeenje i da to bude
opravdano.
#A. #. ANALIZA O$-;VATA
1. Snimanje postojeDe' stanja.
%rtanje dija'rama tokaC
izrada rije"nika podatakaC
opis pro%esa.
2. @odeliranje novo' sistema.
kreiranje dija'rama tokaC
revizija rje"nika podataka 9de$inira sve elemente izlaza i sve elemente ulaza:C
izrada opisa pro%esa.
Izlaz iz ove $aze . P)i/e'!+3 +4+3 sistema ! ta treba da radimo.
,B. ,. DIZAJN C9AZAD obu&vata dizajniranje novo' sistema.
izbor &ardvera i so$tveraC
osi'uranje &ardvera i so$tveraC
dizajn $ajl podatakaC
dizajn pro'ramaC
priprema obukeC
priprema prelinimarno' testiranja.
Izlaz iz ove $aze. S*e1i0ika1i/a 'i"a/a.
,1. 5. IMPLEMENTA:IJA O$-;VATA?
1. kreiranje podataka za testiranjeC
2. kodiranje pro'ramaC
3. testiranje pro'ramaC
4. dokumentiranje pro'ramaC
(. obuka korisnikaC
*. priprema planova instaliranja.
Izlaz iz ove $aze je. Testi)ai k+m*/ute)ski *)+3)ami.
-
,#. <. INSTALIRANJE O$-;VATA?
konvertovanje $ajl veD postojeDi& podataka u novi sistemC
instaliranje &ardvera i so$tveraC
instaliranje ISC
prijenos $inalno' testiranja na %ijeli sistem.
Izlaz je. test *e)0+masi k+/i se +sta4!/a u" '+kumeta1i/u i *+t*u+ ista!i)a sistem.
,,. =. POSTIMPLEMENTA:IJSKA REVIZIJA O$-;VATA?
pre'led i revizija razvojno' pro%esa 9odma& nakon instaliranja:C
vrednovanje sistema nakon * mjese%i.
Izlaz iz ove $aze je. i"4/e2ta/ + 4)e'+4a/u 9evolu%iji sistema:.
,5. K-PITI ILI RAZVIJATI POSLOVNI PAKET
Ku*+4ia nam nudi )a2i)e+ t)(i2teC te mo'uDnost pronalaenja od'ovaraujDe' paketa so$tveraC
t)+2k+4i paketa so$tvera su obi"no i(i od MMin!&ouseMM razvojaC k)aFe 4)i/eme ku*+4ie i ista!i)a/aE
'otove aplika%ije nude mno'e olaki%e za raspoloive resurseC paketi so$tvera su jedino rjeenje kada
$irma nema kompjutersko osoblje za vlastiti razvoj so$tveraC ali donosi i +4is+st +' '+.a4!/a%a.
I?!&ouse pristup je mo'uDnost da se posao obavlja na dru'a"iji na"in. Ako se za&tjevi or'aniza%ije
znatno razlikuju on ono'a to postojeDi so$tverski paket nudiC onda je MMin!&ouseMM pristup bolji.
<azvijanje i instala%ija paketa znatno 'u(e t)a/uC sku*!/e /e.
+koliko so$tverski paket ne nudi sve to je nama potrebniC tada je potrebno modi$i%irati postojeDi paketC
to je u praksi naj"eDi slu"aj.
,<. KORA:I KOD IZ$ORA SISTEMA CKAKO SELEKTIRATI SO9TVERSKI PAKETD?
1. razumjevanje de$iniranje problema ! ta treba da rijei
analiza postojeDe' sistema
de$iniranje novo' sistema
2. studiranje paketa
$ormalna prezenta%ija i demonstriranje paketa svako' dobavlja"aC te studija
dokumenta%ije
3. vrednovanje dobavlja"a
nje'ov satusC $inansijska situa%ijaC ispituju se korisni%i koji veD koriste paket i pro%jenjuje
kvalitet
4. izrada %ost!bene$it analize ! ta ulaemoC a ta dobijamo.
,=. E9EKTI PROTOTAJPINGA
0od prototajpin'a korisnik je %ijelo vrijeme uklju"en i zajedno sa SA kreiraju sistem. SA pravi
preliminarnu verzijuC korisnik testira i trai promjene. Sistem se ponavlja dok ne zadovolji korisnika.
o'odan je samo za manje sisteme.
?ema slijedeDi& $aza.
! analizeC dizajna i implementa%ije.
/
,>. RE-SA$LE :ODE
ostojeDi kod ! reusable %ode jeste jedini%a potpuno testirano' pro'rama ranije veD napisano'
za izvravanje pojedina"ne $unk%ije. +potreba postojeDe' koda skraDuje tradi%ionalni ivotni %iklus
razvoja sistema S678. SkraDuje vrijeme u $azi dizajna i implementa%ije.
>aza 6IZAE?A sada uklju"uje izbor modula koji su veD smjeteni u bibliote%i podpro'rama. 0odiranje
unutar $aze Implementa%ije uklju"uje veD postojeDi kod koje' ne treba ponovo kodirati niti
testirati 9samo se 'lavni pro'ram testira:.
,@. :ASE TOOLS
8ase tools su alati 9'rupe pro'rama: koji pomau SA i pro'rameri u raznima aktivnostima prilikom
razvoja IS.
ostoje. ! $ront!end %ase 9koriste se u preliminarnoj analiziC analizi i dizajnu:
omoDu ovi& alata %rtanje dija'rama toka podataka moe biti olakano uz pomoD kompjutera.
=kraniC izvjetaji i dru'i korisni"ki inter$ejsi mo'u se brzo napraviti. Za opise ekrana i izvjetaja
kod moe biti automatski 'enerisan uz pomoD 8AS= alata.
! ba%k!end %ase 9koriste se u implementa%iji i instala%iji:
0oritenje 'eneratora koda znatno smanjuje potrebno vrijeme za razvoj IS
! I?,=B<A,=6 8AS= 9inte'risani alati: nam nude kompletan razvoj sistema na automatski
na"in. ?eki 8AS= alati prakti"no eliminiraju korak ! $azu kodiranja iz ivotno' %iklusa. Sada se
najveDi dio vremena troi na $aze analize i dizajnaC a samo 1(N ivotno' %iklusa otpada na
testiranje.
,A. E9EKTI APLIKA:IONI; PAKETA NA SDL:
nema slijedeDi& aktivnosti
0od 6izajna. dizajn $ajl podatakaC dizajn pro'rama i priprema testiranja.
kod Implementa%ije. kreiranje podataka za testC kodiranje pro'rama i testiranje pro'ram i
dokumentiranje pro'rama.
5B. E9EKTI REVIZI$ILNOG ININJERINGA preuzimaju se neki dijelovi iz ranije' so$tvera i
trans$ormiraju za upotrebu i krea%iju novo' sistema koji mora da izvrava mno'e ili sve
poslovne $unk%ije. 0od ove alternative skraDuje se vrijeme iz'radnje IS i jer se perska"uDi 'i"a/ i
im*!emeta1i/u kao $aze S678!a.
51. KORISNI7KI RAZVOJ SISTEMA?
0rajnji korisni%i koriste mno'e alate kao npr. 65@S sistemeC elektronske obras%eC 8AS= alate i
dru'o da bi samostalno kreirali nove aplika%ije sa malom ili bez pomoDi kompjuterski&
pro$esionala%a. 0ako su korisni%i uklju"eni i u dizajn i analizu nji&ovo zadovoljstvo sa $inalnim
sistemom je veliko. roblemi nastaju kada korisni%i i'noriraju potrebu potpuno' testiranjaC
kopiranja 95a%kup: ili dokumentiranja svoji& pro'rama ne'o $okus panje stavljaju na samo
rjeenje svoji& problema. 6a bi se osi'uralo potovanje potrebni& standarda za e$ikasan razvoj
aplika%ija od strane korisnikaC mora se uvesti kontrola nji&ovi& aplika%ija da bi se izbje'li mno'i
problemi.
5#. KOM$INOVANI PRIST-P CM-LTI9A:ETED APPROA:;D
0ombina%ija tradi%ionalni& i alternativa u S678. 0od ovo' pristupa se pravi planC zatim biraju $aze koje
De se rijeavati %ase alatima 9alternativama:C a koje tradi%ionalnim pristupom.
1
5,. INI:IJALNA ANALIZA
Ini%ijalna analiza su aktivnosti obu&vaDene u preliminarnoj analizi i analizi kada se od korisnika dobije
nalo'.
;na treba da da od'ovor. ta je problem i kako 'a moemo rijeiti?
>undamentalni prin%ipi koje treba potovati su.
1. Sistem *)i*a'a k+)isi1ima 9korisni%i ovise o iSC IS treba da zadovolji potrebe korisnikaC pa je
u"eDe korisnika nunoC oni su ti koji predlau i vrednuju:.
#. K!/u%e k+m*+ete u k)ei)a/u IS su !/u'iE *+!itike i *+)1e'u)e CP a ,D
! IS zadovoljavaju potrebe 'rupe !/u'i 9people:C
! *)+1e'u)e su korak po korak metode za izvo#enje opera%ijaC
! *+!itike su pravila koje postavlja or'aniza%ija za implementa%iju %iljeva.
55. 9AZE PRELIMINARNOG ISTRAIVANJA S-?
?a osnovu za&tjeva 9potreba: korisnika.
1. rou"avanje postojeDe' sistema ! izlaz je. 8iljevi i opera%ije sistemaC
2. 6e$iniranje problema ! izlaz. 6e$ini%ija problemaC
3. >ormuliranje alternativni& rjeenja ! izlaz. Alternativna rjeenjaC
4. )rednovanje alternativa ! izlaz. reporuka rjeenjaC
(. riprema izvjetaja ! izlaz. >izibiliti izvjetaj.
5<. TA SADRI IN9ORMA:IONI ZA;TJEV?
<=67ABAK.OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
6A,+@.OOOOOOOOOOOO
;<BA?IZA8I;?A E=6I?I8A.OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
<+0;);6I7A8 ;<B. E=6I?I8=.OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO
)<S,A ZAA,E=)A. ! ?;)I SIS,=@
! @;6I>I0A8IEA ;S,;E=P=B
! 0;<=08IEA B<=20I
! <;@E=?A SIS,=@A 0<;Z <;B<A@ +?A<=Q=?EA
,<A4=?I <;0.OOOOOOOOOOOOOOOO
;IS <;57=@A 9priloiti dokumenta%iju:.
5=. PODR-7JA DE9INIRANJA PRO$LEMA
@o'uDa su tri podru"ja problema.
ljudski $aktori 9neznanjeC nerazumijevanjeC ..:
in$orma%ioni nedosta%i 9neta"ne in$orma%ijeC loa prezenta%ijaC nedostatak in$orma%ijaC
nepotrebne kopije...:
'reke u sistemu 9lo dizajnC loe auriranje $ajliC...:
13
5>. GLAVNE KARAKTERISTIKE SVAKOG SISTEMA S-?
%iljevi sistema
ulazi i izlazi
$unk%ije sistema
5@. METODE KOJE SE KORISTE - - OPISIVANJ- IS
ostoji pet klasa alata koji se koriste u razvoju poslovni& IS. 6ekompozi%ioniC Alati tokaC
@atri"niC,ranzi%ioni i ?arativni. 2to zna"i da se pri opisivanju %rtaju se strukturni dija'ramiC dija'rami
toka podatakaC pie rje"nik podataka itd.
5A. TA JE :ILJ SELEK:IJE ALTERNATIVA I KOJI SE KRITERIJI KORISTE?
?i jedna alternativa ne zadovoljava sve za&tjeve postavljene za ISC a tako#er nema loeC nema dobre
alternative. @e#utim potrebno je ispitati %iljeve i kriterije da bi se mo'la donijeti pravilna odluka.
8ilj. Is*itati )e!ati4e *)e'+sti i e'+statke s4ak+3 )/e2e/a.
0riterij. t)+2k+4i u odnosu na karakteristike i sadraj 9obiljeja: koje De imati novi IS. ,ako#er se
ispituje i potrebno 4)i/eme za razvoj IS. 9ekonomskaC te&ni"kaC operativna i terminiranje:
<B. IZVJETAJ O 9IZI$ILNOSTI CI SADRAJD je izvjetaj o podobnosti 9vrednovanju: IS koji treba da
sadri.
1. de$ini%iju problema ! jasnaC kratka i potpuna
2. prijedlo' rijeenja
! opisC trokoviC prednosti i nedosta%iC vrijeme
! %ostRbene$it analizuC te&ni"kiC operativni i terminske aspekte
3. ostale mo'uDnosti ! kratak opis ostali& alternativa
<1. INDIKATORI I MJERE 9IZI$ILNOSTI CPODO$NOSTID
1. =konomska ! da li se isplati 9%ostRbene$it analiza:.
2. ,e&ni"ka ! moe li se realizirati ovdje 9&ardver i so$tver: i da li ne'dje postoji te&nolo'ija.
3. ;perativna $izibilnost ! da li De $unk%ionirati.
4. )remenska $izibilnost 9terminiranje: ! da li De biti ura#eno na vrijeme.
<#. EKONOMSKA 9IZI$ILNOST C9INANSIJSKAD
je klasi"an metod za o%jenu podobnosti prijedlo'a. ;vaj metod rezultira %ostRbene$it analizom.
;n treba da da od'ovor ta je neto dobitak ako uvedemo IS 9?6S6obit ! ukupni trokovi:
ako je $inansijska dobit veDa od trokova sistem je $izibilanC
ako su trokovi veDi od dobiti onda IS moramo opravdati dru'im debelim razlozimaC
ako trokovi nisu mjerljivi u nov%uC oni se kao takvi moraju uklju"iti u analizu.
=konomska $izibilnost treba da da od'ovor da li su koristi veDe od ula'anja.
<,. TE;NI7KA 9IZI$ILNOST se moe promatrati kroz dva pitanja.
1. da li se moe realizirati ovdjeC odnosno da li or'aniza%ija od'ovarajuDi &ardver i so$tver.
2. postoji li ne'dje te&nolo'ija i metodC odnosno da li na tritu ima novo' &ardvera koji nam je
potreban.
