Svojstva:

Neka je ` skalar i , 1 matrice. Ako su sve operacije

dobro denirane, tada je:
1.
_

1
_
1
= .
2. ( + 1)
1
=
1
+ 1
1
.
3. (`)
1
= `
1
.
4. (1)
1
= 1
1

1
.
Kvadratnu matricu za koju je =
1
nazivamo
simetri cna matrica.
Za kvadratnu matricu (samo tada!) deniramo
potencije

2
dc,
= .

j
dc,
= ...
. .
j faktora
.

0
dc,
= 1.
Ako je , (r) = c
j
r
j
+ ... + c
1
r + c
0
proizvoljan poli-
nom stupnja j. tada deniramo matri cni polinom kao
, ()
dc,
= c
j

j
+ ... + c
1
+ c
0
1.
Primjer Zadan je polinom , (r) = 2r
2
r + 3 i ma-
trica
=
_
1 2
1 0
_
.
Treba odrediti , () .
Budu ci je

2
= =
_
1 2
1 0
_ _
1 2
1 0
_
=
_
1 2
1 2
_
.
onda je
, () = 2
2
+ 31 =
= 2
_
1 2
1 2
_

_
1 2
1 0
_
+ 3
_
1 0
0 1
_
=
=
_
2 4
2 4
_
+
_
1 2
1 0
_
+
_
3 0
0 3
_
=
_
0 2
1 1
_
Vaan primjer - matri cni zapis sustava od : lin-
earnih jednadbi sa : nepoznanica.
Sustavu
2r
1
3r
2
r
3
= 1 (S1)
r
1
+ 2r
2
+ 4r
3
= 0
moemo pridruiti tri matrice
=
_
2 3 1
1 2 4
_
matrica (koecijenata) sustava
x =
_
_
r
1
r
2
r
3
_
_
vektor (matrica) nepoznanica
b =
_
1
0
_
vektor (matrica) slobodnih koecijenata
Sada je
x =
_
2r
1
3r
2
r
3
r
1
+ 2r
2
+ 4r
3
_
.
pa iz (S1) slijedi jednakost matrica
x = b.
Sustavu pridruujemo i proirenu matricu sustava

j
= [[b] =
_
2 3 1
1 2 4

1
0
_
.
Op cenito, matri cni zapis sustava od : linearnih jed-
nadbi sa : nepoznanica
c
11
r
1
+ c
12
r
2
+ + c
1:
r
:
= /
1
c
21
r
1
+ c
22
r
2
+ + c
2:
r
:
= /
2
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
c
:1
r
1
+ c
:2
r
21
+ + c
::
r
:
= /
:
(S)
je
x = b.
gdje je
=
_

_
c
11
c
12
c
1:
c
21
c
22
c
2:
.
.
.
.
.
.
.
.
.
c
:2
c
:2
c
::
_

_
matrica sustava
x =
_

_
r
1
r
2
.
.
.
r
:
_

_
vektor nepoznanica
b =
_

_
/
1
/
2
.
.
.
/
:
_

_
vektor slobodnih koecijenata
Sustavu (S) pridruujemo i proirenu matricu sustava

j
= [[b] .
Rjeenje sustava (S) je svaka ure

dena :torka
(r
1
. r
2
. .... r
:
) koja sve jednadbe sustava sustav
zadovoljava identi cki.
Za dva sustava kaemo da su ekvivalentna ukoliko
imaju isti skup rjeenja.
Vrijedi: rjeenje sustava se ne mijenja, tj. dobi-
vamo ekvivalentan sustav, ako izvrimo bilo koju od
sljede cih radnji:
i) neku jednadbu pomnoimo brojem razli citim od 0.
ii) zamijenimo dvije jednadbe,
iii) jednu jednadbu (pomnoenu s nekim brojem) pri-
brojimo drugoj.
Ove radnje odgovaraju sljede cim radnjama na
proirenoj matrici sustava
j
:
i') neki redak pomnoimo brojem razli citim od 0.
ii') zamijenimo dva retka,
iii') jedan redak (pomnoen s nekim brojem) pribrojimo
drugome.
Radnje i'), ii'), iii') nazivamo elementarne transformacije
nad retcima matrice.
Napomena: elementarne transformacije nad retcima
matrice mogu se dobiti mnoenjem s tri tipa matrica
koje se neznatno razlikuju od jedini cne, a nazivaju se
elementarne matrice transformacija.
Primjer elimo li zamijeniti prvi i tre ci redak (el.tr. ii')),
matricu moramo pomnoiti s matriciom 1
13
1
13
=
_
_
0 0 1
0 1 0
1 0 0
_
_
_
_
0 1 3 5
3 1 2 1
2 2 4 6
_
_
=
_
_
2 2 4 6
3 1 2 1
0 1 3 5
_
_
elimo li prvi redak pomnoiti s
1
2
(el.tr. i')), matricu
moramo pomnoiti s matriciom 1
1
_
1
2
_
= 1
1
1
1

