Anda di halaman 1dari 8

16.6.

2011
1
5. RAUNARSKA
ARITMETIKA
Operacije sa realnim podacima u
formatu sa pokretnom zapetom
Dr Neboja Milenkovi
Elektronski fakultet u Niu
PREDSTAVLJANJE BROJEVA SA
POKRETNOM ZAPETOM
Realni brojevi mogu se predstavljati na dva
naina:
Sa fiksnom zapetom, kada se izvestan broj
pozicija rezervie za predstavljanje razlomljenog
dela broja.
Sa pokretnom zapetom (engl. floating point, skr.
FP), kada se broj iskazuje navoenjem dve
veliine: mantise M odnosno znaajnika Z i
eksponenta E. Takoe mora biti zadata i osnova
eksponenta B.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Normalizovani oblik broja
Broj a moe se u obliku sa pokretnom zapetom
predstaviti na mnogo naina. Naprimer, a=12,56
moe se predstaviti kao 12,5610
0
ili 1,25610
1
ili
125610
-2
itd. Ovo namee potrebu da se
definie standardni nain za predstavljanje
brojeva sa pokretnom zapetom.
Ovakva standardna predstava broja naziva se
normalizovani oblik broja sa pokretnom
zapetom. U upotrebi su dva normalizovana
oblika broja.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Dva normalizovana oblika
Stariji oblik a = MB
E
u kome je M normalizovana
mantisa, 1/B M <1, B osnova eksponenta,
B {2,8,10,16} i E eksponent.
Noviji oblik, definisan standardom IEEE 754-85,
a = Z B
E
u kome je Z znaajnik (engl.
significand), 1 Z<2, a osnova eksponenta B=2.
Znaajnik Z je oblika Z = z,f , u kome je z celi
deo znaajnika, a f je razlomak (engl. fraction),
0 f <1.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Predstavljanje znaka i eksponenta
Za kodiranje znaka brojeva sa pokretnom
zapetom koristi se prosto iskazivanje znaka
(znak i apsolutna vrednost broja). (znak i apsolutna vrednost broja).
Eksponent E predstavlja se u polarizovanom
obliku e: e=E+P, gde je P veliine P=2
k-1
(stariji
oblik) ili P=2
k-1
1, a k je broj binarnih cifara
eksponenta.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Format brojeva sa pokretnom zapetom
Broj sa pokretnom zapetom predstavlja se u
raunaru navoenjem u posebnim poljima
sledeih njegovih elemenata: znaka s,
polarizovanog eksponenta e i mantise M
odnosno razlomka f Duine ovih polja su 1 k i odnosno razlomka f. Duine ovih polja su 1, k i
m bitova, respektivno.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
2
Kvalitet predstavljanja brojeva
Kriterijumi za ocenu predstavljanja brojeva
sa pokretnom zapetom su:
preciznost (broj cifara razlomka ili
mantise) mantise),
opseg (brojno podruje),
broj taaka predstavljivih na brojnoj osi,
relativno rastojanje izmeu taaka,
opseg relativnih greaka zaokruenja, itd.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Primer 5.6
Razmotrimo predstavljanje brojeva u formatu
duine 32 binarne pozicije, i to sledea tri
sluaja:
a. kada je to zapis oznaenih celobrojnih j p j
podataka,
b. kada je to zapis realnih podataka u obliku sa
pokretnom zapetom, sa k=7, m=24 i B=2,
c. kada je to zapis realnih podataka u obliku sa
pokretnom zapetom, sa k=7, m=24 i B=16.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Primer 5.6
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Standard za binarnu aritmetiku sa
pokretnom zapetom
Krupni nedostaci arenila u predstavljanju
brojeva sa pokretnom zapetom doveli su
do pojave standarda za binarnu aritmetiku
sa pokretnom zapetom IEEE 754 85 sa pokretnom zapetom IEEE 754-85
(takoe IEC standard 559 i JUS
N.R5.211).
Standard predvia predstavljanje brojeva
u obliku a=ZB
e
, sa polarizacijom vrednosti
P=2
k-1
1.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Implicitna jedinica
Poto celi deo normalizovanog znaajnika mora
biti jednak jedinici, pri uvanju podatka a van FP
funkcionalnih jedinica (FP FU) mogue je
izostaviti ovu jedinicu, i od znaajnika uvati
samo razlomak Zato se z=1 u normalizovanom samo razlomak. Zato se z 1 u normalizovanom
znaajniku Z=z,f naziva implicitna ili skrivena
jedinica.
Ovo reenje (koje nije mogue za vrednosti
osnove eksponenta B2) omoguuje da se na
raun skraivanja polja znaajnika produi polje
eksponenta za jedan bit, i time povea opseg
predstavljanja brojeva.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
etiri formata
Standard predvia etiri formata za predstavljanje
brojeva sa pokretnom zapetom:
sa jednostrukom preciznou,
sa dvostrukom preciznou,
sa jednostrukom proirenom preciznou, i
dvostrukom proirenom preciznou.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
3
Format jednostruke preciznosti
Format sa jednostrukom preciznou smeta
podatak a u 32 binarne pozicije, sa duinama
polja prikazanim na slici 5.17. Pozicija 0 je MSB,
a pozicija 31 je LSB. Polarizacija P=127.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Format jednostruke preciznosti
Vrednost podatka a, v(a) je:
a. ako je e=255 i f0, v=NeB (Ne_Broj,
engl. Not_a_Number, skr. NaN),
b k j 255 i f 0 ( 1) b. ako je e=255 i f=0, v= (-1)
s
,
c. ako je 0<e<255, v= (-1)
s
2
e-127
(1,f),
d. ako je e=0 i f0, v=(-1)
s
2
-126
(0,f),
(denormalizovani broj),
e. ako je e=0 i f=0, v= (-1)
s
0, (nula).
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Format dvostruke preciznosti
Format sa dvostrukom preciznou smeta
podatak a u 64 binarne pozicije, sa duinama
polja prikazanim na slici 5.18. Pozicija 0 je MSB,
a pozicija 63 je LSB. Polarizacija P=1023.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Format dvostruke preciznosti
Vrednost podatka a, v(a) je:
a. ako je e=2047 i f0, v=NeB,
b. ako je e=2047 i f=0, v= (-1)
s
,
c. ako je 0<e<2047, v= (-1)
s
2
e-1023
(1,f),
d. ako je e=0 i f0, v= (-1)
s
2
-1022
(0,f),
(denormalizovani broj),
e. ako je e=0 i f=0, v= (-1)
s
0, (nula).
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Primer 5.8
Dat je 32-bitni podatak
1|10000001|01000000000000000000000. Koji
broj on predstavlja prema standardu IEEE 754?
Reenje. Iz datog podatka e=10000001
2
=129
10
,
pa dati podatak predstavlja broj a=1 f2
e-127
pa dati podatak predstavlja broj a 1,f 2 .
Za polarizovani eksponent e=129 nepolarizovani
eksponent je E= e127=129127=2.
Takoe, iz datog podatka je f=0,01
2
a
Z=1,f=1,01
2
.
Onda je a=Z2
E
=1,01
2
2
2
=101
2
= 5
10
=5.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Duine polja u razliitim formatima
Jednostruki proireni format ima polje e duine
11 bita, a polje f duine 31 bit. Dvostruki
proireni format ima polje e duine 14 bita, a
polje f duine 63 bita.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
4
Predstavljanje specijalnih vrednosti
Kada je E=E
max
+1, vrednost celog dela znaajnika z nije
vana, a vrednost razlomka f (=0 ili 0) odreuje da li je
to prikaz ili NeB, respektivno.
Za NeB razliite vrednosti razlomka f mogu ukazivati na
razliite uzroke pojavljivanja ove specijalne vrednosti.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Denormalizovane vrednosti
Denormalizovane vrednosti brojeva su jo jedna
specifinost standarda IEEE-754. Umesto da se,
vrednosti izmeu 0 i predstavljaju kao 0
(to daje potkoraenje formata), ove vrednosti
predstavljaju se kao .
Ovo daje postepeno potkoraenje (engl. gradual
underflow), ime se dobija jo 2
m
-1 predstavljivih
vrednosti razliitih od nule u oblasti malih
vrednosti.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
ARITMETIKE OPERACIJE SA
POKRETNOM ZAPETOM
Pri obavljanju aritmetikih operacija znaajnik
Z=z,f uzima se u punom obliku, ukljuujui i celi
deo znaajnika, cifru z. Ovu aktivnost zvaemo
raspakovanje FP operanda Ona takoe raspakovanje FP operanda. Ona takoe
ukljuuje odreivanje tipa operanda
(normalizovan, denormalizovan, NeB, ).
Ovaj oblik znaajnika koristi se u svim
operacijama sa FP podacima u aritmetikoj
jedinici raunara.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Pravila za obavljanje aritmetikih
operacija
Tek pri slanju rezultata van aritmetike
jedinice, iz normalizovanog znaajnika j g j
moe se odstraniti njegov celi deo, cifra
z=1 ili 0.
Ovu aktivnost zvaemo pakovanje FP
rezultata.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Sabiranje-oduzimanje
Sabiranje odnosno oduzimanje obavlja se
svoenjem oba sabirka na isti eksponent. Pri
tome vei sabirak mora ostati normalizovan, pa
se eksponent manjeg sabirka izjednaava sa
eksponentom veeg sabirka. Naravno da to
biti j j ik mora biti praeno pomeranjem znaajnika
manjeg sabirka udesno, za broj binarnih pozicija
odreen razlikom eksponenata veeg i manjeg
sabirka.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Koraci u sabiranju-oduzimanju
Operacija sabiranja-oduzimanja obavlja se u
sledeih pet koraka:
SO1. Izabrati sabirak sa manjim eksponentom i
njegov znaajnik pomeriti udesno za broj
binarnih pozicija odreen razlikom eksponenata binarnih pozicija odreen razlikom eksponenata
veeg i manjeg sabirka.
SO2. Za eksponent rezultata uzeti vei eksponent
sabiraka.
SO3. Sabrati-oduzeti znaajnike i odrediti znak
rezultata.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
5
Koraci u sabiranju-oduzimanju
SO4. Ako je potrebno, normalizovati vrednost
rezultata, svesti vrednost razlomka na 23 cifre
iza binarne zapete, i ako je potrebno ponovo
normalizovati vrednost rezultata.
SO5 Proveriti rezultat na prekoraenje SO5. Proveriti rezultat na prekoraenje-
potkoraenje:
prekoraenje: ako je e
c
>254, uzeti e
c
= 255,
f
c
= 0;
potkoraenje: ako je e
c
= 0 i Z=0,f
c
, pri emu je
f
c
< 2
-23
, uzeti Z
c
= 0,0.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Z
a
S
a
Z
b
S
b
Blok
upravljanja
8-bitni
oduzima~
e
a
e
b
Razmenjiva~
znak razlike
eksponenata
32-bitni operandi
B=2, P=127
(IEEE 754-85)
c =a+b
a: S e f
a a a b: S e f
b b b
Blok
raspakovanja
Blok
raspakovanja
Zna~ajnik broja
sa manjim
eksponentom
Zna~ajnik broja
sa ve}iim eksponentom
(sabrati/oduzeti)
Pomera~ >> n
Dodatne cifre
27-bitni
sabira~/
oduzima~
SABRATI/
ODUZETI
.
n = e -e | |
a b
.
Sabira
brojeva sa
pokretnom
zapetom sa
jednostrukom
preciznou
S
c
Z
c
e
a
e
b
c: S e f
c c c
Multiplekser
Blok
pakovanja
znak
zna~ajnik
(28)
x
e
(1+23)
e-x
Normalizacija
i zaokru`ivanje
Detektor potrebnog
pomeranja
oduzima~
8-bitni
sabira~/
oduzima~
_
_
preciznou
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Mnoenje
M1. Sabrati eksponente i oduzeti polarizaciju:
e
c
= e
a
+e
b
P.
M2. Pomnoiti znaajnike i odrediti znak rezultata
S
c
= S
a
S
b
.
M3. Ako je potrebno, normalizovati vrednost
rezultata svesti vrednost razlomka na 23 cifre rezultata, svesti vrednost razlomka na 23 cifre
iza binarne zapete, i ako je potrebno ponovo
normalizovati vrednost rezultata.
M4. Proveriti rezultat na prekoraenje-
potkoraenje, kao u koraku SO5 kod sabiranja.
Oduzimanje P u koraku M1 je posledica
korienja eksponenata u obliku "vika P".
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Deljenje
D1. Oduzeti eksponente i dodati P: e
c
= e
a
e
b
+P.
D2. Podeliti znaajnike i odrediti znak rezultata
S
c
=S
a
S
b
.
D3. Ako je potrebno, normalizovati vrednost
rezultata, svesti vrednost razlomka na 23 cifre
iza binarne zapete, i ako je potrebno ponovo
li ti d t lt t normalizovati vrednost rezultata.
D4. Proveriti rezultat na prekoraenje-
potkoraenje, kao u koraku SO5 kod sabiranja.
Dodavanje polarizacije P u D1 neophodno je da
bi se eksponent rezultata zadrao u
polarizovanom obliku.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Dodatne cifre za ouvanje rezultata i
zaokruivanje razlomka
Pri obavljanju odgovarajuih operacija nad
znaajnicima operanada dobijaju se rezultati koji
mogu imati vie od 24 odnosno 53 binarne cifre
za jednostruku odnosno dvostruku preciznost,
respektivno respektivno.