11
<5. OPERATIVNA 9IZI$ILNOST
promatra se prema ljudima kroz pitanja
1. moe li se sitem realizirati ovdjeC odnosno da li De zaiviti u datoj or'aniza%iji.
2. postoje li za to kadrovi.
<<. ZADATAK SA - # 9AZI JE I ISTRAIVANJE POTRE$A KORISNIKA
;n treba da
1. razumije potrebe korisnika
! koji su to problemi postojeDe' sistema
! ta su novi za&tjevi
! koji su to or'aniza%ijski problemi
2. tako#e treba da $ormulira prijedlo' rjeenja
! modi$ika%ija postojeDe' sistema
! novi sistem ili
! samo redizajn dokumenata
6a bi na sve ovo dao od'ovore on mora prikupiti in$orma%ije i zato pravi listu potrebni& in$orma%ija.
<=. LISTA POTRE$NI; IN9ORMA:IJAE KOJE SA - # 9AZI TRE$A DA PRIK-PIE SADRI?
1. %iljeve sistema ! ta je %ilj sistema i u kojoj mjeri se realizujeC
2. ta su ulazi ! identi$i%irati ulazeC dizajn ulaza i 'dje su potrebne promjeneC
3. ta su izlazi ! identi$i%iranjeC dizajniranjeC distribu%ijaC $rekven%ijaC 'dje su potrebne promjeneC
4. ta je $unk%ija sistemaC
de$ini%ija $unk%ije postojeDe' IS
manuelne pro%edure
kompjuterske pro%edure
$ajle i baze podataka.
<>. ETAPE DR-GE 9AZE ANALIZE S- C= KLJ-7NI; KORAKAD?
1. Aa!i"a 6 stu'i/a *+st+/eFe3 sistema sa 4i2e 'eta!/a
prepoznati model postojeDe' sistema 9pro%eseC podatke i 'rani%e:.
#. Re4i"i/a akti4+sti +.a4!/ei& u *)e!imia)+/ aa!i"i
rede$inirati problem 9ako je potrebno:C vrednovati alternativeC revidirati komponente
$izibilnosti.
,. P)i*)ema m+'e!a +4+3 sistema Ckak+ k)ei)am+ m+'e! +4+3 sistemaD
$ormulirati novi modelC $ormulirati inter$ejseC predvi#anje memoriranjaC ispitivanje potreba
&ardvera i so$tvera.
5. Re4i"i/a *)e!imia)+3 *)+3)ama
<. I")a'a *!aa )ea!i"a1i/e *)+/ekta
=. P)i*)ema i"4/e2ta/a
12
<@. KAKO SE RADI MODEL POSTOJEGEG SISTEMA COPIS POSTOJEGEG SISTEMAD
%rta se dija'ram toka 96,:
sa'ledava se ta sistem omo'uDuje
i kako $unk%ionira
;pisuju se.
1. ulazi
2. izlazi
3. $ajle
4. elemente podataka
(. obim transak%ijske dokumenta%ije
*. trokovi
-. dija'rami toka 9$izi"ki i lo'i"ki:
/. rje"nik podataka
@odel kreiramo na osnovu dija'rama tokaC rje"nika podataka i opisa pro%esa.
<A. MODEL PREDLOENOG SISTEMA
0reiramo na osnovu.
dija'rama tokaC
rje"nika podatakaC
opisa pro%esa.
+ $azi dizajna na osnovu ovo'a dizajniraju se $izi"ki detalji.
=B. ZA KONA7N- ODL-K- potrebno je izvriti.
reviziju de$ini%ije problemaC
reviziju ini%ijalno' modelaC
modi$ika%iju ako je potrebno.
+ $azi projektiranja SA De biti konsultiran.
=1. INTERVJ-IRANJE JE struktuirani sastanak 9pitanja ! od'ovori: izme#u korisnika i SA koji je
unaprijed pripremljen i do'ovoren. ,o je najvaniji metod prikupljanja in$orma%ija.
=#. TE;NIKE PRONALAENJA :INJENI:A CMETODI ISTRAIVANJA POTRE$AD
rikupljanje podataka u bilo kojoj $azi ivotno' %iklusa.
pre'led postoje%e dokumenta%ijeC
observa%ijaC
upitni%iC
intervjuC
uzorkovanjeC
zajedni"ko dizajniranje podataka 9EA6:.
13
=,. -SPJE; INTERVJ-A ZAVISI OD?
1. pripremeC
2. plana F terminiranjeC
3. otvaranja F zapo"injanjaC
4. vo#enjaC
(. zaklju"ivanjaC
*. naknadno' razrjeavanjaC
-. dokumentiranjaC
/. pisana za&vala i potvrda zaklju"aka.
=5. SADRAJ PLANA INTERVJ-A
$ormat
in$orma%ije koje elimo saznati
trajanje
mjesto
kandidat ko'a elimo intervjuirati
prede$inirana pitanja
=<. -P-TE ZA INTERVJ-IRANJE
1. voditi ra"una o individualnosti kandidata
2. pokazati sposobnosti za sluanje
3. izabrati prave $raze
4. biti objektivan
+spostavite atmos$eru povjerenja.
ustite su'ovornika da pri"a Hsvoju pri"uH.
?e postavljate pitanje "im vam padne na pamet.
0ori'ujte plan intervjua tokom raz'ovora.
)odite su'ovornika kroz raz'ovorC sumirajteC povezujte izjaveC na'lasite klju"ne izjave.
?e koristite stru"ne termine.
?e nameDite svoje miljenje.
5udite ljubazni i pro$esionalni.
==. PREDNOSTI INTERVJ-A
$leksibilnost ! prila'odljiv
otkrivanje nepredvidivo'
veDi kvalitet in$orma%ija
iz'radnja odnosa
razvijanje povjerenja i rjeenja
14
=>. MANE INTERVJ-A?
motiva%ija su'ovornika ! vie in$orma%ijaC
osjeDaj puno' u"eDa u projektuC
bolji odziv na pitanjaC
prila'o#enje pitanja konkretnoj osobiC
praDenje neverbalni& reak%ijaC
skupa te&nikaC
trai dosta vremenaC
nedovoljno struktuiranC
upitna objektivnostC
isuvie ovisna od li"ni& sposobnosti analiti"ara i intervjuirano'C
moe biti neprakti"na zbo' $izi"ki& loka%ija.
=@. -PITNI:I PREDNOSTI I MANE -PITNIKA
je posebna te&nika prikupljanja in$orma%ija pomoDu unaprijed pripremljeno' dokumentaC listom pitanja
0arakteristike upitnika su.
1. valjanost
ne slui potrebiC pravo pitanje za pravu osobu...
2. pouzdanost
vie pitanja za istu in$orma%ijuC konzistentnost u od'ovorima ..
3. jednostavnost upotrebe
jednostavan za popunjavanjeC jasna pitanjaC ne za&tijeva puno vremena...
rednosti.
ekonomi"anC
pouzdanC
brzina.
@ane.
vrijeme pripremeC
alternativni od'ovori nepouzdaniC
nepre%izna pitanja ! brzi od'ovoriC
nema su'estija za novi sistemC
ne$leksibilanC
korisnik se ne osjeDa uklju"enim u novo rjeenje.
