Argumenti

2
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
3
S a d r a j

Strana

1. Neki stavovi prije dolaska Ureda
Visokog predstavnika za BiH

7

2. Odluka Visokog predstavnika za BiH
9

3. Obrazloenje Odluke Visokog predstavnika
za BiH na 51. sjednici Vlade FBiH

15

3.1. Izvjetaj o radu i poduzetim aktivnostima u cilju
suzbijanja i iskorijenjivanja bruceloze i Q-groznice

21
3.2. Zakljuci Vlade FBiH sa 44. sjednice, a u vezi
sa Informacijom o stanju zaraznih bolesti

28
3.3. Zakljuci Predstavnikog doma
o pojavi bruceloze i Q-groznice

29
3.4. Dopis Ministarstva Uredu Visokog predstavnika,
a u vezi sa zaraznnim bolestima

30
3.5. Dopis Zamjenika Visokog predstavnika
za ekonomska pitanja Ministarstvu

32
3.6. Dopis Ministarstva Zamjeniku Visokog
predstavnika za ekonomska pitanja

34
3.7. Protokol sa sastanka koji e se odrati sa predstavnikom
meunarodne zajednice dana, 19. jula 2000. godine

36
3.8. Dopis sredstvima informiranja, a vezano za navode
iz dnevnog lista AVAZ od 20. jula 2000. godine

38
3.9. Odgovor na zakljuke sa sastanka Predsjednitva
udruenja veterinara BiH

39
3.9.1. Q-groznica i bruceloza domaih ivotinja
Mr Ante Mei

45
3.9.2. Bruceloza Josip Begovac
48
3.9.3. Q-groznica Ivan Petrievi
50
3.9.4. Zakljuci sa sastanka Predsjednitva
udruenja veterinara BiH

51
3.10. Preporuke IFAD-ove delegacije na
projektu Rekonstrukcija farmi

54
3.11. Ocjena projekta obnove i razvoja
malih farmi od strane IFAD-a

71
3.12. Dopis IFAD-a, a vezano za projekat
Rekonstrukcija farmi

77
A r g u m e n t i 1996-2000
4
3.13. Obraun plaanja veterinarsko-sanitarnih pretraga
uzoraka krvi uzetih od ivotinja koje su uvezene
po projektu Rekonstrukcija farmi

84
3.14. Trokovi za karantiniranje uvezene stoke
86
3.15. Izvjetaji Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
Zavoda za epizootiologiju i zarazne bolesti

87
3.16. Izvjetaji Veterinarskog fakulteta,
a vezano za karantiniranje ivotinja

90
3.17. Pojedine isporuke stoke iz programa EU prenesene
su na kantone, a Ministarstvo je iskljueno

96
3.18. Dopis firme ZVK iz Njemake u kojem se istie
pohvala za uspjean rad PIU-a za prihvat,
karantiniranje i raspodjelu ivotinja

103
3.19. Ured Ujedinjenih Nacija za projektne usluge (UNOPS)
svojim izvjetajem o izvrenoj superviziji u junu 1999.
godine ukazuje na uspjenu implementaciju nabavke
stoke

111
3.20. Ured Ujedinjenih Nacija za projektne usluge (UNOPS)
svojim izvjetajem o izvrenoj superviziji u junu 1999.
godine ukazuje na efikasnost Projekta obnove stonog
fonda, uteda na projektu i iznosi pohvale za rad PIU-a

124
3.21. Dopis pomonnika Predsjednika IFAD-a
upuen Premijeru FBiH u kome pohvaljuje
linosti iz Ministarstva na dosadanjem radu

136
3.22. Generalno menadment pismo za sve projekte
Svjetske banke koji su bili podloni reviziji u FBiH
za 1999. godinu i menadment pismo za PIU hitnog
vodosnabdijevanja i hitne obnove farmi

140
3.23. Bilten Evropske Unije iz 1998. godine, govori o
implementaciji projekata iz oblasti poljoprivrede

157
3.24. Dopisi firmi preko kojih je PIU vrio uvoz stoke
potvruju zdravstveno stanje uvezenih ivotinja i
dokumentuju nalazima testova koji su izvreni

165

4. Saopenje na pres-konferenciji povodom
Odluke Visokog predstavnika za BiH

169

5. Dopisi Parlamenta FBiH
171

5.1. Predstavnikom domu
171
5.2. Domu naroda
172

6. Izvod iz stenograma sa nastavka rada
13. Sjednice Predstavnikog doma
Parlamenta FBiH od 24. maja 2000. godine

173
A r g u m e n t i 1996-2000
5

7. Izvjetaj o radu Federalnog ministarstva poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva za period
01. februar 1996. do 27. juni 2000. godine

179

8. Izvjetaj o radu Ureda za implementaciju
projekata april 1996. juni 2000. godine

199

8.1. Spisak farmera koji su koristili kredite ili donacije
preko Ureda za implementaciju projekata u
poljoprivredi u periodu od 1996-2000. godine

201
8.2. Zapisnik sa 21. sjednice Federalnog koordinacionog
odbora za obnovu i rekonstrukciju, odrane 05. oktobra
2000. godine i usvajanje Izvjetaja o radu Ureda za
implementaciju projekata poljoprivrede za period
april 1996. juni 2000. godine

203

9. Dopisi sa Evropskom komisijom u BiH
211

9.1. Dopis g. Erica Beauma
Podrka EC poljoprivrednom sektoru u BiH

211
9.2. Dopis g. Erica Beauma Ocjenjivanje projekata
nabavke stoke za 1997. i 1998. godinu u BiH

219
9.3. Dopis Ministarstva g. Ericu Beaumu
216
9.4. Odgovor g. Erica Beauma na dopis Ministarstva
217
9.5. Dopis g. Erica Beauma
Projekat nacionalne strune slube

219
9.6. Dopis g. Erica Beauma Projekat strune
slube u okviru PHARE programa za
poljoprivredu za 1998. godinu

221
9.7. Odgovor Ministarstva g. Eric Beaumu
223
9.8. Dopis g. H.J. Kretschmera Ministarstvu
224
9.9. Dopis g. H.J. Kretschmera Premijeru FBiH
225
9.9.1. Implementacija poljoprivrednog
programa EK-a za 1998. godinu

227
9.9.2. Zapisnik sa sastanka g. H.J. Kretschmera
i saradnika sa entitetskim ministrima
poljoprivrede.

229
9.9.3. Pomo EK-e BiH Poljoprivredni sektor
234

10. Miljenje na pismo Nj.E. H.J. Kretschmera
243

10.1. Dopis EK-e BiH za dug od 142.238,00 DEM
246
10.2. Memorandum EK-e BiH sa kantonalnim ministarstvima
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

248
A r g u m e n t i 1996-2000
6
10.3. Dopis Ministarstva g. Hardmanu EK BiH
na tender br. EC/BiH/99/034

251
10.4. Dopis Ministarstva Premijeru FBiH
Realizacija projekta EU

254
10.5. Miljenje na stav EU o implementaciji
njihovih projekata

256
10.6. Informacija o realizaciji projekata
EU na dan 19. juli 2000. godine

257
10.7. Dopis Ministarstva Mrs. Mariji Polo EK BiH
Miljenje na materijal Krediti za seoska podruja

261
10.8. Projekti EU u BiH Nepravedna raspodjela u Brkom
262
10.9. Rezerve u umarstvu
262

11. Izvod iz stenograma sa sjednice Predstavnikog
doma Parlamenta FBiH, a vezano za Informaciju
o pojavi bruceloze i Q-groznice na teritoriji
Opine Mostar - Jugozapad

2263

12. Rjeenje o imenovanju Kriznog taba za praenje
i suzbijanje bruceloze i Q-groznice HNK-a

279

12.1. Rjeenje zamjenika ministra poljoprivrede HNK-a
279
12.2. Rjeenje ministra poljoprivrede HNK-a
280

13. Zapisnik sa sastanka o epidemiji, odranog
18. maja 2000. godine u prostorijama OHR-a

281

13.1. Dopis g. Daniel Bessona Ministru poljoprivrede
od 10. jula 2000. godine

289
13.2. Dopis sredstvima informiranja da prisustvuju sastanku
Ministarstva sa predstavnicima meunarodne zajednice,
dana 19. jula 2000. godine

291
13.3. Dopis Ministarstva g. ONealu ASPU da
prisustvuje sastanku 19. jula 2000. godine

292
13.4. Odgovor g. Daniel Bessona, zamjeniku
Visokog predstavnika za BiH da ne moe
prisustvovati zakazanom sastanku

293
13.5. Odgovor g. Adrian Neala PHARE ASPU
da ne moe prisustvovati zakazanom sastanku

294
13.6. Dopis g. Adrian Neala i g. Ian Robertsona
entitetskim ministrima

296
13.6.1
.
Nacrt Plana aktivnosti nadgledanja i kontrole
bruceloze i Q-groznice u BiH - ASPU

298

A r g u m e n t i 1996-2000
7
14. Izvodi iz tampe o brucelozi i Q-groznici
307

15. Izvodi iz tampe o Odluci Visokog predstavnika za BiH
311

16. Izvodi iz tampe o ukazivanju na
zarazne bolesti 1996. godine

329

17. Izvodi iz tampe o poljoprivredi i selu
343

18. Izvodi iz tampe na ukazivanje
unitavanja zemljita, vode i ume

369

19. Odnosi Ministarstva i firme Horizonte
Venture Menagment iz Austrije

385

20. Izvod iz tampe o osnivanju stranke
389

21. Izvodi iz tampe (inicijative, ukazivanje na neplaanje
vode, na propuste, povratak, pomo povratnicima,
ukazivanje na verc, ukazivanje ne eksperte u
implementaciji obnove i rekonstrukcije)

391

22. Zahtjev za preispitivanje Odluke Visokog predstavnika od
27. jula 2000. godine na koji nikada nije dobijen odgovor

437

23. Izvodi iz tampe lana Predsjednitva SDA
449

24. Izvodi iz tampe Univerzitetskog profesora
453

A r g u m e n t i 1996-2000
8

Osnovna naela kroz angaman u izvrnim organima vlasti, prioritet
su bili mir i sloboda, povratak svih na svoje, obnova sela, deminiranje,
zatita zemljita, vode i ume, ravnopravnost graana, zatita granica nae
zemlje, zatita domae proizvodnje, izgradnja i funkcionisanje institucija
drave, ukazivanje na nepravilnosti rada i dr.
Ustrajavajui u naelima, ovjek prolazi kroz teak put. Meutim,
uvijek se imalo na umu da je rad dio ibadeta. Snagom vjere teilo se
ciljevima.
Obilazak 536 naselja u Bosni i Hercegovini imao je za cilj pomoi
ljudima. Pruati pomo, pomagati ljudima povratnicima to je prava stvar.
Preko pisanih medija ukazivalo se ta je dobro, a ta nije. Ostati uz
svoja naela veliko je djelo. Za ukazivanje svega loega treba hrabrosti,
uvjerenja i postojanosti. Na tom putu isprijeili su se oni koji se nisu drali
osnovnih naela, titei svoje ciljeve i ponekad loa dijela.
Traei da se stane ukraj nasilju nad prirodom, vercu i nepravilnom
radu, rezultat je netrpeljivosti pojedinih predstavnika meunarodne zajednice
i nekih domaih licemjera.
Tu svoju netrpeljivost pretvorili su u Odluku o smjeni. Trebalo je
ukrotiti ovjeka da bi se zatitile neke stvari i nastaviti starim putem. I nije
bilo teko.
Autor ovih redaka imao je satisfakciju u pozivima i pisanoj rijei od
najbliih saradnika do nepoznatih ljudi, koji su prepoznali trijumf nepravde
nad pravdom.
I nakon est mjeseci uzburkanog vremena, slaui samo neke kockice u
mozaik ove knjige, autor ostaje vjeran svojim naelima rada i principima
ivota.

Autor
A r g u m e n t i 1996-2000
9

1. Neki stavovi prije dolaska Ureda
Visokog predstavnika za BiH
A r g u m e n t i 1996-2000
10

A r g u m e n t i 1996-2000
11

A r g u m e n t i 1996-2000
12

2. Odluka Visokog predstavnika za BiH
A r g u m e n t i 1996-2000
13

A r g u m e n t i 1996-2000
14

Predmet: Zahtjev za preispitivanje odluke Visokog predstavnika od 27. jula 2000. godine o
mojoj smjeni sa funkcije Ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije Bosne i
Hercegovine

Potovani,

Dopustite svom pravnom odjelu da proui odluku od 27. jula 2000. godine kojom sam
smijenjen sa funkcije Ministra poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva FBiH.
U razlozima za moju smjenu u odluci nije naveden ni jedan dokaz.
Zar je moralno bilo mene staviti u istu ravan sa otvorenim protivnicima provedbe
Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Tadanji Visoki predstavnik nije imao u vidu Ustavne nadlenosti Ministarstva.
Koritenje prirodnih resursa i zdravstvena zatita je u zajednikoj nadlenosti Federacije i
kantona.
U vrijeme smjene, u Bosni i Hercegovini tj. Federaciji BiH nije bilo zakonskih propisa,
tako da je zdravstvena zatita po tadanjem zakonu bila u nadlenosti Veterinarskih stanica, iji
su osnivai opine, a ne kantoni i Federacija BiH.
U vrijeme smjene u BiH i FBiH nije bilo:
Zakona o veterinarstvu BiH,
Zakona o veterinarstvu FBiH,
Ureda za veterinarstvo BiH,
Dravne granine slube i dr.
Poslije smjene, podnio sam dva izvjetaja o svom radu. Prvi o radu Ministarstva od
dana imenovanja do dana smjene i drugi izvjetaj o radu Ureda za implementaciju projekata od
imenovanja do smjene.
Oba izvjetaja su jednoglasno usvojena na sjednicama Vlade FBiH i Koordinacionog
odbora za obnovu i rekonstrukciju FBiH.
Poslije smjene, bile su kontrole moga rada od raznih institucija i hvala Bogu da je bilo
sve u redu. Nikada u ivotu nisam bio PROCESUIRAN.
Neutemeljeni i neistiniti navodi zbog kojih sam smijenjen sa funkcije ministra u Vladi
FBiH, dovele su do totalnog unitenja moga zdravlja (dvije operacije mozga u Ljubljani,
operacija plua u Sarajevu).
Gdje traiti pravdu za uinjenu nepravdu i ugroeni ivot ?
Obrazloenje sa 27 priloga argumenata nalaze se kod podnosioca zahtjeva.

