Arihitekura renesanse i baroka

BAROK
Periodizacija barokne umjetnosti
Italija - Rim, Francuska, srednja Europa
pojam barok od barocco, nepravilni biser
Periodizacija umjetnosti baroka u Italiji (prema R.Wittkower, Art and Architecture in Italy):
Rani barok 1600.-1625.
Visoki barok 1625.-1675. pontifikati triju papa:
Urban VIII Barberini, (1623.-1644).
Inocent X Pamphili (1644.-1655.),
Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.).
Kasni barok 1675.-1750.
Francuska periodizacija prema razdobljima vladavina kraljeva
Louis XIV, Kralj Sunce 1643.-1715.
Louis XV, 1715.-1774.
Louis XVI, 1774.-1792.
Srednja Europa:
Rani barok do 1680.
Zreli barok - 1680.-1740.
Kasni barok, kasnobarokni klasicizam 1740.-1780. (1830.)
Obnova Rima:
papa Siksto V, pontifikat 1585.-1590.
glavni arhitekt - Domenico Fontana
Za hodoasnike - sedam ranokrdanskih bazilika povezati irokim cestama
Nove ulice, obnova vodovoda, fontane, podizanje obeliska kao orijentiri na trgovima



S. Maria Maggiore

freska u Vatikanskoj biblioteci



Piazza del Popolo

Via del Corso, Via del Babuino, Via Ripetta
Porta del Popolo

S. Maria Maggiore


Rim, Porta Pia
Michelangelo, 1561.-65.


Acqua Felice


Vignola ovalne crkve
SantAndrea in Via Flaminia, 1550.

Sta Anna dei Palafrenieri, 1572.


Protureformacija
Tridentski koncil, 1545.-1563.
Isusovci, Ordo Societas Jes, osnovani 1540.
Instructiones fabricae et suppellectilis ecclesiasticae, 1577. Karlo Boromejski
Povratak pravom obliku crkve, ad Formam crucis, longitudinalni tlocrt latinskog kria
veza s ranokrdanskim bazilikama
novi prostor protureformacije prvo se ostvaruje u crkvama isusovakog reda
Isusovci, red Societas Jesu, osnovani 1537.(1540.)
Najistaknutiji u protureformaciji
Ukinuti 1773.


G.B. Vignola, crkva Il Ges 1568. dovrava G.della Porta matina crkva isusovakog reda,
postaje model gradnje crkava u ranobaroknom razdoblju /protureformaciji


Jasno usmjerenje prostora
Pogled na glavni oltar
Svoeno zbog bolje ujnosti
Veliki brod za smjetaj to vedeg broja vjernika
Dobra osvijetljenost


.
Vignola, projekt za proelje G. della Porta, projekt za proelje

S.Andrea della Valle


Pregradnja crkve sv.Petra,
Carlo Maderno






Carlo Maderno, Sta. Susanna, 1603.


Arhitektura visokog baroka u Rimu
Naruitelji:
Urban VIII Barberini, (1623.- 1644.),
Inocent X Pamphili (1644.-1655.),
Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.)
Arhitekti:
Gianlorenzo Bernini,
Francesco Borromini,
Pietro da Cortona
Carlo Rainaldi


Gianlorenzo Bernini
Palazzo Barberini, od 1629.

Ciborij u crkvi Sv. Petra, 1624.

Projekt proeljacrkve sv. Petra



zaelje crkve S. Maria Maggiore projekt

S. Andrea al Quirinale,1657.-1670.


Ariccia, S. Maria dell'Assunzione, 1662.-1664.



Castelgandolfo, S. Tomaso da Villanova, 1658.-1661.



Boravak u Francuskoj na dvoru Louisa XIV
Projekt za istono krilo Louvrea, 1664.


drugi projekt

tredi projekt




Palazzo Odescalchi, 1664.

Trg Sv. Petra, od 1656.



Francesco Borromini (1599.-1667.)
Sa sjevera Italije, kolovanje u Milanu
U radionici C. Maderne
Cilj "inventare di cose nuove odmak od tradicije arhitekture koja se temelji na iskustvima
antike i humanizma
Palazzo Barberini

S. Carlo alle Quattro Fontane crkva i samostan 1638.-1641. proelje 1665.-1667.



S. Ivo alla Sapienza, 1642.-1650.


S. Agnese in Piazza Navona, od 1653.

Oratorij Sv. Filipa Nerija, 1637.

Palazzo di Propaganda Fide, 1646., crkva od 1662.

Pietro da Cortona (1596.-1669.)
Slikar svod u Palazzo Barberini, oprema Palazzo Pitti
Principe Accademia di San Luca 1634.-1638.
kipar i arhitekt
Sv. Luka i Martina na Forumu 1634.


Carlo Rainaldi (1611.-1691.)
S.Maria in Campitelli, od 1656.

crkve na Piazza del Popolo

Venecija Baldassare Longhena
S. Maria della Salute, od 1631.