1(
>B. OPSERVIRANJE JE
metod prikupljanja in$orma%ija promatranjem dnevne aktivnosti
;sobine.
SA nema saznanje $unk%ioniranja i maneC
saznanja su direktnaC
SA mora poznavati pro%esC
potreban dovoljan broj promatranja da bi se dolo do validno' saznanja.
>1. -ZORKOVANJE JE
metod prikupljanja in$orma%ija 'dje se podatak uzima iz male 'rupe 9uzorka: uzete iz %jeline.
0oristi se ako je mno'o izvrila%a.
roblem uzorkovanja je.
da li je 'rupa dobro odabranaC
o'rani"ena upotreba.
>#. JAD JE
ili Zajedni"ki dizajn aplika%ija je metod prikupljanja in$orma%ija kroz zajedni"ke sastanke i zajedni"ke
debate.
>,. -7ESNI:I - JAD METOD-
1. predsjedavaDi ! rukovodila%C IS ekspertC vodi sastanak i usmjerava ka zaklju"%imaC
2. aktivni u"esni%i 9korisni%i:C
3. posmatra"i ! IS personalC obavlja te&ni"ke pripreme i promatraC
4. dokumentator ! evidenti"arC jedan od SA.
>5. RAZLIKA IZME8- 9IZI7KI; I LOGI7KI; DTP6A?
>izi"ki 6>6 opisuju loka%ije pro%esaC 'dje se obrada deavaC ko izvrava pro%esC koji se ure#aji
koriste da bi se pro%es izvrio i dru'i detalji. >izi"ki 6>6 nam pomau da razumijemo kako stvarni
sistem radi.
7o'i"ki 6>6 sadri samo minimum podataka koji teku kroz sistem. ,akvi poda%i su nezavisni od bilo
koji& ure#ajaC osobaC $ormularaC dru'im rije"ima oni su nezavisni od implementa%ije. 7o'i"ki 6>6 se
prave prije otpo"injanja pro%esa dizajna.
><. PRO:ESI su trans$orma%ija ulazni& podataka u izlazneC ak%ije koje se vre nad ulaznim
poda%ima. ro%esi se opisuju 'la'olimaC a entiteti i poda%i imeni%ama. r%es se sastoji od pro%edura
9ak%ije korak po korak:. Svaki pro%es mora imati najmanje jedan ulazni tok podataka. ro%esi se
prikazuju 6>6 i upisuju u rje"nik podataka.
>=. LOGIKA O$RADE CPRO:ESIRANJAD
kora%i kojima se poda%i trans$ormiraju ili pokreDu i opis postupaka kojima se do'a#aji obra#uju.
>>. PRIST-PI O$RADE PODATAKA
1. pro%esno orijentiran pristup sa strate'ijom usmjerenom na. 9tradi%ionalni pristup:
! ta sistem treba da radiC kada i kako se poda%i kreDuC $okus je na izlazu i lo'iku obrade
9pro%es: i otkriva i de$inira kretanje podataka od izvora preko pro%esa do izlaza.
1*
2. pristup orijentiran ka poda%ima 9radi sa bazama podataka: je %jeloviti pristup razvoja IS sa $okusom
na idealnu or'aniza%iju podataka bez obzira 'dje De seC kada i zato koristiti poda%i.
1-
>@. VRSTE IS
,S ! sistemi transak%ijske obrade
@IS ! uzima podatke iz ,SC a're'iraC inte'rira i kombinira podatke i in$orma%ije za
odluke
6SS ! sistem za podrku odlu"ivanju
==S ! ekspertni sistemi ! sistem 'dje kompjuter ne daje in$orma%iju ne'o odluku
>A. PRO$LEMI TRADI:IONALNI; SDL:
nakon zavretka jedne $aze teko je promijeniti kon%ep%iju i vratiti se nazada.
ranije pro'ramiranje uzimalo je mno'o vremena i izbje'avane su promjene.
'lavnoj $azi se posveDuje relativno malo vremena.
@B. DR-GA 9AZA 6 9AZA ANALIZIRANJA TRE$A DA DE9INIRA?
1. %iljeve sistema
! de$iniranjeC odnosno razjanjavanje raniji& %iljeva
! vrednovanje ! da li zadovoljavaju or'aniza%iju
! treba da daju najpre%izniji od'ovor Hzato se to radiH
2. +laze i izlaze
3. >unk%ije sistema
! inte$rejsiC pro'ramiC bazeC $ajli ...
@1. ZA SVAK- 9AZ- SDL: SE PLANIRAJ-? AktivnostiC )rijeme i ,rokovi
@#. EST KORAKA KOD INTERVJ-A
1. 6e$inisanje %ilja.
2. 0o'a intervjuirati i ko intervjuie?
3. +'ovaranje i pripremno istraivanje.
4. riprema intervjua.
(. )o#enje intervjua.
*. Analiza rezultata intervjua.
@,. DA LI JE ANALIZA POSTOJEGEG SISTEMA -VIJEK N-NA ZAVISI OD TOGA?
koliko poznajemo sadanji sistemC
da li je sistem preteno manuelni ili automatiziranC
u kakvom je odnosu potreba korisnika sa postojeDim sistemomC
ako je sistem kompjuteriziran i trai se samo dodatak ! analiza nije nuna.
@5. SA 6 KORISNIK
SA treba da prepozna korisnikaC da razumije kompjuterski jezikC da je spreman na sluanjeC nje'ova
ulo'a je da pomo'ne korisnikuC korisni%i nisu krivi zbo' dotrajalosti i 'reaka u ISC SA ne smije
pokazivati superiornost
@<. STR-KT-IRANO ANALIZA I STR-KT-IRANI DIZAJN koritenje dija'rama kao i
trans$orma%ione analize.
1/
Pita/a "a II *a)1i/a!u?
1. ?abrojati aktivnosti $aze dizajna i
objasniti i&.
2. ?abrojati sve bitne $aktore u izboru
&ardvera
3. ?abrojati $aktore za izbor so$tvera
4. ?avedite / $aktora u izboru
komponenti &ardvera
(. ;bjasniti 9ne samo prevestiT: sljedeDe
pojmove i termine.
