Anda di halaman 1dari 89

NAKNADA ŠTETE IZ

RADNOG ODNOSA

Pravosudna akademija

CILJEVI RADIONICE

Nakon ove radionice polaznici će moći:

analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz pretpostavke za odgovornost poslodavca za naknadu štete koju pretrpi radnik na radu ili u svezi s radom

analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz odgovornost radnika poslodavcu za naknadu štete koju radnik počini na radu ili u svezi s radom

prepoznavati i primjenjivati važeće odredbe zakona koje propisuju vidove naknade štete specifične za radne odnose.

ZAKONI KOJI UREĐUJU NAKNADU

ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

Zakon o radu (NN 38/95 i dr.) Zakon o radu (NN 149/09) Zakon o obveznim odnosima (NN br.53/91 i dr.) Zakon o obveznim odnosima (NN br.35/05 i dr.)

Zakon o zaštiti

na

radu (NN br.59/96, 94/96, 114/03,

86/08, 75/09) Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN br.85/08)

Naknada štete iz radnog odnosa radni je spor na kojeg se primjenjuju posebne odredbe iz ZPP-a o parnicama iz

radnog odnosa.

Ĉl. 103. ZAKONA O RADU I ZAKONA O

OBVEZNIM ODNOSIMA

kao osnovni materijalno-pravni propis koji

ureĎuje pitanje naknade štete (i u parnici iz

radnog odnosa)

ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA

ŠTETU UZROKOVANU RADNIKU

• Članak 103. st.1. ZR-a

Ako radnik

pretrpi štetu na

radu

ili

u

svezi

s

radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

ŠTETA NA RADU

šteta koju je pretrpio radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca,

za vrijeme dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu,

ali

i

poslove

koji

se

izvršavaju

u interesu

ili

u

korist

poslodavca.

ŠTETA U VEZI S RADOM

• šteta koja je posljedica aktivnosti radnika koje su

u

užoj

funkcionalnoj

zadacima.

vezi

s

poslovima i

kao

i

šteta

nastala

pri

radu

koji

izlazi

izvan

okvira

sadržaja

poslova

ali

su

obavljeni

po

nalogu rukovoditelja

ODGOVORNOST POSLODAVCA

Kriterij krivnje (čl.1045.st.1.i 2. u vezi ZOO-a)

čl.1049.

Kriterij

uzročnosti

(čl.1045.st.3.i.4.

u

vezi

s

čl.1063. i 1064. ZOO-a)

KRITERIJ KRIVNJE

Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne

dokaže

da

je

šteta

nastala

bez njegove krivnje

(čl.1045.st.1.ZOO).

 

poslodavac mora dokazati da nije kriv za najblaži oblik krivnje, običnu nepažnju.

krajnju nepažnju ili namjeru na strani poslodavca - mora dokazati radnik.

KRITERIJ UZROĈNOSTI

Objektivna odgovornost poslodavca za

  • - opasnu stvar

  • - opasnu djelatnost

Čl.1063.ZOO - kad se smatra da šteta potječe od opasne stvari i opasne djelatnosti

OSLOBOĐENJE OD ODGOVORNOSTI;

Prema ZOO-u poslodavac se može osloboditi od odgovornosti u tri slučaja;

1. viša sila

  • 2. radnja oštećenika

  • 3. radnja treće osobe

IZGUBLJENA ZARADA

Šteta je razlika izmeĎu plaće i ukupnih primanja koje bi radnik ostvario da nije bilo ozljede

Zaradom se smatra svaka materijalna korist koja se postiže radom, neovisno o tome je li se ona ostvarivala u radnom odnosu ili izvan njega

NEIMOVINSKA ŠTETA

objektivna koncepcija neimovinske štete

prava osobnosti u čl.19. primjerice navedena

ako naĎe da okolnosti slučaja opravdavaju, sud će dosuditi naknadu neimovinske štete

visina ovisi o jačini i trajanju fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada

DOSPIJEĆE NEIMOVINSKE ŠTETE

dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga (čl.1103.)

to odreĎuje i početak tijeka zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu (čl.1103).

ZAKON O RADU

I

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

KAO OSNOVNI SPECIJALNI PROPISI

KOJI UREĐUJU PITANJA NAKNADE

ŠTETE U PARNICI IZ RADNOG

ODNOSA

ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU

UZROKOVANU POSLODAVCU

Radnik odgovarao za štetu ako je;

a)šteta prouzročena na radu, odnosno u svezi s radom,

  • b) šteta nastala namjerno ili zbog krajnje nepažnje,

  • c) poslodavcu nastala šteta

ŠTETA KOJU POĈINI VIŠE

RADNIKA (I)

Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki

radnik odgovara za

dio

štete koji

je

uzrokovao (čl.99.st.2.ZR-a).

