K FILOZOFIJI ODGOJA

1. TO JE FILOZOFIJA? Filozofija je rije grkoga podrijetla. U doslovnom prijevodu

znai "ljubav prema mudrosti" ("mudroljublje"). Bit filozofije je mudrost (sofija) i duevni
stvaralaki rad. Mudrost je pak najvie znanje kao rezultat miljenja. Philosophos (filozof
ljubitelj mudrosti) jest ovjek koji je !eljan znanja i koji je sav usmjeren na taj "ilj tj na
filozofiju ili du#ovnu te!nju za znanjem i ueno$u. %ao uzviena misaona djelatnost
filozofija je traganje za istinom i to za "jelovitom istinom o najva!nijim pitanjima koja se
postavljaju pred misle$eg ovjeka. & najva!nija su pitanja bez sumnje ona o naravi i smislu
svijeta i ovjeka. Upravo u otkrivanju naravi i tra!enju smisla svega jasno se zr"ali predmet
filozofije. Filozofija istra!uje svu stvarnost ona toj stvarnosti tra!i poelo izvor. 'redstvo
pak pomo$u kojega ona istra!uje stvarnost jest razum. (ije joj dakle potrebna pomo$
odrugod primjeri"e od objave. 'toga se mo!e re$i da je filozofija kritiko razmiljanje o
svemu to jest o "jelini bitka. )na je izraz nastojanja ljudskoga uma da spozna "jelinu
(totalitet) svijeta odnosno ono najop$enitije da stekne op$e znanje o "jelini onoga to jest da
spozna prve osnove svega. U tom su smislu srednjovjekovni (skolastiki) mislitelji filozofiju
definirati kao "znanost o svim stvarima po posljednjim uzro"ima steena prirodnim
svjetlom". Filozofija je posve razumska znanstvena djelatnost ije podruje prouavanja nije
su!eno na neto ogranieno i odre*eno kao to je to sluaj u drugim znanstvenim
dis"iplinama.
3.ODGOJ KULTURA+ %ao kulturno bi$e ovjek se za razliku od !ivotinje ne ra*a u
prirodnosti nego u ljudskoj neprirodnoj primitivnosti koja je otvorena za kulturni i ljudski
odgoj. %od odgoja treba biti sudjelovanje i komunika"ija inae bi odgoj bio manipula"ija.
%ultura je plod ovjekovi# stvaralaki# mogu$nosti i mogu$e ju je prenositi samo odgojem
koji ga osposobljava za potroaa i prenositelja kulturni# teevina.
4. ODGOJ - SLOBODA+ 'loboda je svr#a sama sebi.&ko odgojni subjekti odgojem
zadovoljavaju svoje temeljne ljudske potrebe potvr*uju se kao temeljna slobodna ljudska
bi$a.
5. ODGOJ ODGAJATELJ ODGAJANIK INSTITUCIJE+ )dgoj je mogu$ kao
stvaralako sudjelovanje odgojni# subjekata. )dgoj je optimalno zadovoljavanje
odgajanikovi# i odgajateljevi# potreba te je nemogu$ bez slobode odgajanika i odgajatelja.
)dgajanik svijesno ili nesvijesno pri#va$a samo one "iljeve i metode odgoja koji doprinosi
njegovom zadovoljenju te tako makar i protiv volje odgajatelja djelomino odre*uje svoj
razvitak. )dgojne ustanove naje$e su pod kontrolom vlasti koja odgoj !eli kontrolirati kako
bi ga podredila vlastitim interesima. ,nstitu"ije !ele posluno stvaralatvo koje nije mogu$e jer
nije in slobode. , zbog toga razlikujem demokratske vlati - odgoj i nedemokratske -
manipula"ija.