1: in!&ouse development
2: out!sour%in'
3: up Uord %ompabilitL
4: <>!<eGuest >or roposal
(: AardUare reGuirements
*: So$tUare reGuirements
-: 5en%& mark
/: in!&ouse %omputin'
1: a%Guisition met&od
13: alternative to in!&ouse
%omputin'
11: =6I
12: ulazni medij
13: 5ar kodovi
14: @I8< ure#aj
1(: ;8< ure#aj
1*: ;n!line pro%essin'
1-: =ditiranje podataka
1/: Bra$i"ki korisni"ki inter$ejs
11: 6ata!entrL mode
23: =dit %&e%ks
21: Brani%a "ovjek!maina
22: -
#
;
#
:
#
9prin%ipi dobro' dizajna
ulaza i izlaza:
23: )oi%e output
24: )oi%e input
2(: S%reen displaLs
2*: Aard %opL
*. ;sam koraka dizajna ulaza
-. ;bjasnite 2 metode za trans$ormiranje
ulazni& podataka u kompjuter
9odloeni i trenutni na"in unosa
podataka:
/. ?avedit i objasnite * osnovni& prin%ipa
dobro' dizajna -
#
;
#
:
#
+ F users involvement
+ ! sers $irst!%omputer last 9na prvom
mjestu korisnik:
A ! @inimize &uman Uork 9minimizirati
manuelni rad na unosu podataka i
uopDe:
A ! <emember &uman limitation
9kontrola mo'uDi& 'reaka:
8! 8onvention Standardition 9uvo#enje
standardaC konven%ija pri izradi IS!aC
dizajn ulaza nprC odre#ena boja i sl.:
8 ! 8ultural 6 9uzeti u obzir
kulturoloki aspekt korisnika:
1. ?avedite - $aktora koji uti"u na izbor
izlazni& medija
13. ?avedite 2 osnovne metode obrade
bodataka 9on!line i bat%&:
11. ?avedite * osnovni& pravila za dizajn
ekrana izvjetaja 9za korisnikaC a ne
dizajnera. ne smije biti prenatrpanC
obojiti ekran selektivnoC prin%ip
odoz'o!dole s lijeva na desno itd:
12. 4 vrste zatite kontrole podataka
9kontrola pristupaC distribuiranjeC
podjela rada!jedna obrada za jedno'
korisikaC kontrola totala:
13. ?avedite i objasnite razlo'e za i protiv
I6&+use 'e4e!+*met!a i
+uts+)1i36a
14. ?avedite osam koraka za dizajn izlaza
1(. ?avedite sve medije koje poznajete za
ulaz podataka
1*. 4 na"ina testiranja unosa i editovanja
podataka 9testiranje tipa podatakaC
tabele za pre'ledeC veri$i%iranje brojkiC
testiranje raspona podataka:
1-. ?avedite sve medije koje poznajete za
izlaz
1/. ?avedite 3 svr&e sistemsko' izlaza
9osi'uranje in$orma%ijaC povratni
dokumentiC dokumenti ar&iviranja:
11. >izi"ki dizajn podataka
23. 7o'i"ki dizajn podataka
11
1. Na.)+/te akti4+sti 0a"e 'i"a/a i +./asite s4aku +' akti4+sti?
>aza dizajna obu&vata slijedeDe aktivnosti.
a: I".+) &a)'4e)ske i s+0t4e)ske *!at0+)me F SA mora uvijek imati vezu izme#u &ardvera i so$tveraC
jer jedno bez dru'o' ne mo'u da rade. @e#utim so$tver je zna"ajniji i on odre#uje izbor &ardvera.
Ako se &ardver ne moe e$ikasno iskoristiti nje'ova vrijednost se ponitava.
.D Za&t/e4i i a.a4ka s+0t4e)a i &a)'4e)a
%: Di"a/ *)+3)ama i 'at+teka F na osnovu veD ranije ura#eni& 6,C rje"nika podataka i opisa pro%esa.
@e#utim ovo ne daje detaljno rijeenje za pisanje pro'ramsko' kodaC pa se "esto postavlja pitanje
ko dizajnira pro'rameC SA ili pro'ramer.
'D P)i*)ema +.uke +s+.!/a
e: P)i*)ema *)e!imia)i& *)+1e'u)a testi)a/a 9'eneriranje podataka za testiranje:
#. Na.)+/te s4e .ite 0akt+)e u i".+)u &a)'4e)a?
a: )eli"ina primarne memorije
b: 5rzina rada 9pro%esiranja:
%: 5roj kanala 9IR;C ulazC izlaz i komuni%iranje:
d: ;prema za ljudski inter$ejs 9A+@A? I?,=<>A8=: skrinoviC displej i monitoriC printeriC dru'i IR;
ure#aji
e: 0apa%itet sekundarne memorije
$: 0omponente za komunika%iju
0ada biramo &ardver moramo uzeti u razmiljanje 3 dodatne karakteristike.
a: Sistemski so$tver
b: <aspoloivi komer%ijalni so$tver
%: 6obavlja"i 9reputa%ija i kvalitet uslu'e:
,. Na.)+/te 0akt+)e "a i".+) s+0t4e)a ?
Izbor so$tvera prije sve'a zavisi od to'a ta nam je na raspola'anjuC zna"i raspoloivi so$tverC operativni
sistem je klju"na komponenta u realiza%iji e$ikasno' koritenja kompjutera.
Sistemski so$tver je bitan za razvoj in!&ouse so$tvera. + obzir treba uzeti i buduDe potrebe 9rast: or'aniza%ijeC
buduDi prelaz na novi kompjuterski sistemC itd. So$tver treba da omo'uDi e$ikasno koritenje &ardveraC te
rjeavanje problema de$inirani& sistemskom analizomC da omo'uDi nesmetano preba%ivanje na novi &ard
disk bez ponovno' repro'ramiranjaC itd.
5. Na4e'ite @ k+)aka u i".+)u k+m*/ute)sk+3 &a)'4e)a
1: ?avedite eksterne za&tjeve za so$tverom
2: ?avedite minimalne za&tjeve za &ardverom
3: ?apravite za&tjev za ponudom 9<> F <=V+=S, >;< <;;SA7:
4: ronaDi ponude 9prostudiraj ponude:
(: Izvri testiranje per$ormansi sistema 95=?8A@A<0S:
*: Izaberi najbolji kompjuterski sistem
-: ;dredi na"in nabave 9akvizi%iju: 9rentaC lizin'C kupovina:
/: Sklapanje u'ovora
<. P+/m+4i
i6&+use 'e4e!+*met F vlastiti razvojC razvoj u vlastitoj kuDi vlastitim resursimaC prije sve'a misli
se na kadrove.
Outs+)si3 9vanjski izvori: F je vrenje kompjuterski& poslova od vanjske $irme koja nudi takve
uslu'e. ,o je alternativa in!&ouse ra%unarskom %entru kako bi se umanjio rizik i trokovi
-PHARD :OMPATI$ILITI ! zna"i da kada se kapa%itet &ardvera mora poveDatiC postojeDi
pro'rami se mo'u preba%iti na veDi sistem bez promjene koda.
R9P J REK-EST 9OR PROPOSAL ! za&tjev za ponudom. ;n uklju"uje opDe spe%i$ika%ije IS!a koji
De se implementirati na &ardveruC a ne samo listu detalja &ardvera 9listin':.
&a)'La)e )eMuesti3 F za&tjev za &ardverom za predloeni ISC koji daje sistem analiti"ar.
s+0tLa)e )eMuesti3 F za&tjev za so$tveromC kada je sistem analiti"ar zainteresiran za eksterne
za&tjeve za so$tverom.
.e1&ma)ks F je testiranje spe%ijalanim pro'ramom dizajniran za mjerenje per$ormansi
kompjutersko' sistema izvravanjem opera%ija tipi"ni& za stvarno pro%esiranje 9obradu: koja se trai
od kompjutersko' sistema.
i6&+use 1+m*uti3 F ra"unarski %entar smjeten unutar $irmeC nabavljen na jedan od slijedeDi&
na"ina rentaC lizin' ili kupovina.
aMu1isiti+ met+' 6 @etode akvizi%ije opreme putem lizin'aC rente ili kupovine. @etod sti%anja
opreme.
a!te)ati4e i6&+use 1+m*uti3 F alternative vlastitom ra"unarskom %entruC a to su servisni biori i
outsorsin' 9vanjski izvori:
EDI 6 E!e1t)+i1 'ata ite)1&a3e ! je na"in prenosa podataka u elektronskoj $ormi sa ra"unara na
ra"unar preko mree. =6I se moe instalirati na svaku vrstu ra"unaraC od main$rame!a do 8!a.
u!a"i me'i/ 6 je pojam koji se odnosi na supstan%u koja sadri ulazne podatke namijenjene za
unos u in$orma%ioni sistem. rimjer ulazni& medija su papirC ma'netne trake sli"ne onim koje se
koriste na kreditnim ili platnim karti%amaC kao i ekran kompjutera koji se koristi u kombina%iji sa
tastaturom.
i"!a"i me'i/ F je pojam koji odre#uje $izi"ki materijal na koji se snimaju 9po&ranjuju: poda%iC a to su.
printani dokumentiC mikro$ilmoviC s%reen displejC ma'netne trakeC &ard diskoviC disketeC <;@!ovi
986C 6)6:C memorL sti%oviC
.a)k+'+4i F su 'ra$i"ki prikaz znakova pomoDu linija razli"ite debljine namijenjeni& za "itanje
opti"kim ure#ajima. 0orsite se i kao ulazni i kao izlazni poda%i.
M:R i!i MI:R u)eNa/i ! @ikro$ilm ! kolut 9rola: $oto'ra$sko' $ilma koji snima in$orma%ije u smanjenoj
veli"ini.
O:R 6 O*ti1a! 1&a)a1te) )e1+3iti+ ! opti"ki "ita"C ure#aj koji prepoznaje tampani teJt 'otovo sa
svim $ontovima
.a1& *)+1essi3 F je jedan od na"ina pro%esiranjaC to je ustvari odloeno pro%esiranje. 0od ulaza
se poda%i obi"no sakupljaju i 'rupiraju za pro%esiranjeC trans$ormiraju se u komjutersku $ormu i
snimaju na neki medij po'odan da 'a neka aplika%ija moe "itati npr. ma'netnu traku ili disk.C a kod
izlaza eljena in$orma%ija se od'a#a sve dok odre#eni pro'ram ne da zavrni oblik dokumentuC
obi"no u $iksnim vremenskim intervalima.
+6!ie *)+1esi)a/e F je takav na"in pro%esiranja podataka 'dje sistem nudi odma& od'ovor na
korisnikov za&tjev za in$orma%iju. ;n!line pro%esin' ima jo jedno zna"enje. @isli se na broj
terminala za pojedini kompjuter.
e'iti)a/e *+'ataka F zna"i kontralaC pre'led uneseni& podatakaC ispravka ili brisanje po'reno
uneseni& podatakaC dru'im rije"ima sre#ivanje uneseni& podataka.
G)a0i%ki k+)isi%ki ite)0e/s ! je pro'ramski kontroliran odnos!dijalo' izme#u kompjutera i
korisnika baziran na ikonama. Ikona je mala 'ra$i"ka sli"i%a koja predstavlja $unk%iju pro'rama.
e'it 1&e1ks F kontrola unosa F ostoje 4 na"ina testiranja unosa. testiranje tipa podatakaC tabele za
pre'ledC testiranje raspona i veri$ika%ija brojke
'ata ete)O m+' F je na"in unosa ulaza 'dje se momentalno preko tastature poda%i smjetaju na
odredino mjesto 9datoteku: .
3)ai1a %+4/ek6k+m*/ute) ! je ta"kaC veza izme#u "ovjeka i kompjutera ustanovljena prou"avanjem
6,!a C 'dje "ovjek i kompjuter razmjenjuju in$orma%ije. Sve unutar veze je automatizovano. ,o je
spona izme#u ra"unara i korisnikaC mjesto 'dje se izme#u maine i "ovjeka vri interak%ija
-#;#:# 6 je * prin%ipa dobro' dizajna
4+i1e +ut*ut i 4+i1e i*ut F je izlazRulaz podataka u obliku 'lasovne poruke
S1)ee 'is*!aOs6 prikazivanje izlaza na monitorima terminala ili mikrokompjutera. ?ema tvrde kopije
za korisnikaC jednom kad se in$orma%ija napustiC mora se opet pozvati za buduDe pre'ledavanje.
;a)' 1+*O! je tvrda kopija. od tvrdom kopijom se podrazumjeva papir. Zna"i printanje
kompjuterski& izlaza na papir se naziva &ard%opL.
=. Na4e'ite @ k+)aka 'i"a/a u!a"a
1: Identi$ikovati 'rani%e izme#u "ovjeka i kompjutera
2: Spe%i$ika%ija sadraja ulaza
3: 6e$inirati svr&u ulaza
4: ;drediti ulazni medijC na"in unosa podataka i metod obrade
(: 6izajnirati $ormat i kod podataka
*: Spe%i$i%irati kontrolu nad poda%ima
-: 6izajnirati dijalo' "ovjek!maina
/: ;bezbijediti odobrenje 9zadovoljstvo: korisnika
>. O./asite '4i/e met+'e "a t)as0+)mi)a/e u!a"i& *+'ataka?
Imamo dva metoda za trans$ormisanje ulazni& podataka u kompjuter.
! ;dloeni ulazi
! ,renutni unos podataka u kompjuterskoj $ormi
0od odloeni& ulaza poda%i se trans$ormiraju iz pisani& dokumenata u kompjutersku $ormu. ;dloeni ulazi
se jo i nazivaju Wba%& pro%essin'XC 'dje se poda%i obi"no sakupljaju i 'rupiraju za pro%esiranje. rije
po"etka obrade poda%i se trans$ormiu u kompjutersku $ormu. oda%i moraju biti snimljeni na neki medij
po'odan da 'a neka aplika%ija moe "itati npr. ma'netnu traku ili disk.
@. Na4e'ite i +./asite = +s+4i& *)i1i*a '+.)+3 'i"a/a C-
#
;
#
:
#
D?
+1 F analiti"ar treba konsultirati korisnika prilikom dizajna inter$ejsa kako bi on bio zadovoljniji sistemom.
+2 F dizajn bi trebao biti to jednostavniji i pristupa"niji za korisnika
A1! minimizirati interak%iju korisnika sa kompjuterom kako bi se izbje'ao manuelni unos i smanjila
mo'uDnost 'reke
A2 F s obzirom na o'rani"enja korisnika potrebno je napraviti sistem provjere kako bi se sprije"io unos
neta"ni& podataka
81 ! ako sistem ima veD uspostavljena pravila i standardeC sistem analiti"ar bi se trebao pridravati ti&
pravila 9npr. ako je >1 &elp u dru'im pro'ramima i u ovom bi trebao biti:
82 ! analiti"ar bi trebao da bude svjestan korisnikovi& sna'a i slabosti 9dobri& i loi& strana: i da se
prema tome ravna prilikom dizajna sistema odnosno inter$ejsa
A. Na4e'ite 0akt+)a k+/i uti%u a i".+) i"!a"i& me'i/a
0oritenjeC ZapreminaC 0valitetC 8jenaC >rekven%ijaC +mnoavanje kopijaC 6istribu%ija
1B. Na4e'ite i +./asite +.)a'e *)+1esi)a/a *+'ataka?