ŠTETA (I)

Čl.1046. ZOO-a imovinska šteta je; -umanjenje nečije imovine (obična šteta) - sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist)

ŠTETA (II)

Neimovinska

šteta

- pravna

osoba

ima sva

prava osobnosti kao i fizička osoba

(pravo na

ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku,

poslovnu tajnu)

razlika je jedino u pravu osobnosti vezanih uz biološku bit fizičke osobe

ŠTETA KOJU POĈINI VIŠE

RADNIKA (I)

Ako štetu uzrokuje više radnika,

svaki radnik

odgovara za dio

štete

koji

je

uzrokovao (čl.99.st.2.ZR-a).

ŠTETA KOJU POĈINI VIŠE

RADNIKA (II)

Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao,

smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu naknaĎuju u jednakim dijelovima

ŠTETA KOJU POĈINI VIŠE RADNIKA

(III)

Ako

je

više

radnika

uzrokovalo

štetu

kaznenim djelom počinjenim s namjerom za štetu odgovaraju solidarno.

UNAPRIJED ODREĐENI IZNOS NAKNADE ŠTETE

KU ili Pravilnikom o radu može se unaprijed za odreĎene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete.

Ako

je

šteta

veća

od predviĎenog

iznosa,

poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrĎene štete.

REGRESNA ODGOVORNOST

RADNIKA (ĉl.101.ZR)

Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi,

a

štetu

je

naknadio

poslodavac

dužan

je

naknaditi iznos isplaćen trećoj osobi.

SMANJENJE ILI OSLOBOĐENJE RADNIKA OD DUŢNOSTI NAKNADE

ŠTETE (ĉl.102.ZR)

KU ili

pravilnikom o radu

mogu

se

utvrditi

uvjeti

i

način

smanjenja

ili

osloboĎenja radnika od dužnosti naknade štete.

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

(NN 59/96, 94/96, 114/03)

Čl.15. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu - ozljedom na radu,

- profesionalnom bolešću ili -bolešću u svezi s radom

po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

ĈL.1067. ZOO

Vlasnik se oslobaĎa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st.1.).

Vlasnik stvari se oslobaĎa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (st.2.).

DJELOMIĈNO OSLOBOĐENJE ĉl.1067. ZOO-a

Vlasnik se djelomično oslobaĎa odgovornosti ako je - oštećenik djelomično pridonio nastanku štete ili - treća osoba,

Ona tad odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU (75/09)

Čl.15.st.1. poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti - ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu.

St.2. poslodavac se može osloboditi odgovornosti jedino kod izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile.

POSEBNE ODREDBE ZAKONA O

RADU

POSEBNE ODREDBE ZAKONA O RADU KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

KAO OSNOVA ZA NAKNADU

ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

ŠTETA NA RADU –ĉl.103. st.2. ZR-a

Pravo

na

naknadu

štete radnika

prema

poslodavcu odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom

njegovih prava iz radnog odnosa.

ZABRANA NATJECANJA

KAO OSNOVA ZA NAKNADU

ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

ZAKONSKA ZABRANA

NATJECANJA

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuĎi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA

TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE

NATJECANJA (I)

Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA

TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE NATJECANJA (II)

Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreĎenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

PRAVA POSLODAVCA KADA

RADNIK KRŠI ZAKONSKU

ZABRANU NATJECANJA

Poslodavac može:

tražiti naknadu pretrpljene štete ili

tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim njegov račun, ili

za

da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili

da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

UGOVORNA ZABRANA

NATJECANJA

Ugovor p. i r. da se odreĎeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduţe za razdoblje od 2 godine, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trţišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natjeĉe s poslodavcem.

IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE RADNIKA

KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE

IZ RADNOG ODNOSA

IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O

RADU

Dopušten kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Rok za donošenje - petnaest dana od dana saznanja za ĉinjenice na kojima se otkaz temelji subjektivan i

prekluzivan.

DISKRIMINACIJA I UZNEMIRAVANJE

KAO OSNOVE ZA NAKNADU ŠTETE

IZ RADNOG ODNOSA

ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-ĉl.5. (I)

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području:

1) rada i

2) radnih uvjeta,

3) uključujući kriterije za odabir i uvjete:

pri zapošljavanju, – napredovanju, profesionalnom usmjeravanju,

– stručnom

osposobljavanju

i

usavršavanju

te

prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-ĉl.5. (II)

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika

-

za vrijeme obavljanja posla

-

od postupanja nadreĎenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova,

-

ako je takvo postupanje neželjeno i

-

u suprotnosti s posebnim zakonima.