9.SOFISTI
-.&/0)/, 1)2&34 ')F,'5&+ 'ofisti su se pojavili u doba 1erikla (vrijeme pro"vata &tene)
kao odgovor na du#ovne potrebe ljudi koje se tradi"ionalnim nainom vie nisu mogle
zadovoljiti 6 potreba za obrazovanjem i odluivanje putem miljenja a ne na osnovu
1
proroanstva obiaja i sl. 'matralo se da onaj koji zna ima najvie uspje#a i mo!e se
okoristiti vjetinama koje ima (poput govorenja i jezika) i odatle te!nja ljudi za znanjem i
pojava sofista u narodu.
-7)324% 24 M24.& '3,8 '53&.,+ 1rotagora je najbolji i najpoznatiji sofist te tra!i
najve$i #onorar. /bog svoje izreene teze da je ovjek mjerilo svi# stvari njegovi spisi bili su
spaljeni a njegov !ivot doveden u pitanje jer je on tom tezom doveo u pitanju svaku
ideologiju onog vremena te se smatralo da 9uznemirava javnost:. 5eza zapravo govori o tome
da ovjek za svoje miljenje ne treba nikakve autoritete 1rotagora je doveo ovjeka u sredite
svega ovjek je mjera svi# stvari pa tako je i mjera odgoja ovjek. 'ofisti nisu marili za
dokazivanje kozmosa (pitanje poela svega pitanje bitka konane istine) kao ostali filozofi u
to doba ve$ su se okrenuli antropolokom razdoblju i stavili ovjeka u sredite.
10. SOKRAT
'okrat- 9&tena kola &tenjani ueni"i:
'okrat nije bio profesionalni uitelj on je te!io tome da sve atenske gra*ane pretvori u svoje
uenike. (ije imao svoju privatnu kolu ali je sav grad bio njegova kola i svi &tenjani
njegovi ueni"i jer on je sebe vidio kao uitelja i odgajatelja svi# gra*ana. 1rilazio bi svima
na uli"ama i sa svakim bi ovjekom zapoeo razgovor u kojem je samo pomagao drugima da
do*u do spoznaje. (ije birao to $e biti njegov uenik nije razvsrtavao ljude sve je smatrao
svojim ueni"ima.
'okratovo s#va$anje ovjek
3jerovao je da je istina prisutna u svakom ovjeku i da svatko sam odgovaraju$im
postupkom u sebi mo!e prona$i. 'vaki ovjek u sebi mora prona$i koja je njegova svr#a.
5ra!e$i istinu u ovjeku zagovarao je stav 1rotagore+ 9ovjek je mjera svi# stvari:.
'okratove metode odgoja
)n je smatrao da se istina nalazi u svakom ovjeku i da je svaki ovjek mora prona$i sam a
odgajatelj mu samo mo!e pomo$i da do*e do istine. 'vojim pristupom 'okrat je pokazao to
je istinski odgoj jer je kod odgajanika potovao njegovu osobnost i vlastito samoodre*enje.
Majeutika
Majeutika ili primaljstvo je zapravo metoda imanentne (samo)kritike kojom je sugovornik uz
'okratovu pomo$ pretra!ivao vlastito miljenje (promiljao svoje stavove) iste$i ga od svega
onog to se u njega na ko#erentan i konzistentan nain nije uklapalo.
'okrat-odgoj-vrlina
'okrat tra!i dobro i vrlinu (krepost 6 gr. aret;) i nalazi je u potovanju zakona
istinoljubivosti umjerenosti razboritosti pravednosti #rabrosti samosvladavanju
usavravanju.
2
)n je inio dobro putem odgoja jer je ljudima pomagao da do*u do spoznaje potovaju$i
individualnost svakog ovjeka.