! +6!ie pro%esiranje je takav na"in pro%esiranja podataka 'dje sistem nudi odma& od'ovor na
korisnikov za&tjev za in$orma%iju. 0od on!line pro%esin'a misli se i na mo'uDnost komuni%iranja
izme#u korisnika sa veDe' broj terminala i kompjutera.
! .a1& *)+1essi3 F je jedan od na"ina pro%esiranjaC to je ustvari odloeno pro%esiranje. 0od ulaza
se poda%i obi"no sakupljaju i 'rupiraju za pro%esiranjeC trans$ormiraju se u komjutersku $ormu i
snimaju na neki medij po'odan da 'a neka aplika%ija moe "itati npr. ma'netnu traku ili disk.C a kod
izlaza eljena in$orma%ija se od'a#a sve dok odre#eni pro'ram neda zavrni oblik dokumentuC
obi"no u $iksnim vremenskim intervalima
11. Na4e'ite = +s+4i& *)a4i!a "a 'i"a/ ek)aa?
1) 6izajn je za korisnikaC a ne pro'ramera
2) ?e z'usnut 9prenatrpan: prostor
3) ;r'aniza%ija $ormata za vizuelnu kontrolu odoz'o!dole i lijevo!desno
4) +rediti podatke za jednostavno prepoznavanje
5) ;zna"iti polja
6) ;bojiti 9ekran: selektivno
1#. Na4e'ite 5 4)ste "a2tite k+t)+!e *+'ataka?
1) K+t)+!a *)istu*a F odre#uje ko moe da koristi kompjuterski sistem i ko moe da prima podatke iz
sistema. Samo ovlatene osobe imaju pristup poda%ima i unosu podataka. 0ontrola pristupa se
provodi putem i$riC dozvola i nad'ledanja komunika%ijski& linija.
2) K+t)+!a 'ist)i.u1i/e F printani dokumenti mo'u biti dostupni samo onima kome treba nji&ov
pre'led. Izvjetaji koji sadre osjetljive in$orma%ije mo'u biti isporu"eni samo ovlatenim osobama.
3) P+'/e!a )a'a F podrazumjeva jednu ulo'u za jedno' izvrio%a. ,aj izvrio% ima mo'uDnost pristupa i
izmjene podataka za koja ima ovlatenjaC dok dru'im poda%ima ne bi imao pravo pristupa ili bi samo
ma'ao i& 'ledati bez mo'uDnosti izmjene.
4) K+t)+!a t+ta!a
1,. Na4e'ite i +./asite )a"!+3e "a i *)+ti4 i6&+use 'e4e!+*met i Outs+)si3?
I6&+use razvoj je skupljiC due traje razvoj ISC ali mu je osnovna prednost sti%anje kompetetivni& prednosti
na tritiC mo'uDnost da se posao obavlja na dru'a"iji na"in. 6alje kod ovo' razvoja $irma se osloba#a
ovisnosti od dru'i&. 0od in!&ouseC $irma ima probleme oko odravanja &ardveraC jer ra"unari vrlo brzo
zastarijevajuC i sve tee je naDi dijelove za nji&.
Outs+u)1i3 je vrenje kompjuterski& poslova od vanjske $irme koja nudi takve uslu'e. >irma usvaja
outsoursin' pristup da bi posti'la $inansijske utede. ro$esional%i su zaposlenu u takvim vanjskim $irmamaC
pa sam $irma osloba#a svoje resurse troenja na obuku i ovladavanje najnovijim in$ormati"kim saznanjima.
Blavni nedostatak outsour%in'a se javlja kada $irma treba da razvije svoje vlastite strateke sisteme. 0ako
vanjski partneri razvijaju IS za vie korisnika postoji opasnost od naruavanja tajnosti. Bube se konpetitivne
prednosti na tritu itd. rimarni interes za razvoj novi& strateki& aplika%ija je kod menadera $irmeC a ne
kod outsour%in' stru"njaka.
15. Na4e'ite @ k+)aka "a 'i"a/ i"!a"a?
1) Identi$i%irati inter$ejs izme#u maine tj. kompjutera i korisnika
2) Spe%i$i%irati sadraj izlaza
3) 6e$inirati svr&u izlaza 9da omo'uDi in$orma%ijeC da slui kao povratni dokumentC da djeluje poput
dokumenta za ar&iviranje:
4) ;drediti metod obrade i medije za po&rnjivanje izlaza 9on!line ili bat%&:
5) 6izajnirati $ormat podataka u izlazima
6) 6izajnirati $ormat izlaza
7) +spostaviti kontrolu podataka
8) 6obiti odobrenjeC pristanak korisnika
1<. Na4e'ite s4e me'i/e k+/e *+"a/ete "a u!a" *+'ataka?
! $u2ee ka)ti1e ! ranije su se veoma "esto koristileC a danas se koriste rijetkoC 'otovo nikakoC osim
za neke velike sisteme sa bat%& pro%esiranjem.
! MI:R ! @a'neti% ink %&ara%ter re%o'ntion ! koristi se u bankarstvu
! O:R ! ;pti%al %&ara%ter re%o'nition ! opti"ki "ita"C ure#aj koji prepoznaje tampani teJt 'otovo sa
svim $ontovima
! 7ita% )uk+*isa
! Ma3ete t)ake ! koriste se na pole#ini karti%a na kojima se po&ranjuju odre#eni poda%i koji su
prepoznatljivi odre#enim ure#ajima
! $a) k+'+4i
! EDI F =7=8,<;?I8 6A,A I?,=<8AA?B= ! prenosa podataka u elektronskoj $ormi sa ra"unara na
ra"unar preko mree.
! G!as+4i u!a" ! sistem prepoznavanja 'lasaC ali je do danas dosta o'rani"en
! 9aP6'+kumeti F poslati sa $aJ!aparata primiti u ra"unar
! Ma3ete 'isketeE ePte)i 'isk+4iE mem+)O sti1k6+4iE mem+)O 1a)'
1=. Na4e'ite i +./asite 5 a%ia testi)a/a u+sa i e'iti)a/a *+'ataka?
- Testi)a/e 4)ste i ti*a *+'ataka ! rilikom unosa numeri"ki& vrijednostiC provjerava se da li su sve
vrijednosti numeri"keC u slu"aju da je uneseno slovo pojavljuje se poruka o 're%i.
- P)et)a3a ta.e!a i 0a/!+4a F pretra'a i pronalaenje odre#ene vrijednosti u tabeli. +koliko poruka nije
prona#ena pojavljuje se poruka o tome.
- Testi)a/e '+metaE )a'i/us 'e/st4a
- Ve)i0ika1i/a .)+/e4a
1>. Na4e'ite s4e me'i/e k+/e *+"a/ete "a i"!a"?
I"!a"i me'i/i su printani dokumentiC mikro$ilmoviC s%reen displejC ma'netne trakeC &ard diskoviC disketeC
<;@!ovi 986C 6)6:C memorL sti%ovi
I"!a"i u)eNa/i su. printeriC ekraniC projektoriC modemiC $aJ F aparatiC audio i video ure#ajiC itd.