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO

NOVOM ZAKONU O RADU (I)

Diskriminacijom

u

smislu

ZSD

smatra

se

stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe

po osnovi 1) rase ili

2) etničke pripadnosti ili

3) boje kože,

4) spola,

5) jezika,

6) vjere,

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO

NOVOM ZAKONU O RADU (II)

Diskriminacijom

u

smislu

ZSD

smatra

se

stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi

7) političkog ili

8) drugog uvjerenja, 9) nacionalnog ili 10) socijalnog podrijetla, 11) imovnog stanja, 12) članstva u sindikatu,

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO

NOVOM ZAKONU O RADU (III)

Diskriminacijom

u

smislu

ZSD

smatra

se

stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi

13) obrazovanja, 14) društvenog položaja,

15) bračnog ili

16) obiteljskog statusa,

17) dobi,

18) zdravstvenog stanja,

TERET DOKAZIVANJA PO NOVOM

ZAKONU O RADU I UZNEMIRAVANJE

Odredba

kojom

je

ureĎena

zabrana

uznemiravanja više ne sadrži pravila o teretu

dokazivanja,

U tom pogledu primjenjuju se druge odredbe, odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije radnik je dužan učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i tada teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

ZAKON O RADU I

UZNEMIRAVANJE

Uznemiravanje je (ZSD) 1) neželjeno ponašanje

2)

uzrokovano

nekim

od

zabranjenih

osnova diskriminacije

 

3)

koje

ima za

cilj

ili

stvarno predstavlja

povredu dostojanstva osobe, a

 

4)

koje

uzrokuje

strah,

neprijateljsko,

ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

VRSTE DISKRIMINACIJE PREMA

ZSD

1) a) IZRAVNA

b) NEIZRAVNA

(propisuju ih svi antidiskriminacijski zakoni)

2) a) OBIĈNA

b) TEŢA

– višestruka (s više osnova)

– ponovljena (počinjena više puta) – produljena (počinjena kroz duže vrijeme) – koja s posljedicama osobito teško pogaĎa žrtvu

(propisuje ih samo ZSD)

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE

ZBOG UZNEMIRAVANJA (I)

1) Uznemiravanje je oblik diskriminacije, a prema ZSD diskriminirana osoba ima pravo na naknadu štete.

2) Prema čl.5. ZR-a :

 

a) poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući prava i dostojanstvo radnika

b) poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad

na siguran

način

i

na

način

koji ne ugrožava zdravlje

radnika,

u

skladu

s

posebnim

zakonom i drugim

propisima.

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE

ZBOG UZNEMIRAVANJA (II)

c) Zakon o radu propisuje (načelno) zabranu izravne ili neizravne diskriminacije.

d) Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika.

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE

ZBOG UZNEMIRAVANJA (III)

Prema čl.103. ZR-a ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

OBLICI NAKNADE ŠTETE KOD

UZNEMIRAVANJA I DISKRIMINACIJE

Radnik može tražiti naknadu imovinske i neimovinske štete. Posebno:

Imovinske – troškove liječenja, izgubljenu zaradu, rentuNeimovinske naknadu zbog povrede prava osobnosti

ŠTO SE JOŠ MOŢE TRAŢITI KOD

POVREDE PRAVA OSOBNOSTI (ZOO)

1) prestanak radnje kojom se povrijeĎuje pravo osobnosti (čl.1048. ZOO-a).

2)

objava

presude

odnosno

ispravak,

povlačenje izjave kojom je povreda učinjena (čl.1099. ZOO-a)

O VISINI NAKNADE ŠTETE

Direktive

EU-a zahtijevaju: sankcija mora biti

uĉinkovita (postići ţeljeni rezultat), proporcionalna uĉinjenoj šteti i preventivno mora djelovati kako bi

sprijeĉila buduću diskriminaciju (analogno tome, trebalo bi spriječiti buduće uznemiravanja).

PRENOŠENJE UGOVORA O RADU

NA NOVOG POSLODAVCA

KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE

IZ RADNOG ODNOSA

DEFINICIJA PRENOŠENJA-ĉl.133.

statusnom promjenom ili pravnim poslom

 

na

novog

poslodavca prenosi se poduzeće, dio

poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gosp.djel., a koji

zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, (tada)

na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu

radnika

koji

rade

u

poduzeću

ili

dijelu poduzeća,

odnosno koji su vezani za obavljanje gosp.djel. ili dijela

gosp.djeli.

ZAŠTITA STEĈENIH PRAVA KOD PRIJENOSA UGOVORA-ĉl.133.

Radnik čiji je ugovor

o radu prenesen zadržava sva

prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu.

Poslodavac

na

kojeg

se

prenose

ugovori

o

radu

preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora radu.

o

ODGOVORNOST ZA OBVEZE

PREMA RADNICIMA KOD

PRENOŠENJA-ĉl.133.

Novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće (neograničeno) odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja,

Novi poslodavac samostalno odgovara za obveze koje nastanu nakon prijenosa, a za one od ranije oba

poslodavca, i raniji i novi.

OBVEZA OBAVJEŠĆIVANJA KOD

PRENOŠENJA-ĉl.133.

Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca potpuno i istinito pisano izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose.

Propust

da

to

učini

ne utječe na ostvarivanje prava

radnika čiji poslodavca.

su

ugovori o

radu

preneseni

na novog

SUDSKI RASKID

KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE

ZBOG POVREDE PRAVA RADNIKA

IZ RADNOG ODNOSA

UVJETI ZA SUDSKI RASKID

UGOVORA O RADU

Kada sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten

Radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos

Radnik postavi zahtjev da se odredi dan prestanka

radnog odnosa Može i na zahtjev poslodavca ako okolnosti opravdano ukazuju da nastavak r.o.-a, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

NAKNADA ŠTETE ZBOG SUDSKOG

RASKIDA UGOVORA O RADU

Sud će na zahtjev radnika dosuditi i nak.štete.

IZNOS: najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih

plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca. VISINA OVISI O :

- trajanju radnoga odnosa,

- starosti te

- obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

GODIŠNJI ODMOR

KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE

ZBOG POVREDE PRAVA RADNIKA

IZ RADNOG ODNOSA

PRAVO NA RAZMJERNI DIO G.O.-ĉl-59.

Radnik ima pravo na 1/12 g.o.-a za svakih navršenih 1 mjesec:

ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog toga što nije radio 6 mjeseci, nije stekao pravo na g.o.,

ako

radni

odnos

prestane prije završetka

šestomjesečnoga rada ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.

Pri izračunavanju trajanja g.o.-a, najmanje polovica dana g.o.-a zaokružuje se na cijeli dan

PRENOŠENJE G.O. U SLJEDEĆU GODINU-ĉl.63. (I)

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

PRENOŠENJE G.O. U SLJEDEĆU GODINU-ĉl.63. (II)

Iznimno, g.o., odnosno dio g.o.-a koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

-

kod

prenošenja

-

prethodnoj godini

nema

uvjeta

efektivnog

rada

u

NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI G.O.-

ĉl.63.

U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio g.o. u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja g.o.-a.

Naknada

se

odreĎuje,

neiskorištenog g.o.-a.

razmjerno

broju

dana

  • - radi se o novoj odredbi umjesto odredbe o godišnjem odmoru u slučaju prestanka radnog odnosa u dosadašnjem Zakonu o radu

POSEBNOSTI PROCESNIH ODREDBI

U RADNIM SPOROVIMA RADI

NAKNADE ŠTETE

ZAKONI U KOJIMA SU SADRŢANE

PROCESNE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Zakon o radu

Ovršni zakon…

SUPSIDIJARNA PRIMJENA OPĆIH ODREDBI – ĉl.433. ZPP

Ako u glavi koja ureĎuje parnice iz radnih odnosa ne postoje posebne odredbe, u tim parnicama primjenjuju se ostale odredbe ZPP-a.

RADNI SPOROVI

INDIVIDUALNI- sporovi izmeĎu pojedinog radnika i poslodavca

KOLEKTIVNI- sporovi izmeĎu organizacija radnika i poslodavca

PRAVNI

INTERESNI

HITNOST RADNIH SPOROVA (I)

U

postupku

u

parnicama

iz

r.o.-a,

a

osobito

pri

odreĊivanju rokova i roĉišta, sud će uvijek obraćati

posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja.

 

U sporovima iz radnih odnosa koje pokreće radnik

a) protiv odluke o prestanku ugovora o radu i

b) u kolektivnim radnim sporovima,

ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.

