ANALIZA ELINE OKVIRNE KONSTRUKCIJE

PREMA TEORIJI ELASTINOSTI I TEORIJI

PLASTINOSTI
U Splitu, 21.09.2012.
Teorija elastinosti
Teorija plastinosti
Usporedba teorije elastinosti i teorije
plastinosti
Numerika analiza zadanog okvirnog nosaa
Zakljuak rada

TEORIJA ELASTINOSTI

Elastinost - jednoznana povratna ovisnost izmeu
opteredenja i deformacije
Teorija elastinosti se pri odreivanju odnosa izmeu
unutarnjih sila i deformacija ograniava na fizikalne
zakone (Hooke-ov zakon) i dopunjuje ih
geometrijskim jednadbama
Geometrijske jednadbe omoguduju da se
deformacije izraze pomodu komponenti pomaka
pojedinih toaka tijela
Naprezanje
Omjer sile u presjeku elementa i povrine na koju ta
sila djeluje
Vektor koji moemo rastaviti na dvije komponente:
normalnu i posminu
Ako je smjer i iznos sile u svim tokama presjeka
tapa jednak: =

2

Ako sila djeluje pod nekim kutom na povrinu
naprezanje se rastavlja na okomitu i tangencijalnu
komponentu
Deformacija
Predstavlja promjenu relativnog poloaja
estica tijela
Najjednostavniji oblik LINEARNA
DEFORMACIJA
Moemo ju definirati izrazom: =

Razlikujemo duljinsku, kutnu i volumnu
deformaciju




Meusobna ovisnost naprezanja i
deformacije
Pri povedanju opteredenja rastu naprezanja,
ali istodobno rastu i deformacije pa vrijedi:

= (

), tj.

.
Ovisnost naprezanja o deformacijama
odreuje se u ispitnim laboratorijima
normiranim pokusima
Najede se provodi pokus rastezanja na
normiranoj epruveti (prikazuje se dijagram
ovisnosti sile i produljenja)
- dijagram
Dijagram rastezanja elika
Konstante materijala kojima se definira
elastinost
Young-ov modul elastinosti: =

Poisson-ov koeficijent: =

Modul smicanja: =

Izraz: =

2(1+)
predstavlja vezu izmeu sve tri
konstante
Metoda doputenih naprezanja
Prouava zavisnost izmeu opteredenja, unutarnjih
sila, deformacija, oblika i dimenzija materijalnog
tijela, kao i njegovih mehanikih svojstava
Primjenjuje se na idealiziranim modelima elastinog
tijela
Veza izmeu naprezanja i deformacije je linearna


TEORIJA PLASTINOSTI
Mehanika plastinog deformabilnog tijela
Metoda prorauna prema GRANINIM STANJIMA
Odreujemo granino stanje konstrukcije kao
cjeline
Stvaranje dovoljnog broja plastinih zglobova

Plastini zglob popreni presjek tapa u kojem je
naprezanje u svakoj toki presjeka jednako granici
teenja

Teoremi plastinosti
Metode prorauna: STATIKE i KINEMATIKE
Plastino granino stanje statikog sustava
dosegnuto je onda kada je dosegnuto P
gr
koje
mora zadovoljiti 4 uvjeta:
a) uvjet ravnotee,
b) za svaki presjek vrijedi M M
pl,M,N,V
c) dosegnut je kinematski mehanizam sloma
d) unutarnji rad u svim zglobovima je pozitivan.
Savijanje idealnog elastoplastinog tapa
Vrijede sljedede pretpostavke:
Popreni presjeci tapa
ostaju tijekom deformiranja
ravni i okomiti na
deformiranu uzdunu os
(elastina linija)
U tapu vlada priblino
jednoosno stanje
naprezanja
Dok je tap u elastinom stanju, raspodjela naprezanja odreena je izrazima:

Pri prelasku tapa iz elastinog u elastino-plastino stanje vrijednost momenta dana
je izrazom: