BOSNA I HERCEGOVINA POD AUSTRO-

UGARSKOM UPRAVOM
UVOD
Austro-ugarski period uprave nad Bosnom i
Hercegovinom
Do aneksije BiH 1908. godine (pripajanje BiH Austro-
Ugarskoj) i
Od aneksije do 1918.
S aspekta analize politikog predstavljanja
politika historija BiH od 1878. do 1910. od
Berlinskog kongresa do formiranja prvih politikih
stranaka u BiH
i odravanja izbora za Sabor Bosne i Hercegovine.
Pokreti Srba i Bonjaka (muslimana) za vjersko-
prosvjetnu, odnosno vjersku i vjersko-mearifsku
autonomiju
1906. i dalje razvile se prve graanske politike
stranke u BiH
Glavni programski ciljevi politikih stranaka
borba za vjersko-prosvjetnu, odnosno vjersku i vjersko-
mearifsku autonomiju.
Austro-Ugarska je provodila politiku integralnog bonjatva,
krah sa prestankom apsolutistikog reima Benjamina
Kallaya, odnosno ukidanjem naziva bosanski jezik i
njegovog preimenovanja u srpsko-hrvatski.
BERLINSKI KONGRES
(13. JUNA DO 13. JULA 1878. GODINE)
BERLINSKI KONGRES
(13. JUNA DO 13. JULA 1878. GODINE)
Bosna i Hercegovina je na
Berlinskom kongresu (odran od
13. juna do 13. jula 1878. godine)
izdvojena iz dravnog okvira
osmanske Turske i dodjeljena na
upravu Austro-Ugarskoj monarhiji
(Filandra, 1998 : 119).
Austro-Ugarska je prema lanu XXV
Berlinskog traktata dobila mandat da
upravlja Bosnom i Hercegovinom.
Novopazarski sandak, koji je kao
sandak bio sastavni dio Bosanskog
vilajeta, preputen je Osmanskom
carstvu, ali je prethodno, godinu
ranije, administrativno izdvojen u
posebnu upravnu jedinicu u okviru
Kosovskog vilajeta.
To je period dravnog provizorija
(Hadijahi, 1990 : 187). koji e
potrajati sve do aneksije BiH od
strane Austro-Ugarske 1908.
godine.

BENJAMIN KALLAY 1839-1903
FRANJO JOSIP I.
( 1830 - 1916.), AUSTRIJSKI CAR I UGARSKO-HRVATSKI I
EKI KRALJ (1848. - 1916.)
OBRAZOVANJE NARODNOG ODBORA,
Pismo Carigradu
dobijanje autonomije
kojom bi upravljalo
najvie predstavniko
tijelo
Bosanskohercegovak
i sabor.
Obrazovanje Narodnog
odbora, kao vjerski
mjeovitog tijela,
formiranog 05. juna
1878. godine, kao neke
vrste vrhovnog
bosanskog politikog
predstavnitva
(skuptine)
NARODNA SKUPTINA
Narodna skuptina koja je
brojala 32 lana od ega je
20 lanova birano u
Sarajevu i
to 12 muslimana,
5 pravoslavaca,
2 katolika i
1 Jevrej,
dok je 12 lanova
trebalo biti birano po
okruzima u odnosu 1
musliman 1 nemusliman.

Duhovne voe ovoga
pokreta bili su muderis,
profesor i ejh
Muhamed ef.
Hadijamakovi i
Abdulah ef. Kakukija
(imam Begove damije).
Najutjecajniji nemuslimani
u ovom tijelu su bili
Petraki ef. Petrovi,
Dimitrije Jeftanovi,
fra Grga Marti i drugi.

NARODNA VLADA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Jedan od prvih akata Narodne skuptine je zahtjev za smjenu
osmanskog vojnog zapovjednika Veli-pae, ime je pokazao da
e unato naredbama Porte braniti Bosnu od Austro-Ugarske
okupacije. Tako je 27. jula 1878. godine u Sarajevu dolo do
pobune u kojoj je praktino sruena osmanska vlast. Narodni
odbor je 28. jula 1878. g. odrao sjednicu na kojoj je izabrao
Narodnu vladu za Bosnu i Hercegovinu od pet lanova. U
Vladu su uli:
Smail-beg Selmanovi-Taslidak i
Muhamed Hadijamakovi (vojni poslovi),
Abidaga Gaanin i
Ahmed ef. Nako (uprava nad policijom),
a uprava telegrafa povjerena je erifu Zildiu (Imamovi, 1998 :
351).
Postupajui po lanu XXV
Berlinskog mirovnog
ugovora, Austro-Ugarska je
tokom druge polovine 1878.
godine okupirala Bosnu i
Hercegovinu.
Ulaz austro-ugarskih eta u
BiH izvren je 28. jula 1878.
godine.
Zakonodavstvo u BiH pripalo
je Kruni, a dunost bh.
Zemaljske uprave je bila da
podastire zakonske nacrte,
koji valja da dobiju mo
zakona za Bosnu i
Hercegovinu.

OTPOR ULASKU AUSTROUGARSKE VOJSKE
Tromjesene borbe. Vodilo se oko ezdeset manjih ili
veih bitaka nakon kojih je austrougarska vojska
skrila otpor i okonala vojne operacije u BiH.
Diplomatski pregovori sa Portom iji je rezultat
potpisivanje Konvencije o sandaku Novi Pazar, u
Carigradu 21. aprila 1879. godine.
Prema ovim aktima, tj. prema lanu XXV Berlinskog
ugovora i prema odredbama Konvencije o sandaku
Novi Pazar (Carigradska konvencija) reguliran je i
definiran dravnopravni poloaj Bosne i Hercegovine
u prvih trideset godina austro-ugarske uprave nad
BiH (1878-1908).
PERIOD OD BERLINSKOG KONGRESA, PA DO
OSNIVANJA PRVIH POLITIKIH STRANAKA U BIH
Poloaj muslimana u BiH
9. oktobra 1899. godine bili podneseni
odreeni reformski prijedlozi (samo za
podruje Hercegovine) caru i Kallayu
Nisu uvaeni i rezultiraju smjenom s dunosti
mostarskog muftije Ali Fehmi ef. Dabia i
erifa Arnautovia
10. juna 1901. godine otili u Be i osobno caru
Franji Josipu I predali Memorandum sa
zahtjevima muslimana BiH.
U delegaciji su bili
Ali Fehmi ef. Dabi,
Hamdibeg Hasanpai,
Hadi Osman ef. Pri,
Hadi Sulejmanbeg Ceri,
Hadi Salihaga Biaki i
erif ef. Arnautovi.
ERIF EF. ARNAUTOVI

stoji trei slijeva: Hrabri borac za prava Bonjaka
Seobe muslimanskog stanovnitva u Tursku
U januaru 1902. Dabi zajedno sa petoricom saradnika
odlazi u Carigrad, na to je vlada reagirala zabranom
njegovog povratka. Istovremeno je erif Arnautovi
protjeran u Raku Goru zbog jednog njegovog lanka u
kojem je naveo da muslimani ne smatraju BIH sastavnim
dijelom Monarhije.

U februaru 1902.g. jedna bosanska deputacija muslimana
i pravoslavnih otila je u Carigrad da preda velikom veziru
predstavku sa potpisima 400 000 Srba i 200 000
Muslimana, koja je sadravala zahtjev da se u
okupiranim provincijama vrate raniji otomanski zakoni, ili
da im se dade autonomija Sultan je rezolutno odbio ove
zahtjeve
ZEMALJSKA VLADA ZA BOSNU I HERCEGOVINU
Car je, 16. septembra 1878.g., sankcionirao
predstavku o obrazovanju i imenovanju Komisije za
Bosnu i Hercegovinu, koja je bila organ Zajednikog
ministarstva rata, Zajednikog ministarstva finansija i
Ministarstva carske kue i vanjskih poslova.
Organske odredbe o njenom sastavu i funkcijama
sadrane su u naredbi iz 1882. odobrene Previnjom
odlukom od 29. septembra. Od okupacije svi zakoni i
uredbe su objavljivani u Glasniku zakona i naredaba
za BiH od 1887. godine. Otomanski zakoni su ostali
na snazi do donoenja novih. Svi zateeni zakoni
objavljeni su u zbirci zakona, naredaba i normalnih
naloga, izdanih za BiH od 1878. do 1880.
Kao poglavica Zemaljske vlade fungira zapovjednik C. i Kr. 15
zbora u Sarajevu.
Njemu je uz bok tzv. graanski doglavnik tj. upravitelj cjelokupne
graanske uprave, koji je potinjen poglavaru zemlje i ima pravo
u sluaju da se ne slae sa potonjim da podnosi posebne
izvjetaje ministarstvu koje donosi konane odluke.
Zemaljska vlada je podijeljenja u etiri odjeljenja, i to:
1. politiko-administrativno odjeljenje;
2. finansijsko odjeljenje;
3. pravosudno odjeljenje; i
4. graansko odjeljenje.
etiri predstojnika odjeljenje (ili njihovi zamjenici) zajedno sa
graanskim doglavnikom kao predsjedateljem inili su tzv. Vladinu
konferenciju.

ADMINISTRATIVNA PODJELA BIH POD AUSTRO-
UGARSKOM UPORAVOM
Austro-ugarska uprava zadrala je upravu
zemlje onako kako je od osmanske uprave
preuzela.
Kotarom upravlja Kotarski ured kojem eventualno pripada jedna ili vie
ispostava (ekspozitura). Vie kotara ine okruje i potinjeni su okrunoj
oblasti. Okrune oblasti potinjene su Zemaljskoj vladi. Na elu okrune
oblasti nalazi se okruni predstojnik, na elu kotarske oblasti kotarski
predstojnik, a na elu ispostave je upravitelj ispostave. I za vrijeme
osmanske vladavine nad BiH bila je ista podjela, i to na elu kotara
(kaze ili nahije) bio je kajmakam, a na elu okruja (sandaka)
mutesarif.
Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu (Landesregierung fyy129r
Bosnien und die Hercegovina) poela je da radi ve 1. januara
1879. godine. Ona je bila podreeni i izvrni organ Zajednikog
ministarstva finansija, Odjeljenja za BiH, a vrhovni upravni organ za
administrativno-teritorijalne organe u Bosni i Hercegovini, tj. za okrune
oblasti, kotarske urede i kotarske ispostave. Jednoj okrunoj oblasti
pripadalo je vie kotarskih ureda i ona im je bila nadleni teritorijalni
organ, a kotarske ispostave su bile podreene kotarskim uredima. a
Kotarski uredi su imali i sudske i policijske ingerencije.

POECI POLITIKO-STRANAKOG
ORGANIZIRANJA U BIH


MUSLIMANSKA NARODNA ORGANIZACIJA (MNO)
Prva muslimanska politika stranka u BiH bila je
Muslimanska narodna organizacija (MNO).
Ova stranka je odmah pokrenula svoj list
"Musavat", koji je izlazio u Mostaru. "Prva
graanska politika stranka u BiH, koja je istakla
svoj program i provela formalnu organizaciju,
bila je Muslimanska narodna organizacija
(MNO), osnovana 3.decembra 1906.
Na elu stranke stajao je tzv. Egzekutivni
odbor za ijeg je prvog predsjednika izabran
Alibeg Firdus".
Uoi prvih izbora za bh. Sabor iz MNO
izdvojila se jedna grupa prosrpski
orijentiranih muslimana, mladih aktivista koju
su predvodili Osman iki i Smail-aga
emalovi. Ova grupa je pokrenula list
Samouprava kao organ muslimanske
demokratije. Grupa se nije formalno
konstutuirala kao politika stranka, a njen
kandidat Osman iki nije proao na
izborima za Sabor (Purivatra, 1977 : 16).
MUSLIMANSKA NARODNA STRANKA (MNS)
Muslimanska narodna stranka (MNS) osnovana
u Tenju od 24. do 26. augusta 1908. koja e
1910. revidirati svoj program i promijeniti ime u
Muslimanska samostalna stranka (MSS).
Na Skuptini je za predsjednika izabran Adem-
aga Mei, a za sekretara Zija-beg onlagi.
Ova stranka je u pogledu odnosa prema
nacionalnom pitanju imala prohrvatski stav sve
do 31. januara 1910. godine kada se
rukovodstvo stranke odreklo te ideje.
U maju 1907. sarajevski ljekar dr. Lazar Dimitrijevi
osnovao je Srpsku narodnu samostalnu stranku, koja
je nakon potpunog izbornog kraha 1910. godine prestala
sa radom.
Iste godine osnovana je Srpska narodna organizacija
(SNO) na Skuptini odranoj 27-31.oktobra 1907.
Formirana, takoer, na vjersko-nacionalnom principu (od
strane Srba), 1907. godine, Srpska narodna organizacija
je nastala ujedinjenjem tri politike grupe. "Tri srpske
politike grupe, okupljene oko listova 'Srpska rije',
'Narod' i 'Otadbina' 1907. godine, obrazuju jedinstvenu
politiku formaciju, Srpsku narodnu organizaciju..."
(arac, 1981 : 44). Najistaknutiji predstavnici ove stranke
bili su Gligorije Jeftanovi i Vojislav ola, a od
intelektualaca pridruio im se i dr. Milan Srki." (ibidem,
: 218).

U februaru 1908. godine utemeljena je Hrvatska narodna
zajednica (HNZ). Na elu ove stranke stajao je dr Nikola
Mandi, "ali je njen stvarni pokreta, glavni teoretiar i ideolog
bio tuzlanski advokat dr Ivo Pilar." (ibidem, : 219).
Kako je vostvo HNZ smatralo da ova stranka treba da se profilira
kao nadkonfesionalna politika asocijacija to je dola u sukob sa
dr Josipom tadlerom, sarajevskim nadbiskupom, koji je
namjeravao da politiki ujedini sve katolike u BiH. S obzirom da
nije uspio pridobiti vostvo HNZ na ovom programu nadbiskup
tadler je januara 1910. osnovao svoju politiku stranku
Hrvatsku katoliku udrugu (HKU)."Meu Hrvatima u Bosni i
Hercegovini javile su se dvije politike struje.
Jedna je bila Hrvatska katolika udruga, koju je vodio
nadbiskup tadler i jezuiti,
a drugu Hrvatska narodna zajednica, koju su vodili franjevci i
domaa inteligencija." (Slipievi, 1961 : 210).

VIENACIONALNA (TRANSNACIONALNA)
POLITIKA STRANKA
Prva vienacionalna (transnacionalna) politika
stranka u BiH je Socijaldemokratska stranka
BiH, osnovana juna 1909. godine u
Sarajevu. Ova stranka se oslanjala na jaku
tradiciju sindikalnog organiziranja i svoju
aktivnost je provodila zajedno sa sindikatom.
"Socijaldemokratska stranka i Glavni radniki
savez za Bosnu i Hercegovinu e ubudue ii
uporedo, proimati se i usklaeno djelovati kao
reprezentanti jedinstvenog - politikog i
sindikalnog socijalistikog pokreta." (arac,
1981 : 11).


ANEKSIJA BiH 1908. g.
ANEKSIJA BIH 1908. GODINE,
Dononjem ustava (tatuta) za BiH, kao i
obrazovanjem prvog Sabora BiH 1910.g
Formiranje politikih stranaka u BiH stvorilo
je uvjete da se nakon dvogodinjeg
aneksionog iskustva pristupi izborima za
prvi Bosanskohercegovaki sabor, koji e se
obrazovati 1910. godine i od kada zapoinje
novo (parlamentarno) politiko doba u BiH.


GENERAL VAREANIN ITA CAREV PATENT NA
OTVARANJU SABORA

BOSANSKI SABOR
PREDSJEDNIK BH SABORA ALAJ-BEG
FIRDUS ITA ZAHVALNICU CARU

OTVARANJE BH SABORA
15. JUN 1910.