Imajui u vidu nau elju da se pri obavljanju
ovih operacija ine to manje greke, postavlja
se sledee pitanje: sa koliko cifara razlomka
rezultata treba raditi da bi se greke zbog
svoenja znaajnika rezultata na 24 ili 53
binarne cifre svele na minimum?
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Dovoljne su tri cifre
Obavljene analize pokazale su da je za
svoenje znaajnika (ili mantise) rezultata na
odreenu duinu (24 odnosno 53 bita) dovoljno
izraunati razlomak (mantisu) rezultata sa dve
odnosno tri dodatne cifre u odnosu na
predvienu duinu razlomaka (mantisa).
Te cifre su cifra zatite, cifra zaokruenja i lepljivi
bit (engl. guard digit, round digit i sticky bit,
respektivno).
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
6
Dobijanje dodatnih cifara
Cifre zatite i zaokruenja su cifre u brojnom
sistemu odreenom osnovom eksponenta (B), i
prema standardu IEEE 754 to su takoe bitovi
(binarne cifre).
Ove cifre su prve dve sledee cifre rezultata iza Ove cifre su prve dve sledee cifre rezultata iza
poslednje cifre razlomka (mantise), odreene
korienim formatom.
Lepljivi bit ima vrednost 1 ako je ostatak
rezultata posle izdvajanja razlomka i cifara
zatite i zaokruenja razliit od nule, inae on
ima vrednost 0.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Intervali vrednosti rezultata operacija
Obrazloimo najpre potrebu za cifrom zatite,
praenjem rezultata obavljanja osnovnih
aritmetikih operacija sa normalizovanim
znaajnicima (u binarnom obliku):
pri sabiranju-oduzimanju
10,000...00|Za|+|Zb| 11,111...10,
0 |Za| |Zb| <1;
pri mnoenju 1 Za Zb 11,111...11;
pri deljenju 0,1000..00 < Za / Zb 1,111...1 .
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Korienje dodatnih bitova
Neka su g, r i s cifre zatite i zaokruenja i lepljivi bit,
respektivno.
Neka su r' i s' cifra zaokruenja i lepljivi bit koji ostaju
posle takve normalizacije, i koji e biti korieni pri
zaokruivanju ovog rezultata.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Svoenje razlomka rezultata na
potreban broj cifara
Neka se posle normalizacije u nekom od koraka
SO4, M3 ili D3 dobije vrednost znaajnika Z =
1,f
-1
f
-2
...f
-23
rs, koju treba svesti na 23 cifre
razlomka. Vrednosti r i s odgovaraju g j
vrednostima r' i s' iz prethodnog odeljka.
U normalizovanom produenom razlomku r je bit
zaokruenja, a s je lepljivi bit.
Ovo svoenje razlomka sa 25 na 23 cifre moe
se izvesti na dva naina: odsecanjem i
zaokruivanjem.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Odsecanje
Odsecanje (engl. truncating) je postupak kojim
se odbacuju dodatne cifre razlomka, tako da se
dobija Z = 1,f
-1
f
-2
...f
-23
.
Kako ova vrednost aproksimira vrednosti p
znaajnika iz opsega Z = 1,f
-1
f
-2
...f
-23
00
Z = 1,f
-1
f
-2
...f
-23
11, to se greka aproksimacije
odsecanjem menja u granicama od
0,00...000...0 0,00...011...1, gde vertikalna
crta omeuje prve 23 cifre razlomka.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Greka pri odsecanju
Maksimalna vrednost greke
aproksimacije je priblino jednaka
vrednosti jedinice u poziciji cifre f (2
-23
) vrednosti jedinice u poziciji cifre f
-23
(2
-23
).
Za ovu aproksimaciju kaemo da je
polarizovana, zato to je greka uvek istog
(pozitivnog) znaka.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
7
Zaokruivanje
Zaokruivanje (engl. rounding) je postupak kojim
se znaajnik oblika 1,f
-1
f
-2
...f
-23
rs zamenjuje
vrednou dobijenom dodavanjem cifre r u
poziciji cifre f
23
. po c j c e
-23
Pri r=0 zaokruivanje se svodi na odsecanje. U
ovom sluaju, kada su mogue tane vrednosti u
opsegu 1,f
-1
f
-2
...f
-23
00...0 1,f
-1
f
-2
...f
-23
011...1,
zaokruivanjem se pravi greka aproksimacije u
opsegu 0,00...000...0 0,00...001...1.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Greka pri zaokruivanju
Pri r=1, kada su mogue tane vrednosti u
opsegu 1,f
-1
f
-2
...f
-23
10...0 1,f
-1
f
-2
...f
-23
111...1,
zaokruivanjem se pravi greka aproksimacije u
opsegu 0,00...001...1 0,00...000...0.
Greka koja se pri zaokruivanju ini je
promenljivog znaka, pa nije polarizovana.
Maksimalna vrednost greke aproksimacije
jednaka je 2
-24
(1 u poziciji -24),to je polovina
vrednosti maksimalne greke pri odsecanju.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Standardom odreeni naini
zaokruivanja
Neka je posle normalizacije dobijena vrednost
rezultata a, koja se nalazi izmeu dve
predstavljive vrednosti a
1
i a
2
za dati format,
a
1
a a
2
.
Standard IEEE 754-85 predvia etiri mogua Standard IEEE 754 85 predvia etiri mogua
naina zaokruivanja:
1. zaokruivanje na najbliu vrednost (moe biti
dodata mogunost zaokruivanja na parnu cifru
pri jednakom rastojanju),
2. zaokruivanje prema nuli( odsecanje),
3. zaokruivanje navie (ka +),
4. zaokruivanje nanie (ka -).
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Aktivnosti pri zaokruivanju
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Izuzeci u FP aritmetici
FP jedinice u procesorima nekih proizvoaa
raunara su sluajeve operacija tipa +(- ),
0 ili / i slino tretirale kao nepopravljive
greke i prekidale izvrenje programa.
Meutim u mnogim sluajevima korisno je Meutim, u mnogim sluajevima korisno je
neodreene rezultate takvih operacija oznaiti
na pogodan nain i nastaviti izvrenje programa.
Naravno, kad god takvi neodreeni rezultati
uestvuju kao operandi u obavljanju drugih
operacija, dae za rezultat neodreenu
vrednost.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Operacije koje daju NeB
Standard IEEE-754
takve neodreene
rezultate oznaava
k N B T b l 5 11 kao NeB. Tabela 5.11
daje neke primere
operacija iji se
rezultati tretiraju kao
NeB.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
16.6.2011
8
Vrste FP izuzetaka
IEEE standard definie pet izuzetaka:
potkoraenje, prekoraenje, deljenje nulom,
netaan rezultat i nevaei rezultat.
Podrazumeva se da pri pojavi izuzetaka oni
samo postavljaju odgovarajue indikatore i
izraunavanje se nastavlja.
Preporuuje se da se pri implementaciji
standarda obezbede rukovaoci trapa za svaki
izuzetak, sa pridruenim bitom dozvole trapa.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Rukovaoci trapa
Pri nastanku izuzetka sa dozvoljenim trapom,
poziva se korisnikov rukovalac trapa umesto
postavljanja indikatora izuzetka.
Vrednost koju vraa rukovalac trapa bie
koriena kao rezultat operacije. Rukovaocu
3
p j
trapa preputa se da postavi ili obrie pridrueni
indikator izuzetka. Na primer, ima vrednost
NeB a 1/0 je .
Podrazumeva se da izraunavanje postavlja
indikator "nevaei rezultat" i vraa vrednost
NeB.
Slino 1/0 postavlja indikator "deljenje nulom" i
vraa .
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Nevaei i netaan rezultat
Izuzetak nevaei rezultat predvien je za
rezultat operacija kao to su , 0/0 ili - ,
koje nemaju bilo kakvo logino znaenje kao
broj sa pokretnom zapetom ili kao .
Izuzetak netaan rezultat je posebnost IEEE
aritmetike i nastaje kada rezultat operacije mora
biti zaokruen ili kada prekorauje vrednost
odreenu korienim formatom.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
NUMERIKI PROCESORI
Da bi procesori postizali visoke performanse i pri
obavljanju sloenih operacija, pridodaju im se
funkcionalne jedinice za obavljanje aritmetikih
operacija nad celobrojnim i FP operandima.
Grupu takvih funkcionalnih jedinica proizvoai
procesora esto nazivaju FP procesor, numeriki
procesor ili numeriki koprocesor. Mi emo
koristiti naziv numeriki procesor.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Primeri numerikih procesora
Navedimo neke elemente rada numerikih
procesora u okviru procesora HP PA
7100, MIPS R10000, Compaq Alpha
21264 i Intel Pentium 4 21264 i Intel Pentium 4.
Svi ovi numeriki procesori podravaju
standard IEEE 754-85 za rad sa podacima
sa jednostrukom (SP) i dvostrukom (DP)
preciznou.
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011
Vremenski parametri numerikih
procesora
N. Milenkovi, Arhitektura i organizacija raunara 2011

Anda mungkin juga menyukai