1
=
_
_
1
2
0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
_
_
2 2 4 6
3 1 2 1
0 1 3 5
_
_
=
_
_
1 1 2 3
3 1 2 1
0 1 3 5
_
_
elimo li prvi redak pomnoen s 3 dodati drugom
retku (el.tr. iii')), matricu moramo pomnoiti s matri-
ciom 1
12
(3)
1
12
(3)
2
=
_
_
1 0 0
3 1 0
0 0 1
_
_
_
_
1 1 2 3
3 1 2 1
0 1 3 5
_
_
=
_
_
1 1 2 3
0 2 4 8
0 1 3 5
_
_
Primjer Zadani su sustavi:
1.
r
1
+ 2r
2
= 1
2r
1
+ 3r
2
= 2
Ekvivalentni sustavi:
r
1
+ 2r
2
= 1
2r
1
+ 3r
2
= 2
21+11
s
r
1
+ 2r
2
= 1
r
2
= 4
111
s
r
1
+ 2r
2
= 1
r
2
= 4
211+1
s
r
1
= 7
r
2
= 4
Rjeenje: (r
1
. r
2
) = (7. 4) .
Odgovaraju ce proirene matrice sustava

j
=
_
1 2
2 3

1
2
_
21+11
s
_
1 2
0 1

1
4
_
111
s
_
1 2
0 1

1
4
_
211+1
s
_
1 0
0 1

7
4
_
Gornji sustav (zamjenom: r
1
r i r
2
) moemo
geometrijski interpretirati kao dva pravca u ravnini
j
1
... r + 2 = 1
j
2
... 2r + 3 = 2
koji se sijeku u to cki (r. ) = (7. 4) .
2.
r
1
+ 2r
2
= 2
2r
1
4r
2
= 1
Ekvivalentni sustavi:
r
1
+ 2r
2
= 1
2r
1
4r
2
= 1
21+11
s
r
1
+ 2r
2
= 1
0 = 3
.
pa nema rjeenja.
Odgovaraju ce proirene matrice sustava

j
=
_
1 2
2 4

1
1
_
21+11
s
_
1 2
0 0

1
3
_
Gornji sustav (zamjenom: r
1
r i r
2
) moemo
geometrijski interpretirati kao dva paralelna pravca u
ravnini
j
1
... r + 2 = 1 == =
1
2
r +
1
2
j
2
... 2r 4 = 1 == =
1
2
r
1
4
(ne sijeku se).
3.
r
1
+ 3r
2
= 5
2r
1
6r
2
= 10
Ekvivalentni sustavi:
r
1
+ 3r
2
= 5
2r
1
6r
2
= 10
21+11
s
r
1
+ 3r
2
= 5
0 = 0
.
pa imamo beskona cno rjeenja danih sa r
2
= t.
r
1
= 3r
2
+ 5 = 3t + 5. t R. tj.
(r
1
. r
2
) = (3t + 5. t) . t R.
Odgovaraju ce proirene matrice sustava

j
=
_
1 3
2 6

5
10
_
21+11
s
_
1 3
0 0

5
0
_
Gornji sustav (zamjenom: r
1
r i r
2
) moemo
geometrijski interpretirati kao dva pravca u ravnini
koji se podudaraju
j
1
... r + 3 = 5 == =
1
3
r +
5
3
j
2
... 2r 6 = 10 == =
1
3
r +
5
3
(pravci se sijeku u svim to ckama - jednadbe
predstavljaju isti pravac).
Linearna nezavisnost
Neka su a
1
, a
2
,...,a
/
vektori istog tipa i `
1
. `
2
. ....`
/

R. Vektor
a =`
1
a
1
+ `
2
a
2
+ ... + `
/
a
/
nazivamo linearna kombinacija vektora a
1
, a
2
,...,a
/
.
Denicija 5.7 Za vektore a
1
, a
2
,...,a
/
kaemo da su
linearno nezavisni ako za sve `
1
. `
2
. ....`
/
R
`
1
a
1
+ `
2
a
2
+ ... + `
/
a
/
= 0 == `
1
=`
2
= ... =`
/
= 0.
U protivnom kaemo da su vektori a
1
, a
2
,...,a
/
linearno zavisni .
Odnosno, za vektore a
1
, a
2
,...,a
/
kaemo da su lin-
earno zavisni ako postoje skalari `
1
. `
2
. ....`
/
R. od
kojih je barem jedan razli cit od nule, takvi da je
`
1
a
1
+ `
2
a
2
+ ... + `
/
a
/
= 0.
Ako su vektori a
1
, a
2
,...,a
/
linearno zavisni, onda
barem jedan od njih moemo izraziti kao linearnu
kombinaciju ostalih, i obratno, ako se barem jedan
od vektora a
1
, a
2
,...,a
/
moe izraziti kao linearna
kombinacija ostalih, onda su vektori a
1
, a
2
,...,a
/
linearno zavisni.
Primjer 1 Ispitajte linearnu nezavisnost vektora
a
1
=
_
_
1
1
0
_
_
. a
2
=
_
_
1
0
1
_
_
. a
3
=
_
_
0
1
1
_
_
.
`
1
_
_
1
1
0
_
_
+ `
2
_
_
1
0
1
_
_
+ `
3
_
_
0
1
1
_
_
=
_
_
0
0
0
_
_
==
_
_
`
1
+ `
2
+ 0
`
1
+ 0 + `
3
0 + `
2
+ `
3
_
_
=
_
_
0
0
0
_
_
==
`
1
+ `
2
= 0
`
1
+ `
3
= 0
`
2
+ `
3
= 0
==
==
`
1
= `
3
`
2
= `
3
2`
3
= 0 == `
3
= 0 = `
1
= `
2
.
pa su vektori linearno nezavisni.
Primjer 2 Ispitajte linearnu nezavisnost vektora
a
1
=
_
_
1
1
0
_
_
. a
2
=
_
_
1
0
1
_
_
. a
3
=
_
_
3
2
1
_
_
.
`
1
_
_
1
1
0
_
_
+ `
2
_
_
1
0
1
_
_
+ `
3
_
_
3
2
1
_
_
=
_
_
0
0
0
_
_
==
_
_
`
1
+`
2
+3`
3
`
1
+0 + 2`
3
0 + `
2
+`
3
_
_
=
_
_
0
0
0
_
_
==
`
1
+`
2
+3`
3
= 0
`
1
+2`
3
= 0
`
2
+`
3
= 0
==
==
`
1
= 2`
3
`
2
= `
3
2`
3
`
3
+3`
3
= 0 == `
3
= t == `
1
= 2t. `
2
= t
Za t = 1 imamo `
3
= 1. `
1
= 2. `
2
= 1. pa su vek-
tori linearno zavisni. Sada je npr.
2a
1
a
2
+ a
3
= 0 == a
3
= 2a
1
+ a
2
Rang matrice
Rang matrice jednak je maksimalnom broju lin-
earno nezavisnih stupaca.
Maksimalan broj linearno nezavisnih stupaca jednak
je maksimalnom broju linearno nezavisnih redaka
matrice .
Ako je matrica tipa : :. tada je o cito
:c:q () _ min :. : .
Matrice i 1 istog tipa su ekvivalentne ako imaju isti
rang. Piemo
s 1.
Ako su matrice i 1 ekvivalentne onda se matrica 1
iz matrice moe dobiti nizom elementarnih trans-
formacija nad retcima matrice , te istih operacija
nad stupcim i obratno.
Primjer: Matrica
=
_
_
0 1 3 5
3 1 2 1
2 2 4 6
_
_
.
je ekvivalentna matrici
1 = 1
12
(3) 1
1
_
1
2
_
1
13
=
_
_
1 1 2 3
0 2 4 8
0 1 3 5
_
_
.
odnosno
s
1
s
2
s 1.
Reducirani oblik matrice
Cilj: Matricu svesti na njoj ekvivalentnu koja ce imati
to jednostavniji oblik.
Na cin: Elementarnim transformacijama nad retcima
matrice matricu svodimo na tzv. reducirani oblik