Barokni dvorci
Francuska, srednja Europa
arhitektura dvoraca u Francuskoj
Promjene u tlocrtu prema trokrilnom obliku
Promjene u komunikaciji prostora
Promjene u obliku prostorija koje su uvjetovane razliitom namjenom/fukcijom prostorija
Pariz, Palais du Luxemburg, arhitekt Salamon de Brosse, od 1615.

- Corps-de-logis Dio za stanovanje
- appartement/appartement double



Louis le Vau, 1668.-71

Jules Hardouin-Mansart 1678.-84.




Galerija ogledala

Dvorska kapela

Park dvorca Versailles
A. Le Ntre


Mali Trianon

Projekt Perraulta za Louvre

Prenoenje modela Versaillesa kao uzora za rezidencije apsolutistikih vladara po srednjoj
Europi:
Schnbrunn Wrzburg Berlin
Plan za dvorac Schnbrunn
Johann Berhard Fischer Von Erlach, Be, 1688.




A.Schlter, Altes Schloss, 1698., Berlin


Wrzburg, Residenz
Angairani brojni arhitekti:
Balthasar Neumann, J.L. von Hildebrandt, A. Boffrand
Unutranje ureenje Tiepolo freske na svodu stubita






Vaux-le-Vicomte, 1656.
L. le Vau, Ch. le Brun, A. le Ntre


vrste prostorija prema namjeni:
Antichambre
Cambre de parade
Salle des gardes
Salon /Grand Salon
Chambre coucher
Salle manger
Cabinet
Gardrobe
Chambre
Galerie

Be, dvorac Belvedere
J.L. von Hildebrandt za princa Eugena Savojskog

Donji Belvedere, 1714.-16.


Gornji Belvedere, 1721.-23.


Be, palaa Daun-Kinsky

Mnchen, Nymphenburg




Pagodenburg


Badenburg


F. Cuvilles, Amalienburg, 1734.


Rocaille

F.Juvarra, dvorac Stupinigi, od 1729.



Sakralna arhitektura 17. i 18. st. u srednjoj Europi
Guarino Guarini (Modena, 1624.-1683.)
Projekt za crkvu teatinaca Ss. Annunziata 1660. u Messini

S. Maria della Divina Provvidenza,Lisabon



S. Maria Alttting, Prag, 1679.


Kapela S. Sindone, 1667.-1690., Torino







S. Lorenzo, 1668.-1687.



Palazzo Carignano, 1679.-1685.




Johann Bernhard Fischer von Erlach (Graz, 1656.-Be, 1723.)

Nakon kolovanja u Italiji (Rim), vrada se u AustrijuPrva djela su crkve u Salzburgu 1693.-1699.
Salzburg, Kollegienkirche



Dreifaltigkeitskiche crkva Sv. Trojstva


Be, Karlskirche, 1715.



J.B. Fischer von Erlach
Entwurff Einer Historischen Architectur, 1721.









J.L. von Hildebrandt
Be, Peterskirche, J.L. von Hildebrandt, od 1703.


St. Laurentius, Gabel/Jablonn v Podjetd, 1699.


Be, crkva Mariatreu, 1716.

Arhitektura 18. st. u ekoj
utjecaj Guarinija i domade nasljee

Christoph Dientzenhofer
Oboite, 1699.-1712.

Bevnov, 1709.


Sv. Niklas na prakoj Mloj Strani (Kleinseite), 1703.-11.

dovrio sin Kilian Ignaz Dientzenhofer, 1737.-52.



Kilian Ignaz Dientzenhofe
Sv. Ivan na Stijeni, 1730.-37.


Johann Dientzenhofer
samostanska crkva u Banzu, 1707.







simboliki tlocrti
Georg Dientzenhofer, Kappel (Waldsassen)

Westerndorf (Rosenheim)




Smiice, kapela dvorca Sternberg,
Christoph Dientzenhofer?, 1699.

J. Santini-Aichel
Saar, kapela Sv. Ivana Nepomuka


Protestantska arhitektura

G.Bhr, Dresden, Frauenkirche




Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeda u kontinentalnoj Hrvatskoj Samostanske
crkve 17.st.
Isusovaki red donose novi tip arhitekture
Trotravejne crkve flankirane sa po tri para bonih kapela
Samostanska crkva s Wandpfeilerima
Zagreb, Varadin
Izgradnjom isusovakih kolegija mijenja se urbanistika slika gradova

Crkva sv. Katarine na Gradecu
Graena 1620.-1632.
tuko dekoracija 1720.-te


u starijoj literaturi se navodi kao redukcija Il Ges

Svod broda oslanja se na zidove izmeu kapela
Pregradni zidovi preuzimaju funkciju nosaa kao kontraforni sistem uvuen u unutranjost
crkve
Sistem gradnje s tzv. Wandpfeilerima
Prvo koritenje Wandpfeilera u baroknoj/arhitekturi protureformacije je u isusovakoj crkvi Sv.
Michalea u Mnchenu, od 1583.
Wandpfeiler njem. zidni stupac
Vanjski zidovi rastvaraju se velikim prozorima
Konstrukcija uvjetuje smjetaj oltara uz pregradne zidove kapela kao okvir kulisa u pogledu na
svetite i glavni oltar

Isusovake crkve Hansa Alberthala
Dillingen

Prema .Cvitanovid Alberthal boravi u Zagrebu, doveden u vezu s projektom isusovake crkve na
Gradecu

Dilingen Zagreb

Varadin, crkva Uznesenja Marijina, 1642.-1646.




isusovaki nain gradnje preuzimaju i franjevci: samostanske crkve u Klanjcu, Varadinu, Samoboru
Varadin, franjevaka crkva Sv. Ivana Krstitelja, 1650.-1655.

Samobor, 1732.


Jedina upna crkva u tom tipu: Sv. Anastazija u Samoboru
Graditelj Hans Allio, 1671. Prema elji naruitelja ponavlja Sv. Katarinu
Svetite sa poligonalnim zakljukom i vanjskim kontraforima gotika u baroku


Sakralna arhitektura 18.st. nastavlja se koritenje trotravejnog tipa:
upna crkva Sv. Nikole u Varadinu, isusovaka crkva sv. Mihovila u Osijeku, franjevaka crkva
Sv. Roka u Virovitici.
Plide kapele, esto zaobljeni uglovi
Traveji broda svoeni ekim kapama
Paralelno - pojava novih centralnih/centraliziranih tipova:
crkve s trolisnim zakljukom, etverolist, oval,
Pavlinski red gradi crkve s trolisnim zakjlukom:
Sv. Marija Koruka kod Krievaca, 1725.


trigova, crkva sv. Jeronima, 1738


etverolisni tip:
Pokupsko, upna crkva Sv. Ladislava, 1736.-1739.



Trki Vrh kod Krapine, protenjarska crkva Sv. Marije Jeruzalemske, 1751.


Sv. Marija Magdalena u Selima kod Siska, 1765.



Sesvete, crkva Svih Svetih

upna crkva u Pregradi 1803.-1818. prema ranijem nacrtu; Zadnja crkva iz tajerske grupe
ovalnih crkava Graditelj Johann Fuchs

Oval u profanoj arhitekturi:
dvorana u dvorcu u Gornjoj Bistri




Klasicistike rotonde:
Crkva sv. Trojstva u Daruvaru, 1764.-1770.

Suhopolje, crkva sv. Terezije, 1803.-1818.








Barokni dvorci u Hrvatskoj
karta Hrvatskog zagorja s baroknim dvorcima
(Markovid, 1995, str. 13)

Promjene u reprezentativnoj stambenoj arhitekturi:
po funkciji - od utvrenog burga prema dvorcu kao rezidenciji
arhitektonska struktura od etverokrilne zatvorene forme prema trokrilnoj, otvorenoj
Tipologija: viekrilni dvorci i jednokrilni dvorci kurije
Viekrilni dvorci:
Gornja Bistra
Gornja Stubica
Mirkovec
Zajezda
Stubiki Golubovec
Lobor
Oroslavje
Poznanovec
Sv. Kri Zaretje
Selnica
Miljana
Gornja Bistra, dvorac Orid




Gornja Stubica, dvorac Orid



Zajezda, dvorac Pataid



Mirkovec


Oroslavje, dvorac Vojkovid-Vojkffy

Stubiki Golubovec, dvorac Rauch-Steeb


Poznanovec, dvorac Sermage-Ritter

Lobor, dvorac Keglevid


Miljana, dvorac Rattkay



Sv. Kri Zaretje, dvorac Vranyczany-Dobrinovid



Jednokrilni dvorci:
Gornja Bedekovina


Donja Bedekovina


Razvor


Zlatar


Jakovlje


Lovrean

Ratkovec


Drveni dvorci / kurije: Gornje karidevo

Porijeklo arhitektonskih tipova viekrilni dvorci
Gornja Bistra
Gornja Stubica
Zajezda


Olimje, pavlinski samostan

Motiv ugaone kule
Gornja Rijeka
Brezovica







Gradske palae Zagreb (Gradec) i Varadin
Palaa Vojkovid-Orid-Rauch, Zagreb, 1764.


Palae u Varadinu
Pataid
Pataid- Putar




Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeda u jadranskoj Hrvatskoj: Dubrovnik, Rijeka,
Istra
Katedrala 1671.-1713. Projekt A. Buffalinija gradnju vode Paolo Andreotti, Tomaso Napoli, dovrava
Ilija Katiid



Crkva sv. Vlaha, Marino Gropelli, 1706.-1715. Dubrovnik

Isusovaki kolegij s crkvom
Projekt A. Pozza, gradnja 1699.-1725.




Isusovaka skalinada Projekt P. Passalacqua, 1735.


Stradun, proelja kuda

Rijeka, crkva sv. Vida G. Briani, od 1638.



Uzor: Venecija, B. Longhena, Sta Maria della Salute, 1631.



Neopalladijanski tip / crkve primorske skupine




Pore, Sv. Marija od Anela

Sv. Petar u umi


Rovinj, sv. Eufemija