11. PLATON
<.1laton 6 njegovo s#va$anje ovjeka=
'amo u ljubavi odgajanik i odgajatelj zajedniki dolaze do prave spoznaje i spremni su je
prepoznati u sebi. 1laton misli da ljubav nema ulogu u uenju. U djelu 9>ozba? 1laton govori
da ovjek putem ideja ostvaruje ljepotu i stvara moralna dobra. /amje$uje da svi ljudi imaju
odre*ene stvaralake potrebe koje mogu zadovoljiti u odgovaraju$im uvjetima. 7ovjekove
stvaralake potrebe su subjektivni do!ivljaj nedostataka. @akle onoga to jo nije ali bi po
tim mo$ima trebalo biti ukoliko one prona*u povoljne uvjete da bi se ostvarile. )naj koji voli
kome je stalo do onoga s kime ili s ime neto ini ne mo!e niti !eli izbje$i odgovornost jer
za njega nema ve$e kazne od spoznaje da je voljenom bi$u koje do!ivljava kao samoga sebe
uinio zlo. 'toga znanju ovjeka koji voli nije potrebna nikakva moralna dopuna nego uvijek
samo "jelovitije znanje ili kritiko domiljanje mogu$i# posljedi"a vlastiti# djela. )nima koji
vole samo sebe potreban je "jelovitiji uvid u svijet kako bi u drugima prepoznali mogu$nost
sebe i kako bi u sebi prepoznali svijet. Me*utim bez ljubavi za sebe ovjek je ne mo!e imati
ni za druge jer onaj tko sebi ne znai nita njemu ni svijet ne znai nita.
A. )blikovanje dr!ave=
)no to 1laton nudi kao najbolju dr!avu zapravo je totalitarizam koji se protivi svemu to je
novo i drukije pa stoga u njemu za odgoj niti nema mjesta. Umjesto odgoja takvom sistemu
treba na znanju zasnovana manipula"ija 9ljudskim materijalom? koja ne$e proizvesti nita
novo i nepoznato ve$ $e predstavljati poznato jer samo je to iskljuivo znanjem mogu$e.
Me*utim to nije posljedi"a 1latonova neznanja o tome to je dobro. 5o je nu!na posljedi"a
pokuaja da se znanstveno projektira odgoj i budu$nost jednog drutva jer svaki takav
pokuaj mora zavriti tako da ljudima uskrati budu$e ono mogu$e drukije i da im umjesto
budu$nosti uvijek ponovo nudi prolost jer jedino je ona poznata jer se jedino u njoj mo!e
biti potpuno u znanju.
B. 2e li u 1latona odgoj manipula"ijaC
/a 1latona je odgoj potpuna manipula"ija. /abrane nadzor i kontrola nu!ni su pratio"i
odbojnosti prema stvaralatvu. 3jerovao je da je njegova istina jedina i op$a istina po kojoj bi
trebalo urediti svijet. 'toga za njega odgoj vie nije bio put tra!enja istine nego put njezinog
izlaganja i realiza"ije. 1laton je pokazao kako pokuaj znanstvenog projektiranja odgoja
umjesto kritikog promiljanja vodi do manipula"ije. 5raganje za istinom zamijenio je
izlaganjem konane istine koja se u odgojnom smislu pokazala kao la! odnosno da bi doao
do istine 1laton nije istra!ivao ve$ je istinu pretpostavio sam.
D. 1latonovo uenje o idejama=
1olaze$i od svoje teorije o :svijetu ideja? 1laton je pokuao domisliti zbiljski svijet. (o
odma# se pokazalo da je ovaj svijet previe neidealan te ga je zato trebalo 9idealizirati? to
3
jest privesti k ideji. 5ako se znanje o svijetu ideja preobratilo u znanje o tome kakav bi zbiljski
svijet trebao biti. ,z znanja o tome kakav bi svijet trebao biti 1laton je odredio svr#u sadr!aj i
metode odgoja. 'vr#a odgoja bila je potpuna moraliza"ija svijeta njegovo idealiziranje
odnosno privo*enje k ideji. )dgoj je zamiljen kao osnovno sredstvo ostvarenja idealne
dr!ave. 1laton je izveo brojne teorije o tome kako treba odgajati. (a taj nain odgoj je bio
potpuno odre*en u svr#u ostvarenja idealne dr!ave.
1. ARISTOTEL
-&.,'5)540)3) '83&E&(24 @.UF534()'5, 7)324%&. 'matrao je kako svaki
pojedina" pripada dr!avi i da je ta dr!ava va!nija od samog pojedin"a. )dre*uje grad kao
oblik drutvenosti pa je prema tome ovjeka u gradu nazvao drutvenom !ivotinjom.
1odrijetlo drutvenosti nalazi se u porivu za zajednitvom.
-&.,'5)540)3) '83&E&(24 3.0,(4. 'matrao je da dr!ava treba odgajati gra*ane za
!ivot u vrlini. /ala!e se za ispitivanje toga kako treba djelovati. &li je tu va!nije da treba
djelovati od ovog kako djelovati. 3rlina je naklonost volje koju mo!emo sami odabrati a dr!i
se sredine u odnosu na nas razumom odre*ene i to odre*ene tako kako bi to uradio razuman
ovjek. 3rline dijeli na etike i dijanoetike . )snovna vrlina vezana je uz spoznaju dobra.
-U0)>& )@>)2& U &.,'5)540)3)2 M,'0,. &ristotel je smatrao da odgoj treba biti
jedinstven i jednak za svakog pojedin"a. Uvijek treba imati na umu u emu su bit i metoda
odgoja. )dgojem gra*ani stjeu sposobnost da sudjeluju u dr!avnoj upravi i spremnost da se
pokoravaju vlastima. )dgoj dje"e treba biti kritiki i stvaralaki. )dgojiti dje"u znai ispuniti
i# vrijednim "iljevima.
13. T!O"AS "ORUS# UTOPIJA# JE LI ODGOJ PROJEKCIJA# T. CA"PANELLA#
GRAD SUNCA# S!$A%ANJE ODGOJA& 5#omas Morus i 5ommaso Gampanella bili su
projektanti koji su projektirali odgoj u svojim idealnim dr!avama 6 Morusova HUtopijaH i
Gampanellin H>rad sun"aH. Utopija je imaginarna otona zemlja u kojoj je Morus detaljno
opisao organiza"iju idealne dr!ave. @r!avu ini ID grada. Morus je idealnu dr!avu pokuao
utemeljiti na ispravnom odgoju i moralu na kojem bi se taj odgoj izgradio. )n je zamislio da
sve$eni"i poduavaju dje"u i mlade te da kod nji# razvijaju moral i dobre navike vie nego
znanje. @akle zadatak odgoja bi bio moraliza"ija ljudi kako se drutveni poredak ne bi
raspao. Morus je zapravo odgoju posvetio vrlo malo pa!nje nigdje nije napisao na koje bi
naine doao do karaktera kakve bi imali Utopljani. 5.G. u svom glavnom djelu H>rad sun"aH
iznosi projekt idealne dr!ave utopije. U svom djelu je zamislio idealnu dr!avu u kojoj ne bi
bilo besposlenosti ni privatnog vlasnitva. 5emeljna vrijednost bio bi rad. U pogledu naina
kako !eli utemeljiti svoju HidealnuH dr!avu Gampanella njen temelj vidi u op$oj moralnosti
gra*ana. )dgoj s#va$a kao sredstvo kojim se sti!e do moralnosti gra*ana.
14. ROBERT O'EN DETER"INIZA" S!$A%ANJE ODGOJA& odgoju je
pristupio sa misaone pozi"ije s koje to neki nai istra!ivai odgoja ine i danas.(jegovo
4
nastojanje da se odgoj organizira potpuno na znanstvenoj osnovi poiva na s#va$anju da je
svijet u svojoj biti zgotovljen te da su istine i prirodni zakoni neto vjeno i nepromjenjivo.
15. SAINT SI"ON ULOGA ODGOJA+ 5vrdi da je sistem odgoja onaj fenomen pomo$u
kojega se mo!e objasniti drutveni razvitak i promjene sistema. ,sto tako ka!e da sistem
odgoja i njegovu ulogu u drutvu jae istiu njegovi ueni"i nego on sam.
ODGOJITI GRA(ANINA
1. ODGOJ FOR"IRANJE GRA(ANINA& 7ovjek je bi$e zajedni"eJ 7ovjek je drutveno
bi$e te da bi opstao organizira se u zajedni"e. %ao to znamo mora postojati neki red unutar te
zajedni"e pa se moraju potovati neka pravila i naela kako se ne bi tetilo drugima
lanovima. ,sto tako postoji i neko ko ja na elu ko vodi neko ko nadzire !ivot zajedni"e te
tako nastaje #ijerar#ija i ovjek zauzima odre*eni polo!aj.
'truktura proizvodnje+ovjeku je dio drutva odnosno zajedni"e pojedina"a koji su
me*usobno povezani svakidanjim odnosima u radu i razmijeni. 'truktura drutva le!i u
organiza"iji rada unutar zajedni"e u me!i drutveni# funk"ija. 5e drutvene funk"ije su
#ijerar#izirane tj svi pojedin"i nemaju na raspolaganju iste prednosti a osobito nemaju istu
mo$ nad organiza"ijom proizvodnje potronje i razmjene razvoj modernog drutva+@anas je
sve ve$i razvoj u tzv moderno drutvo. )no se razlikuje od nekadanjeg jer je nekad vladala
#ijerar#ija tono su znalo tko gdje pripada i koje su pojedineve sposobnosti. (o danas
mogu$ je samooblikuju$i razvoj odnosno razvoj individue koji ima pravo sudjelovanja u
donoenja odluka dr!ave.
7ovjek gra*anin+ 'vaki ovjek pripada nekoj dr!avi te je prema tome gra*anin. @r!ava daje
pojedin"u pravni status kojemu su pridru!ena odre*ena prava i du!nosti. ,sto tako dr!ava
pojedin"u pru!a temeljne slobode te mu do doputa sa !ivi svoj !ivot kako !eli te prema tome
on mo!e bit pasivan gra*anin tj ne ispunjavati ikakvu politiku odgovornost. (o ako je
pojedina" pasivan to ga nimalo ne razlikuje od strana"a te da bi bio pravi gra*aninom neke
dr!ave &ristotel ka!e da bi ovjek trebao biti aktivan i trebao bi sudjelovati u pitanjima
dr!ave.
. TO JE GRA(ANST$O? >ra*anstvo je pripadnost dr!avi pojedin"u daje pravni status
kojemu su pridru!ena odre*ena prava i du!nosti. 5aj status ovisi o zakonima pojedine dr!ave.
>ra*anstvo a osobito pristup gra*anstvu ovisi o pri#va$anju odre*eni# naina !ivota
miljenja ili uvjerenja.
1ostoje dvije teorije+
<) 'uprotstavlja drutvo dr!aviJ inzistira na slobodi pojedina"a i zajedni"a odvojeni# od
dr!ave na dr!avu gleda kao na mo$ izvan drutva koja mu se name$e i
A) naglasak na tradi"iju identitet i kontinuitet na"ije.
3.DR)A$A DRUT$O
5
1od drutvom se podrazumijeva zajedni"a pojedina"a me*usobno povezani# svakidanjim
odnosima u radu i razmjeni. @rutvo je skup #orizontalni# odnosa izme*u pojedina"a i grupa.
(jegova struktura le!i u organiza"iji rada unutar zajedni"e u mre!i drutveni# funk"ija.
@r!ava se smatra oblikom mo$i KKiznadKK drutva koja ga organizira a u nekim sluajevima i
mijenja.
4. NACIJA IDENTITET - ZAJEDNICA
drugi nain zamiljanja dr!ave je da se od nje uini utjelovljenje ideje na"ije. U takvim
uvjetima ovjek nije gra*anin zato to je radnik ve$ zato to prianja uz odre*enu kulturu koja
se u isto vrijeme s#va$a i kao nain !ivota razmiljanja. 5a kon"ep"ija definira jedan od
osnovni# aspekata dr!ave ali postavlja problem jedinstva te kulture i definiranja tog
identiteta. @ok politiku zajedni"u odlikuje priznavanje autoriteta jednog te istog zakona a ne
mo$ pojedin"a te njezino jedinstvo ne ovisi o jedinstvenosti ni domina"iji neke tradi"ije.
*. DR)A$A DE"OKRACIJA&
@emokra"ija se definira nainom vladanja ona znai dr!avu u kojoj ve$ina naroda vlada ima
izvrnu vlast.
9. DISCIPLINA+ Fkola stvara su!ivot razliiti# bi$a pod autoritetom odre*enog skupa
pravila. )davde proizlazi dis"iplina. @is"iplina bi trebala dje"i usaditi potovanje prema
odre*enom poretku. )na navikava dje"u da se podrede stezi neke organiza"ije. (o kad tu
dis"iplinu provodi nastavnik ona kod nji# stvara i naviku podre*ivanju op$enito dakle ona i#
navikava da se podre*uju autoritetu.
10. "ODEL PEDAGOKOG AUTORITETA+
.)U''4&U je smatrao da odnosi autoriteta imaju negativno djelovanje na dje"u. 'matra da
dijete nije sposobno per"ipirati objektivne razloge onoga to mu se zapovijeda te da naredbu
interpretira kao izraz ne volje odrasloga odnosno kao njegovu samovolju. .ousseau smatra
da autoritet nad djetetom mora biti isto toliko bezlian koliko i autoritet zakona kojemu se
podre*uje gra*anin te on itatelju savjetuje da nita ne zapovijeda djetetu ali ne tako da ga
pusti da radi po svom nego tako da organizira njegove !ivotne uvjete na takav nain da dijete
ne mo!e ni po!eljeti nita osim onoga to je dobro za njega.
%&(5 upu$uje na to da je priroda namijenila ovjeku da se sam dovri. 'matra da je kola
mjesto dresure iji je "ilj izdvojiti vrijeme za razmiljanje unutra spontanosti !elja. Bit nije
toliko u onome to se od njega tra!i ve$ u tome da dijete zagospodari svojim spontanim
potezima i da naui op$enito potivati neki poredak.
Mi"#el F)UG&U05 navodi da postoji model dis"ipline koji se mo!e nazvati vojnikim jer se
njegovi prvi elementi nalaze u reorganiza"iji vojske od <L. stolje$a nadalje. @is"iplina se
ovdje sastoji od potivanja nekog reda na to je mogu$e me#aniki nain s minimalnim
razmakom izme*u naredbe i njezina izvrenja dakle ona iskljuuje razmiljanje podre*enog.
)vakva naela nalaze se i u organiza"iji kole u <M. i <N.stolje$u. )d dje"e se tra!ilo da se
pokore signalima na to automatskiji nain dakle bez razmiljanja.
6
11. TO JE !ABITUS?
.ije #abitus latinskog je podrijetla i kao takva ima vie znaenja. )znaava pojam koji znai
9dr!anje tijela: 9tjelesna gra*a: 9vanjtina: 9stil:... 8abitus se esto spominje ne samo u
filozofiji nego i u so"iologiji te biologiji. %ako #abitus znai dr!anje tijela tako mo!emo re$i
da kad je o "ijelom ovjeku rije znai kada ga mi promatramo svojim oima svojim
vi*enjem govorimo o njegovom #abitusu. &ko ovjek ima to neko dr!anje tijela tada taj
ovjek ima i svoje vrline nadarenost. 5akav #abitus obra*uje se u so"iologiji dok se u
biologiji #abitus s#va$a kao vanjski izgled nekog organizma posebi"e biljke. U pogledu
dis"ipline postavlja se problem koji proizlazi iz potpuno drugaijeg gledita. 1rvobitni odgoj
bilo obiteljski ili kolski jest op$enito govore$i odgoj drutvenim pritiskom koji pojedin"u
usa*uje navike u kojima je sadr!an odre*eni nain op#o*enja s okolinom govorenja i
razmiljanja.1rotagorina je ideja da svladavanje temeljni# vrijednosti ne potjee iz didaktike
ili dogmatike pouke ve$ iz stje"aja komplementarni# utje"aja. .oditelji dadilja i djetetovi
bli!nji ne dr!e djetetu predavanja o moralu nego se njime neprekidno bave i pru!aju im
primjer. )bitelj kola i dr!ava sudjeluju neprekinutim nizom vje!bi u tome da djete stekne
smisao za dikee (pravdu) i za adios rije koja znai 9sve oblike obzira koje mo!emo imati
prema okolini vode$i rauna o onome to smo joj du!ni:. 1raksom se ue vrline koje su u
temelju jedinstva neke zajedni"e.
&.,'5)540+ 1rotagorinu tezu mo!emo izrei pomo$u latinskog pojma #abitus koji prema
&ristotelu znai it. &ristotel je izgradio teoriju morala u kojoj se pojam #abitusa nalazi na
presudnom mjestu jer opisuje na koji nain su ste$ene sklonosti prisutne u proraunima koje
ini pojedina" predaju$i se u!i"ima koriste$i se nov"em tra!e$i priznanja itd. Usa*ivanje
#abitusa koji usmjeravaju aktivnosti u skladu s rasu*ivanjem ugl gledano djelo je odgajatelja
ili odrasli#.
1. ODGOJ !ABITUS $RLINA
0judski je odgoj usmjeren kulturnom !ivotu stoga je njegova znaajka kultiva"ija. U tom se
pro"esu me*usobno nadopunjuju obitelj kola i dr!ava te neprekinutim nizom vje!bi
sudjeluju u nastojanju da dijete stekne osje$aj za pravdu te obzirnost prema okolini. 5o se
posti!e putem dis"ipline koja bi treba dje"i usaditi potovanje prema odre*enom poretku te
naviknuti dje"u na podrede stezi neke organiza"ije. Mo!e se stoga zakljuiti kako je takav
odgoj odgoj pod drutvenim pritiskom koji formira ponaanje pojedin"a te trajno usmjerava
njegove reak"ije i sklonosti. Budu$i da je dijete podlo!no utje"aju autoriteta ono se ne mo!e
tome oduprijeti. )no je po tome pitanju nemo$no jer se u njega usa*uju ve$ unaprijed
formirane vrijednosti koje ono pri#va$a jer za druge ne zna
1rotagora je razvio teoriju usa*ivanja vrijednosti svojstveni# nekoj zajedni"i putem prakse
odnosno pru!anjem primjera a ne teorijskim putem. %od tog pro"esa roditelji dje"u ue o
moralu dok kola zajedno s dr!avom ui dijete da stekne smisao za pravdu koju 1rotagora
naziva dike te obzirnost prema okolini koju naziva aidos. 5o su ujedno i vrline jedinstva neke
zajedni"e. &ristotel tu teoriju objanjava putem pojma #eOis. 1ojam P#eOisQ starogrka je rije
7
za #abitus a oznaavao je uobiajeni nain postojanja. %od &ristotela #eOis (pl. #eOeis) jest
dispozi"ija koja se oblikuje s vremenom 6 kroz uobiajeno djelovanje 6 i predstavlja razliite
tipove karaktera. )n ju definira kao permanentnu sklonost da se djeluje na odre*eni nain a
koja se stjee navikama i vje!banjem. 5o ponaanje postaje spontanim stavom pojedin"a
uestalom praksom a njegovo je usa*ivanje djelo odgajatelja i odrasli#. (o dr!ava iz tog
pro"esa nije iskljuena budu$i da ona odgaja volju u jednom od smjerova 6 a pravedna dr!ava
odgaja svoje gra*ane tako da se sami kre$u u smjeru pravde i prava.
8abitus se manifestira u nainu djelovanja i u s#va$anju stvarnosti. Budu$i da je utjelovljen
ne mo!e se priskrbiti ili napustiti trenutano ve$ je automatiziran i neosvijeten. 'vako
drutvo usa*uje svojim lanovima vrline koje ono smatra da su pogodne za nji#ovu zajedni"u.
5o usa*uje putem odgoja usa*ivanjem #abitusa. @je"a nisu sklona kritiki razmiljati o
stavovima i razmiljanjima koja im se name$u stoga ona pri#va$aju ono to im je nametnuto.
(a taj nain drutvo usa*uje vrline i vrijednosti putem odgoja stvaraju$i #abitus svojstven
nekoj grupi.
14. ODGOJ LJUDSKA PRA$A+ U suvremenim dr!avama se ljudska prava smatraju
na"ionalnim vrijednostima a te na"ionalne vrijednosti prenose se putem odgojno 6
obrazovnog sustava. 5ako je na odgoju da se njime prenose ljudska p. a lj.p. pru!aju kriterij
rasu*ivanja u programu odgoja. )dgoj je 9svojevrsni pro"es kojemu je "ilj i svr#a pomagati
pojedin"u u osvajanju prostora slobode i dostojanstva u postojanju osobom: odnosno 9ovjek
samo odgojem mo!e postati ovjekom:. ,z toga se mo!e zakljuiti da je zapravo "ilj odgoja
da se odgajanik odgoji tako da posjeduje i potuje ljudska prava. Fto dokazuje &ristotel koji
ka!e kako je dr!ava odgajatelj a 9pravedna dr!ava odgaja svoje gra*ane tako da se sami
kre$u u smjeru pravde i prava:. %ako ovjek ro*enjem ve$ posjeduje prava na odgoju je da
osvijesti slobodu i prava gra*anina.
Potovana kolegice Slavi,
rado u preuzeti voenje dipl. rada. Uvijek je bolje kad kandidat sam
predloi temu, jer svatko polazi od sebe i onoga to je njemu blisko ili ga
vie zanima. Pokuajte nai neko podruje i unutar toga dati radni naslov
jednoj cjelini. Potraite literaturu koja bi se uz to vezala i kad nju malo
ponete itati stvorit e am se u glavi neki provizorni koncep.
!ad studenti predlau teme, obino to uine na jednoj stranici" radni
naslov, mali uvod to ele obraivati i kako bi to ostvarili u dva#tri
koraka $%. Podnaslov, &. Podnaslov, '. Podnaslov(, a onda gdje imaju
razraaniju viziju stave i podtoke unutar ti) glavni) podnaslova. * uz to
navedu literaturu do koje su doli, a ako je potrebno onda i) i ja uputim
na jo daljnju literaturu.
+im naete jedan znanstveni rad ili knjigu s temom koja as zanima, u njoj
ete nai daljnju literaturu kojom se taj autor sluio u obradi teme.
,adam se da sam am ovime barem malo pomogla. +im imate neko pitanje ili
prijedlog izvolite se javiti. ,ema potrebe da dolazite na -akultet i da
gubite vrijeme. .#mail gledam redovito.
Uz srdaan pozdrav,
!atica !nezovi
##
8
doc. dr. sc. !atica !nezovi
predstojnica !atedre za -ilozo-iju i sociologiju
Uiteljskog -akulteta Sveuilita u /agrebu
01#%2222 /agreb, Savska c. 33
tel. 2%45'&3 '%3
9