Sarajevo, 2.6.2006. godine

Podnosilac zahtjeva

Prof.dr Ahmed Smaji

Office the High Representative
n/r Visokog predstavnika

gosp. Christian Schwarz-Schilling

O
V

V
vr
pr
O
Sm
U
su
po
O
u
Po
fu
In
Sm
po
V
po
M
in
uk
za
U
pr
U
T

OHR Press Relea
Visoki predstav
Visoki predstav
renja javnih
redstavnici zb
Osobe na koje
maji i Mirko
Ukidanje zabra
u smijenjeni. U
ojedinac u pot
OHR vie nem
estvovati u ja
olitike partij
unkcije, kandi
nstitucije mora
mjene zvanin
osljedica rata.
Venecijanske k
omogle u nap
Meutim, kako
ntegracijama,
kinute. Pitanj
atvaranja OHR
Ukidanje zabra
rocese koji su
U ovaj proces n
akve smjene s
ases
vnik ukida zab
vnik, Christia
funkcija za e
bog opstrukcij
se odnosi ova
o Stojinovi.
ane smijenjeni
Ukidanje zabr
tpunosti mo
ma odgovornos
avnom ivotu
e moraju odlu
idovati ih za iz
aju da odlue
nika su imale
. iroko je pri
komisije, da su
pretku mirovno
o BiH ispunjav
postoje nepob
je smijenjenih
R-a.
ana niti na koj
u moda u toku
nisu ukljuene
spadaju u pos
A r g u m e n t i
branu vrenja
an Schwarz-Sc
etiri osobe koj
je implement
a odluka su: Iv

im osobama n
rane OHR-a a
e uestvovati
st da odluuje
u.
uiti da li e o
zbore, pozicij
, u skladu sa z
vanu ulogu
ihvaeno stano
u smjene zvan
og procesa.
va obaveze iz
bitni razlozi zb
h zvaninika m
ji nain ne mo
u protiv osoba
e smjene koje
sebnu kategori
1996-2000
O
a javnih funkc
chilling je dan
je je smijenili
acije mira.
van Mandi, E
ne vraa te oso
automatski ne
u javnom iv
o tome da li o
ove osobe post
e u Vladi ili n
zakonom, da l
u pomaganju
ovite, izmeu
ninika koji su
z Dejtona i kre
bog kojih ove
mora biti razm
oe dovesti u p
a koje su u pit
e su u vezi sa H
iju zbog inje

OHR SARAJE
ija za etiri os
nas ukinuo zab
prethodni Vi
Emin Skopljak
obe na funkcij
znai da odre
votu. Tanije,
osoba moe il
taviti na stran
naimenovane
li da ih imenuj
BiH da se op
u ostalih i od
u vrili opstru
ee se ka evro
e zabrane treb
motreno i rije
pitanje eventu
tanju.
Hakim tribun
enice da potpu
15
EVO | 17.8.2
sobe
branu
soki
k, Ahmed
je sa kojih
eeni
to znai da
li ne moe
nake
funkcije.
uju.
poravi od
strane
ukcije
o-atlantskim
aju biti
eno prije
ualne sudske
nalom.
una saradnja
A r g u m e n t i 1996-2000
16
sa Hakim tribunalom ostaje jedna od osnovnih obaveza Dejtonskog
sporazuma.

3. Obrazloenje Odluke Visokog predstavnika
za BiH na 51. sjednici Vlade FBiH

A r g u m e n t i 1996-2000
17
18 8
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
19
20 0
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
21
22 2
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
23
24 4
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
25
A r g u m e n t i 1996-2000
26
A r g u m e n t i 1996-2000
27
A r g u m e n t i 1996-2000
28
A r g u m e n t i 1996-2000
29
A r g u m e n t i 1996-2000
30
A r g u m e n t i 1996-2000
31
A r g u m e n t i 1996-2000
32

A r g u m e n t i 1996-2000
33
A r g u m e n t i 1996-2000
34

A r g u m e n t i 1996-2000
35
36 6
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
37
A r g u m e n t i 1996-2000
38

A r g u m e n t i 1996-2000
39
A r g u m e n t i 1996-2000
40
A r g u m e n t i 1996-2000
41
A r g u m e n t i 1996-2000
42

A r g u m e n t i 1996-2000
43
A r g u m e n t i 1996-2000
44

A r g u m e n t i 1996-2000
45
A r g u m e n t i 1996-2000
46
A r g u m e n t i 1996-2000
47
A r g u m e n t i 1996-2000
48

A r g u m e n t i 1996-2000
49
A r g u m e n t i 1996-2000
50

A r g u m e n t i 1996-2000
51
A r g u m e n t i 1996-2000
52
A r g u m e n t i 1996-2000
53
A r g u m e n t i 1996-2000
54
A r g u m e n t i 1996-2000
55
A r g u m e n t i 1996-2000
56
A r g u m e n t i 1996-2000
57
A r g u m e n t i 1996-2000
58

A r g u m e n t i 1996-2000
59
60 0
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
61
62 2
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
63
64 4
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
65
66 6
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
67
A r g u m e n t i 1996-2000
68

A r g u m e n t i 1996-2000
69
A r g u m e n t i 1996-2000
70
A r g u m e n t i 1996-2000
71
72 2
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
73
A r g u m e n t i 1996-2000
74
A r g u m e n t i 1996-2000
75
76 6
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
77
78 8
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
79
A r g u m e n t i 1996-2000
80
A r g u m e n t i 1996-2000
81
A r g u m e n t i 1996-2000
82
A r g u m e n t i 1996-2000
83
A r g u m e n t i 1996-2000
84
A r g u m e n t i 1996-2000
85
A r g u m e n t i 1996-2000
86
A r g u m e n t i 1996-2000
87
A r g u m e n t i 1996-2000
88
A r g u m e n t i 1996-2000
89
A r g u m e n t i 1996-2000
90

A r g u m e n t i 1996-2000
91
92 2
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
93
94 4
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
95

A r g u m e n t i 1996-2000
96

4. Saopenje na pres-konferenciji povodom
Odluke Visokog predstavnika za BiH
A r g u m e n t i 1996-2000
97
A r g u m e n t i 1996-2000
98

A r g u m e n t i 1996-2000
99

5. Dopisi Parlamenta FBiH

5.1. Predstavnikom domu
5.2. Domu naroda

A r g u m e n t i 1996-2000
100
A r g u m e n t i 1996-2000
101

A r g u m e n t i 1996-2000
102

6. Izvod iz stenograma sa nastavka rada 13. Sjednice
Predstavnikog doma Parlamenta FbiH od 24. maja
2000. godine
A r g u m e n t i 1996-2000
103
A r g u m e n t i 1996-2000
104
A r g u m e n t i 1996-2000
105
A r g u m e n t i 1996-2000
106
A r g u m e n t i 1996-2000
107

A r g u m e n t i 1996-2000
108

7. Izvjetaj o radu Federalnog ministarstva
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva za
period 01. februar 1996. do 27. juni 2000. godine
A r g u m e n t i 1996-2000
109
A r g u m e n t i 1996-2000
110
A r g u m e n t i 1996-2000
111
A r g u m e n t i 1996-2000
112
A r g u m e n t i 1996-2000
113
A r g u m e n t i 1996-2000
114
A r g u m e n t i 1996-2000
115
A r g u m e n t i 1996-2000
116
A r g u m e n t i 1996-2000
117
A r g u m e n t i 1996-2000
118
A r g u m e n t i 1996-2000
119
A r g u m e n t i 1996-2000
120
A r g u m e n t i 1996-2000
121
A r g u m e n t i 1996-2000
122
A r g u m e n t i 1996-2000
123
A r g u m e n t i 1996-2000
124
A r g u m e n t i 1996-2000
125
A r g u m e n t i 1996-2000
126
A r g u m e n t i 1996-2000
127
A r g u m e n t i 1996-2000
128

A r g u m e n t i 1996-2000
129

8. Izvjetaj o radu Ureda za implementaciju
projekata aprila 1996. juni 2000. godine

A r g u m e n t i 1996-2000
130

8.1. Spisak farmera koji su koristili kredite ili donacije
preko Ureda za implementaciju projekata u
poljoprivredi u periodu od 1996-2000. godine

8.2. Zapisnik sa 21. sjednice Federalnog koordinacionog
odbora za obnovu i rekonstrukciju, odrane 05.
oktobra 2000. godine i usvajanje Izvjetaja o radu
Ureda za implementaciju projekata poljoprivrede za
period april 1996. juni 2000. godine

A r g u m e n t i 1996-2000
131
A r g u m e n t i 1996-2000
132
A r g u m e n t i 1996-2000
133

A r g u m e n t i 1996-2000
134
A r g u m e n t i 1996-2000
135
A r g u m e n t i 1996-2000
136
A r g u m e n t i 1996-2000
137
A r g u m e n t i 1996-2000
138
A r g u m e n t i 1996-2000
139

A r g u m e n t i 1996-2000
140

A r g u m e n t i 1996-2000
141

9. Dopisi sa Evropskom komisijom u BiH

14 42
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
143
A r g u m e n t i 1996-2000
144
A r g u m e n t i 1996-2000
145
A r g u m e n t i 1996-2000
146
A r g u m e n t i 1996-2000
147
A r g u m e n t i 1996-2000
148

A r g u m e n t i 1996-2000
149
A r g u m e n t i 1996-2000
150
A r g u m e n t i 1996-2000
151
A r g u m e n t i 1996-2000
152
A r g u m e n t i 1996-2000
153
A r g u m e n t i 1996-2000
154
A r g u m e n t i 1996-2000
155
A r g u m e n t i 1996-2000
156
A r g u m e n t i 1996-2000
157
A r g u m e n t i 1996-2000
158
A r g u m e n t i 1996-2000
159
A r g u m e n t i 1996-2000
160
A r g u m e n t i 1996-2000
161
A r g u m e n t i 1996-2000
162
A r g u m e n t i 1996-2000
163
A r g u m e n t i 1996-2000
164
A r g u m e n t i 1996-2000
165
A r g u m e n t i 1996-2000
166

A r g u m e n t i 1996-2000
167

10. Miljenja na pismo Nj.E H.J. Kretschmera

16 68
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
169
A r g u m e n t i 1996-2000
170
A r g u m e n t i 1996-2000
171
A r g u m e n t i 1996-2000
172
A r g u m e n t i 1996-2000
173
A r g u m e n t i 1996-2000
174
A r g u m e n t i 1996-2000
175
A r g u m e n t i 1996-2000
176
A r g u m e n t i 1996-2000
177
A r g u m e n t i 1996-2000
178
A r g u m e n t i 1996-2000
179
A r g u m e n t i 1996-2000
180
A r g u m e n t i 1996-2000
181
A r g u m e n t i 1996-2000
182
A r g u m e n t i 1996-2000
183
A r g u m e n t i 1996-2000
184

A r g u m e n t i 1996-2000
185
A r g u m e n t i 1996-2000
186

11. Izvod iz stenograma sa sjednice Predstavnikog
doma Parlamenta FBiH, a vezano za Informaciju o
pojavi bruceloze i Q-groznice na teritoriji Opine
Mostar - Jugozapad

A r g u m e n t i 1996-2000
187
A r g u m e n t i 1996-2000
188
A r g u m e n t i 1996-2000
189
A r g u m e n t i 1996-2000
190
A r g u m e n t i 1996-2000
191
A r g u m e n t i 1996-2000
192
A r g u m e n t i 1996-2000
193
A r g u m e n t i 1996-2000
194
A r g u m e n t i 1996-2000
195
A r g u m e n t i 1996-2000
196
A r g u m e n t i 1996-2000
197
A r g u m e n t i 1996-2000
198
A r g u m e n t i 1996-2000
199
A r g u m e n t i 1996-2000
200
A r g u m e n t i 1996-2000
201
A r g u m e n t i 1996-2000
202

A r g u m e n t i 1996-2000
203

12. Rjeenje o imenovanju Kriznog taba za praenje i
suzbijanje bruceloze i Q-groznice HNK-a

12.1. Rjeenje zamjenika ministra poljoprivrede HNK-a
12.2. Rjeenje ministra poljoprivrede HNK-a
A r g u m e n t i 1996-2000
204
A r g u m e n t i 1996-2000
205
A r g u m e n t i 1996-2000
206