1
koji je opisan sljede cim uvjetima:
Prvi ne-nul element (stoer) svakog retka iznosi
1. Svi preostali elementi u stupcu tog stoernog
elementa jednaki su 0.
Svi retci koji koji sadre samo nule (ako takvih ima),
nalaze se iza onih redaka koji sadre barem jedan
ne-nul element.
Svaki naredni stoer (gledaju ci po retcima) nalazi
se desno (u retku s ve cim indeksom) od prethodnog
stoera.
Vrijedi:
:c:q () = :c:q (
1
)
:c:q () jednak je broju ne-nul redaka u reducira-
nom obliku matrice
1
. tj. broju stupaca koji sadre
stoer.
Primjer: Reducirani oblici matrice:
=
_
_
1 2 0 0
0 0 1 0
0 0 0 1
_
_
= :c:q () = 3
1 =
_
_
1 1 0 2
0 0 1 0
0 0 0 0
_
_
= :c:q (1) = 2
C =
_
_
1 0 0
0 1 0
0 0 1
_
_
= :c:q (C) = 3
Matrice koje nisu svedene na reducirani oblik:
1 =
_
_
1 0 2 0 0
0 1 0 1 1
0 0 1 2 1
_
_
2111+1
s
_
_
1 0 0 4 2
0 1 0 1 1
0 0 1 2 1
_
_
= 1
1
= :c:q (1) = 3.
1 =
_
_
0 1 1 0
1 0 2 0
0 0 0 1
_
_
1 11
s
_
_
1 0 2 0
0 1 1 0
0 0 0 1
_
_
= 1
1
= :c:q (1) = 3.
1 =
_
_
1 0 0
0 0 0
0 0 1
_
_
11 111
s
_
_
1 0 0
0 0 1
0 0 0
_
_
= 1
1
=
= :c:q (1) = 2.
Ako je zadan sustav (S) pitanja su:
Kad sustav ima rjeenje?
Ako rjeenje postoji, je li jedinstveno ili ne?
Ako rjeenje postoji kako ga na ci?
Na prva dva pitanja daje odgovor sljede ci teorem:
Teorem 5.8 (Kronecker-Capellijev)
i) Sustav (S) ima rjeenje ako i samo ako je
:c:q ([[b]) = :c:q () = :.
ii) Ako je :c:q ([[b]) = :c:q () = : onda je sustav
ekvivalentan sustavu koji se dobije uzimanjem : lin-
earno nezavisnih jednadbi, tj. redaka matrice [[b] .
iii) Neka je :c:q ([[b]) = :c:q () = : i : broj
nepoznanica. Sustav ima jedinstveno rjeenje ako je
: = :. Ako je : < : sustav ima beskona cno rjeenja
izraenih pomo cu : : parametara.
Dokaz: i)
Gaussova-Jordanova metoda eliminacije
Osnovni cilj: Rijeiti sustav (S) tako da ga svedemo
na njemu ekvivalentan sustav iz kojeg lako odre

du-
jemo rjeenje.
Na cin: Sustavu (S) pridruujemo pripadnu proirenu
matricu sustava

j
= [[b] =
_

_
c
11
c
12
c
1:
c
21
c
22
c
2:
.
.
.
.
.
.
.
.
.
c
:2
c
:2
c
::

/
1
/
2
.
.
.
/
:
_

_
.
Nizom elementarnih transformacija nad retcima ma-
trice
j
. cilj je do ci do ekvivalentne matrice oblika

/
j
= [
1
[/
/
]
koja ce biti proirena matrica sustava iz kojeg se lako
odredi rjeenje.
Vrijedi:
Ako matrica
1
ima manje ne-nul redaka nego[
1
[/
/
] .
onda je :c:q () < :c:q ([[b]) . pa sustav nema
rjeenje.
Ako matrice
1
i [
1
[/
/
] imaju isti broj ne-nul
redaka :, onda je :c:q () = :c:q ([[b]) = :. pa
sustav ima rjeenje i to:
ako je : = :. imamo jedinstveno rjeenje
(
1
= 1).
ako je : < :, imamo (: :) parametarsko
rjeenje (nepoznanice ciji pripadni stupci ne
sadre stoere su parametri),
gdje je : broj nepoznanica.
Primjer: Zadani su sustavi:
1.
r
1
+ 2r
2
= 1
2r
1
+ 3r
2
= 2
Odgovaraju ca proirena matrica sustava je

j
= [[ b] =
_
1 2
2 3

1
2
_
21+11
s
_
1 2
0 1

1
4
_
111
s
_
1 2
0 1

1
4
_
211+1
s
_
1 0
0 1

7
4
_
= [
1
[ b
/
]
Dakle, ovdje je : = : = 2. te : = 2. pa imamo
jedinstveno rjeenje: (r
1
. r
2
) = (7. 4) .
2.
r
1
+ 2r
2
= 2
2r
1
4r
2
= 1
Odgovaraju ca proirena matrica sustava je

j
= [[ b] =
_
1 2
2 4

1
1
_
21+11
s
_
1 2
0 0

1
3
_
= [
1
[ b
/
]
Dakle, ovdje je : = : = 2. te :c:q () = 1 < 2 =
:c:q ([[b]) . pa nemamo rjeenje.
3.
r
1
+ 3r
2
= 5
2r
1
6r
2
= 10
Odgovaraju ca proirena matrica sustava je

j
=
_
1 3
2 6

5
10
_
21+11
s
_
1 3
0 0

5
0
_
= [
1
[ b
/
]
Dakle, ovdje je : = : = 2. te :c:q () =
:c:q ([[b]) = : = 1 < 2 = : i : : = 1. pa imamo
jednoparametarsko rjeenje dano sa
(r
1
. r
2
) = (3t + 5. t) . t R.