1@. Na4e'ite , s4)&e sistemsk+3 i"!a"a?
Izlazi moraju biti dizajnirani za svaku eksternu i internu upotrebu. =ksterni dokument je onaj koji De biti
primljen od osobe ili or'aniza%ije van $irme. Interni dokumenti su oni koji su poslani individualnoC tipi"no
mena#eri. Sistemski izlaz ima jednu od ovi& $unk%ija.
1) 6a omo'uDi in$orma%ije
2) 6a slui kao povratni dokument
3) 6a djeluje poput dokumenta za ar&iviranje
1A. O./asite 2ta /e !+3i%kiE a 2ta 0i"i%ki 'i"a/ 0a/!+4a?
- 7o'i"ki dizajn ! teoretsko predstavljanje podataka.
- >izi"ki dizajn ! data $ajlova zna"i kako De aktuelni poda%i biti or'anizirani na $izi"kim komponentama
kao sto su ma'netni disk ili traka.
#B. O./asite 2ta /e 0+)mat s!+3a i 2ta /e 0+)mat 0a/!a?
>ormat slo'a je or'aniza%ija polja u slo'u. olja su odre#ena nazivomC tipom i duinom. >ajl se sastoji od
vie slo'ova. >ormat $ajla je or'aniza%ija slo'ova u $ajlu. >ormat $ajla je dakle na"in or'aniza%ije podataka u
$ajlu. ;bi"no eJtenzija $ajla ozna"ava koji je $ormat $ajla i kojim pro'ramom se otvaraju ti $ajlovi. ,ako imamo
slijedeDe $ormate $ajlove 65S F 6ata 5ase >ajloviC ?,Y ! indeJni $ajloviC A)I F audio video $ajloviC I@A F
IindoUs media $ajloviC ,Y, F tekstualni $ajloviC 6;8 F Iordovi $ajloviC Y7S F =J%el $ajlovi itd.
#1. De0ii)a/te *+/am s!+3a i *+/am *+'s!+3a?
SLOG je imenovana kolek%ija data vrijednosti 9data values: koje su 'rupirane zajedno kako bi opisale
odre#eni predmet ili zasebnu jedini%u. ;nii sadre podatke o pojedina%nim primjer%ima pojave koju datoteka
modelira. Svaki slo' se sastoji od polja koja mo'u biti tekstualna 9kratka:C numeri"kaC datumska i vremenskaC
lo'i"kaC memo polja 9du'a tekstualna:C a ne'dje se pojavljuju i 'eneral polja u koja se mo'u smjestiti slike.
PODSLOG je slo' unutar slo'a koji se sastoji od dva ili vie podatkovni& polja 'rupirani& zajedno.
##. ta /e k!/u% uuta) s!+3a?
0lju" je polje koje se koristi da bi se pronaao odre#eni slo'. <azlikujemo dvije vrste klju"eva.
a. PRIMARI KEI je polje 9ili 'rupa polja: koje /e'ist4e+ +')eNu/e slo' u $ajlu 9bazi podataka:.
,ipi"no je to neka vrsta i$re rimarni klju" mora biti skalarno'a tipa ! broj ili tekst 9ne i du'i tekst:.
rimarni klju" ne moe imati ?+77 vrijednost. 6va slo'a ne mo'u imati istu vrijednost primarno'
klju"a. +koliko se sastoji od vie polja naziva se kompozitni primarni klju".
b. SEK-NDARI KEI F je polje koje se koristi kako bi se pronale 'rupe slo'ova $ajla koje dijele
zajedni"ke karakteristike. ?pr. ukoliko elimo da prona#emo slo'ove svi& studentata koji stanuju u
Sarajevu sekundarni klju" bit De polje koje se zove H@jesto stanovanjaH.
#,. ta /e 0iksa a 2ta 4a)i/a.i!a 'u(ia s!+3a?
<azlikujemo dvije duine slo'ova u $ajlovima.
1. 9IKSNA duina slo'ova 9$iJed len'&t:. Svi slo'ovi u $ajlu imaju isti broj bajtova 9bLtes:. +koliko slo'
sadri bilo koju 'rupu koja se ponavlja onda De broj 'rupa koje se trebaju ponoviti biti iste za sve
slo'ove.
2. VARI$A$ILNA duina slo'ova 9variable len'&t:. romjenljiva duina slo'a varira u broju bajtova
koje moe sadrati. +mjesto da odredi $iksnu koli"inu mjesta za po&ranjivanjeC
broja polja ili duinu individualni& polja doputa joj se da varira.
#5. Na4e'ite i +./asite '4a *)istu*a 0a/!+4ima?
1. SEKVEN:IJALNI F S=V+=?,A7. + sekven%ijalnom pristupu odre#eni traeni slo' 9podatak: se
pronalazi skeniranjem $ajla od po"etka dok se eljeni slo' ne susretne.
2. DIREKTNOG PRIST-PA 96ire%t a%%ess or <andom a%%ess:. Za $ajloveC direktan pristup odre#eno'
slo'a zna"i da adresa bloka koja dri eljeni slo' moe biti nekako odre#ena 9obi"no preko indeJni&
$ajlova: tako da $ajl ne treba da se sekven%ijalno pro"ita sve dok se eljeni slo' ne pojavi. rimarni
klju" nam pomae da odma& pristupimo eljenom slo'u. @etoda direktno' pristupa moe se koristiti
samo za $ajlove koji su smjeteni na ure#aje kao to su diskovi.
#<. Na4e'ite , +)3ai"a1i/e 0a/!+4a?
,ri najpoznatije or'aniza%ije $ajlova su.
1. SEK-ENTIAL 9sekven%ijalna:C
2. DIRE:T 9direktna:C i
3. INDEQED SEK-ENTIAL 9indeks sekven%ijalna:.
;d or'aniza%ije $alova dirktno zavisi pristupna metoda za pronalazak podataka.
#=. Na4e'ite > 4)sta 0a/!+4a?
- Maste) C3!a4i 0a/!+4iD F sadre re'istarske podatke koji se moraju odrati za dui period
- T)asa1ti+ C*)e+si4iD 0a/!+4i F privremeni $ajlovi u kojima se vre brisanjaC izmjene i dodavanja
pri snimanju u $ajl.
- A)1&i4e Ca)&i4skiD 0a/!+4i F $ajlovi u kojima su ar&ivirani transak%ijski i master re'istri
- Ta.!e Cta.e!i%iD 0a/!+4i F $ajlovi in$orma%ija i dru'i& stalni& podataka or'anizirani& u tabele
- Ite)me'iate C*+s)e'ikD 0a/!+4i F privremeni $ajlovi koji imaju in$orma%iju samo tokom izvo#enja
pro'rama. Eedan od primjera ovi& $ajlova je ,@ 9temporalni: koje sistem brie nakon zavretka
rada pro'rama
- L+3 0a/!+4i F koji biljee modi$ika%iju na master re'istruC dru'im rije"ima vode dnevnik promjena.
- $a1ku* 0a/!+4i F kopije $ajlove koje slue za obnovu podataka u slu"aju pada sistema