A r g u m e n t i 1996-2000
207

13. Zapisnik sa sastanka o epidemiji, odranog
18. maja 2000. godine u prostorijama OHR-a

20 08
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
209
A r g u m e n t i 1996-2000
210
A r g u m e n t i 1996-2000
211
A r g u m e n t i 1996-2000
212
A r g u m e n t i 1996-2000
213
A r g u m e n t i 1996-2000
214
A r g u m e n t i 1996-2000
215
A r g u m e n t i 1996-2000
216
A r g u m e n t i 1996-2000
217
A r g u m e n t i 1996-2000
218
A r g u m e n t i 1996-2000
219
A r g u m e n t i 1996-2000
220
A r g u m e n t i 1996-2000
221
A r g u m e n t i 1996-2000
222
A r g u m e n t i 1996-2000
223
A r g u m e n t i 1996-2000
224
A r g u m e n t i 1996-2000
225
A r g u m e n t i 1996-2000
226
A r g u m e n t i 1996-2000
227
A r g u m e n t i 1996-2000
228
A r g u m e n t i 1996-2000
229
A r g u m e n t i 1996-2000
230

A r g u m e n t i 1996-2000
231

14. Izvodi iz tampe o brucelozi i Q-groznici
A r g u m e n t i 1996-2000
232

A r g u m e n t i 1996-2000
233

A r g u m e n t i 1996-2000
234

A r g u m e n t i 1996-2000
235

A r g u m e n t i 1996-2000
236

15. Izvodi iz tampe o Odluci Visokog
predstavnika za BiH

A r g u m e n t i 1996-2000
237

A r g u m e n t i 1996-2000
238

A r g u m e n t i 1996-2000
239

A r g u m e n t i 1996-2000
240

A r g u m e n t i 1996-2000
241

A r g u m e n t i 1996-2000
242

A r g u m e n t i

1996-2000
243

24 44
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
245

24 46
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
247

24 48
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
249

25 50
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
251

25 52
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
253

A r g u m e n t i 1996-2000
254

16. Izvodi iz tampe o ukazivanju na
zarazne bolesti 1996. godine

A r g u m e n t i 1996-2000
255

25 56
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
257

25 58
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
259

26

60
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
261

A r g u m e n t i 1996-2000
262

A r g u m e n t i

1996-2000
263

A r g u m e n t i 1996-2000
264

A r g u m e n t i 1996-2000
265

A r g u m e n t i 1996-2000
266

A r g u m e n t i 1996-2000
267

A r g u m e n t i 1996-2000
268

17. Izvodi iz tampe o poljoprivredi i selu

A r g u m e n t i 1996-2000
269

A r g u m e n t i 1996-2000
270
A r g u m e n t i 1996-2000
271
A r g u m e n t i 1996-2000
272
A r g u m e n t i 1996-2000
273
A r g u m e n t i 1996-2000
274
A r g u m e n t i 1996-2000
275
A r g u m e n t i 1996-2000
276
A r g u m e n t i 1996-2000
277
A r g u m e n t i 1996-2000
278
A r g u m e n t i 1996-2000
279
A r g u m e n t i 1996-2000
280
A r g u m e n t i 1996-2000
281
A r g u m e n t i 1996-2000
282
A r g u m e n t i 1996-2000
283
A r g u m e n t i 1996-2000
284
A r g u m e n t i 1996-2000
285
A r g u m e n t i 1996-2000
286
A r g u m e n t i 1996-2000
287
A r g u m e n t i 1996-2000
288

A r g u m e n t i 1996-2000
289
A r g u m e n t i 1996-2000
290
A r g u m e n t i 1996-2000
291
A r g u m e n t i 1996-2000
292
A r g u m e n t i 1996-2000
293

A r g u m e n t i 1996-2000
294

A r g u m e n t i 1996-2000
295

18. Izvodi iz tampe na ukazivanje
unitavanja zemljita, vode i ume

A r g u m e n t i 1996-2000
296

A r g u m e n t i 1996-2000
297

29

98
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
299

A r g u m e n t i 1996-2000
300

A r g u m e n t i 1996-2000
301

A r g u m e n t i 1996-2000
302

A r g u m e n t i 1996-2000
303

A r g u m e n t i 1996-2000
304

A r g u m e n t i 1996-2000

305
A r g u m e n t i 1996-2000
306

A r g u m e n t i 1996-2000
307

30 08
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
309

A r g u m e n t i 1996-2000
310

A r g u m e n t i 1996-2000
311

A r g u m e n t i 1996-2000
312

A r g u m e n t i 1996-2000
313

19. Odnosi Ministarstva i firme Horizonte
Venture Menagment iz Austrije

A r g u m e n t i 1996-2000
314

A r g u m e n t i 1996-2000
315

A r g u m e n t i 1996-2000
316

A r g u m e n t i 1996-2000
317

20. Izvod iz tampe o osnivanju stranke

31 18
A r g u m e n t i 1996-2000
A r g u m e n t i 1996-2000
319

A r g u m e n t i 1996-2000
320

21. Izvodi iz tampe (inicijative, ukazivanje na
neplaanje vode, na propuste, povratak, pomo
povratnicima, ukazivanje na verc, ukazivanje na
eksperte u implementaciji obnove i rekonstrukcije)

A r g u m e n t i 1996-2000
321

A r g u m e n t i 1996-2000
322

A r g u m e n t i 1996-2000
323

32 24
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
325

A r g u m e n t i 1996-2000
326

A r g u m e n t i 1996-2000
327

A r g u m e n t i 1996-2000
328

A r g u m e n t i 1996-2000
329

A r g u m e n t i 1996-2000
330

A r g u m e n t i 1996-2000
331

33

32
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
333

A r g u m e n t i 1996-2000
334

A r g u m e n t i 1996-2000
335

A r g u m e n t i 1996-2000
336

A r g u m e n t i 1996-2000
337

33

38
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
339

A r g u m e n t i 1996-2000
340

A r g u m e n t i 1996-2000

341

34 42
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
343

34 44
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
345

A r g u m e n t i 1996-2000
346

A r g u m e n t i 1996-2000
347

34

48
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
349
A r g u m e n t i 1996-2000
350

A r g u m e n t i 1996-2000
351

35 52
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
353
35 54
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
355

35 56
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
357

A r g u m e n t i 1996-2000
358

A r g u m e n t i 1996-2000
359

36 60
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
361

36 62
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
363

36 64
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
365

36

66
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
367

22. Zahtjev za preispitivanje Odluke Visokog
predstavnika od 27. jula 2000. godine na
koji nikada nije dobijen odgovor

Naredni tekst Zahtjev za preispitivanje
odluke Visokog predstavnika je nakon
nedobivenog odgovora poslan u Salzburg.

36 68
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
369
37 70
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
371
37 72
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
373
37 74
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
375
37 76
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
377
37

78
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i

1996-2000
379

A r g u m e n t i 1996-2000
380

23. Izvodi iz tampe lana Predsjednitva SDA

A r g u m e n t i 1996-2000

381
38

82
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000

383
A r g u m e n t i 1996-2000
384

A r g u m e n t i 1996-2000
385

24. Izvodi iz tampe Univerzitetskog profesora

38 86
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
387
38 88
A r g u m e n t i 1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
389
39

90
A r g u m e n t i

1996-2000

A r g u m e n t i 1996-2000
391

Tekstovi koji slijede objavljivani su u magazinu
Ljiljan, koji je prestao izlaziti.
A r g u m e n t i 1996-2000
392
ZATO SMO OVAKVI ?

Pie: Prof.dr Ahmed Smaji

Unato izborima, sve minornijoj ulozi meunarodne zajednice to se tie politikog
ivota, jasno je da e odluujuu rije u ovoj dravi i dalje imati institucije sa istoka i
zapada. Oni e preko svojih igraa Dodika i prepoznatljivih Hercegovaca
usmjeravati domau politiku prema svojim ciljevima u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina se zadnjih 12 godina iscrpljuje unutranjim politikim borbama, a
vlast odlazi drugima. Zato se za svaki prijedlog kadrovskog rjeenja morala traiti
podobnost i suglasnost drugoga? U proteklom periodu drugi su bili OHR i OSCE, a
danas je tih drugih mnogo vie u monim i susjednim zemljama.
Veinski narod ove zemlje, zadnjih godina, opsjednut je sitniavim stvarima, upetljao
se u viestranaku mreu i nasjeo unaprijed pripremljenoj taktici. Zaboravili su
razloge i dokaze agresije. Blijedi im vlastiti sud i svoj opstanak vide odlazei u druge
zemlje. Kao da su prespavali. Meutim, oni poputaju manjinskim narodima i
meunarodnoj zajednici. Zato? Samo zato da bi sauvali Bosnu i Hercegovinu. Drugi
nee. Treba ih moliti i ubjeivati. Neumoljivi su, jer znaju da svaki pritisak ima
svoj kraj. Za ono to nee, trae protuuslugu ta hoe. I stanje ostaje isto ve
godinama.
Ko je ovu zemlju pokuao unititi? Podijeliti? Zasigurno insani sa ivotinjskim
nagonima, jer su u tu svrhu koristili muenja, ubijanja, silovanja, paljenja i druge
neljudske metode, a Bonjaci su se borili za fiziki opstanak i bili zaraeni idejom
slobode i asti. I Bosna i Hercegovina je opstala. Uslijedio je Dejtonski sporazum, koji
je donio mir i hejbet problema. Ljudi ove zemlje koji su organizirali i odbranili
svoju domovinu, danas su naalost, na margini deavanja.
Nai prvaci i predstavnici u zakonodavnoj i izvrnoj vlasti, a posebno u opinama,
kroje pravilnike i vode kadrovsku politiku uhljebljenjem svoje ue i ire rodbine. A
ta je sa demobilisanim borcima? Oni su branili one koji su bili NA RADNOJ
OBAVEZI po odobrenju (u najveem broju TELI) tadanjih opinskih slubi za
narodnu odbranu.
I ta je bilo? Vojnici ih branili, ginuli i ostali bez posla, a oni su zadravali ratni
raspored (radnu obavezu) i uinili je TRAJNOM.
Poslije agresije, trebalo je ponuditi sva radna mjesta na konkurs tj. na javno
oglaavanje, kako bi se dala ansa demobilisanim borcima da se jave, porodicama
ehida i palih boraca, te ratnim vojnim invalidima.
Naalost, i tada je pobijedio TELIZAM. Zato? Zato to su dotadanji zaposleni u
dravnim slubama, preduzeima, zdravstvenim i kolskim ustanovama i drugim
A r g u m e n t i 1996-2000
393
institucijama, na svim nivoima, koji su ratni raspored dobili od opinskih odjeljenja
odbrane, REZERVISALI RADNA MJESTA!
Kod neznatnog broja Bonjaka, koji su za vrijeme agresije na njihovu zemlju, nali
utoite u nekim tuim zemljama ili eventualno radili treerazredne poslove od 92-95.
godine, oni su danas na sceni. Oni odluuju, kreiraju, predlau, izmiljaju i
provode mjesece i godine u svojoj drutveno-ekonomskoj formaciji TELIZMA i
TRUHLOG KAPITALIZMA, a sve na raun Drave i preivjelih branilaca i
stanovnika koji su bili u dehenemu BiH rata.
Pojedinci iz vlasti podravali su direktore mnogih proizvodnjih preduzea, a ti isti
direktori bili su zadueni za unitavanje istih. Za to su uvijek veliki direktori
podravali iste ili srodne firme u susjednim zemljama i za taj posao (prodaju drave)
primali ogromne plate u njemakim markama (kasnije eurima). Ti pojedinci iz vlasti
puhali su u lea takvim direktorima sve do unitenja firme, kako bi u privatizaciji
(pljaki) za certifikate kupili unitene fabrike.
Kada e se otkriti paket ovih direktora? Pod ijim su kiobranom zatite? Kojih
politiara? Ova kombinacija urodila je plodom izgradnje privatnih benzinskih pumpi,
sitnih trgovinskih centara, poslovnih prostora, vikendica, kolovanja vlastite djece u
inozemstvu
Analizirajui privatizovane proizvodne firme, da se uoiti da im je preko 90%
promijenjena djelatnost. Iz proizvoake su preli, najveim dijelom, u potroaku
djelatnost dovodei zemlju u kolonijalni poloaj.
Nisu svi politiari i direktori isti, ali veliki je broj onih koji se jo uvijek dodvoravaju
raznim merunarodnim organizacijama, kako bi za usluge (izdaju) dobili stotine
hiljada eura. Mali je broj onih koji to rade nesvjesno. Moda misle da dobijaju u
specifinoj teini politiara i referencama? Da e biti glavniji, vaniji? A ta je sa
narodom i dravom, to je manje vano. Dokle?

A r g u m e n t i 1996-2000
394
VRAANJE IMOVINE
Nakon odranih opih izbora u BiH proiritet dravnih organa vlasti i meunarodne
zajednice je povratak izbjeglih i raseljenih lica na njihova imanja. Istovremeno,
Parlament BiH trebao bi usvojiti i Zakon o restituciji. Navedenim zakonom potrebno je
precizirati da pravo na restituciju imaju fizike i pravne osobe kojima su stvari i prava
oduzeti aktom dravnog organa donesenim na osnovu propisa koji se odnose na
oduzimanje stvari i prava u periodu od 1919. godine.
Ukoliko se to u praksi ne bi ostvarilo, dravno-pravni kontinuitet bi bio nepotpun. Ovo
je i neprikosnovena praksa Zapada, na to upuuje i Deklaracija o pravima ovjeka i
graana iz 1789. godine.
Polazei od naziva zakona (Zakon o restituciji) koji znai uspostavljanje prijanjeg
stanja, odnosno uspostavljanje naruenih prava, miljenja smo da Entitetski zakoni
ugroavaju prava velikog broja graana BiH.
Zato kao graninu godinu za restituciju treba uzeti 1919. a ne 1945., argumentujemo
slijedeim injenicama:
Versajska i Avnojska Jugoslavija predstavljaju cjelinu dravne zajednice, pa
kad se rjeavaju problemi nastali u periodu trajanja te drave, logino je da ih u
cjelosti treba i rijeiti. Istovremeno, rjeavanjem svih problema u pomenutoj
zajednici ostvaruje se i nesporno ustavno-pravno naelo o jednakosti i
ravnopravnosti graana. U suprotnom to bi naelo bilo narueno.
Sam naziv zakona odreuje da treba poi od najranijeg perioda. Ukoliko bi taj
datum bio pomjeren naprijed (shodne Entitetskim prijedlozima zakona),
logino, radilo bi se o djeliminoj restituciji.
Dejtonski sporazum, u lanu 12. Aneks VII kae: Ukoliko elimo dosljedno
provoditi taj sporazum, to je nesporno, mi pod hitno moramo za svaku
katastarsku esticu u BiH ustanoviti njen identitet, odnosto ko je zakonski
vlasnik, a ko eventualno samo posrednik, odnosno korisnik zemljita.
Od 1919. godine raznim zakonskim propisima, vlasnicima je oduzeto
1.300.000 hektara zemlje. Navedene nepravilnosti bile su predmet reakcija i
protesta oteenih vlasnika koje su se manifestovale u vidu memoranduma
udruenja zemljoradnika BiH, upuenog kralju, odnosno namjesnicima
Jugoslavije 1938. godine. Reakcija na ovaj memorandum i druge aktivnosti
ostali su bez rezultata po vlasnike.
Ovakvim postupkom oduzimanja zemljita napravljen je teki ekonomski
genocid po vlasnike, ime je zanemareno i naelo Rimskog prava, da stvar
oteta silom i dalje pravno pripada vlasniku.
Za oduzetu zemlju je predviena minimalna naknada koja je vlasnicima trebalo
da bude isplaena do 1967. godine. Meutim, i tako mala naknada je samo
djelimino isplaena i to jedanput (1936. godine). Praktino za oduzetu zemlju
nije isplaena nikakva naknada.
U postupku provoenja agrarne reforme u gruntovnici su uvedeni posjednici,
ali nikad kao vlasnici, o emu postoje detaljni arhivski dokumenti.
Izigravanje vlasnika i njihovo obeteenje je vreno i drugim metodama, kao
to je zamjena novanica Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine SHS, kada je
A r g u m e n t i 1996-2000
395
vlasnicima za etiri puta umanjena realna vrijednost novanica, a time i
otkupna vrijednost ionako minimalnih naknada za oduzeto zemljite.
Postupak vraanja zemlje po osnovu tzv. agrarne reforme u Srbiji i Hrvatskoj,
gdje je relativno malo posjeda po tom osnovu uzeto, u cjelosti je proveden.
Nai zakonodavci na nivou BiH-e bi trebali koristiti njihova iskustva kako bi
se u isti poloaj doveli i graani Bosne i Hercegovine.
U BiH postoje organizacije i eksperti koji bi uz pomo OHR-a razrijeili probleme
nastale nasilnim oduzimanjem zemljinih posjeda, bez naknade ili adekvatne naknade
u Kraljevini Jugoslaviji i SFRJ, ime bi se stvorile pretpostavke za implementaciju
Dejtonskog sporazuma.
A r g u m e n t i 1996-2000
396
SLOBODA I NEZAVISNOST DRAVE ISKAZUJE SE I OBIMOM
OBEZBJEENJA VLASTITE HRANE
Danas u svijetu postoji 800 miliona ljudi bez mogunosti odgovarajue ishrane i 200
miliona djece ispod pet godina starosti, ija je ishrana deficitarna proteinima i
kalorijama. Veina njih je u zemljama koje su siromane hranom, zemljama gdje
nedostaju sredstva za kupovinu potrebnih koliina hrane koja se prodaje na
meunarodnom tritu i time nadoknadili njen nedostatak (FAO Organizacija UN-a).
Poljoprivreda je sirovinska osnova prehrambene, koarske, tekstilne, duhanske,
dijelom farmaceutske industrije, kao i industrije stone hrane. Ona je potroa
energenata, graevinskih materijala, opreme, proizvoda mainske i hemijske industrije,
industrije stone hrane. U uskoj je vezi sa saobraajnom privredom, ugostiteljstvom,
turizmom, trgovinom i drugim tercijarnim djelatnostima. Osnovni joj je zadatak da
hrani stanovnitvo, ekonomska je osnova stanovnitva koje radi u njoj, a ujedno je i
najvei politiki stabilizator u dravi.
Sloboda i nezavisnost jedne zemlje moe se mjeriti i po obimu obezbjeenja vlastite
hrane.
etvorogodinja agresija na nau zemlju pokazala je koliki je znaaj sela u opstanku
naroda, koji se ne samo uspjeno organizovao, nego je zahvaljujui proizvodnji hrane
obezbijedio sebi opstanak. Istovremeno se pokazalo koliko su sela i proizvodnja hrane
bili zapostavljeni u ranijem periodu.
Trite hrane moe biti onoliko slobodno, koliko su izjednaeni uvjeti proizvodnje
hrane zemlje izvoza i zemlje uvoza.
Politika podsticanja poljoprivredne proizvodnje u zemljama Zapadne Evrope (sa
stabilnim cijenama za domae proizvoae) proistekla je iz spoznaje da i u visoko
razvijenom drutvu proizvodnja hrane ima iznimnu strateku vanost, ne samo kao
mjera sigurnosti u osiguranju hrane, ve i radi zatite prirode, zemljita i naina ivota
u seoskim sredinama.
Da bi ostvarili veu proizvodnju hrane, potrebno je podsticati bri razvoj sela i njegovu
bolju saobraajnu povezanost sa gradskim centrima, te omoguiti osnovno obrazovanje
djece na selu, kao i uvoenje predmeta prehrana u osnovne i srednje kole.
Poznato nam je da Bosna i Hercegovina i prije rata nije uspjevala da ostvari
proizvodnju vlastite hrane veu od 50%. Zato?
Mora se konstatovati da je Bosna i Hercegovina sa novim drutvenim ureenjem, da se
naalost, sastoji od dva entiteta koji imaju svoje Ustave, da kantoni takoe imaju svoje
Ustave, i da je najvanija stavka u razvoju agrara budet.
Naalost, mi u Bosni i Hercegovini upali smo u zamku pojedinih predstavnika
Meunarodne zajednice i bavili se stanovima u Sarajevu, Zenici, Tuzli itd, gdje od
ukupnog stanbenog fonda u cijeloj BiH preko 80% otpada na privatne kue - stanove, a
ispod 20% na dravne.
Meunarodna zajednica sa donatorskih konferencija u obnovi i rekonstrukciji BiH-e,
nije imala kriterije, strukturu i lokaciju raspodjele pomoi. Pomo je trebala da bude
A r g u m e n t i 1996-2000
397
usmjerena iskljuivo povratnicima, odnosno ljudima koji se vraaju na svoja imanja,
na svoja ognjita. Time bi bio ispotovan i Aneks VII Dejtonskog Ustava.
Pojedini predstavnici meunarodne zajednice znaju da povratnici - muhadiri na svoja
imanja ne mogu raditi u tvornicama i drugim ustanovama (jer ih nema), te da preostaje
jedino da ive od poljoprivrede.
Zato je meunarodna zajednica od Dejtona do danas vratila tako malo porodica na
svoja imanja? Zato su nam granice uplje? Treba li da budemo potroaka, a sve
manje proizvodna drava hrane?

A r g u m e n t i 1996-2000
398
SOCIOEKONOMSKI POLOAJ ENE NA SELU
Poloaj svake kategorije stanovnitva pa i ene na selu, uvjetovan je drutveno-
ekonomskim razvojem, politikim prilikama, poloajem ovjeka u proizvodnji i
ekonomskoj reprodukciji, a posebno stanjem ljudskih prava, odnosno uvjetima ivota
i rada.
Bosna i Hercegovina je pred agresiju imala oko 437.700 stanovnika na selu ili svaki
deseti stanovnik. Procenat seoskog stanovnitva je u zadnjih pedeset godina opao sa
85% na 9,2%.
U Bosni i Hercegovini 1991. godine registrovano je oko 2,2 miliona ena. Na selu je
bilo oko 1,2 miliona ena (svih kategorija). U tome je ena poljoprivrednika oko
144.000 ili 11,7%, aktivnih van poljoprivrednog gazdinstva oko 77.000 ili 6,3%,
domaica koje povremeno rade u poljoprivredi 147.000 ili 11,9%, to znai da je
ukupno bilo aktivno oko 30% ena na selu od ega u poljoprivredi 81,3%.
Poloaj ene na selu se najbolje vidi kroz njenu ulogu u pojedinim funkcijama
porodice, pa se tako konstatuje da je:
U predratnom periodu izmjenila se uloga ene u reproduktivnoj funkciji
porodice - natalitetu, pa se zakljuuje da natalitet opada sa porastom
zaposlenosti ene.
Penziono i invalidsko osiguranje je bilo zastupljeno u vrlo malom obimu
(statistika ga ne registruje).
Zatitna uloga drave prema eni na selu bila je nezadovoljavajua.
Agresijom na BiH mnoga seoska naselja su opustoena, popaljena, a stanovnitvo
ubijano ili protjerano, broj silovanih ena, desetine hiljada (nema tanih podataka),
veliki broj djece ostao je bez jednog ili oba roditelja i td.
Pet godina poslije Dejtona je prolo, a nisu utvrene vrste i obimi ratnih posljedica po
enu sela.
Na osnovu utvrivanja stanja potrebno je prvo obezbijediti povratak, zatim utvrditi
aktivnosti na otklanjanju psiho-fizikih i psiho-socijalnih posljedica rata na enu,
pruiti odgovarajuu materijalnu i fininancijsku pomo u obnavljanju poljoprivrednih i
vanpoljoprivrednih aktivnosti. Posebnu panju bi trebalo posvetiti samohranim enama
na selu i porodicama djece bez jednog ili oba roditelja.
U BiH postoji nekoliko asopisa kojima je cilj da promoviu ulogu ene u bosansko-
hercehovakom drutvu. Naalost, ni jedan asopis direktno ne tretira enu sela. ena
sela nije doivjela ni minimalnu afirmaciju, a nije joj ni pruena podrka i
ohrabrenje da se osjea ravnopravnim lanom drutva. Dosadanja tampa nije joj
dala ni samopouzdanje, ak ni mogunost, da se barem meu enama - osjea
ravnopravnim.
Openito drava i mediji nisu u dovoljnoj mjeri artikulisali stvarnu ulogu supruge,
kerke i nadasve majke-ene naeg sela. Nije prepoznatljiv ni vanredan znaaj koji ta
anonimna, obina - neobina ena, u naem drutvu i ovom tekom postratnom
vremenu - istinski ima.
A r g u m e n t i 1996-2000
399
Ili, moda, po sistemu vrednovanja dravnih organa svih nivoa i urednika medija, ena,
koja je, pored ostalog, i vaan poljoprivredni proizvoa i koja se svakodnevno, sa
muem ili bez njega, bori da prehrani i odri svoju porodicu - nije ena heroj?

A r g u m e n t i 1996-2000
400
HRANA ZAINJENA POLITIKOM
U poslijednje vrijeme nerijetko se pojavi pria o pokvarenim ili zaraenim
prehrambenim proizvodima na naem tritu. Kakvu hranu mi jedemo? Dosadanje
iskustvo govori da se radi o nesreenoj i nesistematinoj oblasti. Kod nas, bukvalno,
svako moe uvoziti sve. injenica je da ni u BiH, ni u Federaciji nemamo centralne
laboratorije za ispitivanje kontrole svega onoga to se jede i pije. Kontrola na legalnim
graninim prijelazima nije kompletna, granine inspekcije nisu materijalno opremljene.
Uglavnom, inspekcije na graninim prijelazima samo vizuelno pregledaju hranu-pie i
evidentiraju.
Nadalje, ne vodi se dovoljno rauna o kontroli uvoza hrane kod nas u BiH. upljina
naih granica i nepostojanje jedinstvenih dravnih graninih inspekcija, kao to je
poznato, navodi na zakljuak, da bi se morali zabrinuti u tom pogledu kakvu hranu
jedemo, kakve napitke troimo.
Kakva zatita granica, takva i kontrola uvozne hrane.
U naoj zemlji svako moe uvoziti ta hoe i prodavati, gotovo gdje hoe. Takva roba
je sumnjivog porijekla. Ona ima veliki rok trajanja, jer je puna opasnih primjesa (boje,
arome, konzervansi, aditivi, elirajua sredstva, stabilizatori, emulgatori i dr.). Tvorci
Arizone i drugih inih pijaca irom BiH-e, svjesni su da se na njima prodaje roba
sumnjivog porijekla, ali su istrajni da je (ih) sauvaju radi viih interesa
(zbliavanje graana), odnosno profita.
Vie od 50 posto robe ne proe uobiajenu provjeru i prodaje se na ovdanjim
pijacama. Nema nijedne institucije koja bi pratila uvoz, izvoz i provoz robe preko BiH-
e. Dolaskom pojedinih predstavnika meunarodne zajednice u BiH da nam
pomognu, rairili su takozvanu prodaju s kamiona i naalost, veliki dio hrane-pia
se prodaje na ovaj nain.
Naprijed navedeno, rezultat je petogodinjeg ekonomskog rata koji se vodi na ovim
prostorima nakon agresije na BiH.
Koliko bi se poveao budet drave i njenih niih organa da se uvede red u ovu oblast
ne treba ire elaborirati. Ovaj problem e biti prisutan sve dok ne bude potpune
kontrole granica BiH-granice i sve dotle dok pojedinci iz nae zemlje postaju
finansijski monici i monici nekretnina, a sve uz pomo pojedinaca iz meunarodne
zajednice.
Ovom haosu hrane na naem tritu doprinosi i nezapamena agresija na
poljoprivredno zemljite. Lokalnim politiarima vanije su pumpe i kafane od itarica,
voa i povra.
Zato ekonomski odjel OHR-a i predstavnici Ministarskog vijea BiH-e ne donesu
normativne akte da moe biti samo jedan generalni zastupnik za pojedine firme iz
Evrope. Ne bi se desilo da pet firmi, samo iz Federacije uvoze proizvode iz Perutnine
Ptuj, ili da Lako pivo uvozi vie od desetak firmi. Kroz model generalnog
zastupnika, dravni organi lake bi pratili naplatu carinskih i poreskih obaveza i time
punili budete za penzionere, zdravstvene radnike i druge budetske korisnike.
A r g u m e n t i 1996-2000
401
Ve izvjesni manjak u budetu moe se rijeiti zatvaranjem vie od 400 nelegalnih
graninih prijelaza, te pomo OHR-a u naplati poreza i doprinosa od uposlenih u
meunarodnim organizacijama. Na ovaj nain bi se pomoglo u rjeavanju strahovitog
raskoraka u uvozu i izvozu hrane, po kome samo dio Federacije sa Bonjakom
veinom za ove potrebe potroi milijardu maraka godinje u inozemstvu.
S obzirom na to da je BiH trite najotvorenije u svijetu i da se radi toga uvozi sve i
svata, vanost ispitivanja kvaliteta hrane je izuzetna.
U toku godine u BiH se organizira veliki broj sajmova iz oblasti hrane i pia. Dijelimo
miljenje da nam treba zaseban, opi sajam poljoprivredne i prehrambene industrije
kao i u drugim zemljama (Zagrebaki u Hrvatskoj, Novosadski u SRJ, Sajam Radgona
u Sloveniji i dr.).
Naa zemlja treba da ima sajmove kao i u drugim zemljama, a ne da pijaca
Arizona i desetine drugih pijaca u BiH budu sajamska mjesta kroz koja dnevno
proe vie posjetilaca nego na svim sajmovima u BiH.
Prema laboratorijskim analizama Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, neki
mlijeni, mesni i konditorski proizvodi u svom sastavu sadre i manje koliine
svinjskog mesa i svinjske masti, mada to u deklaracijama nije istaknuto. Na
pijacama i u prodavnicama irom BiH moe se nai na stotine prehrambenih
proizvoda sa lanom deklaracijom.
Odgovorno lice za vrenje laboratorijskih analiza na Poljoprivrednom fakultetu u
Sarajevu, Mirsad Ceri, naglaava da se ve dva mjeseca u postojeoj laboratoriji
vre intenzivne analize organoleptikih, fizikih i hemijskih svojstava nakih
prehrambenih proizvoda, koji se nalaze u slobodnoj prodaji na naem tritu,
ukljuujui i dokazivanje prisustva svinjskog mesa i svinjske masti u nekim od njih.
Za tu svrhu se koristi savremena metoda ispitivanja koju koristi aparat Multiskan -
Ascent.
Malo je ohrabrujuih informacija o kvalitetu prehrambenih proizvoda, gdje
prednjae proizvodi Ljubljanske mljekarne i proizvodi preduzea Klas Sarajevo.
Dosadanja ispitivanja kvaliteta prehrambenih proizvoda su pokazala da razne vrste
bombna, kolaa, napolitanki, keksova, rolata, torti, bombonjera i td. sadre alkohol
(rum, liker) i svinjske masti.
Uraene analize pokazuju da pojedini proizvodi sadre neznatne koliine svinjskog
mesa, slanine i svinjske masti, a deklarisani su kao govei ili pilei, ali naalost to
nije naznaeno u deklaracijama.
Kome je stalo da se graani kojima vjera ili zdravstveno stanje nedozvoljavaju
konzumiranje gore navedenih proizvoda nalaze na tritu i pijacama sa lanim
deklaracijama?
Krajnje je vrijeme da se graanima BiH, a posebno Bonjacima ukae na kvalitet
hrane, to e odgovorno lice za vrenje laboratorijskih analiza uskoro prezentirati.

A r g u m e n t i 1996-2000
402
KORUPCIJA U BiH?
Rije korupcija nije bosanskog porijekla i nije nastala u BiH. Ona obuhvata sve vrste
zloupotreba u slubenoj dunosti izvrenih iz koristoljublja. Korupcija je najvea u
razvijenim zemljama, a najrairenija u zemljama tranzicije.
U vrijeme agresije na nau zemlju evropski ministri pravde su 1994. godine u sklopu
svoje 19-te konferencije prihvatili preporuke u borbi protiv korupcije.
U prvoj godini mira nakon agresije na nau zemlju ministri Savjeta Evrope usvojili su
Program Akcije protiv korupcije i 20 vodeih principa.
Korupcije je bilo na ovim prostorima i za vrijeme socijalizma. Meutim, razni oblici
koristoljublja polahko su se uvlaili na prostore BiH-e za vrijeme ratnog perioda, da bi
svoju kuliminaciju doivjela dolaskom pojedinih predstavnika iz svijeta s ciljem da
nam pomognu.
Pojedini predstavnici meunarodne zajednice zahvaljujui svom uticaju u raznim
vrstama medija uinili su abnormalnu pojavu. Zar je normalno da je rije
korupcija bude prisutnija u medijima i narodu, od rijei povratak. Zato?
Pojedini predstavnici meunarodne zajednice sa domaim ekspertima troe pare iz
kolaa obnove i rekonstrukcije ratom poruene BiH u izradi raznih programa u
borbi protiv korupcije.
Programi, komisije i eksperti usisavae novac za svoje potrebe, a korupcija ostaje.
Zato? Zato to se programima i komisijama nigdje nije stalo u kraj ovoj pojavi koja je
rairena na cijeloj planeti.
Gdje je korupcija? Gdje je najvie ima? Odgovor je jednostavan.
Privreda je razruena i jedva sastavlja kraj sa krajem. Budetski korisnici se
finansiraju na osnovu zakonskih propisa, koji su transparentni. Korupcije ima
najvie na polju obnove i rekonstrukcije BiH. Ko uestvuje u obnovi i rekonstrukciji
BiH? Mnogi, a najmanje predstavnici, odnosno njeni graani.
U raznim segmentima obnove i rekonstrukcije nae zemlje uestvuju mnogi donatori
kreditori, nevladine organizacije pojedinih zemalja, humanitarne organizacije i dr.
Svi oni imaju svoje eksperte za izradu tendera, komisije za odabir ko e dobiti
posao, eksperte za tehniku implementaciju programa, eksperte za reviziju i td.
Zato je OHR i njegov antikorupcijski tim dozvolio da se prave entitetske strategije u
borbi protiv korupcije? Zar se moe provesti strategija ili program u borbi protiv
korupcije u dravi koja nema uspostavljenu graninu slubu, koja nema jedinstvene
carinske propise, jedinstvene granine inspekcije?
Zato antikorupcioni tim OHR-a ne sugerie Visokom predstavniku za BiH da
proglasi mnoge zakonske projekte koji bi doprinijeli smanjenju korupcije? Zato
OHR ne formira nadleno tijelo koje e predstavljati cijelu BiH u Odboru za ocjenu
mjera protiv pranja novca Vijea Evrope? Zato OHR ne imenuje instituciju BiH
koja bi aktivno sudjelovala u Skupini drava protiv korupcije Vijea Evrope
(GRECO)?
A r g u m e n t i 1996-2000
403
Dejtonski sporazum i 13 Ustava u BiH su donijeli mir i podlogu za korupciju u ovoj
dravi, ali ne i prosperitet.
Ured Visokog predstavnika za BiH i njegov antikorupcioni tim trebali bi izvriti
reviziju mnogih projekata u obnovi i rekonstrukciji BiH, te reviziju utroka sredstava
iz kolaa za obnovu i rekonstrukciju BiH za potrebe OHR, Evropske komisije sa
sjeditem u Sarajevu i drugih meunarodnih organizacija.
Moe li se sutinski provoditi BiH-strategija u borbi protiv korupcije na cijeloj njenoj
povrini, ako se ne provode Ustavi i Zakoni?
Velika klica korupcije, ogleda se u neprovoenju Ustava BiH i Odluka Ustavnog suda
BiH u svim dijelovima ove zemlje.
OHR i meunarodna zajednica openito ovoj zemlji trebaju vie pomoi u obnovi
razruenih kua i privrednih subjekata, povratku izbjeglica i raseljenih lica, popravci
vjerskih objekata i ostvarivanju osnovnih ljudskih prava.
Kada se poprave kue, vrate ljudi na svoja imanja i omogui im se da ive od svoga
rada sve e biti manje korupcije.
Najvei broj korumpiranih u kontinuitetu u ovoj zemlji upravo je zaposlen u pojedinim
meunarodnim organizacijama. Zar nije korupcija neplaanje dravnih obaveza vie
hiljada zaposlenih u tim istim organizacijama? Zar nije korupcija uzela maha poslije
potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a prilikom reintegracije Sarajeva? Tada su
pojedini predstavnici meunarodnih organizacija zaposjeli njihove kue i stanove,
plaajui im velike kirije (naravno iz kolaa obnove i rekonstrukcije BiH), a ti isti
stanari zaposjeli kue i stanove Bonjaka i Hrvata u drugom entitetu.
Pojedine meunarodne organizxacije pomau BiH uvozom vrata i prozora iz drugih
zemalja u obnovi razruenih stanova i kua, a vie hiljada domaih prozora i vrata
lee u skladitima Bosne i Hercegovine. tampanje izbornog materijala za
prologodinje izbore van granica BiH-e su takoe primjer u definiciji korupcije. A
njih je mnogo, sve do parkiranja auta i veih vozila na ulicama, trotoarima, parkovima
i drugim mjestima, gdje svoja vozila nemogu parkirati graani ove zemlje.
A r g u m e n t i 1996-2000
404
DUHANSKI RAT U BOSNI I HERCEGOVINI
Duhanska privreda BiH imala je znaajno mjesto u naoj ekonomiji, gdje se
proizvodnjom sirovog duhana bavilo vie hiljada domainstava.
Stanice za otkup duhana, objekti za fermentaciju duhana i fabrike za izradu i pakovanje
cigareta zapoljavale su solidan broj radnika, a drava je imala izuzetnu korist od
poreza na duhanske preraevine.
Kakvo je stanje zadnjih godina? Haos na tritu BiH-e sa duhanskim preraevinama
nastao je za vrijeme agresije na nau zemlju, kada su razni meetari iz pojedinih
organizacija doli na tlo BiH-e da nam pomognu.
Trenutno smo najotvorenije i najnezatienije trite u svijetu, ne samo cigaretama, ve
i ostalom robom.
Uticaj nakupaca cigaretama dostigao je kritinu taku, a sve radi upljine granica i
interesa pojedinaca van BiH-e i domaih profitera.
Cigarete iz Hrvatske i SRJ na podruju BiH prodaju se kao domae cigarete. Zato?
Zato to monici iz ovih zemalja zajedno sa naim vercerima imaju izuzetno veliki
profit, a budeti nae zemlje nemaju nikakve koristi.
S druge strane nae fabrike cigareta ne mogu izvoziti svoje proizvode u ove zemlje.
Zato FDS ne moe proizvoditi marlboro kao prije agresije? Ne moe. Zato to je to
interes mentora izvan BiH-e. Naime, vercerskim kanalima, mjeseno se proda preko
50 tona samo marlbora na prostoru BiH-e, a da o drugim vrstama cigareta i ne
govorimo.
Objekat u apljini, a vjerovatno takvih objekata ima vie na prostoru BiH-e, ne mogu
se smatrati fabrikama duhana. To su pakeraji. Oni pakuju cigarete iz susjednih zemalja,
po recepturi Hrvatskih i Jugoslovenskih fabrika. Fabrika cigareta po zakonu mora
posjedovati odgovarajuu tehniko-tehnoloku liniju, mora imati harmanisanje i
obradu duhana i td. A to nemaju ovi objekti u apljini i ini drugi i zato se ne mogu
nazvati fabrikama duhana. Nadlene inspekcije entiteta bi to morale znati i naravno
rijeiti.
Propagandu uvoznih cigareta koje se prodaju kao domae susreemo na svakom
koraku (europlakati, elektronski mediji, pisana tampa, reklamni materijal i dr.).
Gledajui marketing TVBiH, u terminima pred informativne ili sportske emisije,
mnogi graani upadnu u zamku traei daljinski da prebace na na kanal, jer u
trenutku pomisle da gledaju program HRT-a iz susjedne drave.
Mnogi se pitamo je li ista cijena marketinkih usluga za domae i inozemne
proizvoae? Ako je naknada ista, onda nije udo to su cigarete i svi ostali proizvodi
drugih zemalja zastupljeniji od domaih.
Kako stati ukraj duhanskom ratu u BiH? Jednostavno, kao i u drugim zemljama. Prvo,
donijeti Zakon o duhanu i duhanskim preraevinama na nivou drave BiH, a ne
entiteta. Drugo, blokirati vie stotina nelegalnih graninih prijelaza u BiH, te odrediti
broj graninih prijelaza i drfinisati njihovu namjenu i tree, uspostaviti granine
A r g u m e n t i 1996-2000
405
inspekcije za kontrolu. Ova tri postupka drastino bi smanjila trenutni haos na naem
tritu, ne samo u oblasti duhanskih preraevina, ve i u ostalim granama privrede
(prehrambena, tekstilna, hemijska, drvna i dr.).
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zajedno sa Ministarstvom za
trezor, morali bi uzeti problem u svoje okrilje i uvesti strogu kontrolu u prometu
cigareta iz uvoza. Markice sa uvoznim i licencnim cigaretama trebale bi imati znak
dravnog, a ne entitetskih ministarstava. Nadalje, uvesti strogu kontrolu u tampanju i
distribuciji markica za sve vrste cigareta.
Izvjesno je da bismo koritenjem domaih cigareta, odnosno eliminisanjem prodaje na
crno, te zatitom domae proizvodnje, mogli utediti bar 150-200 miliona KM.
Nai graani koji uzimaju cigarete, trebalo bi da znaju da bez kupovine domaih
cigareta i cigareta sa domaim markicama, nee biti ni veeg zapoljavanja, niti boljeg
standarda uopte. Logino bi bilo oekivati da e ekonomski patriotizam i u naoj
zemlji uzeti maha, kao i u svim drugim zemljama.
Nai puai trebali bi imati u vidu injenicu da verc cigaretama iz susjednih drava
ugroava interes naih proizvoaa i budetskih korisnika (penzionera, ljekara, uitelja
i dr.). Zato svi moramo shvatiti da ve jednom ponemo tititi sami sebe. Kada na
granici Bosne i Hercegovine bude stajao vojnik koji e tititi interes naroda i graana
ove drave, onda e biti i manje ovih problema. Na ovaj nain smanjili bi i trgovinski
debalans sa susjednim zemljama.
Meutim, ne moemo oekivati od obinog graanina - puaa da kupovinom domaih
cigareta puni budete drave, sve dotle dok oni koji odluuju o budetu uzimaju
cigarete iz susjednih drava i naravno mentora iz pojedinih organizacija meunarodne
zajednice koji daju saglasnost na razne budete, a ije zemlje ili pojedinci imaju
znaajnu korist od duhanskog rata u BiH-i.
ta oekivati od novih vlasti koje treba da se konstituiu na svim nivoima? Alijansu
(nove zakonodavne i izvrne organe vlasti) kreirala je meunarodna zajednica svojim
izbornim zakonom i odlukama. Kreatori Alijanse trebaju je ljuljati i odravati. U tu
svrhu oekivati je od meunarodne zajednice da ubrizga finansijsku infuziju ovoj
alijansi (da podijeli penzije, vraa povratnike, otvara nova radna mjesta i dr.) i da
nakon toga sama radi sa to manje finansijske pomoi. A da bi to Alijansa postigla
(zatiti granice, blokirati nelegalne granine prijelaze, uvesti reda na haotino ovdanje
trite i dr.) potrebna joj je i dalje pomo meunarodne zajednice. Alijansa ima ansu
da prosvijetli ako ugasi (ekonomski) duhanski rat u BiH i time osnai budete drave
za 150-200 miliona maraka.

A r g u m e n t i 1996-2000
406
KO VLADA OVOM ZEMLJOM?
Ko je ovu zemlju htio unititi? Podijeliti? Zasigurno ljudi sa zlim sklonostima. U tu
svrhu koristili su silu, zastraivanja, ubijanje, silovanje, protjerivanje i druge neljudske
metode.
Veliki broj ljudi borio se za fiziki opstanak i bio zaraen idejom slobode i zemlja je
opstala. Doao je Dejtonski sporazum, koji je donio mir i sepet problema.
Naa zemlja se zadnjih pet godina iscrpljuje unutranjim politikim borbama i vlast
sama odlazi - drugima. Zato se za svaki prijedlog kadrovskog rjeenja mora traiti
podobnost i saglasnost drugoga. U ovom periodu drugi je OHR i OSCE. Tih
drugih mnogo je i u susjednim zemljama.
Graani jednog dijela Bosne i Hercegovine u zadnje vrijeme opsjednuti su sitniavim
strastima, upetljali se u viestranaku mreu i nasjeli unaprijed pripremljenoj taktici.
Zaboravili su razloge i dokaze agresije. Blijedi im vlastiti sud i svoj opstanak vide
odlazei u druge zemlje. Kao da su prespavali. Osjeaju se odgovornim za prostituciju,
drogu, korupciju, kriminal Odgovorni jesu. Uzronici i krivci nisu. Odgovorni su
zato to su dozvolili da ove negativnosti dou sa strane. Tako su pogodni za
prihvatanje ideja da ih ne treba puno ubjeivati. Hoe jedinstvenu vojsku, graninu
slubu, zastavu i grb, himnu Hoe sve samo da bi sauvali Bosnu i Hercegovinu.
Drugi nee. Treba ih moliti i ubjeivati. Neumoljivi su, jer znaju da svaki pritisak ima
svoj kraj. Za ono to nee, trae protuuslugu ta hoe. I stanje ostaje isto.
Zato nee jedinstvenu fudbalsku, koarkaku, rukometnu i druge sportske
reprezentacije? Zato nee zajednike kole i nastavne programe, iz veine predmeta?
Nee, jer se njihova naela o domovini razlikuju. Navijaju protiv svoje zemlje kada se
sportski natjee sa susjednim zemljama. I nije udo to, uglavnom, jedan narod plaa
televizijsku pretplatu dravnog javnog servisa - TV BiH-a.
Opi novembarski izbori 2000-te godine potvrdili su ideju sukoba izmeu vlasti i
vlastitog naroda. Odnos snaga politikih partija na jednom dijelu Bosne i Hercegovine
je izmijenjen. Izazvan je javnim medijima. Elektronski i pisani mediji su najvanije
politiko sredstvo za postizanje cilja.
Bosna i Hercegovina ima granice, samo na kartama i knjigama. Zato? Zato to
ekonomski rat osigurava vlast mentorima sa strane. Uzimaju domae graane koji su
im potrebni i raunaju na uslugu zapoljavanja.
Trinaest Ustava u ovoj zemlji ustanovili su po tri vlasti (zakonodavnu, izvrnu i
sudsku) i svaka ima svoje granice. Dravni Ustav ne primjenjuje se u vlastitoj dravi, a
entitetski glume drave. Koliko e trajati uloga entiteta kao drava? Zato samo u
jednom entitetu imaju dva doma Parlamenta? ta e znaiti Komisija koja mijenje
gornji dom u drugom entitetu? Nje nema u Ustavu. Posluila je i odglumie harmoniju
Alijanse za promjene. Dokle? Koliko zakonodavna, izvrna i sudska vlast djeluju po
vertikali, od drave preko entiteta i kantona do opina?
Zato predstavnici meunarodne zajednice ne reaguju ili nee da vide kako dvojica
lanova Predsjednitva BiH-a najmanje borave u zgradi gdje bi trebalo da rade? ta
rade u Banja Luci i Mostaru? Odravaju stanje status quo. Trei lan Predsjednitva
A r g u m e n t i 1996-2000
407
svaki dan boravi i radi u zgradi kolektivnog efa drave i zato ga treba mijenjati. Na
njegovo mjesto treba dovesti kandidata iz Alijanse za demokratske promjene. Da li e
lan Predsjednitva iz Alijanse privoliti ostale lanove Predsjednitva da redovno
dolaze na posao? Hoe li biti promjena u radu Predsjednitva? Ili se pogram Alijanse
za demokratske promjene sadri samo u promjeni Bonjakog lana Predsjednitva! Da
li je to po programu Alijanse ili instrukciji i naredbi sa strane?
Zato lanovi Predsjednitva i Ministarskog vijea BiH zajedniki ne obilaze cijelo
podruje Bosne i Hercegovine?
U jednom dijelu ove zemlje ima deset guvernera. Moe li njima kolektivni ef drave
ili predsjedavajui Ministarskog vijea BiH neto narediti, inicirati, uputiti i sl.? Mogu
li predstavnici dravnih organa neto slino uraditi kod predsjednika i premijera
entiteta? Dravno - pravnom linijom, odnosno pravnim sistemom NE MOGU. Ali zato
mogu narediti, inicirati i odluivati po politikoj liniji. A koliko je politikih linija u
ovoj zemlji?
Hoe li Alijansa za demokratske promjene privoliti sve lanove Predsjednitva i
Ministarskog vijea BiH da vie uvaavaju dravnu himnu i zastavu od politikih,
entitetskih ili nekih drugih?
Koliko je samo razliitih uniformi, odora i obiljeja u ovoj zemlji? Uniforme i obiljeja
oficira, policajaca, vatrogasaca, potara, umara i drugih uniformisanih lica, proizvod
su etnike politike koju uoavaju i uvaju neki predstavnici meunarodne zajednice.
Moe li Alijansa obezbijediti uvjete da se Dan dravnosti BiH obiljeava na cijelom
podruju drave?
Hoe li Alijansa vladati sa prirodnim resursima ove zemlje? Hoe li balvani i dalje
odlaziti u susjedne zemlje? Zato meunarodna zajednica ima razliite poglede na
resurse ove zemlje? Istiemo primjer uma, gdje je Svjetska banka protiv Zakona o
umama koji je uradio OHR. Ko vlada i gospodari umama? Ko vlada i nadzire granice
Bosne i Hercegovine? Ko vlada i nadzire vazduni prostor Bosne i Hercegovine? Ko
vlada i daje dozvole za povratak imovine? Ko vlada i daje dozvole za izgradnju
poruenih vjerskih objekata? Ko vlada haosom na tritu BiH? Ko vlada i nadzire rad
desetine humanitarnih organizacija koje djeluju u BiH? Ko vlada i nadzire rad raznih
organizacija koje iseljavaju graane ove zemlje? Ko vlada i odgovara u (ne)provoenju
svih ustava, zakona i aneksa? Blii se stoti dan poslije izbora, nemamo konstituisanu
vlast, pa ko vlada? Mnogo je problema u ovoj zemlji sa maskiranim protektoratom.
Mnogo je pitanja bez odgovora. Jedno je samo sigurno, a to je da drugi mnogo vie
znaju, iniciraju, odluuju, kreiraju i nadziru u odnosu na same graane ove zemlje.
Do kada?

A r g u m e n t i 1996-2000
408
DAYTON II?
Bosna i Hercegovine se pet godina nakon Daytona nalazi u ekonomskoj, socijalnoj i
politikoj krizi. Sadanje stanje prilika u BiH najbolje su ogledalo Daytonskog
sporazuma, odnosno Ustava Bosne i Hercegovine.
Najvei broj graana ove zemlje i predstavnika meunarodne zajednice, miljenja su
da treba neto mijenjati. Ovako vie ne ide.
Daytonski sporazum donio je mir, ali ne i prosperitet Bosni i Hercegovini, kao dravi i
graanima ove zemlje, kao insanima. Da je bilo vie volje u instituciji Ureda Visokog
predstavnika za BiH, danas bi imali DAYTON VI. Svake godine bi dograivali Dayton
I, a sve u interesu graana BiH-e.
Postoji mnogo razloga za dogradnju Daytona. Mogu se podijeliti u vie grupa, kao to
su: vremenski, promotivni, ekonomski, socijalni, sportski, tehniki i dr.
Zato vremenski? Zato to je prolo pet godina a nije realizovan Dayton I. irok je
spisak nerealizovanih Ustavnih odredbi i Aneksa. Entiteti su trebali u roku od tri
mjeseca od stupanja na snagu Daytonskog Ustava amandmanski izmijeniti svoje
Ustave (lan XII), a nisu.
Zato i tehniki? Zato to entiteti glume drave. Iz tih razloga u peate i memorandume
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, treba ubaciti i rije Entitet. U svim
dokumentima koji se izdaju u entitetima i njihovim entitetskim organima trebalo bi
ispred naziva entiteta da stoji i naziv drave. U entitetu RS toga nema.
Iznenaujue djeluje da u upotrebi i dokumentima nema rijei ZAMJENDAVAJUI.
Naime, iz Ustava BiH i entiteta FBiH, rije PREDSJEDAVAJUI zamijeniti rijeju
predsjednik, kao to je to u Entitetu Republike Srpske.
Ekonomski razlozi dobrim dijelom su i uzrok socijalnih problema. Istiemo Aneks VII
i IX Daytonskog sporazuma. Prvi je decidno obradio povratak. Ovih pet godina mogu
se nazvati POST DAYTONSKE GODINE POVRATKA NA KAIICU, ili
izbjeglice postala raseljena lica u vlastitoj zemlji. Kako nazvati post Daytonske godine
iseljavanja?
Ulaganja u ekonomsku obnovu i rekonstrukciju Bosne i Hercegovine su minorna.
Nema otvaranja novih radnih mijesta za radnike na ekanju, demobilisane borce i
svrene studente, izuzev po kuhinjama i ulicama irom svijeta.
Zato Ured Visokog predstavnika za BiH (Bildt, Westendorp i Petri) nisu ponudili
program ekonomskog oporavka nae zemlje? Zato nisu uzeli u razmatranje mnoge
programe vezane za privredu i zapoljavanje, uraenih od strane raznih organizacija
ove zemlje?
Aneks IX govori o funkcionisanju javnih korporacija na nivou Bosne i Hercegovine.
Koliko i kako rade? Odgovor je poznat. ta odgovoriti na lan III. 5b. Ustava, gdje je
navedeno da e entiteti u periodu od est mjeseci od stupanja na snagu Daytonskog
Ustava poeti pregovore s namjerom ukljuivanja i drugih pitanja unutar nadlenosti
Bosne i Hercegovine? Nita. Zato to nisu realizovane ustavne odredbe koje su
dogovorene.
A r g u m e n t i 1996-2000
409
Od poetka agresije pa sve do danas, imamo tri penziona fonda u vlastitoj zemlji.
Koliko je to dobro najbolje znaju penzioneri.
ta rei za promotivne razloge? Dovoljno je istai injenicu da kao drava nemamo
MONOGRAFIJU svoje zemlje. Predstvanici naih dravnih organa dobijaju
monografije drugih zemalja od svojih kolega i diplomata, a za uzvrat nude razne
suvenire. Aneks VIII govori o ouvanju nacionalnih spomenika, koje naalost nemamo
ni u monografiji Bosne i Hercegovine. Ministarsko Vijee BiH nema uraen ni u draftu
program promotivnog predstavljanja vlastite zemlje.
U Daytonskom sporazumu II sport bi trebao zauzeti svoje mjesto, bar u prelaznim i
zavrnim odredbama. Dovoljno bi bilo napisati dvije reenice po pitanju sporta. Tako
bi znatno bre doli do jednistvenih liga u svim sportskim disciplinama i jedinstvene
dravne reprezentacije.
Opi okvirni sporazum za mir u BiH zakljuen u Daytonu, novembra 1995. godine
imao je za cilj prekid ratnih sukoba. Daytonski sporazum donio je mir. Treba nam
Dayton II koji e donijeti prosperitet ovoj zemlji.
Sporazum su potpisale Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Jugoslavija, uz pokroviteljstvo
meunarodne zajednice. Zato i susjedne zemlje? Zato to su direktno bile ukljuene u
ratne sukobe koji su se odvijali na prostorima Bosne i Hercegovine.
Dayton II treba odrati u Sarajevu, Banja Luci, Neumu ili bilo gdje na podruju BiH-e.
Organizacija i voenje pregovora treba biti pod pokroviteljstvom Visokog predstavnika
za Bosnu i Hercegovinu. Potpisnici bi bili predstavnici dravnih i entitetskih organa,
bez uea susjednih drava.
Dayton II rezultirao bi sporazumom koji bi bio u interesu svih graana Bosne i
Hercegovine, a ne susjednih zemalja ili pojedinih politikih partija unutar BiH-e.
U dokumentu Daytona II svoje mjesto zasluuju da nau i Ministarstvo za dijasporu,
Ministarstvo za sigurnost i bezbijednost, Ministarstvo za poljoprivredu i selo i dr.
Nakon izvrene kantonizacije u Entitetu Republika Srpska, veina graana cijele
zemlje, eljela bi vidjeti u ustavima entiteta i kantona da umjesto rijei premijer i
ministar budu neke druge rijei. Previe je ministara u ovoj zemlji. Dayton II rijei,
odnosno funkcije PREMIJER i MINISTAR zadrati samo na dravnom nivou.
Bosna i Hercegovina je po naunim i poznatim kriterijima siromana drava. Meutim,
njeni graani su najbogatiji sa ministrima i DRAVLJANSTVIMA. Svi graani BiH-e
imaju najmanje dva dravljanstva (entitetsko i dravno), veina po tri (hrvatsko i
jugoslovensko), a ima ih sa etiri i vie.
Glavni razlog kanjenja u realizaciji Daytonskog sporazuma u BiH je
NEZATIENOST i POROZNOST granica. Granina policija (u fazi konstituisanja)
nadzire i radi na graninim prelazima, a Daytonski sporazum II morao bi izroditi i
GRANINU VOJNU POLICIJU, koja bi nadzirala i uvala svaki pedalj granice BiH-
e. Tako bi nestalo verca ljudima, stokom i svim vrstama robe.
Dokument Daytona II trebao bi smanjiti broj budetskih korisnika - administracije,
broj istih fakulteta u zemlji i sl.
A r g u m e n t i 1996-2000
410
Za oekivati je da e kreatori meunarodne zajednice i domai predstavnici imati u
vidu eho i razmiljanja: izbjeglica i raseljenih lica, penzionera, demobilisanih boraca,
radnika na ekanju, vojnika, domaica, omladine, djece
Kada entiteti odglume drave i kada dou bolja i sretnija vremena, moda e se
entiteti Federacija Bosne i Hercegovine nazivati JUGOZAPADNI, a Republika Srpska
SJEVEROISTONI ENTITET.

A r g u m e n t i 1996-2000
411
ODAKLE SMO ?
Startna greka dravnih organa vlasti i predstavnika meunarodne zajednice imala je za
posljedicu da se tokom vremena u provedbi Daytonskog sporazuma preutno
inauguriraju nazivi opina.
Teko je nai stanovnika u Bosni i Hercegovini koji bi znao nabrojati nazive svih
opina u vlastitoj zemlji. Zato? Zato to se treina opina prema popisu stanovnitva
iz 1991. godine zovu drugim imenom. Nadalje, da bi uenici i studenti nauili nazive
opina svoje zemlje, trebaju u nauno-strunim predmetima izuavati segment
geografije - zemljopisa. Naalost, u naoj zemlji se izuavaju tri razliite geografije,
historije i drugi predmeti. Tako kolujemo kadar koji parcijalno izuava i poznaje
vlastitu domovinu. Zato u pojedinim podrujima BiH-e uenici i studenti bolje
poznaju geografiju, historiju i dr. susjednih zemalja?
Daytonski sporazum rezultirao je entitetima. Entiteti imaju svoje povrine. Kreatori
ovih povrina crtali su razno-razne linije, koje naalost, ni do dan danas nisu rijeene.
Te linije podijelile su mnoge opine, ulice, zgrade pa i stanove. Entitetski podijeljene
opine dobile su nove nazive. U entitetu Republika Srpska takve opine imaju
jednonacionalne nazive. Najee sa prefiksom SRPSKO (I). Uoljivo je da u
entitetu Republike Srpske, opine koje su imale prefiks BOSANSKI vie ne postoje.
Zato?
Bosanski Novi kao stara varo ove zemlje preko noi dobi naziv NOVI GRAD. Je li
dobio naziv NOVI GRAD zato to u njemu vie nema Hrvata i Bonjaka?
Najvei dio opine Bosanska Krupa povrinski pripada entitetu FBiH. Ostatak opine
entitetskom linijom pripao je entitetu RS-e. I naravno dobio novo ime KRUPA NA
UNI.
Prijeratna opuna Bosanska Dubica nije podijeljena entitetskom linijom, ali je zato
dobila naziv KOZARSKA DUBICA.
Bosanska Gradika ostala je cjelovita opina. Meutim, i pored toga dobila je polovini
naziv GRADIKA. Stara varo Skender Vakuf prekrten je u KNEEVO.
Bosanski amac, izgubio je prvi dio svog imena u entitetu RS-e, a ostatak opine u
entitetu FBiH-e dobio jr naziv po naselju DOMALJEVAC. Dio opina Maglaja i
Graanice entitetskom linijom pripao je entitetu RS-e, te dobio novoformiranu opinu
pod imenom PETROVO. Entitetskom linijom jedan broj naselja opine Klju
izrastao je u novoformiranu opinu entiteta RS-e pod imenom RIBNIK. Neznatne
povrine opine Bosanski Petrovac, Daytonskim sporazumom ule su u sastav entiteta
RS-e i pri tome formirale opinu PETROVAC. Isti sluaj je i sa opinom Stolac.
Ostatak povrine ove opine u entitetu RS-e izrastao je u novu opinu BERKOVII.
Posmatrajui karte u brourama i dokumentima pojedinih meunarodnih organizacija
(OSCE, UNHCR, UNDPI, IMG i dr.) vidljivo je da su mnoge opine dobile svoje
dvojnice u manjem entitetu. Interesantno, sve imaju isti naziv kao matine uz dodatak
rijei SRPSKO (I).
Sanski Most kao arija pripada entitetu FBiH-e, dok je nekoliko sela pripalo entitetu
RS-e. Sela su pretoena u novoformiranu opinu SRPSKI SANSKI MOST. Istu
A r g u m e n t i 1996-2000
412
sudbinu doivjele su opine sa urbanim dijelovima iz entiteta FBiH-e: Kupres,
Bosanski Brod, Oraje, Stari Grad, Novo Sarajevo, Gorade i Mostar. U Entitetu RS-e
ruralni dijelovi gore navedenih opina zadrale su naziv gradskih opina sa prefiksom
SRPSKO (I).
Graani koji su roeni i ivjeli u Foi, a moraju ili ele ili hoe da se vrate u svoj rodni
grad, popunjavaju zahtjeve da se vrate u isti grad, samo drugog naziva SRBINJE.
Odakle su Foaci?
Novoformirane opine u entitetu RS-e su: SRPSKA KOSTAJNICA, JEZERO,
OSMACI, MILII, VUKOSAVLJE i SKELANI (koja je Odlukom Visokog
predstavnika za BiH vraena u matinu opinu Srebrenice).
Post daytonski period izrodio je i 15 opina u entitetu FBiH-e: DOBRETII, USORA,
ELI, SAPNA, PRAA-PALE, USTIKOLINA, DOMALJEVAC, RAVNO i est
opina grada Mostara.
Hoe li Ured Visokog predstavnika za BiH i OSCE rijeti pitanje dvojnih naziva
opina, kao to su Gornji Vakuf i Prozor, koje Hrvati nazivaju USKOPLJE i
RAMA?
Analizirajui sadanje nazive opina u Bosni i Hercegovini u odnosu na 1991. godinu,
uoljivo je da smo kao drava bogatiji za vie od treinu novih opina.
S druge strane, samo Bonjaci nisu mijenjali nazive opina. Zato? Zato to nemaju
rezervnu domovinu. Bosnu i Hercegovinu prihvataju kao svoju domovinu i svoju
dravu. Druga dva naroda ove zemlje koji su bili (i sada) pod uticajem politika iz
Srbije i Hrvatske, davali su imena prikladnija za susjedne zemlje.
Hoe li i kada Bosanski Srbi i Bosanski Hrvati vie uvaavati istorijske, naune,
kulturne, sportske i druge linosti iz vlastitog naroda sa ovih prostora, u odnosu na
linosti susjednih zemalja?
Veliki je broj linosti hrvatskog i srpskog naroda iz naunog, kulturnog i knjievnog
kruga koji zasluuju da nose nazive ulica, trgova, kola, zdravstvenih i drugih
institucija, roenih u ovoj zemlji i koji su joj dali istorijski doprinos.
Zato mnoge ulice, trgovi i druge institucije nose nazive istorijskih linosti iz Srbije i
Hrvatske u naoj zemlji? irok je spisak ovih linosti iz susjednih drava koji
oznaavaju imena ulica, trgova, kola, obrazovnih i zdravstvenih institucija i drugih
ustanova u naoj zemlji.
Kada se realizuje Odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti sva tri naroda u Bosni i
Hercegovini, doi e i do promjena naziva novoformiranih (etnikih) opina. Kada se u
njih vrate Bonjaci, Hrvati i drugi narodi, ne mogu se zvati: SRPSKO GORADE,
SRPSKA KOSTAJNICA, SRPSKI SANSKI MOST, SRPSKI KUPRES,
SRPSKI MOSTAR, SRPSKO SARAJEVO i td., zatim KNEEVO,
SRBINJE, PETROVO i td.
Za oekivati je da e OHR i OSCE pristupiti rjeavanju i ovog veoma znaajnog
politiko-geografskog pitanja.
A r g u m e n t i 1996-2000
413
SVEBOSANSKI DIJALOG MLADIH
Postoje generacije koje su roene i stvaraju novo. Drugim generacijama je
predodreeno da stvorene institucije i naslijea ouvaju. S obzirom na enormne
promjene u Bosni i Hercegovini tokom poslednjih 10 godina - kao i totalni politiki
preokret u Istonoj Evropi u godini 1989. - za nas je postalo jasno: Vi ste danas moda
jedna od generacija koja mora stvarati novo.
Najustrajnije su promjene u nainu kako postupamo jedni s drugima, kako
komuniciramo i svojim vrijednostima i ubjeenjima ivimo unutar multinacionalne
zajednice.
Politiki cilj mladih je da odre dobro u dosadanjem razvoju i da promijene loe to je
u postdejtonskom periodu koilo integraciju bonjakog, hrvatskog, srpskog i drugih
naroda u veliku porodicu evropskih naroda.
Stoga mladi stoje na vrhu potrebnih promjena. Oni treba da odlue da se preustroje,
kako bi mogli odreivati tempo i pravac svojih razmiljanja u novom vijeku.
Mladi treba da pozovu sve bosansko-hercegovake narode i sve ostale da idu s njima
novim putem promjena za dobru budunost nae domovine Bosne i Hercegovine.
Mladima je u ovom vremenu i pred velikim zadacima potrebna jedna omladinska
partija koja je spremna u alijansi sa ostalim strankama narodne orjentacije i strankama
centra prihvatiti izazov i preuzeti odgovornost.
Mladi sa novim temeljnim programom trebaju obnoviti svoju volju da se redefiniu kao
vodea politika snaga u Bosni i Hercegovini. Novi temelji i programi mladih trebaju
polaziti od slobodnog i partnerskog drutva. Trebaju prebroditi neljudski komunizam,
ekstremni nacionalizam, kao i besmislenu klasnu borbu. Jedino tako mogu doprinijeti
izgradnji jednog socijalno pravednog drutva, koje bi postalo primjer za trei milenij.
Mladi trebaju dati doprinos za socijalnu i politiku stabilnost i u drutvenoj politici
naglaavati one vrijednosti koje su neophodne za sreen ivot u drutvu.
Politiko djelovanje mladih usmjeravati ka pojedincu i njegovom ukljuenju u drutvo.
Pri tome slijediti principe ljubavi prema blinjem, pravednosti, slobodi i odranju
stvaranja.
Mladi trebaju biti otvoreni za sve ostale koji se iz drugih razloga identificiraju
njihovim vrijednostima.
Mladi trebaju naglaavati linu odgovornost pojedinca. Drava je, pri suzbijanju
siromatva i socijalnih nepovoljnosti, veoma odgovorna, ali ne i jedina. Suzbijanje
siromatva je za mlade poseban politiki izazov.
Nesavrenost ovjeka, kao i ogranienost njegovih sposobnosti planiranja i ureivanja,
postavljaju granice i u politici. Ova injenica treba mlade da titi od ideolokog
ekstremizma i totalitarnog razumijevanja politike.
U svom zahtijevanju za slobodu, ovjek mora priznati i slobodu drugih. Sloboda
jednoga zavrava tamo gdje poinje sloboda drugoga.
A r g u m e n t i 1996-2000
414
Dunost mladih je ouvanje i tednja naih prirodnoh ivotnih resursa. Njihova elja je
da odre zemlju naseljivom i plodnom za budue generacije. Narednim generacijama
treba biti omogueno da u zdravom, ovjeka dostojnom okoliu, kroe svojim ivotnim
putem.
Mladi bi morali odbiti svaku vrstu totalitarizma, diktature i okupacije, te podrati
poslijeratnu privredu, socijalnu i politiku izgradnju, kao i ponovni dobitak pune
dravne samostalnosti svoje domovine.
Mlae generacije znaju da bogatstvo naih multietnikih i mnogoslojnih kulturnih
identiteta predstavlja jedan vaan doprinos Evropi.
Naa identifikacija s jezinom i kulturnom mnogoslojnosti Evrope ukljuuje i
konstitutivne narode i narodne skupine u naoj domovini i za stupanje manjina i u
drugim zemljama.
Mladi znaju da je Ujedinjena Evropa budui temelj za mir i sigurnost ovog kontinenta.
Cilj mladih je implementacija Pakta Stabilnosti i demokratska Evropa, u kojoj e se
politika odgovornost zajedniki sagledavati. Mladi se zalau za novi evropski
sigurnosni poredak, u kome e i oni aktivno sudjelovati.
Mladi prihvataju sve uvjete za ukljuivanje nae zemlje u evropske i evro-atlanske
politike, vojne i ekonomske integracije.
Dravnu mo i upravu mladi ele ograniiti na neophodno. Zatita i odbrana osobnih i
politikih, osnovnih i prava na slobodu, kao i privatna svojina za njih je centralna
vrijednost. Sloboda ljudi bez odgovornosti je u budunosti nezamisliva.
Mladi se trebaju distancirati od politike koja zamara praenje interesa pojedinaca,
ve treba da trae obimne odgovore za probleme u naem drutvu.
Mladi trebaju posebno poticati porodicu kao osnovnu eliju drutva. Onaj ko
preuzima odgovornost za porodicu i djecu, slui itavome drutvu i zavrijeuje
njegovu podrku.
Mladi ele postii da se svi ljudi u naoj dravi osjeaju sigurno i dobro. ele da u
budunosti odre Bosnu i Hercegovinu kao svoj dom, i ouvati i poticati njen
multietniki, duhovni, kulturni i istorijski identitet.
Mlae generacije su svjesne injenice da se mnogi problemi mogu rjeavati jo samo
internacionalno. Naa integracija u Evropsku Uniju i nae punopravno uee u
meunarodnim organizacijama je stoga bitan preduvjet za ouvanje i detaljni razvoj
nae domovine.
Svi ljudi su jednaki u zakonu i u asti. Nejednaki su u svojim sposobnostima,
sklonostima i interesima. Pravednost ne znai SVAKOME ISTO, ve SVAKOME
NJEGOVO. Mladi imaju za cilj pravednost u ansama, koja e svakome ovjeku
ponuditi mogunost, da se razvija u skladu sa svojim sklonostima.
Pravednost za mlade znai otvoren pristup institucijama i ustanovama, koje utiu na
njihove ivotne anse.
(nastavie se)
A r g u m e n t i 1996-2000
415
VRIJEME PROMJENA U BONJAKIM INSTITUCIJAMA
Prvenstveni zadatak svih bonjakih institucija lei u ouvanju samostalnosti svih
osobenosti bonjakog naroda i njihovo promicanje sugraanima u dijaspori.
Prouavanje i usavravanje bosanskog jezika, kulture, vjere i obiaja drevnog naroda
ovog podruja nalazi se u silaznoj putanji. Postdejtonski period iziskuje vie truda, rada
i istraivanja od svih bonjakih institucija.
Za oekivati je da e skuptine raznih bonjakih institucija zatraiti izvjetaje o radu
sadanjih rukovodstava, te planove i programe za naredni dvogodinji, trogodinji ili
petogodinji period.
Prema informacijama muhadera - Bonjaka, u pojedinim dijelovima Evrope, Amerike
i Australije, vie se radi u nekim bonjakim institucijama van granica, nego u vlastitoj
domovini. Posebno istiu kulturno drutvo Bonjaka PREPOROD, BONJAKO
UDRUENJE PRIVREDNIKA, MERHAMET i dr.
Svebonjaki dijalog koji je iniciran u Tuzli, a iri se i u ostalim dijelovima Bosne i
Hercegovine, ukazuje da prvi ljudi mnogih bonjakih institucija trebaju svoje mjesto
ustupiti poletnijim bonjakim intelektualcima.
Bonjaci razliite starosne dobi i spola koji su preivjeli agresiju na nau zemlju trae
vie od ovoga to im pruaju dananje bonjake institucije. Omladina bonjakog
naroda eli vie da zna o hiljadugodinjoj historiji i kulturi svoga naroda. Trae vie
podataka o kulturi ishrane, stanovanja i odijevanja. Osmiljavaju modele oivljavanja
obiaja i tradicije svoga naroda.
Bonjaci ele da svoju kulturu smjeste u okviru Evropske Unije. Svjesni su da je
bonjako ujedinjavanje mogue jedino, a da pri tome bude trajno i uspjeno, kada
bude praeno povjerenjem jasne veine njenih graanki i graana. Za ovo povjerenje
treba prvo da se izbore institucije bonjakog naroda, pa tek onda politiari zastupljeni
u drugim institucijama Bosne i Hercegovine.
Dosadanja iskustva ukazuju da je bilo vie promaaja i pasive u pojedinim bonjakim
institucijama, te meusobnih uplitanja u iste poslove. Podjela zadataka i nadlenosti
unutar bonjakih institucija pretpostavka su za poveanje povjerenja bonjakog
naroda.
Bonjaci oekuju od VKBI, Preporoda, Bonjakog udruenja privrednika,
Merhameta i drugih bonjakih institucija operativniji rad na teritoriji entiteta
Republike Srpske i u dijaspori. Izbjeglice irom svijeta ekaju smjernice za njihovo
uvezivanje u pojedinim dravama, a nakon toga i sa matinim centralama bonjakih
institucija u Sarajevu.
Krajnje je vrijeme da Preporod organizuje okrugli sto kulturne elite Bonjaka iz
zemlje i svijeta. VKBI da organizuje druenje i uspostavi komunikaciju sa vrhunskim
intelektualcima Bonjaka koji dre katedre na poznatim univerzitetima diljem svijeta.
Bonjako udruenje privrednika da okupi biznismene i menadere Bonjake iz
dijaspore i ukljui u obnovu i rekonstrukciju, te privatizaciju u Bosni i Hercegovini.
Historija i kultura trebaju biti integralni dijelovi obrazovanja bonjake djece u
dijaspori, koji proiruju horizonte Bonjaka i dalje razvijaju bonjako kulturno
A r g u m e n t i 1996-2000
416
nasljedstvo i kulturna nasljedstva ostala dva konstitutivna naroda i drugih naroda koji
ive u Bosni i Hercegovini.
Sposobnost preuzimanja unutranje odgovornosti bonjakih institucija za svoj rad, te
dalji razvoj identiteta Bonjaka utiu da se mlade generacije ponu baviti istraivanjem
i naukom vlastitog naroda.
Krajnje je vrijeme da se dese promjene na elima mnogih bonjakih institucija.
(nastavie se)
A r g u m e n t i 1996-2000
417
JE LI SE UGASILO ALTERNATIVNO MINISTARSKO VIJE]E BOSNE I
HERCEGOVINE (AMV BiH)?
Ima li AMV BiH odgovor na trenutna zbivanja u naoj zemlji? Je li se ugasilo ili
zamrzlo svoj rad?
Najvee medijske aktivnosti AMV BiH trajale su u postizbornoj 2000. godini. Gdje su
i ta rade lanovi AMV BiH?
Obzirom da se drava i njeni pojedini dijelovi nalaze u sloenoj politikoj situaciji,
oekivano djelovanje AMV BiH je izostalo. Zato? Zato to su pojedini lanovi AMV
BiH iz vlade u sjeni preli u poziciju - vlast. Izabrani su u razliite zakonodavne i
izvrne organe vlasti, te komisije.
Nakon lokalnih i opih izbora u naoj zemlji, te konstituisanja zakonodavnih i izvrnih
organa vlasti na nivou drave Bosne i Hercegovine, realno bi bilo da doe do
personalnih izmjena u sastavu lanova AMV BiH.
AMV BiH trebalo je formirati vlade u sjeni i za nie organe, entitete, kantone i regije.
U zadnje vrijeme, meu Bonjacima Istone Bosne prevladava miljenje o formiranju
ALTERNATIVNE VLADE ISTONE BOSNE (AVIB).
AVIB bi djelovala na istom principu kao i AMV BiH.
lanovi koji bi inili okosnicu AVIB oekuju pomo meunarodne zajednice, kao to
je pruena AMV BiH. Takoe, oekuju da e prestati sa radom kao i AMV BiH. Znai
do momenta preuzimanja vlasti u zakonodavnim i izvrnim organima vlasti u
opinama koje pokriva Istona Bosna.
lanovi AMV BiH putovali su po svijetu, drali pres konferencije i imali pomo
meunarodne zajednice. Za oekivati je da e i lanovi AVIB dobijati pomo za svoja
putovanja u zemlje Evrope, Ameriku, Australiju i Novi Zeland, gdje su smjetene
izbjeglice Istone Bosne.
Inicijatori AVIB razmiljaju o Zvorniku, kao sjeditu ove vlade. U meuvremenu, za
svoje djelovanje i privremeno sjedite tipuju na Sarajevo ili Gorade.
Analitiari ove ideje zaokruili su sedam opina iz entiteta Republike Srpske (Foa,
Rogatica, Viegrad, Srebrenica, Bratunac, Vlasenica i Zvornik), dijelove opina Rudog
i ajnia iz istog entiteta, te opinu Gorade iz entiteta FBiH.
Po popisu stanovnitva iz 1991. godine, u sedam opina entiteta RS-e ivjelo je
veinsko bonjako stanovnitvo (Srebrenica 72,9; Bratunac 64,2; Viegrad 62,8;
Rogatica 60,4; Zvornik 59,4; Vlasenica 55,3 i Foa 51,6%), Goradu 70,2%, te ajniu
44,9 i Rudom 27,2%.
U ovih osam cjelovitih opina i zapadnih dijelova opina Rudog i ajnia ivjelo je
195.917 Bonjaka.
Osnovni pravci djelovanja AVIB bili su usmjereni na izradu baze podataka izbjeglih i
raseljenih Bonjaka ovog podruja, traenje nestalih, pronalazak novih grobnica, popis
stanja kua, stanova, prateih objekata i druge imovine.
A r g u m e n t i 1996-2000
418
AVIB izradila bi konkretne programe za povratak preko 150.000 stanovnika, te
njihovo uee u privatizaciji objekata dravne imovine ovog podruja.
AMV BiH imalo bi konkretnu pomo od AVIB. Od aktivnosti AVIB znaajnu pomo
imali bi i organi entiteta RS-e. Djelovanje AVIB-e osjetili bi i mnogi opinski uredi za
povratak u ove krajeve. Informacije, ideje i programi AVIB dobro bi posluile i
predstavnicima meunarodne zajednice, nevladinim institucijama i humanitarnim
organizacijama.
Na potezu je AMV BiH. Ili e ekati da to urade inicijatori - izbjeglice i raseljena lica
iz Istone Bosne.

Argumenti

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Argumenti

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

2

Anda mungkin juga menyukai