HITNOST RADNIH SPOROVA (II)

U

postupku

u

parnicama

iz

r.o.-a

postupak

pred

prvostupanjskim sudom mora se okonĉati u roku od 6

mjeseci od dana podnošenja tuţbe.

 

U postupku u parnicama iz r.o.-a drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o ţalbi u roku od 30 dana od dana primitka ţalbe.

ZASTUPANJE RADNIKA U RADNIM

SPOROVIMA ĉl.434.a ZPP

Radnika može u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u udruzi sindikata u koju je udružen sindikat čiji je on član.

ZASTUPANJE POSLODAVACA U RADNIM SPOROVIMA- ĉl.434. ZPP

Poslodavca može u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine u koju je udružena udruga poslodavaca čiji je on član.

PARICIJSKI ROK ZA IZVRŠENJE

ĈINIDBE U RADNOM SPORU – ĉl.436. ZPP

Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje kakve činidbe odrediti rok od osam dana za njezino izvršenje.

ROK ZA ŢALBU I ODUZIMANJE

SUSPENZIVNOSTI ŢALBE – ĉl.437.

ZPP

Rok za podnošenje žalba jest osam dana.

 

Iz

važnih

razloga

sud

može

odlučiti

da

žalba

ne

zadržava ovrhu odluke.

PRIVREMENE MJERE U RADNIM SPOROVIMA PREMA ZPP-U (ĉl.435.)

U toku postupka sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete.

REVIZIJA U RADNIM SPOROVIMA - ĉl-382. ZPP

REDOVNA kao i u drugim sporovima uz DODATAK :

ako je presuda donesena u sporu:

1) koji je pokrenuo radnik protiv odluke o postojanju ugovora o radu, 2) odnosno prestanku radnog odnosa 3) radi utvrĎenja postojanja radnog odnosa.

IZVANREDNA kao i u drugim sporovima.

PUNOMOĆNIK ZA IZJAVLJIVANJE REVIZIJE – ĉl.91a. ZPP

Stranka može podnijeti reviziju preko odvjetnika kao punomoćnika.

Stranka može sama podnijeti reviziju ako:

- ima položeni pravosudni ispit.

Za stranku može reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja nije odvjetnik (kumulativno) ako:

- je prema ZPP-u ili drugom zakonu ovlaštena zastupati stranku u tom svojstvu i

- ako ima položen pravosudni ispit.

DOSTAVA POTVRDE O PRAVOSUDNOM ISPITU - ĉl.91a.

ZPP

Stranka, odnosno njezin punomoćnik koji nije odvjetnik dužni su uz reviziju priložiti:

- izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu,

(osim ako takva potvrda u izvorniku ili preslici već prije nije podnesena sudu u istom postupku).

PROCESNE ODREDBE ZR-a KOJE

SE PRIMJENJUJU U RADNIM SPOROVIMA

I

ZR sadrži posebne procesne odredbe.

Te odredbe imaju prednost kao lex specialis u odnosu

na odredbe iz zakona.

ZPP-a kada ureĎuju isto područje oba

DOSTAVA ODLUKA-ĉl.128.

Na dostavu:

a) odluka o otkazu ugovora o radu te

b) odluka donesenih u postupcima u povodu povrjeĊivanja nekog prava radnika iz r.o.-a primjenjuju se odredbe o dostavi iz ZPP-a, osim ako je postupak dostave ureĊen:

kolektivnim ugovorom,

sporazumom radničkog vijeća i poslodavca ili

pravilnikom o radu.

TERET DOKAZIVANJA U RADNIM

SPOROVIMA-ĉl.131.

NAĈELNO:

U

slučaju

spora

iz

radnog

odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog

odnosa povrijeĎeno, pokreće spor.

odnosno

koja

TERET DOKAZIVANJA iznimke (I)

U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu:

- teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac,

- a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu

TERET DOKAZIVANJA iznimke (II)

U slučaju

spora

u

svezi

s

radnim

vremenom,

ako

poslodavac ne vodi evidenciju na propisani način, teret

dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.

TERET DOKAZIVANJA - iznimke-

ĉl.131. (III)

Teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz

radnog odnosa ako:

TERET DOKAZIVANJA - iznimke-

ĉl.131. (IV a)

-

radnik

pokrene

spor

oko

stavljanja

radnika

u

nepovoljniji položaj od drugih radnika

 

- to stavljanje u nepovoljniji položaj je posljedica obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne

 

vlasti,

TERET DOKAZIVANJA - iznimke-

ĉl.131. (IV b)

- to obraćanje je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa,

- radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeĎeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa