1.

Kronologija
Pojednostavljen prikaz periodizacije antike grke civilizacije
PERIODIZACIA !R"KE #$E%&O'%I
1. !EO$E%RI'KI
PERIOD
(1)))*+)) ,C-
Protogeo.etrijski period
Ranogeo.etrijski period
'rednjegeo.etrijski period
Kasnogeo.etrijski period
1)))*/)) ,C
/))*01) ,C
01)*+1) ,C
+1)*+)) ,C
2. AR3AIKA
(+))*40) ,C-
Rani ar5ajski period
'rednji ar5ajski period

Kasni ar5ajski period
+))*1/)(10)- ,C
1/)(10)-*16) ,C
16)*40) ,C
6. K7A'I"&O DO,A
(40)*62) ,C-
Rana klasika * 'trogi stil
Klasika na vr58nc8
,ogata klasika
Kasna klasika * zrela
40)*41) ,C
41)*42) ,C
42)*60) ,C
60)*62) ,C
4.3E7E&IZA$
(626*61 ,C-
Rani 5eleniza.
'rednji 5eleniza.
Kasni 5eleniza.
62)*21) ,C
21)*11) ,C
11)*61 ,C
!eo.etrijski period
-nadovezuje se na submikensko razdoblje (1150 - 1050.g.pr.Kr)
-s pozicije arheologije to bi se moglo nazvati starije eljezno doba (kronoloki)
-povijesno to je helenski srednji vijek (mra!no doba - 1100. - "00.g.pr.Kr) - najslabije
istraeno razdoblje
-keramika od #. st. ima prepoznatljive organske linije ukrasa i likove koji podsje$aju na
isto!nja!ku umjetnost. %ato tu keramiku nazivamo - orijentalni stil
Ar5ajski period
-pripada eljeznom dobu ali se ne zove tako
-arhaios - odnosno stara ili drevna civilizacija u odnosu na klasi!ni period
-"00.g.pr.Kr. - &'0.g.pr.Kr (500. u nekim podru!jima)
-u arhajskom razdoblju pojavljuje se zna!ajnija arhitekture( glavni oblik gr!ke
arhitekture je hram koji se razvija iz mikenskog megarona
-pojava kurosa i kora
Klasika
-)najbolja*( )prvorazredna*
-izraz se koristio i u vojsci za prve redove
-5. i &. st. pr. Kr.
-povijesno gledano obuhva$a period kada je +r!ka bila mozaik nezavisnih drava
slobodnih od straha od strane dominacije nakon ,erzijskih ratova.
3eleniza.
-naziv - njema!ki autor 1-. st. - prema nazivu za helenizirane .idove (koji su prihvatili
gr!ke obi!aje) - helenistoi
-nastupa sa / 0leksandrom 1. (2akedonskim)
-sa njim +r!ka civilizacija ulazi u rimsku civilizaciju
1&# g. pr. Kr. - +r!ka postaje rimska provincija
3
2. !eo.etrijski period
& 4aze5
-protogeometrijski period 1050 - -00g.pr.Kr.
-rani geometrijski period -00 - '50g.pr.Kr.
-srednji geometrijski period '50 - "50g.pr.Kr.
-kasni period "50 - "00g.pr.Kr.
-6eoba 7orana i njihovo osvajanje ,eloponeza( prilikom kojeg je unitena mikenska
civilizacija( u tradiciji je poznata pod nazivom 8povratak 9eraklovica)( buduci da su
svojim pretkom proglasili ahejskog mitskog junaka 9erakla. :i doga;aji korespondiraju s
po!etkom eljeznog doba. /1150.gpr.Kr. su uglavnom svi mikenski spomenici uniteni.
-:aj period izme;u 1150. g. pr. Kr. i 1050. g. pr. Kr. se naziva submikenski period( i to je
tranzicija iz mikenske u gr!ku civilizaciju.
-<vaj period se najbolje moe pratiti na podru!ju 0tike (pod tim nazivom
podrazumijevamo ire podru!je grada 0tene).
-+eometrijski period je karakteristi!an po posudama koje su po svojoj 4ormi i podjeli na
ve$i broj traka (horizontalnim 4rizovima) sli!ne mikenskima( ali na njima nestaje
4iguralna dekoracija (ivotinjske( ljudske 4igure( mitoloka bi$a( i sl.) ve$ se zadrava
geometrijska dekoracija najjednostavnijeg karaktera - koncentri!ne krunice ili
polukrunice - koje zauzimaju jedan( eventualno dva 4riza posude( dok je ostatak
neukraen.
-,rva stoljeca razvoja gr!ke civilizacije (od kraja 11.st do sredine '.st.pr.Kr.) iz povijesne
perspektive se nazivaju 8mra!no doba +r!ke) ili 8helenski srednji vijek). 7o kraja
'.st.pr.Kr. nema podataka literarne naravi jer nema pisma( pa time ni pismenih ni
epigra4skih izvora.
-Krajem '.st.pr.Kr +rci preuzimaju pismo od =eni!ana( prilago;avaju ga svom jeziku i
nastaje gr!ki al4abet. ,rema arheolokim spomenicima najranija pojava ovog pisma see
negdje u ">0?"30.g.pr.Kr.
-,rema a.es8 95itle:-u najvaniji kronoloki reperi za geometrijski period su bili
osnivanje 2egara 9@blaea-e i 6@racuse (gr!ke kolonije na 6iciliji). %a datume njihova
osnivanja znamo preko gr!kih pisaca :ukidida i Auzebija.
-B koloniji ,ithekoussai na oto!icu Cschia kod Dapulja su prona;eni 4ragmenti gr!ke
geometrijske keramike i tako;er skarabej s imenom 4araona Eocchoria.
-Bstaljena podjela geometrijskog perioda se odnosi na 0tenu i njenu najbliu okolicu
-0tena - istraivanja po!inju skoro odmah nakon osamostaljenja +r!ke( postaje glavni
grad( a jedna od prvih zadaca je bila o!istiti atensku akropolu od ostataka iz bizantskog i
otomanskog vremena itd.( po!inju se sastavljati neke gra;evine kod kojih je to bilo
moguce( npr. 9ram 0tene( Dike ,olias itd.( najkasnije do -.st 0tena je glavni umjetni!ki
centar u +r!koj
>
2.1. Protogeo.etrijski period (1)1) * /)).g.pr.Kr-
-Dajstariji period se naziva protogeometrijski (onaj koji prethodi pravom geometrijskom
periodu)
-/1000g.pr.Kr. dolazi do promijena u rit8s8 pokapanja. Fitus inhumacije koji su
mikenjani koristili je zamjenjen sa ritusom incineracije (spaljivanje) i odlaganja ostataka
u urne. Dajljepi primjeri se nalaze na atenskim grobljima Kerameikos i 7ipilon.
Daravno( to nije generalna pojava( npr. u 0teni se djeca se inhumiraju( dok se samo
odrasli spaljuju i njihovi ostaci se stavljaju u urne. B Korintu i 0rgosu( u kasnijim
razdobljima prevladava inhumacija( dok se na Kreti podjednako koristi i inhumacija i
incineracija.
-+roblja na podru!ju 0tike su najbolje istraena( pa zato imamo najvie podataka. 6vi
drugi centri rade pod utjecajem 0tene u vecoj ili manjoj mjeri.
-Brne se obi!no polau u manje jame iskopane u !etvrtastim rovovima i slau se jadna do
druge( jama se poklopi plo!om ili ne!im drugim( oko urne mogu biti grobni prilozi(
kerami!ko posu;e( a onda se taj grob zatrpava humkom da se obiljei ili se ozna!ava
velikim kerami!kim posudama koje 4unkcioniraju kao nadgrobni spomenici.
-Kad grobne posude zamijene nadgrobne statue( zavrava geometrijski i po!inje
orijentalizirajuci period.
-%a sahranjivanje ostataka starijih ena koristile su se posude sa drkom na trbuhu( dok su
za sahranjivanje mukaraca bile posude sa drkom na vratu.
-Dajvie nalaza iz ovog perioda imamo u vidu
kera.ike.
-Gedino to je zajedni!ko keramici svih doba sa
mikenskom je podjela na 4rizove( a karakteristi!na je
po geometrijskoj dekoraciji. B ovom jo uvijek ranom
periodu +r!ke civilizacije( geometrijska dekoracija je
ograni!ena na mali dio posude
2.2. Rani geo.etrijski period
-B prvoj polovici -.st. javlja se meandar (naziv je dobio po rijeci 2eandar u 2aloj 0ziji
koja te!e krivudavo). :o je tipi!an ukras za ovo razdoblje. ,o!inje se javljati i
kompleksnija geometrijska dekoracija koja ispunjava cijelu posudu (horor vacui - strah
od praznog prostora).
-<sim meandra po!inju se javljati i cik cak linije( trokutici( koncentri!ni krugovi( svastike
itd. <ne 4rizove koji nisu tako ukraeni premazuje se 4irnisom tako da je samo mali dio
posude ostavljen u originalnoj boji.
-U Ateni i Argolidi se javlja rani geometrijski stil. U Ateni traje od oko 900.pr.Kr. do
oko 860.pr.Kr, dok u Argolidi i Korintu traje malo due to znai da Atena
prednjai u inova!ijama
&
2.6. 'rednji geo.etrijski period
-traje od oko '50.g.pr.Kr do oko "50.g.pr.KrH najranije zavrava u 0teni( a neto kasnije u
Korintu i nekim drugim centrima
-%oniranje posuda sve vie uzima maha( trake su sve gu$e i pli$e( pa posude po!inju
nalikovati koarama (bar to se 0tene ti!e). 2e;utim( najkarakteristi!nije je to da se
pojavljuje prvi puta nakon dugo vremena 4iguralna dekoracija. Dajprije su to ivotinjske
4igure.
-Dipilonska a.;ora (/""0.g.pr.Kr.) je visoka 1#5 cm i podsjeca na koaru.
.ivotinjski 4riz se nalazi na vratu posude( dok prizor izme;u drki prikazuje
prothezis - scenu izlaganja tijela sa enskim 4igurama koje nari!u za
pokojnikom s rukama na glavi.:o je najvaniji 4riz( pojava ljudske 4igure je
jo uvijek kontroverzna - neki kau da je to znak povratka mikenske tradicije(
neki da je to utjecaj orijenta. 7ipilonska am4ora je sluila kao nadgrobni
spomenik.
-)7ipilonske vaze* - opceniti naziv za speci4i!nu keramiku sa nekropole
pokraj 7ipilonskih vrata
-,rakti!ki se u gr!koj geometrijskoj umjetnosti kasnog srednjeg
geometrijskog perioda i kasnog geometrijskog perioda javljaju tri scene sa
ljudskim 4igurama - scena izlaganja pokojnika( scena sa pogrebnom
procesijom koja kora!a prema mjestu ukopa i scena trke kola u !ast
pokojnika.
-<vakvi nadgrobni krateri su bili rezervirani za najvie pozicionirane !lanove drutva(
pripadnike ratni!ke aristokracije...
-Ito vie odmi!emo prema kraju geometrijskoga perioda to sve ve$u povrinu posuda
zauzima 4iguralna dekoracija.
-0tenski geometrijski krater je jo jedan krater koji je sluio kao nadgrobni spomenik.
,otje!e iz druge polovice '.st.pr.Kr. <vdje vidimo scenu pogrebne procesije( kola vuku
tijelo pokojnika i tu je sama procesija sa osobama koje tuguju i trka kola u !ast
pokojnika.
-,o prvi put se u gr!koj umjetnosti javljaju i motivi koji nemaju veze sa svijetom mrtvih(
nego se javljaju narativne scene koje su preuzete iz gr!ke oralne( odnosno ve$ pismene(
knjievnosti (krajem srednjeg i po!etkom kasnog geometrijskog perioda se po!inju epovi
zapisivati).
2.4. Kasni geo.etrijski period
-dijeli se na C i CC
-B ovo vrijeme je gr!ko kopno bili siromano i zapo!elo se kolonizacijom (masovna je
zapo!eta '0-ih godina '. st. pr. Kr.( krajem srednjeg geometrijskog perioda).
-,o!inju se javljati teme mitolokog ili literarnog karaktera. Da 4ragmentu jednog
geometrijskog kotla iz '.st.pr.Kr. gdje jedan 4riz zauzima prikaz broda i ratnika kojim se
dijelom bore na suhome( a dijelom na brodu. <vaj prikaz bi se mogao povezati sa
utjecajem 9omerove Clijade.
5
-Go uvijek je to samo siluetno slikarstvo koje koristi najjednostavniju paletu boja( kasnije
se po!inju prikazivati i detalji.
-<nog trenutka kada 4iguralna dekoracija gotovo u potpunosti izbaci geometrijsku tada
prakti!ki zavrava geometrijski period. :o se doga;a krajem '. st. pr. Kr. kada zapo!inje
najstariji dio arhajskog perioda( odnosno( orijentaliziraju$i period gr!ke umjetnosti.
-'.st.pr.Kr. kronoloki pripada razdoblju geometrijskog perioda
-,o prvi put raspolaemo povijesnim podacima jer je ovo vrijeme pojave grkog
al;a<eta. :o je najstarije pismo u kontinuiranoj uporabi( uz neke promjene se koristi i
danas. Dastaje krajem -. i po!etkom '.st.pr.Kr.
-+r!kom al4abetu su prethodili linear E i ciparsko slogovno pismo koje se koristilo na
Jipru od 11. do &.st.pr.Kr. 2ichael 1entris je dei4rirao linear E preko ciparskog
slogovnog pisma koje je pisano i gr!kim i starociparskim i pomocu dvojezi!nih natpisa je
i dei4rirano.
-Kinear E su koristili mikenjani koji su govorili gr!kim jezikom( a razvilo se iz lineara 0
koje nije pisano gr!kim jezikom
-Kinear J je pisan starim ciparskim pismom( koristili ga i +rci i Jiprani dok nije u &. st
zamjenjen gr!kim al4abetom
-+r!ki al4abet je nastao iz 4eni!kog al4abeta koji je bio jedan od najstarijih 4onetskih
pisama (za svaki glas 1 znak) i koriten je u dvije varijante - halkidskoj i jonskoj
-<dmah po nastanku al4abeta zapisani su Clijada i <diseja (to se o!ituje i po motivima na
keramici) i po!inju se javljati predmeti sa natpisima
-,itekusaj (,ithekoussai) je jedna od najstarijih gr!kih kolonija (e8<ejci je osnovali) u
kojoj je prona;eno stotinjak grobova i neki od najstarijih primjera posuda sa urezanim ili
pisanim natpisima. Dalazi se na otoku Cshiji kod Dapulja
-&estorov pe5ar iz ,itekusaja ("&0?"30.g. pr. Kr) je jedan od prvih primjera pisanim
spomenika. Datpis pisan sa desna na lijevo glasi5)ja sam Destorov pehar( tko iz mene pije
bit ce obdaren plamenom 04rodite*. <vaj pehar je zapravo posuda tipa kot@la.
-u po!etku su +rci pisali sa desne na lijevu stranu( a poznavali su i tzv. busto4edon( sa
lijeve na desno pa sa desne na lijevu...


Destorov pehar
#
2.1. 'itna ;ig8ralna plastika
-B geometrijskom periodu nije dokazana prisutnost monumentalne skulpture( to ne zna!i
da je nije bilo. 7akle( skulpture su postojale( ali ra;ene od drva (ksoana kipovi). %namo
iz pisanih izvora da je u Arehteionu stajala drevna drvena statua u 0teninoj celi.
-=igurica kentaura koja je prona;ena na nekropoli Ke4kandi na otoku Aubeji (na isto!noj
strani gr!koga kopna)( mitoloko bi$e( od terakote( oslikana geometrijskom dekoracijom
sli!noj onoj sa geometrijskog posu;a. 7atira se u 10. st. pr. Kr. i prona;ena je u grobnici.
-%atim jedna zavjetna 4igurica konja( jako podsje$a na atenske dipilonske vaze( ovaj konj
je identi!no modeliran kao oni sa 7ipilonskih vaza. Bskog srednjeg dijela( irokog
prednjeg dijela sa grivom( stoji na reetkastoj podlozi. 7atira se u '. st. pr. Kr.
-Gedna grupa - borba ratnika ili heroja i kentaura iz sredine ". st. pr. Kr. iz prijelaza iz
srednjeg u kasni geometrijski period. Dezgrapno prikazana( dodiruju se rukama.
-<sim primitivne modelacije( vrlo je !esto ukraena tehnikom urezivanja( pe!atiranja.
-,ored bron!ane plastike( ima primjera 4igurica od bjelokosti (poznatih & do 5)( najvie sa
dipilonske 0kropole. ,onovna prisutnost ovih 4igurica je zna!ila obnova trgovinskih veza
(koje su pukle krajem mikenskog perioda)( jer je najblia destinacija za uvoz bila 6irija
"
2.=. !raditeljstvo
-+eometrijski period je razdoblje osnivanja nekih od kasnije dobro poznatih gr!kih
svetita kao to su5 0rtemidin hram u A4ezu( %eusov u <limpiji( 0polonov u :ermu(
9erin na 6amosu...
-Cz protogeometrijskog razdoblja imamo sljedece gra;evine5
-3eroon 8 7e;kandij8 iz 10.st.pr.Kr koji podsjeca na mikenski megaron. Cmamo malo
predvorje( imamo jedno predsoblje( zatim glavnu odaju i ovdje se pridodaju dvije
prostorije i imamo apsidalni zavretak gra;evine. <va je gra;evina bila dvobrodna( bila
podijeljena redom drvenih debala. +otovo smo sigurni da je imala krov na dvije vode.
<vo je gotovo peripteralna gra;evina (naj!e$i tip gra;evine u gr!ko( pojednostavljeno
re!eno( hram koji je okruen kolonadom stupova) duga &0-ak metara. <vo je grobnica( a
ne hram( ali grobnica nastala po uzoru na hramsku arhitekturu. <vdje su ukopani ratnik-
poglavar i njegova ena (i njegov konj). (Daziv 9eroon dolazi od rije!i 8heroj) - grobnica
je bila posvecena ratniku-poglavaru koji je bio heroj). :u je prona;en kentaur kojeg smo
maloprije spominjali. ,roblem je prethode li ovi grobovi gra;evini( prethodi li gra;evima
grobovima ili su nastali zajedno.
-iz srednje geometrijskog perioda imamo sljedece gra;evine5
-%5er.8. ili :hermon( vrlo vaan lokalitet u Atoliji( srednjoj +r!koj( zato to je su na
jednom mjestu dokumentirane tri gra;evne 4aze( od kojih su dvije iz geometrijskog
perioda. +eometrijskom periodu pripada hram iz -. st. pr. Kr. iz srednjeg geometrijskog
perioda kod kojega se uo!ava sli!nost sa gra;evinom iz Ke4kandije. 1idimo pronaos
(nema pravog predsoblja)( glavna odaja i apsidalni zavretak. Dema dokaza o stupovlju
sa strane. 6vetite je posve$eno 0polonu. 3. 4aza je iz razvijenog geometrijskog razdoblja
a >. 4aza je 0polonov hram iz arhajskog razdoblja.
B '. st. pr. Kr. uz tu gra;evinu nastaje mla;e svetite koji je u unutranjosti pravokutna
gra;evina. 6redinom ". st. pr. Kr. se to svetite obnavlja i gradi se 0polonov hram u
:ermumu u Atoliji koji je imao drvene stupove. 6igurno znamo da je hram imao zidove
od cigle( drvene stupove i oslikane terakotne metope od kojih je nekoliko izvrsno
sa!uvano. 1idimo trans4ormaciju iz ranog geometrijskog perioda( megaroidnog tlocrta do
klasi!nog gr!kog dorskog periptera.
'
-Avo jo jedno svetite geometrijskog perioda5
-3erino sveti>te na otok8 'a.os8 ili prvi 9eraion - koje je sagra;eno negdje '00. g. pr.
Kr. Gednostavna gra;evina duga!ka 100 gr!kih stopa( iroka #(5m( pa se jo naziva
hecatopendom. 7vobrodna gra;evina podijeljena redom drvenih stupova( sa tri drvena
stupa na pro!elju. Da dnu te gra;evine je bilo postolje sa drvenim kultnim kipom -
ksoanom. %idovi su bili od kamena( grubih cigli( drveni stupovi sugeriraju da je
gra;evina imala dvoslivni krov i da je vjerojatno bila sli!na gra;evini u Ke4kandiji. ,o
lokalnoj legendi( 9era je ro;ena upravo na 6amosu (po nekima na 0rgosu) ispod jednog
stabla konopljike (8stablo nevinosti)).
-3eraion 8 Oli.piji je izgra;en cca. #00g.pr.Kr. i to je najstariji takav hram. ,auzanije u
1.st.n.e. spominje da u stranjoj prostoriji ovog hrama jo uvijek stoji jedan stup od
hrastovine. Cna!e su u svim gr!kim hramovima stupovi izvorno bili drveni ali kako su s
vremenom propadali( mijenjali su se kamenim. (arhajski periodLLLL)
-3eraion kod Argosa je bio posvecen argijskoj 9eri (9era 0rgeia)
-2alo Apolonovo sveti>te 8 Eretriji koje se datira u '. st. pr. Kr. 2ali prostilni hram sa
dva stupa na pro!elju( sa jednom malom strehom i vjerojatno otvorom iznad za
osvjetljavanje. Cmao je drveni kostur( slamnati krov i zidove od opeke.
*# r8>evina.a dvaj8 sveti>ta? 3erino. 8 Argos8 i 3erina 8
Pera5ori kod Korinta s8 prona@eni .ali terakotni
.odeli sa.i5 sveti>ta. Ovi terakotni .odeli 5ra.ova
pokaz8j8 da s8 5ra.ovi 8 poetk8 izgledali pop8t
veliki5 k8ca 8 koji.a s8 .ogli Aivjeti poglavari. %eorija
je da s8 te k8ce is5odi>te grkog 5ra.a? ne negiraj8ci i
povezanost s .egarono.. Osi. rezidencijalne i.ale s8 i
cere.onijaln8 8log8? a onda polako prelaze 8 5ra.ove.
-
6. Ar5ajski period
-0rhajski period je dobio naziv prema gr!koj rije!i arhaios( to bi zna!ilo( star ili drevan(
to u doslovnom prijevodu zna!i razdoblje stare ili drevne gr!ke umjetnosti. Kod naziva
Mstara umjetnostM se misli da to razdoblje koje prethodi onoj najboljoj( klasi!noj gr!koj
umjetnosti.
*0rhajska gr!ka umjetnost se dijeli na tri razdoblja5 stariji( srednji i mla;i arhajski period.
-De postoji potpuno suglasje kod znanstvenika za koje se to!no razdoblje moe koristiti
naziv arhajski period - postoje dvije grupe znanstvenika - oni koji smatraju da se za
po!etak arhajskog perioda moe uzeti razdoblje od oko "50.g.pr.Kr( ali vecina smatra da
je po!etak negdje oko "00.g.pr.Kr. pri !emu se za najstariju 4azu arhajskog perioda
mogao koristiti naziv orijentaliziraj8ci period.
-6tariji arhajski period se podudara sa razdobljem gr!ke kulture i umjetnosti koji je jo
de4iniran nazivom orijentalni ili orijentaliziraju$i stil gr!ke umjetnosti koji se okvirno
datira u ". st. pr. Kr. (od oko "00. do oko 5-0. g. pr. Kr.).
-<rijentalizirajuci jer se u tom trenutku +r!ka ponovno okrece Cstoku( ponovno su
uspostavljene trgova!ke veze koje su prekinute pred kraj mikenske civilizacije.
-,ojava ovog stila se prati preko dvaju elemenata - preko pojave divljih zvijeri (lavova(
4antasti!nih bi$a kao to su s4inge( gri4oni( meduze( itd.) i biljne dekoracije (palmete(
lotosi( itd.). ,ojava tih dviju kategorija dekoracije ozna!ava po!etak arhajske umjetnosti i
orijentaliziraju$eg stila.
-<sim to su oslikavali orijentalne motive( obrise i detalje su i urezivali (rovaenje(
incizija). :e tehnike su preuzeli sa importirane 4eni!ke robe( sa bron!anih 4eni!kih posuda
!iji su 4rizovi bili urezaniH najstariji primjerci nemaju tehnike urezivanja.
6.1. Crno;ig8ralno slikarstvo
-<d sve gr!ke keramike iz ovog starijeg arhajskog perioda najvanija je korintska te
atenska (ati!ka) keramika. 6ve gr!ke pokrajine su imale radionice takve robe( no(
korintske i atenske radionice su imale najve$u vanost i najve$i utjecaj na druge
radionice.
-,rotoaticka skupina vaza - pretece velike tradicije oslikavanja vaza koja ce se uskoro
razviti u 0tici( pokrajini oko grada 0teneH druga porodica orijentalnih posuda poznata je
pod imenom protokorintskih vaza i nazna!uje kasniju lon!arsku proizvodnju u Korintu
(ivahni ivotinjski motivi i dokaz su tijesnih veza sa Eliskim istokom) npr.
protokorintska bo!ica za mirise u obliku sove.
-0tena i Korint su imali kerami!arske !etvrti.
-Kuksuzno crno4iguralno posu;e je koriteno u posebnim prigodama( npr. banket ili
simpozij koji se odravao u aristokratskim kucama( a sudjelovali su samo mukarci koji
su tu jeli( pili( sudjelovali u drutvenim igrama( npr. Kotabos - popije se vino iz posude( a
sa zadnjih nekoliko kapi se ga;a neki predmet ili osoba u prostoriji.
10
6.2. Protokorintsko i korintsko crno;ig8ralno slikarstvo
-Korintska keramika s kraja '. i ". st. pr. Kr. (">0. - #>0.g.pr.Kr) se naziva protokorintski
stil na kojem se deavaju revolucionarne promjene u odnosu na geometrijski period.
-Dakon tog prvog( po!etnog razdoblja upotrebe oslikavanja posuda isklju!ivo primjerima
siluetnog slikarstva( bilo animalnim( bilo vegetabilnim motivima( od po!etka ". st. pr. Kr.
korintski slikari uvode novu tehniku ukraavanja i oslikavanja. ,o!eli su ilom urezivati
detalje kao to su obrisi 4igura( dijelove ili detalje odje$e( ratni!ke opreme( detalje glave
itd. :u su tehniku preuzeli sa importirane ( najvecim dijelom 4eni!ke luksuzne robe.
-Bz upotrebu osnovne tamne crne boje( oni uvode u upotrebu crvenu i ljubi!astu.
-:ipovi posuda na kojima se javlja su preteito posude malih dimenzija kao to su
aribalosi( alabastroni (posudice za dranje par4ema( pomasti( miomirisnih ulja)( ski4osi(
mali pehari( pikside( te kozmeti!ke cilindri!ne kutije. <d ve$ih posuda su !e$e oinohore(
kr!azi ili pokali. ,reteno su to posude manjih dimenzija( ne vie od "-' cm.
-Gedna od moda najpoznatijih( i najljepih( primjeraka protokorintskog
slikarstva je !uvena C5igi vaza( koja se naziva po zbirci u kojoj se
svojevremeno nalazila (na;ena u etrurskoj grobnici)( a datira u sredinu ". st.
pr. Kr. :u su do maksimuma upotrijebljena crvena i bijela boja( a manje
ljubi!asta. :o je ve$a posuda podijeljena u tri glavna 4riza 4iguralnog
karaktera. ,osuda je rekonstruirana jer je bila sa!uvana samo u
4ragmentima. Da vrhu je prikaz dviju vojski koje se sukobljavaju. B sredini
je prikaz lova gdje vidimo ratnike sa kopljima koji napadaju jednog lava. 6a
strane je 4igura gri4ona. Da dnu je jo jedna scena lova gdje psi progone
svoju lovinu( jednoga zeca( i jednog lovca koji !u!i u zasjedi iza jednoga drva. 6ada su
prikazani svi detalji ratni!ke opreme. <vakvi su prikazi bili dragocjeni za poznavanje
gr!kog naoruanja tog vremena.
-B protokorintskom slikarstvu nema narativnog stila( naj!ece su to samo prikazi
orijentalnih motiva( divljih ivotinja itd....
-,ri kraju ". st. pr. Kr. protokorintski stil jo ima prevlast na tritu( no( zbog masovne
produkcije gubi na kvaliteti. <vo je otprilike vrijeme kada atenski majstori prihva$aju
tehniku urezivanja i neke elemente protokorintskog slikarstva( u prvom redu 4rizove sa
ivotinjama i nadnaravnim( mitolokim bi$ima. :ada slijedi razvoj atenskog slikarstva i
onda kona!na prevlast atenskog crno4iguralnog slikarstva koja $e se dogoditi u #. st. pr.
Kr.
-,rotokorintski stil zavrava negdje krajem ". st. pr. Kr. iako se nastavlja u #. st. pr. Kr.(
no( sada se naziva korintski stil.
-Gedan primjer protokorintskog stila - posuda koja je prona;ena u etru!anskom
Jerveteriu( a potpisana je od strane gr!koga slikara E8r:tiosa. 7atira se oko #00. g. pr.
Kr. :o je jedan tipi!ni korintski 4iguralni krater( uz 4riz sa konjanicima imamo iznad
prikaz gozbe( Aur@tios i 9eraklo na simpoziju( koji je ipak vie bio karakteristi!an za
etru!ansku umjetnost( pogotovo za zidno slikarstvo( iako nije stran ni +rcima. Da ovoj
posudi vidimo neto to $e pred kraj ". st. pr. Kr. postati vrlo popularno - ispisivanje
natpisa.
-Gedan od najljepih prikaza gr!kih banketa je onaj prona;en u jednoj grobnici kod
,estuma u Ctaliji koja se datira oko &'0?&"0.g.pr.Kr. (rana klasika) - jednostavna grobnica
11
od vapnena!kih plo!a koje su oslikane( zove se +robnica skaka!a u vodu zbog jednog
karakteristi!nog prikaza na plo!i poklopnici( na bo!nim stranama su prikazi simpozija.
6.6. Protoatiko i atiko slikarstvo
-,rotoati!ko i ati!ko slikarstvo vremenski ide paralelno sa protokorintskim stilom. <d
oko "30. g. pr. Kr. do oko #>0. g. pr. Kr.
-0tenski kerami!ari su pre4erirali velike posude kao to su am4ore( hidrije( krateri( sli!no
onima koje smo vidjeli u geometrijskom razdoblju( i oni su ostali vjerni tradicionalnom
siluetnom slikarstvu bez upotrebe ila i urezivanja.
-'ir o5n ,eazle: - najvie istraivao gr!ku keramogra4iju u 30.st i smatra se jednim od
najvecih klasi!nih arheologa 30.st( bavio se samo gr!kim slikanim vazama( rekonstruirao
je polovicu produkcije ati!kih radionica.
-,o!et cemo sa slikarom koji nosi pseudonim slikar Poli;e.a (,ol@phemos
,ainter). <vaj slikar ime dobiva po am4ori koja prikazuje scenu na vratu posude
gdje <disej i njegovi drugovi osljepljuju kopljem ,oli4ema. <disej koji stoji
ispred ,oli4ema je dat kao jedna obrisna 4igura( a njegovi drugovi kao tamne
siluete. 7onji dio posude ispunjaju stilizirani vegetabilni ornamenti. Da detalju
vidimo da se ,oli4em napio( u ruci dri jedan ski4os( i taj propust koristi <disej.
,onovno vidimo rozetice( svastike i druge ornamente iz geometrijskog perioda.
0m4ora je datirana u #"5.g.pr.Kr.
-Kraj protoati!kog slikarstva( odnosno( po!etak ati!kog (atenskog) crno4iguralnog
slikarstva( ozna!ava upravo ova am4ora( koja je prona;ena na 7ipilonu i pripisana
slikar8 &esosa (&esa- koji je svoj pseudonim dobio prema karakteristi!noj sceni na
vratu am4ore u kojoj 9eraklo ubija kentaura Desa. ,ostoje natpisi lijevo od 4igure
9erakla i desno od 4igure Desosa koji to!no kazuju njihova imena5 Arakles i Detos.
<vom slikaru Desosa je pripisan ve$i broj posuda( no( ova se smatra najvanijom.
-,ravi atenski (ati!ki)( ne vie protoati!ki( crno4iguralni stil se moe pratiti od kraja ". st.
pr. Kr. sve do oko #>0. g. pr. Kr.
-Kronoloki istom razdoblju pripada i slikar koji se naziva slikar !orgone
koji je oslikao jednu veliku posudu tipa dinosa. ,osuda se danas !uva u
muzeju Kouvre. 1idimo detalj gdje +orgone progone ,erzeja to je ubio
njihovu sestru 2eduzu. <vdje se ve$ zapo!elo sa tehnikom urezivanja(
imamo dvostruke urezane linije i na detaljima +orgone. :ako;er kao i kod
slikara Desosa imamo motive vijenaca sa palmetama i lotosima iako je slikar
+orgone je za koje desetlje$e mla;i od slikara Desosa.
-6vaka posuda je gotovo bila unikat( ali postojale su i one koje su se proizvodile pomoci
kamenih i glinenih kalupa to zna!i da su se serijski proizvodile.
-7oli smo do prvog atenskoga majstora kojem nam je poznato njegovo pravo ime( slikar
'op5ilos. Djegova se djelatnost datira negdje uz sam po!etak #. st. pr. Kr. oko 5'0. g.
pr .Kr. ,ripisuje mu se nekih dvadesetak posuda( ali je njegov potpis prona;en na tri. Da
jednoj posudi tipa dinos koju potpisuje slikar 6ophilos osim upotrebe korintskih
ivotinjskih 4rizova i nadnaravnih bi$a( vidimo i mitoloke scene. Da glavnom 4rizu je
prikazana scena vjen!anja ,eleja i :etide( 0hilovih roditelja. 0hil je najve$i gr!ki junak( i
vjen!anje njegovih roditelja je bila vrlo vana mitoloka tema. <vdje je prikazan
13
mladoenja ,elej ispred svoje ku$e kako do!ekuje uzvanike( redom gr!ke bogove. Kraj
njega je ispisano i njegovo ime( pa i svih tih boanstava( npr. 7ioniz... ,omo$u boje se
radi distinkcija izme;u mukih i enskih 4igura. 6likar je o!ito bio svjestan svoje veli!ine(
i taj njegov potpis je zapravo garantirao kvalitetu. Datpisima se imenuju 4igure( scene i
gra;evine. %ato su ovakve posude( prave biblije gr!ke mitologije.
-Dajvaniju atensku crno4iguralnu vazu je oslikao atenski slikar Kleitias koji je( u paru
sa kera.iaro. Ergoti.os-om( potpisao 5-# posuda. Da
posudi se dva puta javljaju imena ovih dvaju majstora. <va
Brancois vaz8( koju je pronaao talijanski arheolog 0llesandro
=rancois( po kojemu je dobila ime( je prona;ena na
etru!anskom nalazitu 1ulci u srednjoj Ctaliji na podru!ju
dananje :oskane. 7anas se !uva u arheolokom muzeju u
=irenci. ,osuda je visoka oko #" cm i podijeljena u sedam
4rizova. Da vratu kratera je prikazana scena lova na kalidonskog
vepra( motiv iz 0rkadije u !ijem lovu sudjeluju neki od najve$ih
gr!kih junaka kao to su :ezej( 2eleagar( itd. Cspod njega se
odvija trka dvokolica u ,atroklovu !ast( koji je bio 0hilov
prijatelj. B borbi su zamijenili oklope i ovaj je poginuo umjesto njega. +lavni 4riz( jedini
koji ide cijelom posudom prikazuje istu scenu koju smo vidjeli kod 6o4ila( vjen!anje
,eleja i :etive( prikazan vrlo sli!no. Da pro!elju jedne zgrade ,elej do!ekuje uzvanike.
Cspod toga je 4riz iz trojanskog kruga sa 0hilom koji progoni :rojane. Go jedan 4riz sa
s4ingama( gri4onima i ivotinjskim 4igurama te 4riz sa borbom pigmejaca i dralova. Da
drugoj strani =rancois vaze se nalazi iskrcavanje :ezeja i atenskih djevojaka i mladi$a
nakon povratka sa Krete gdje je ubio minotaura. %atim borba Kentaura i Kapita na
,eritojevu vjen!anju. =riz sa prikazom povratka 9e4esta( kojega je 9era bacila sa <limpa
na koji se on vra$a na muli. Bpotrijebljena boja je crna( mjestimice crvena i ljubi!asta.
,oto sama posuda nije velika a podjeljena je u " 4rizova( oni su poprili!no minijaturni.
1aza se datira u 5"0.g. pr. Kr.
-7:dos( jedan kontroverzni majstor( !ija se signatura pojavljuje na dva 4ragmenta s
pripisanim velikim brojem posuda. Djegova se djelatnost datira negdje u sredinu #. st. pr.
Kr( oko 550. g. pr. Kr. Bglavnom je oslikavao ve$e posude na na!in da gotovo cijelu
povrinu trbuha posude ispunja samo jedan 4riz sa vrlo velikim 4igurama koje su
poredane po principu izoke4alije (sve su iste visine). Da jednom njegovom krateru je
prikazana scena koju smo vidjeli maloprije na =rancois vazi( povratak 9e4esta na <limp.
<kruen je 2enadama( 6atirima( 6ilenima( dok on jae na
magarcu.
-Dakon njega slijedi najve$i atenski majstor crno4iguralnog
slikarstva( ECekias !ija se djelatnost stavlja u razdoblje od 5&0-
5>0g. pr. Kr.. 2ajstor od kojega ostao moda najve$i broj posuda s
njegovim potpisom. ,ostoji ogromna skupina posuda oslikanih od
strane nepoznatih majstora koja se zajedni!ki zove 8grupa A) po
ANekiji jer su oslikane u njegovom stilu. +rupa A se datira otprilike
u 550-5>0g.pr.Kr. <d samih ANekiasovih posuda jedna od
najpoznatijih je am4ora koja se danas !uva u 1atikanu. ,rikazani su
0hil i 0jaks kako kockaju pod :rojom.
1>
ANekias je majstor koji nije imao premca u svoje doba( a njegovo se vrijeme smatra
vrhuncem razvoja atenskog crno4iguralnog slikarstva. ,rvi je u unutranjosti posuda
po!eo postavljati cijele kompozicije. Gedan od takvih najpoznatijih primjera je ovaj kiliks(
kale na visokoj nozi sa irokim tijelom i dvije karakteristi!ne ru!ice( a datira se u
otprilike 5&0.g.pr. Kr. B njegovoj je unutranjosti prikazan jedan
brod na kojemu je 7ioniz. 1idimo bijelo jedro a iz jarbola izbija
vitica vinove loze( dok sa strane plivaju dupini. :a scena je vezana
uz mit kada je jednom prigodom 7ioniz preruen u smrtnika
putovao brodom( mornari su ga pokuali oteti i iskoristiti za
svoje seksualno zadovoljstvo. Do( 7ioniz je bio milostiv prema
njima te ih je pretvorio u dupine( ali potedio je kapetana( koji ga je
jedini bio prepoznao i pokuao zaustaviti mornare.
0m4ora koja mu je pripisana sa prikazom 0hila koji ubija amazonsku kraljicu
,entezijelu. C jo jedna koja mu je pripisana i sli!ne je 4orme i koncepcije slikovnog polja
kao ona iz 1atikana. Kad su tu i stilske karakteristike onda nije preteko jednu ovakvu
posudu pripisati Agzekiji. ,rikazuje 0hila koji otri bode spremajuci se za
samoubojstvo.
-Gedan od rijetkih umjetnika koji se moda kvalitetom moe staviti rame uz rame sa
Agzekijom je A.asis. :o je ime koje nalazimo na nekih '-- posuda. Djegova se
djelatnost stavlja oko 550. ili 5&0. g. pr. Kr. 6likar 0masis je zapravo dobio ime (tj
pseudonim) po kerami!aru 0masisu s kojim je radio. Bveo je scene iz svakodnevnog
ivota npr. 2enade i 7ioniz - npr. jedan mali aribalos( posudica za ulje( koju osim ena
koriste atlete. <datle je ovaj prikaz hrva!a u sredinjem 4rizu( dole je prikaz lavova koji
napadaju jednog bika( a gore je prikaz 7ioniza sa kantarosom i 6atira odnosno 2enada.
-&ikost5enes je imao golemu produkciju( preko 130 posuda koje je potpisao. ,ripada
samom kraju crno4iguralnog slikarstva.
-2ajstor kojim zavrava crno4iguralni i po!inje crveno4iguralni stil poznat nam je pod
pseudonimom slikar Andokides. :aj majstor se
ne potpisuje( jedino to znamo je da se pojavljuje u
radionici atenskog kerami!ara 0ndokida. 1elik
dio posuda izra;enih u 0ndokidovoj radionici
pripada 4amoznom bilingvalnom slikarstvu. Fije!
je o takvim primjercima posuda koje su( s jedne
strane oslikane crno4iguralnim( a s druge crveno
4iguralnim stilom( dakle posude na kojima se
kombiniraju dvije tehnike. :aj novi
crveno4iguralni stil najvjerovatnije je otkriven u toj radionici. C to vjerojatno od tog
slikara kojeg nazivamo slikar 0ndokidesa. Jrno4iguralni stil je sa svojom tehnikom
urezivanja u jednom trenutku postao ograni!enje slikarima poput Agzekija i 0mazisa.
Dije bilo lako prikazati sve ra4inirane detalje odje$e( nabore( draperije( igru tijela i
draperije koja ga pokriva( ta tehnika slikanja kistom i urezivanja ilom nije doputala.
Fjeenje je bilo slijede$e - obrnuti tehniku. <snova sada postaje crna( a 4igure postaju
crvene( u boji pozadine( u boji terakote. <staje otvoreno pitanje je li slikar 0ndokida
oslikavao isklju!ivo ove strane oslikane crveno4iguralnim slikarstvom ili i one ra;ene u
crno4iguralnoj tehnici. 7anas se pomilja da je on autor cjelokupnog slikarstva( dok se
neko$ mislilo da je on majstor crveno4iguralne strane( a netko drugi autor druge
1&
Post8pak do<ivanja <oje i oslikavanja kera.ike
-Da koji su se na!in dobivale te dvije nijanse u crno4iguralnom slikarstvuO :rebalo je
znati gdje $ete traiti glinu koja $e sadravati puno eljeznog oksida( u kojoj $e bit malo
vapnenca. :u je glinu onda trebalo 4ino mijesiti. ,osude su se( pogotovo one ve$e(
izra;ivale iz vie komada( za to je trebalo umije$a na lon!arskom kolu. Da kraju je
trebalo znati dobiti 4irnis. 6matra se da su engleski i njema!ki kemi!ari uspjeli
odgonetnuti tajnu 4irnisa. <ni su otkrili da je to bila jedna smjesa koja se dobivala
mijeanjem naj4inije gline sa kinicom koja bi se ostavila da isparava dok se ne bi dobila
elatinasta smjesa u koju bi se dodavali organski sastojci da bi se dobila druga boja.
Dakon to bi posuda bila izra;ena ona bi se oslikavala i pekla u najmanje tri 4aze. ,rvi
puta sa otvorenim dimnjakom( pri tome bi oni dijelovi posude koji nisu bili premazani
crnim 4irnisom pod temperaturom od nekih '50P gdje bi pod utjecajem oksidacije osnova
dobila crvenkastu boju( kao i 4igure( no neto tamniju. %atim bi se zatvorio dimnjak u
drugoj 4azi( te bi zbog eljeznog oksida 4irnis poprimio tamniju boju. :ada bi u tre$oj 4azi
s ponovnim prodiranjem kisika osnova postajala crvenkasta( ali bi 4igure gustog namaza
crne boje ostale crne. Fjeenje je bilo da se osnova posude premae 4irnisom koji $e
poprimiti crnu( a 4igure ostave u boji gline. :ada se detalji odje$e( draperije( detalji glave
izvade isklju!ivo debljim ili tanjim potezima kista( !ime se dobiva relje4nost i izraava
kontrast. :o je ta novina koju donosi nova crveno4iguralna tehnika. +otovo je sigurno da
je otkrivena u radionici majstora 0ndokida( vjerojatno od 4amoznog slikara 0ndokida.
-Jrno4iguralni stil $e jo( u nekim radionicama( trajati sve do po!etka 5. st. pr. Kr.( tj. sve
do po!etka klasi!nog doba.
6.4. 'k8lpt8ra ar5ajskog perioda
-<rijentalni utjecaji na podru!ju gr!ke skulpture mogu se pratiti od negdje oko sredine ".
st. pr. Kr.( oko #50. g. pr. Kr. <ni se mani4estiraju najprije kroz pojavu motiva
orijentalnog podrijetla( u kamenoj plastici( bilo na nadgrobnim spomenicima( bilo na
arhitektonskoj skulpturi. 2ani4estiraju se i u materijalu od kojega je izra;ena gr!ka
skulptura toga vremena.
-Kultne skulpture geometrijskog perioda su bile izra;ene od drva( to su ksoana statue. 7o
prijelaza sa drvene na kamenu kultnu skulpturu dolazi negdje sredinom ". st. pr. Kr.
-%animljivo je da najraniji primjerci gr!ke monumentalne skulpture u kamenu( bilo da je
rije! o vapnencu( bilo da je rije! o mramoru( potje!u sa gr!kih otoka( sa Kiklada i Krete.
:o je slu!aj prvenstveno zbog blizine Cstoka.
-kora - naziv za mladu( neudanu djevojku( bila smrtnica ili boicaH neki znanstvanici
smatraju da su te djevojke vezane uz 0rtemidin kult( drugi smatraju da su to djevojke
podrijetlom iz Korije.
-k8ros - nagi mladic( imaju mnogo vecu popularnst nego kore usprkos nagom
prikazivanju( tada o!ito vrijedi ideal mladog mukarca pa se zato tako prikazuje( neki
smatraju da je to ideal vladajuce aristokracije koja je tako htjela izraziti svoju
prvprazrednost.
-dedalski. stilo. se moe imenovati kompletna skulptura starijeg arhajskog razdoblja
(od ##0 - 5-0?'0.g.pr.Kr)( osim izrazito cilindri!ne 4orme( polosa( izraeni elementi su i
duguljasta( trokutasto oblikovana glava( nisko !elo( tipi!no orijentalna 4rizura. :o je
15
najraniji stil u gr!koj monumentalnoj skulpturi. 7edal je bio gr!ki kipar koji je ivio na
Kreti i izra;ivo prve takve skulpture.
-C za kurose i za kore vrijedi da prije sredine ". st. nema govora o njihovoj pojavi. '.st i
prvu polovicu ".st obiljeavaju uglavnom sitne bron!ane statuete koje su velikim dijelom
prona;ene u gr!kim svetitima.
-Gedan od primjera te sitne bron!ane plastike je kuros iz oko #50.g.pr.Kr.( visine 30-ak cm
koji je prona;en u 0polonovu svetitu u 7el4ima.
-Dajstariji kurosi u kamenom mramoru se datiraju negdje oko sredine ". st. pr. Kr.( a
najraniji je kip sa otoka 7elos. Kip sa 7elosa se datira u ##0?50.g.pr.Kr( prona;en u
svetitu 0rtemide i 0polona i najvjerojatnije prikazuje boicu 0rtemidu. 1isok je 1("5m i
taj je kip posvetio kipar Dikandra sa otoka DaNosa. (u skripti pise kurosOO)
-Kuros prona;en na rtu 6ounion( krajnjoj jugoisto!noj to!ki 0tike( datira se negdje oko
#10. g. pr. Kr. u kraj ". st. pr. Kr.( a visok je >(05 m. <n je nadnaravne visine to ukazuje
da je lako mogu$e da je rije! o nekoj kultnoj ili zavjetnoj statui koja prikazuje boanstvo
(rt 6urion je bio posve$en ,osejdonu).
-Kurose iz starijeg arhajskog perioda prepoznajemo po relativno looj 4izionomiji(
muskulaturi( velikim bademastim o!ima( dugoj orijentalnoj 4rizuri( izradi
abdomena( looj izradi inkarnata itd. :i najraniji primjerci nemaju do kraja
de4iniran arhajski osmijeh.
-7va !uvena kurosa sa samog kraja starijeg arhajskog perioda( to su dva brata(
Kleo<is i ,iton( potje!u iz 7el4a. Djihove 4rizure podsje$aju na egipatske(
baze na kojima te statue stoje( i ovdje je ve$ nazna!en taj arhajski osmijeh.
1isoki su 3(1# i 3(1' m.
-$osko;oros ili Dosa! teleta - mla;i mukarac koji na le;ima nosi tele( rtvenu ivotinju.
,otje!e sa atenske 0kropole( a datira se negdje oko 5"0. g. pr. Kr. <djeven je u tanku
prozirnu odje$u( vjerojatno neku ritualnu haljinu. <va statua je stradala tijekom perzijske
okupacije 0tene &'0. g. pr. Kr. Cma upljine u o!ima( jer su tu bili umeci od staklene
paste. 0rhajski osmijeh je prisutan. %bog radnje ruke mu ruke nisu u klasi!nom poloaju(
ali poloaj nogu odaje klasi!an obrazac kurosa. 1isok je 1(#5 m.
-Kuros iz sredine #. st. pr. Kr. sa otoka 2elosa( visine 3(1& m.
-Kurose iz srednjeg arhajskog perioda je jedino mogu$e razlikovati po
realisti!nijoj izradi( odnosno( smanjivanju visine( vjernijoj reprodukciji
4izionomije( boljem poliranje statue( no arhajski osmijeh i gotovo
identi!na 4rizura su jo uvijek prisutni.
-Kuros koji je sluio kao nadgrobna statua( podignuta mladi$u Kroisos8(
ratniku koji je umro juna!kom smrcu u prvim redovima bitke. 6tatua je
prona;ena u 0nav@sossu( malom mjestu u 0tici. <n se datira u drugu
polovicu #. st. pr. Kr (/5>0.g.pr.Kr)( ve$ u po!etak kasnog arhajskog
perioda. 1isok je 1(-& m.
-6tatua .ladica Aristodikosa je speci4i!na po kratkoj
4rizuri. Dema vie duga!kih uvojaka ve$ se kosa skra$uje ili se uvojci
spletu oko glave( to je nova moda kasno arhajskog perioda. ,oloaj ruku
simetri!an( lagano odmaknut od tijela. Go uvijek je lijeva noga iskora!ena.
Do izrada torza( prepona( koljena je realisti!nija u istom statuarnom
1#
obrascu. 6a stranje strane se vide tragovi enkausti!ke boje Qenkausti!ka tehnika -
premazivanje statua voskom mijeanim sa bojomR. 7atiran je u 500?510.g.pr.Kr.
-Gedan od rijetkih bron!anih kurosa( i to gotovo sigurno Apolona( potje!e iz Pireja.
7atira se u sam po!etak kasnog arhajskog perioda. Cma podignute ruke jer je izra;en u
tehnici izgubljenog voska koja pridonosi osloba;anju od krutih arhajskih kanona(
omogucava prikazivanje 4igura u razli!itim pozama bez opasnosti od pucanja.
-1anost ovih svih skulptura je i u tome to su ovo sve originali. 6kulpturu gr!kog
klasi!nog razdoblja vrlo rijetko pratimo preko originala( ve$ preko helenisti!kih ili
rimskih kopija. <riginali su bili toliko cijenjeni i vrijedni( da su u najve$em broju
slu!ajeva zavrili u Fimu( a na njihova mjesta bi dolazile replike. :o nije bila stvar sa
kultnim statuama( poput 0tene ,artenos i sl.( jer bi to dovelo do pobune. B
me;uvremenu( originali su nestali( a najve$a djela =idije( 2irona( ,olikleta( mi
poznajemo upravo preko kopija. %ato su ove skulpture vane( jer su originali( a rimski ili
helenisti!ki vladari njih nisu toliko cijenili.
-+lava jednoga kurosa( zavjetnog dara( sa atenske 0kropole( zapravo jednog konjani!kog
kipa - Ra.pin konjanik. Dajvrjedniji je primjerak jednog konjani!kog kurosa( koja je
bila unitena u vrijeme perzijskih ratova. Cna!e( !uven po jednoj arti4icijelnoj izradi brade
i 4rizure koja je izvedena do najmanjih detalja. 1ide se tragovi bojanja arenica i
bjeloo!nica. 7atira se u sredinu #.st.
-Gedna statua koja se naziva Kritijin djeak( jer se vjeruje da je njezin autor
jedan od najvanijih atenskih majstora s kraja #. i po!etka 5 st. pr. Kr. po
imenu Kritija. 6tatua je stala na atenskoj 0kropoli i ona se stavlja u sam kraj
produkcije kurosa odnosno pred po!etak klasi!ne umjetnosti. %amiljena je
4rontalno( no visina bokova i visina koljena nam govori da ona vie nije s obje
noge !vrsto na zemlji nego je prikazana u laganom kontrapostu. :einu tijela
baca na lijevu nogu dok je desna noga neznatno izba!ena u koljenu. Czrada
inkarnata i torza je apsolutno realisti!na. =rizura je kratka sa tragovima boje.
Iupljine u o!ima upu$uju na prisutnost o!iju od staklene paste.
Kore
-6a Krete potje!u i najraniji primjeri monumentalne skulpture( ne samo skulpturama od
mramora nego vrlo !esto i skulpturama ra;enim spirelato te5niko.. :o je tehnika kod
koje je jezgra bila ra;ena od drva( a oplata je bila od bronce.
-Gedan od poznatiji takvih nalaza je sa svetita u 7rerosu na otoku Kreti gdje su
prona;ena !etiri kipi$a od kojih je najvii kip bio 0polonov '0 cm( a ova ostala tri enska
kipa su prikazivala 4igure iz njegova okruja( vjerojatno njegovu majku Keto( sestru
0rtemidu i jo neku ensku 4iguru. <ne imaju tu cilindri!nu 4ormu( poveznica su izme;u
izgubljenih drvenih ksoana kipova i najranijih mramornih skulptura u gotovo istoj 4ormi.
,oloaj ruku je simetri!an i priljubljen uz tijelo( one su odjevene u duge haljine( ispod
vrata su im vezani ogrta!i koji su ba!eni na le;a i na glavi imaju visoke kape( isti oni
polosi koje smo vi;ali na geometrijskim statuama( to zna!i da je rije! o boicama. Fije!
je o lokalnim izra;evinama koje se datiraju negdje oko #50. g. pr. Kr.
-<sim te spirelato tehnike( najve$i broj enskih monumentalnih statua je izra;en u
mramoru kojega je na gr!kim otocima bilo vie nego dovoljno i ovdje vidimo
vjerojatno najstariju.
1"
-:o je statua boice Arte.ide prona;enu na otok8 Delos8 na !ijem je podnoju sa!uvan
zavjetni natpis koji govori da je jedan &ikandra( grk sa otoka Daksosa dao izraditi tu
statuu. Bo!avamo trokutastu 4ormu glave( taj pojas( koji odvaja torzo od
donjeg dijela( dugu haljinu i priljubljene ruke( kao kod primjeraka u
spirelato tehnici.
-,oAica iz A8Cerrea( gradi$a u =rancuskoj( po kojem je i dobila naziv.
<va boica iz 0uNerrea je visoka #5 cm. :o je ispod polovice prirodne
visine. 6matra se da je ona druga po starosti( izra;ena negdje oko #>0. g.
pr. Kr. <pet za 7edalski stil karakteristi!no duguljasto lice( nisko !elo(
velika usta( velike bademaste o!i( pojas( duga!ka( potpuno ravna haljina(
stopala !vrsto na zemlji( priljubljena( golema. +eometrijska dekoracija
urezana u kamenu( na haljini. 6imetri!ni poloaj ruke je razbijen gestom
polaganja desne ruke na grudi. Suva se u Kouvru.
-Gedna od poznatijih peplos kora iz 0tene koja se datira u srednji arhajski period u ruci
dri ipak( plod koji je seplurkalni simbol( simbol koji se !esto pojavljuje u rukama
boanstava ili se pojavljuje kao terakotna plastika u ulozi grobnog priloga. <vo je prikaz
starije ene visine 1(-3m( datira se u 5'0?5"0g.pr.Kr.
-Gedna od najstarijih jonskih peplos kora potje!e iz jonske oblasti u +r!koj iz ruevina
9erina hrama na 6amosu. Jilindri!ne je 4orme s krunom plintomT( ra;ena u
nadnaravnoj visini( a po natpisu znamo da je posvetio jedan Keramis boici 9eri.
-Kurosi i kore na atenskoj akropoli !esto stoje na stupovima( u povienim poloajimaH oni
na 6amosu stoje naj!ece na okruglim bazama.
-,eplos kora prona;ena na podru!ju 0tike zajedno sa nadgrobnim natpisom koji to!no
govori ime mlade djevojke( natpis koji objanjava termin kora kao termin za mladu(
neudatu djevojku( ima ostatke bojanja( na glavi krunu od lotosa.
-Gedna peplos kora( ima jako puno ostataka boje( crvena kosa i bojene arenice te zelena
boja za haljinu. Cmala je rupice na unim repicama gdje su stajale prave naunice i kanal
oko vrata gdje je stajala raskona ogrlica( koje su odnijeli ,erzijanci. Fa;ena je u visini
od 130 cm
-Peplos - duga( teka haljina od vune( pada potpuno ravno ili u tekim naborima.
-3iton - lagana( prozra!na haljina od lanaH ono to kasnije Fimljani nazivaju tunika.
-3i.ation - vuneni ogrta!( preba!en preko jednog( obi!no desnog ramena( i onda se
provla!i ispod pazuha lijeve ruke i ide preko hitona.
1'
-,eplos kore se pojavljuju ranije( ve$ negdje u drugoj polovici ". st. pr. Kr. dok se oko
5"0. ili 5#0. pojavljuju prve hiton kore.
-9iton kora( visine 3(35m( sa atenske 0kropole se pripisuje atenskom majstoru 0ntenoru.
<n je uz Kritiju i Desjota jedan od najvanijih umjetnika sa kraja #. i po!etka 5. st. pr.
Kr. <n je potomak( najvjerojatnije unuk gr!kog slikara Dearhosa. Kora se stavlja u
535.g.pr.Kr.
-Gedna od osoba koja je dala najveci doprinos na podru!ju izu!avanja gr!ke skulpture
arhajskog perioda je znanstvenica !isele Ric5ter. ,okuala je rekonstruirati evoluciju
arhajske skulpture( polazi od toga da oni kurosi i kore kod kojih je naturalisti!ka crta
slabije izraena pripadaju starijem razdoblju( a oni sa sve prirodnijim prikazivanjem tijela
posljednjim desetljecima arhajskog perioda.
1-
6.1. Ar5itektonska sk8lpt8ra
*Fazvoj gr!ke arhitektonske skulpture se moe podijeliti u tri osnovne 4aze5
1. ;aza - kada je arhitektonska skulptura bila izra;ivana od terakote - najstariji gr!ki
hramovi bili su gra;eni na kamenim temeljima sa drvenom konstrukcijom i krovitem
prekrivenim slamom koji i nije mogao imati dekoraciju u nekom drugom( teem
materijalu nego od terakote( ra;enu u niskom relje4u( bojanu.
-:ijekom ".st. gr!ke kolonije na 6iciliji poduzimaju prve velike graditeljske pothvate(
uglavnom gra;enje dorskih hramova u !ijim su ruevinama( npr. 8 5ra.8 C 8 'elin8nt8
na;eni primjerci skulpture od terakote. 2etope( napravljene tako;er od bojane terakote(
prikazuju 9eraklova juna!ka djela( jedna prikazuje ,erzeja koji ubija 2eduzu.
2. ;aza - zamjena terakotne skulpture kamenom( ali ne odmah od mramora nego od
obi!nog kamena( vapnenca. Cako je skulptura sad od vapnenca i ona se oslikava kao i ona
od terakote.
-Kao primjer moemo uzeti 0rtemidin hram na otoku Kr4u.
6. ;aza - arhitektonska skulptura po!inje se izra;ivati od mramora i potpuno se osloba;a
od pozadine.
Dorski 5ra.
-Fekonstrukcija zapadnog zabata Arte.idinog 5ra.a na otok8 Kr;8 koji je nastao
negdje po!etkom #. st. pr. Kr. Cznimno su sa!uvane plo!e od kojih je sastavljen zabat ali
hram je loe sa!uvan. B sreditu se zabata nalazila +orgona dijelom u kle!ecem poloaju(
dijelom u trku( dvije divlje ma!ke( sa 4igurama ratnika (+iganti i :rojanci) u kutovima
zabata. Dema puno sa!uvanih zabata iz starijeg arhajskog perioda( ovo je jedan od
najsa!uvanijih primjera. 9ram ima ' stupova( oktastilni peripteros je.
-Fekonstrukcija zabata starog Ateninog 5ra.a na atenskoj Akropoli sa lavovima u
sreditu( no ostali dijelovi nisu sa!uvani pa se ne zna to je bilo u kutovima zabata( vide
se tragovi boje. (5-0?'0.g.pr.Kr - ali koji( stari ili obnovljeniO)
-Fekonstrukcija zabata o<novljenog Ateninog sveti>ta sa sli!nim prikazom lavova u
sreditu i 4igurama 9erakla u borbi sa :ritonima (bi$a zmijolikog repa i ljudskim torzom
u obliku tri bradate 4igure).
-%abat Apolonova 5ra.a 8 Del;i.a kojega su sagradili 0lkmeonidi( koji je sagra;en
oko 530. g. pr. Kr. da bi zamijenio starije zdanje( no sam je zamijenjen u kasno klasi!no
doba. Kvadriga( 0polon( kore( kurosi i u kutovima su lavovi koji napadaju bika i jelena.
Da drugom zabatu opet Kvadriga sa 0polonom i prikazi borbe.
-Gedan od najvanijih primjeraka arhitektonske skulpture kasno arhajskog perioda je
5ra. Atene A;aje na otok8 Aegini. <vdje moemo pratiti kako se od po!etka arhajskog
perioda slijedi aksijalna koncepcija. <vo je najstariji hram kod kojeg je zabatna skulptura
izra;ena u tehnici punog volumena - nije relje4( nego slobodno stojeci kipovi postavljeni
u duboku trokutnu niu zabata( svaki od njih ima vlastitu bazu( bili su bojani. Da oba
zabata glavni lik u osi je sama 0tena 04aja. 6a strana su gr!ki i trojanski ratnici u borbi -
prikazana je scena iz trojanskog rata. 04ajin hram je izgra;en druk!ijom tehnologijom od
onih u ".st i ranom #.st. - pomocu koloturnika i graditeljskog krana to je bila bra( laka
i je4tinija izgradnja. Dajvaniji lik je u najviem dijelu trokutnog zabatnog polja( dok se
30
oko njega simetri!no ire drugi motivi. B ovom slu!aju su to prikazi :rojanaca i +rka u
borbi. Bkupno se nalazi deset 4igura sa jedne i druge strane 0tene. Gedna se datira malo
ranije( a druga malo kasnije. <vo je jedini gr!ki hram kod kojega je jedan zabat ra;en u
jednom( a drugi u drugom stilu. Csto!ni( glavni zabat( je mla;i izra;en iza &-0. g. pr. Kr. i
on je ra;en u rano klasi!nom stilu. %apadni( sporedni zabat( je neto stariji i ra;en u
kasno arhajskom stilu. 6ve 4igure na zapadnom zabatu imaju arhajski osmijeh iako su
prikazani u snanoj i dramati!noj borbi( a na isto!nom je izraz lica primjereniji.
2odelacija 4izionomije je izraenija.
onski 5ra.Dgra@evina
-'i;nijska riznica je jedna relativno mala gra;evina tipa hram u 0ntama. Dije imala
jonske stupove nego 3 karijatide. +rad-drava 6i4nos je podigao riznicu u 7el4ima i
posvetio bogu 0polonu( zatitniku tamonjeg proro!ita. <na je jedna od najstarijih
jonskih gra;evina na gr!kom kopnu( datira se u kasnoarhajski period (535?30.g.pr.Kr).
Gedan od elemenata dekoracije te gra;evine je neprekinuti jonski 4riz. :o je najljepi i
najuspjeliji prikaz te vrste u gr!koj arhajskoj umjetnosti kod kojega je postignuta moda
najbolja uravnoteenost izme;u svjetla i sjene. Cako je taj primjer dvodimenzionalan( u
tipi!nom arhajskom stilu( pokret ruku i nogu ne prati pokret glave i sl. 6 obzirom da
gra;evina ima !etiri strane( i on se dijeli na !etiri scene. Dajzna!ajnije su na sjevernoj i
isto!noj strani. Da istonoj strani su prikazani gr!ki bogovi koji gledaju borbu +rka i
:rojanaca. Da sjeverno. 4rizu je prikazana scena gigantomahije (borbe gr!kih bogova sa
+igantima( sinovima majke zemlje( +ee) - gotovo sigurno su ovaj 4riz radila dva majstora
jer su prona;eni gra4iti. Bz neke od 4igura su ispisana imena( a 4riz je bio bojan. =riz je s
gornje strane bio uokviren tipi!nom jonskom dekoracijom - traka koju ispunjavaju motivi
astragala i kimationa.
-2etopa jednoga dorskoga hrama (peripter) sagra;enog doslovce na ruevinama
mikenske pala!e u gradu 2ikeni iz kraj ". st. pr. Kr. Da njima se o!ituju iste
karakteristike kao na boici i 0uNerea( 0rtemidi sa 7elosa itd.

istoni "riz #i"nijske rizni!e
-Konjaniki "riz iz $rinije na Kreti - ra%en u ranoar&ajskom stilu, datira se oko
6'0.g.pr.Kr. Kronoloki je usporediv sa najranijim kurosima i korama.
31
6.=. !raditeljstvo
Dorski stil
-Kao prvi arhitektonski stil javlja se dorski stil. Dema nikakve sumnje da je on postojao u
eri drvenog graditeljstva( ali budu$i da nemamo tih gra;evina( stupove( trabeaciju i
ostalo( mi moemo samo naga;ati.
-7orski stil je dobio nosi takav naziv jer se najprije javlja u onim oblastima +r!ke koje su
nastanjivali 7orani. Da ,eloponezu( na 6iciliji i junoj Ctaliji.
-7orski red se javlja na samom po!etku ere kamenog graditeljstva( vjerojatno ve$ krajem
". st. pr. Kr. #>0. ili #30. g. pr. Kr.
-+lavne odlike dorskog stila su slijede$e5 hram se gradi na jednoj plat4ormi od tri
stepenice( stereobatu (prve dvije) i stilobatu (posljednja stepenica). 6tupovi nemaju bazu(
oni mogu biti monolitni( a mogu biti iz vie dijelova tambura. Cmaju izme;u 1& i 30
kanelira koje bi se izra;ivale nakon to bi se tamburi poslagali jedan na drugi i zato su
4ino uslojene. 7orski stup zavrava dorskim kapitelom( a njega karakteriziraju dva
elementa( ehinus (jastu!asti zavretak) i abakus (kvadratni plo!asti zavretak na koji
nalijee arhitrav( odnosno( greda. %atim slijedi entablatura ili epistil koji se sastoji od
arhitrava (grede)( dorskog 4riza i zabata ili timpanona. 7orski arhitrav uglavnom nema
pro4ilacije. 7orski 4riz karakteriziraju trigli4i i metope( s tim da tu imamo jo niz drugih
elemenata kao to su regule( mutule itd. C zatim dolazi zabat sa svojom korniom
(simom)( sa bo!nim i glavnim akroterima (koji je tu na najviem mjestu) i zabatnom
skulpturom. Kod najranijih dorskih hramova( skulptura je izra;ena od terakote jer su
drevni drveni hramovi imali drveno krovite( pa je kra$e strane trebalo zatititi
terakotnom plastikom da ona ne bi nastralada od atmos4erilija. Kada se prelo na kameno
graditeljstvo( jedno vrijeme je ta terakotna zabatna skulptura ostala u upotrebi. %atim je
ona prela na vapnena!ku.
-Ito se ti!e tlocrta( dorski hram se naj!e$e javlja u tri tlocrtne varijante( to su hram u
antama( prostilni hram te peripterni hram. Daj!e$i su dorski peripterni hramovi( okrueni
kolonadom stupova.
33
-:locrti dvaju 5ra.ova 8 gradu Paest8.8 (gr!koj koloniji ,oseidoniji) u junoj Ctaliji.
:amo je prakti!ki ro;ena arheologija( tu su zapo!ela iskapanja ve$ u drugoj polovici 1'.
st. %a nas su vana dva hrama( prvi i drugi 9eraion (9erin hram). ,rvi se jo naziva i
bazilikom koji je posve$en 9eri( i drugi koji se jo naziva i ,osejdonov?Deptunov hram
(/&#0g.pr.Kr). :locrt prvog 9erinog hrama prikazuje eksperimentalnu 4azu u dorskom
stilu. Da kra$im stranama ima -( a na duim 1' stupova( ima pronaos sa tri stupa u
antama( dvobrodnu celu( opistodom prakti!ki bez stupova. :o je niska i zdepasta
gra;evina gra;ena oko 5#0. g. pr. Kr. 6tolje$e mla;i drugi hram nastao je u klasi!no
doba. :o je heksastilni peripter sa # na kra$im i 1& stupova na duim stranama. ,ronaos
sa dva stupa u antama( opistodom sa dva stupa u antama( trobrodna cela. Klasi!ni hram je
elegantniji( sa manjim kapitelima( tanjim stupovima i neto niim zabatnim trokutom.
6padaju u krug odli!no sa!uvanih dorskih hramova.
,osejdonov (Deptunov) hram
-5ra. C iz 'elin8nta(kojeg smo spominjali. 9ram je sa!uvan u jako loem stanju.
Cmamo ostatke stupova( tambura od kojih su sastavljeni. 9ram se datira u rano #. st. pr.
Kr. oko 5'0. ili 5"0. g. pr. Kr. <vi stupovi iskazuju druga!ije karakteristike od onih koje
smo vidjeli kod 04ajinog hrama. <vdje se oni dosta naglo suavaju prema vrhu(
primjetno je zadebljanje u sredini stupa. Ahinus i abakus su masivni i nadilaze promjer
samog stupa.
*Da otoku 6amosu je oko '00. g. pr. Kr. sagra;en jedan od najstarijih poznatih gr!kih
hramova( !uveni 3erin 5ra. 8 'a.os8 (jo nazivan hekatopedon( jer je duga!ak 100
stopa). Kamenog zi;a( drvene nosive krovine konstrukcije sa redom drvenih stupova( tri
stupa u antama. B drugoj 4azi je ta gra;evina dobila kolonadu drvenih stupova i to je
postao peripteros.
Das zanima gra;evina koja se sagra;ena oko #50. g. pr. Kr. koja je u startu sagra;ena kao
heksastilni peripteros( sa # stupova na kra$im stranama. 9ram je imao pronaos i jednu
duga!ku celu sa kontra4orima prislonjenim uz lateralne zidove. <vo je( uz onaj prvi
9eraion( jedan od nama najstarijih poznatih dorskih hramova.
(1.-'00.g 3.-#50.g. >.-5"0?#0.g. &.-5>0?30.g.pr.Kr)
*Atenska riznica iz Del;a dorskog tipa koja je nastala pod utjecajem jonskih gra;evina.
6tupovi su vrlo elegantni( kapiteli su mali( zabat je nizak. ,rva gr!ka gra;evina u cijelosti
izra;ena od mramora u !ast pobjede na maratonskom polju. :o je hram u antama (ante su
zidni istaci) i stupovi su poloeni izme;u tih zidova koji 4ormiraju pronaos. 7atira se u
/500.g.pr.Kr.
-3ra. Atena A;aine na otok8 Egini kod 0tene. Da tom se mjestu nalazi stari hram koji
je stradao u poaru (/510.g.pr.Kr) te je zamijenjen novim na prijelazu sa #. na 5.st.pr.Kr.
:locrt dorskoga hrama( heksastilni peripter( ima vanjsku kolonadu stupova koja okruuje
hram sa sve !etiri strane( # stupova na kra$im( 13 na duim stranama i klasi!ni tlocrt
unutranjosti - pronaos sa dva stupa u antama( opistodom ili riznica( trobrodna cela sa dva
3>
reda dvokatnih dorskih stupova. (,rvi hram u gr!koj arhitekturi koji ima dvokatne dorske
stupove). 9ram je bio sagra;en od vapnenca koji je bio presvu!en 4inim slojem tukature
i zatim su bili okre!eni u arku bijelu boju. 2etope uop$e nisu prona;ene( ni kamene ni
terakotne( pa su pretpostavili da su bile izra;ene od oslikanog drva.
-Dajstariji dorski hram pored drugog 9erinog hrama na 6amosu je Apolonov 5ra. 8
%5er.on8 8 Etoliji( datira se u posljednju !etvrtinu ". st. pr. Kr. 9ram za kojega sasvim
sigurno znamo da je bio gra;en od cigle( kamena( i da je imao drvenu kolonadu stupova.
<n ima 5 stupova na kra$im( a 15 na duim stranama. Cma opistodom sa dva stupa u osi(
ne u antama( i izduenu celu koja je bila podijeljena u dva dijela. B njegovim ruevinama
je prona;eno nekoliko terakotnih metopa( na kojima su oslikane ravne drvene povrine.
-Go jedan koji je datiran u sli!no vrijeme je i 3erin 5ra. 8 Oli.piji. ,odignut je oko
#00.g.pr.Kr.( u srednjearhajskom periodu. 6a!uvano je nekoliko stupova i temelji.
Czvorno je imao drvene stupove i to nalazimo u ,auzanijevom putopisu (,erigezes del
9elades( )1odi! po 9eladi*)( koji je pohodio <limpiju i kae da se u opistodomu 9erinog
hrama jo uvijek nalaze dva stupa od hrastovine. 6tupovi vanjske kolonade pokazuje
razli!ite proporcije( to ukazuje na to da su zamijenjeni. 7orski heksastilni peripter sa #
stupova na kracoj i 1# na duljoj strani.
-Daj!e$i tip dorskog hrama tijekom arhajskog perioda je tlocrt periptera( hrama koji je
okruen kolonadom stupova. Bnutranjost je naj!e$e koncipirana od predvorja( pronaosa
koji ima tlocrt sa dva stupa u antama( cele i opistodoma sa dva stupa u antama. Jela
moe biti jednobrodna sa kontra4orima( dvobrodna( trobrodna sa obi!nim stupovima ili
dvokatnim stupovima. C ovaj $e se obrazac slijediti sve do kraja 5. st. pr. Kr.
onski stil
-+lavna razlika izme;u jonskog i dorskog stupa je u tome to jonski stup ima bazu. :a
baza moe( a ne mora imati plintu( !etvrtastu osnovu( ali uklju!uje vie pro4ilacija koje se
nazivaju torusi (poluobli!asti pro4il koji izlazi izvan njega) i trohili (kanal u obliku slova
u). %atim je stup mnogo vitkiji i ima do &0 kanelira to doprinosi eleganciji. 6tup
zavrava jonskim kapitelom sa volutama. Dadgra;e kod dorskog hrama je masivnije i
vie u odnosu na nadgra;e jonskog hrama( i zato je jonski lepraviji i prozra!niji. +ornji
dio je sli!an kao kod dorskog( s time to je kod jonskog hrama arhitrav stepenasto
pro4iliran( 4riz neprekinut (nepodijeljen na trigli4e i metope)( pa govorimo o jonskom
4rizu( a zabatna polja su bila neto malo nia. ,rvo su u zabat stavlja skulpture od
terakote( a zatim od bjelokosti. B kasnijoj 4azi od kamena i mramora.
3&
-Gonski stil se javlja oko 5"0. najranije i to u oblastima +r!ke odnosno srednjem dijelu
zapadne obale 2ale 0zije kojeg su nastanjivali Gonjani.
-Dajstariji jonski hramovi se pojavljuju na zapadnoj obali 2ale 0zije( u dijelovima +r!ke
koja se zove isto!na Gonija - gradovi u kojima su na vlasti tirani( moda je gradnja velikih
svetita bila motivirana politi!kim razlozima
-%a primjer jonskog hrama moemo uzeti Ere5teion( iako je to hram iz klasi!nog
razdoblja. Cznimno zanimljiva gra;evina( bogato ukraena( ne samo s jonskim
himationom( i jonskim volutama( ve$ ima i traku sa akantima( palmetama( karakteristi!ni
stepenasti arhitrav. 7atira se u &31-&05.g.pr.Kr( graditelj je vjerovatno 2neziklo.
-,rvi me;u jonskim hramovima je bio treEi 3erin 5ra. na otok8 'a.os8 koji je
sagra;en oko 5"0. ili 5#0. g. pr. Kr. %bog terena na kojem se nalazio( ubrzo je po!eo
tonuti i morao je biti demoliran( na !ijem je mjestu nastao !etvrti 9erin hram.
:re$i i !etvrti 9erin hram su imale duboki pronaos i ogromnu trobrodnu celu( tako da se
ovoj trostrukoj kolonadi stupova pridruivalo jo nekoliko redova po dva stupa te se na
taj na!in na pro!elju 4ormirala duboka uma stupova kroz koju se ulazilo u celu. <vdje je
o!ito posrijedi utjecaj orijentalnog graditeljstva( s jedne strane egipatskih hramova( ali i
nekih dijelova perzijskih prijestolnica. ,o svojim dimenzijama je ve$a gra;evina od
dorskih peripterosa( !ak po povrini odgovara jednom nogometnom igralitu( 53(5 N 100
m (->N50 - zadaca). 6tupovi su bili visoki preko 1' m s nadgra;em. 6vi su u loem stanju
i prava rekonstrukcija je oteana. :re$i hram je na pro!elju imao '( na za!elju -( a na
duim stranama 31 stup. Kod !etvrtog obnovljenog je broj porastao na 3&. +ra;en je u
tlocrtu dipterosa.
-,od utjecajem tre$eg 9erinog hrama je oko 550.g.gpr.Kr. nastao !uveni Arte.izion 8
E;ez8( a smatra se jednim od sedam svjetskih !uda. Djega je podigao !uveni Kidijski
kralj Krez koji je prema predaji bio najbogatiji vladar svoga vremena. <n je dimenzijama
nadmaivao tre$i 9erin hram( 55 N 115 m.6agra;en je na mjestu jednog starijeg svetita
!ije su ostatke otkrili austrijski arheolozi '0-ih godina prolog stolje$a. Eio je gra;en od
lokalnog vapnenca( no zidovi su bili obloeni mramornim plo!ama( a svi kapiteli su bili
gra;eni od mramora. Cmao je > reda stupova na pro!elju( 3 na ostalim. :o je zaista bilo
zdanje s kojim se niti jedan gr!ki hram toga vremena mogao mjeriti. ,odigli su ga
arhitekti +ersi4ron( 2etagen i :eodorus sa 6amosa. 9ram je stradao oko >50. g. pr. Kr.( a
zapalio ga je jedan stanovnik 9e4eza (9erostrat)( a kad su ga pitali zato( kazao je da bi
njegovo ime ostalo zabiljeeno u povijesti.
35
6tupovi su bili visoki gotovo 1- m( sa brojem koji je odgovarao tre$em 9erinom hramu(
'( - i 31. :amburi su bili ukraeni u dubokom relje4u klasi!nog arhajskog stila. %abatna
skulptura je bila ra;ena od bjelokosti i koja je vjerojatno prikazivala boicu 0rtemidu.
Cmamo jedan novac iz vremena cara Klaudija( prva polovica 1. st.( prikazan je 0rtemizion
koji se obnavljao i tu je prikazano pro!elje. Cako se ovdje vidi # stupova( ali se vide
otvoreni prozori. Cspred se nalazio kip 0rtemide A4eke koja je poznata po velikom broju
dojki koje vise po njenom tijelu.
-'i;nijska riznica 8 Del;i.a( jedna od rijetkih jonskih gra;evina u mati!noj +r!koj(
sagra;ena po!etkom kasnog arhajskog perioda. Fiznice su mali hramovi tipa hrama u
antama ili prostilni hram. <vo je hram u antama( no takav jonski hram kod kojega su
jonski stupovi zamijenjeni 4igurama dviju hiton kora (karijatida)( bogata dekoracija oko
vrata( vrhom zidova( oko anta i 4riz !ije smo elemente vidjeli ranije (borba +rka i
:rojanaca( gigantomahija( sjede$i bogovi).
-$asilijska riznica 8 Del;i.a( grada 2asilije. 6tupovi ovdje nemaju tipi!ne jonske
kapitele nego dva reda snanih mesnatih listova izvijenih prema vani. +ra;evina ima
bazu i druge jonske elemente - kimatione( lezbi!ke kimatione( bogatu dekoraciju na dnu i
vrhu zida. 7atira se u kraj ".st.
6.+. &adgro<na plastika
-+eneralna karakteristika ukopa kasnogeometrijskog perioda prije svega u 0teni( na
nekropoli Keramik je da se pokojnici kremiraju( a da se djeca uglavnom
inhumiraju. Bz starije osobe su se ostavljali malo bogatiji prilozi. Cznad
grobova su se nalazili manji humci( a na vrhu humka( naj!ece do pola
ukopana( se nalazi veca kerami!ka posuda u 4unkciji nadgrobnog spomenika
(krater ili am4ora). 7aljnjim razvojem se javljaju spomenici koji imaju oblik
pilastra na kojima se najprije 4rontalno po!inju prikazivati 4igure pokojnika.
-6tela iz samog kraja ". st. pr. Kr. (ranoarhajski period)( na;ena u :anagri u
pokrajini Eeociji. 1rlo je jednostavne izrade( krajnje primitivne 4orme
jednoga pilastra sa prikazom dvoje pokojnika( 7ermisa i Kitilosa visine oko
1.50 - 3m. <vdje( kao da se vide preslikani rano arhajski kurosi Kleonida i
Eitona.
3#
-Dadgrobna stela iz sredine #. st. pr. Kr. (/5&0.g.pr.Kr.) iz 0tene
podignuta jednom mladi$u 2egaklu i njegovoj sestri =ilo koji su
pripadali poznatoj obitelji 0hmeonida. Gedna raskona nadgrobna stela
koja kao svoje krunite ima 4iguru s4inge. Cspod postolja na kojem lei
se nalazi palmeta sa stiliziranim volutama( a oba ta dijela krune jednu
visoku tanku nadgrobnu plo!u gdje se u niskom relje4u nalaze portreti u
pro4ilu prikazi brata i sestre. <vo nije klasi!na monumentalna slobodno
stoje$a skulptura. <vo je nadgrobna relje4na skulptura. 64inge su
preivjeli ostaci orijentalnog stila koje smo vidjeli na vazama( i oni se
pojavljuju i u skulpturi. <ni su !uvari groba( i simboliziraju zatitnike
groba( a gube se u kasno arhajskom razdoblju. ,ored ovakvih
nadgrobnih stela koje su rijetko ovako dobro sa!uvane( obi!no nalazimo
njihove baze. Bkupna visina stele je oko &m.
-1rh ovakvih nadgrobnih stela kasno arhajskog perioda krune( umjesto
s4ingi( palmete sa volutama( koje postaju zavrni element. 0 na tijelu ovih plo!a se
zadravaju prikazi pokojnika u pro4ilu. Daj!e$e su to prikazi djece( mladi$a( mukaraca i
ena srednje ili starije dobi. :o su generalizirani portreti( a ne
realisti!ni
-<vdje je sa!uvan nadgrobni ostatak stele jednoga ratnika (hoplita)
0ristiona. 6a!uvan je dio sa imenom majstora koji je tu stelu izradio -
0ristoklo.
-po!etkom 5.st.( na prijelazu u ranoklasi!ni period( s4inga nestaje sa
spomenika( visina spomenika se smanjuje( zavravaju palmetama(
4igure su isklju!ivo u pro4ilu.
3"
6.0. Crveno*;ig8ralni stil
-B posljednjim desetlje$ima #. st. pr. Kr.( 5>0 ili 515. g. pr. Kr. u 0tenskim radionicama
dolazi do otkri$a novog slikarskog stila kod kojega 4igure ostaju u crvenkastoj osnovi a
pozadina crna. <vaj stil je( za razliku od crno4iguralnog koji koristi i tehniku urezivanja(
pravi slikarski stil. Jrveno4iguralni stil u po!etku koristi tehniku urezivanja( no kroz
desetlje$e-dva ga potpuno izbacuje i kao takav ostaje u upotrebi sve do helenizma.
1rijeme njegove uporabe ide od 530-ih godina do oko >00-e g. pr. Kr.
7o tog otkri$a( rekli smo( je dolo u 0ndokidesovoj radionici.
-Jrveno4iguralni stil se moe podijeliti u nekoliko 4aza. Dajstariji period
crveno4iguralnog slikarstva se naziva strogi crveno4iguralni stil. 6trogi stil nije povezan
sa strogim stilom u ranoj klasi!noj skulpturi( jer taj naziv zamjenjuje naziv rani
crveno4iguralni stil( odnosno razdoblje od oko 530. do &'0. g. pr. Kr.( odnosno( kasno
arhajski period. 7ruga 4aza u razvoju crveno4iguralnog slikarstva je u periodu od oko
&'0. do &50. g. pr. Kr.( to je zapravo vremenski rano klasi!ni stil. %atim je tre$a 4aza
visoki stil (visoka klasika) od &50. do &30. g. pr. Kr. Setvrti je bogati stil i onda kasni
(zreli) crveno4iguralni stil koji je vie obrtni!ki.
-Ito se ti!e tipova posuda( gotovo da nema razlike u odnosu na crno4iguralni stil. :o su
posude velikih dimenzija( am4ore( hidrije( krateri( vr!evi tipa velikea( oinohoe( me;utim
to su i posude manjih dimenzija( kupe( pehari( kiliksi
6.0.1. 'trogi i rani crveno;ig8ralni stil
-,rvi period razvoja crveno4iguralnog slikarstva je ujedno vrhunac crveno4iguralnog
slikarstva. :ime se ne misli na kvalitetu prikazivanja( realizam i sl. ve$ se jednostavno(
gledaju$i kvalitetu u usporedbi na razdoblje u kojemu se nalazi to( zapravo dovodi u kraj
#. st. pr. Kr. odnosno oko 530. ili 510. g. pr. Kr.
-1rlo vano ime je slikar Andokidesa( kome je to zapravo pseudonim. :o je vrlo !esta
pojava kod crveno4iguralnog slikarstva( jer se ve$a vanost pridaje kerami!aru i njegovoj
radionici( nego slikaru. Dije isklju!eno ni to da su neke posude oslikane od samog
kerami!ara( no o tome nemamo dokaza. <n je doao do revolucionarnog rjeenja( i jedan
je od prvih bilingvalnih slikara. 6 jedne strane posude crta crne( a s druge crvene 4igure.
Djegovo slikarstvo odlikuju 4ine linije( 4ini potezi kista. Klju!ne posude koje je on radio(
a ovdje se spominju( su tri am4ore. Da jednoj je prikazan 0hil( na drugoj 0polon i
9eraklo u sva i( a na tre$oj je 9eraklo koji lovi Kerbera.
-Epiktet( rob ili oslobo;enik( radi za ve$i broj majstora i razli!ite radionice. Sini se da je
neko vrijeme i sam imao svoju radionicu. Djegova djelatnost gotovo pokriva cijelo strogo
razdoblje. ,oznat je po tome to je 4avorizirao motive e4eba( mladih atleta.
-6kit( jo jedan majstor( koji je uz ,sijaksa predstavnik bilingvalnog slikarstva.
-Autimid( Au4ronije i =intijat su tri slikara koja se potpisuju. :rojica
najve$ih crveno4iguralnih slikara s kraja #. st. pr. Kr.
-E8ti.id (Auth@mides) je bio u sjeni velikog Au4ronija koji se smatra
najve$im crveno4iguralnim majstorom( te je on !ak napisao na jednoj
am4ori iz 2unicha5 Sak ni Au4ronije nije neto ovakvo izradio. 6likar
3'
Autimides je poznat po svojim velikim posudama(!ije velike 4igure zauzimaju gotovo
cijelu posudu. 6voje scene !esto stavlja u kontekst iz svakodnevnog ivota( pune
pritajene dramati!nosti. (510.g.pr.Kr.)
-6likar E8;ronije( najve$i predstavnik( !ije ime predstavlja problem( jer se potpisuje kao
kerami!ar !e$e nego kao slikar. :ako da se ne zna je li on sve svoje vaze oslikao ili samo
neke. Djegove posude pokazuju velike stilske razlike( tako da se pretpostavlja da su
njegove posude oslikavali i drugi slikari. Sesto primjenjuje piramidalne kompozicije i
vidi se utjecaj skulpturalne i arhitektonske plastike
Djegove dvije najpoznatije posude su krateri( jedan koji
prikazuje borbu 9erakla i 0nteja. Fazlike me;u njima dvojicom
vidimo i po 4rizuri koju je karakterizirao( 0ntej ima tipi!nu
barbarsku 4rizuru i sl. <n djeluje u posljednjem desetlje$u #. st.
pr. Kr.( na prijelazu u po!etak 5. st. pr. Kr.
-Krajem 5. st se javlja Onesi.( isklju!ivo slikar. <slikavao je i neke Au4ronijeve posude.
-,o!etak 5. st. pr. Kr. su obiljeili majstori (samo dio njih znamo po imenima). Gedan od
takvih slikara je Eerlinski slikar (pseudonim su dobili prema zbirci u kojoj se nalazi
posuda( prema imenu kerami!ara ili prema atletama !ija su imena na posudama). %atim
slikar ,riga (pseudonim)( koji je zapravo dobio ime po kerami!aru. 2oguce je da je bio
<nesimov u!enik. 0tribuirano mu je do ' posuda (300 - 350 posuda)OOO . Gedan je od
prvih slikara koji po!inje sjen!iti.
-Gedan od najvanijih iz ovog razdoblja je slikar &io<ida (Diobidi
su jedna obitelj( !ija je majka Dioba uvrijedila 0rtemidu kazavi da
je njihova majka Keto nerotkinja( dok je ova rodila oko esnaestero
djece)( !iju je obitelj naslikao na krateru( gdje 0rtemida strelicama
ga;a tu 4amiliju te tjera vukove na njenu djecu. Da njegovim
posudama se odraava utjecaj monumentalnog slikarstva.
-Gedan od najvanijih posuda potpisanih od strane Andokidesa u bilingvalnoj tehnici.
Gedna strana je oslikana dionizijskom tematikom. 7ioniz je u sredini( satir je iza njega( a
ispred njega je menada. 6cena je stavljena u okvir na kojem stoje 4igure.
-%a razliku od crno4iguralnog( gdje se 4igure crtaju crnim gustim 4irmisom uz
kombinaciju crvenog( bijelog( ljubi!astog i zlatnog 4irmisa( sada je pozadina ta na koju se
stavlja 4irmis( a 4igure su ostavljene u boji gline( osnove. :a glina ima u sebi oksida( kod
pe!enja se dobiva ta arka crvena boja. 6ada se kistom poteu detalji odje$e koji sada
daju jedan relje4ni prikaz. Kod rijetkih prvih posuda se jo neko vrijeme zadrava
urezivanje obrisa likova i detalja( ali to brzo nestaje. <vdje su 4igure stilski ra;ene u
zrelom arhajskom stilu( prikazane u pro4ilu( nema trodimenzionalnosti( dok su o!i an
4ace.
-Czvanredan primjer E8;ronijeva stvaralatva je 6arpedonov krater( u
obliku velikog kalea. <n se potpisuje nekada kao slikar( a nekada kao
kerami!ar. Cma izvanredan osje$aj za kompoziciju( razmjetaj 4igura po
posudi( izvanredan crte. 7obro poznaje i primitivni oblik perspektive(
zato uspjeno prikazuje dubinu. 1jeto koristi zlatnoutu boju. 7ok( kod
=intijata (jako puno anatomskih pogreaka) i Autimida nije tako. <!ito je
da nije dobro poznavao anatomiju ljudskog tijela. <vdje vidimo i piramidalnu
kompoziciju( te se vidi utjecaj zabatnih grupa kasnog arhajskog doba.
3-
-,rimjer E8ti.idova slikarstva( njegov krater sa
monumentalnim( visokim 4igurama na stranjoj strani
njegovog najljepeg uratka. <ve tri 4igure su komasti(
potpuno razodjeveni( u plesu. 7osta se !esto pojavljuju u
gr!kom slikarstvu. <no to moete primijetiti na
njegovim 4igurama to je taj nezgrapan pokret koji je
uvjetovan samom radnjom( no glava ne prati pokret tijela
i sl. Do( sve u svemu( rije! je o uspjenom uklapanju te
monumentalne 4igure u polje trbuha jednog kratera.
-Dakon prve polovice 5. st. pr. Kr. se gasi potpuno praksa potpisivanja posuda oslikanih
crveno4iguralnim slikarstvom. :aj medij zapravo tada gubi na svojoj vanosti.
-Kronoloki nakon Au4ronija( =intijada i Autimida doao jedan majstor pod pseudonimom
. :o je jedan od majstora koji je po svemu sude$i radio za Au4ronija. <vo je unutranjost
pehara koja prikazuje scenu kada :ezej silazi na dno mora da od boice 0m4itrite primi
zlatni vijenac kao dokaz njegova boanskog podrijetla. 2aksimalnu panju posve$uje
draperiji( detaljima( 4inim linijama( odli!no uklapa kompoziciju u kadar posude.
-,aralelno s njime djeluje jo nekoliko majstora !ija nam imena nisu poznata. Gedan od
njih je slikar Kleo;rada (pravo ime mu je Apiktet). Djegova glavna karakteristika 4igure
postavljene na jednu vrstu trake( na podestima kao kipovi. Koristi zlatnouti 4irmis.
0tribuirano mu je 100-tinjak crveno4iguralnih i 30-ak crno4iguralnih posuda.
-,erlinski slikar( suvremenik slikara ,anaitija i Kleo4rada( moda u!enik Autimidov(
jedan je od onih majstora koji radi graciozne likove izdvojeno na crnoj pozadini posude
na bazama sa ornamentikom (lik 0tene). 0tribuirano mu je oko 300 posuda( a ime je
dobio po jednoj iz Eerlina. 7jelovao je oko &-0.g.pr.Kr.
-6osija( slikar !iji potpis imamo samo na jednoj vazi koja se !uva u
Eerlinu( u !ijoj je unutranjosti prikazana scena 0hila koji lije!i rane
,atroklu. :o je dosta neuobi!ajena scena za gr!ko slikarstvo( kao da
je preuzeta iz monumentalne umjetnosti. 6ve se uspjenije prikazuje
psiholoka karakterizacija likova.
-6a slijede$im majstorom prelazimo polako u drugu !etvrtinu 5. st.
pr. Kr. 0 to je .ajstor D8ris od kojega nam je ostalo najvie posuda( to potpisanih
(/&0)( to pripisanih. Erojka see do gotovo 300 posuda. Dije bio naro!ito dobar slikar i
crta!( no usprkos tomu djela krasi dekorativnost kompozicije i sl. 1idimo jedan njegov
kiliks sa prikazom atleta koji gimnasticiraju s dosta nespretnosti i loih poteza. Dajve$i
broj posuda je malih dimenzija.
Go jedan kiliks gdje vidimo oslikanu unutranjost posude. <vo su prikazi iz
svakodnevnog ivota. 0tlete koje rade vjebe( pripremaju se za treninge( mau se uljima(
skidaju prainu sa sebe i sl. Da njegovim posudama vidimo i scene iz u!ionica (u!itelj
svira 4rulu).
-:aj strogi( kasno arhajski stil bi mogli zavriti sa 2akronom. <n je zanimljiv po tome
to je najvie sura;ivao sa kerami!arom pod imenom 9ieron. %a njega je radilo vie
majstora( no ovaj mu je bio najve$i suradnik. 6cene iz dionizijske tematike( ne pretjerane
slikarske vrijednosti( no dekorativna rjeenja.
>0
6.0.2. Klasini crveno;ig8ralni stil
-B klasi!nom crveno4iguralnom periodu ne $emo vie nailaziti na imena ve$ dobivaju
pseudonime koji su izvedeni iz scena na peharima ili drugim motivima. B ovom se
periodu vidi snaan utjecaj monumentalnog slikarstva( to se do sada samo naslu$ivalo.
-%namo da su izme;u &'0. i &50. g. pr. Kr. djelovala dva velika slikara( 2ikon iz 0tene i
Polignot s %asosa (najve$e ime zidnog slikarstva !ija se imena u brojnim djelima nalaze).
Cz pisanih djela saznajemo da je ,olignot prvi gr!ki umjetnik koji je prikazuju$i masovne
kompozicije po!eo prikazivati 4igure u vie planova na na!in da skra$uje 4igure u drugom
i tre$em planu( na licima izraavao psiholoku karakterizaciju (ethos)( a svaku 4iguru je
stavljao u druga!iji poloaj. ,ostoji misao da je njegovo slikarstvo utjecalo na razvoj
skulpture i kerami!kog slikarstva zbog prikazivanja ethosa. Djegove murale nemamo
sa!uvane( no utjecaj njegova slikarstva je vie nego vidljiv. <sim onih pod njegovim
utjecajem( imamo i neke koji nastavljaju tradiciju slikanja malih kupa i pehara !iji su
predstavnici 2akron( 7uris i sl.
-,redstavnici monumentalnog slikarstva su slikar =istoksena( unutranjost njegova
kiliksa( bijele osnove( to je u to doba revolucionarno. ,rikazana je 04rodita na labudu.
-7rugi predstavnik je slikar Pentezileje koji je dobio
naziv po prikazu unutar ovog kiliksa gdje 0hil zabija ma!
amazonskoj kraljici ,entezileji dok ga ova mole$ivo
gleda. %namo da je ovdje vidljiv utjecaj monumentalnog
slikarstva najprije to iz pisanih izvora znamo da je
,olignotova tematika bila bitka na 2aratonskom polju i
neke druge sa brojnim 4igurama u borbi. B prvom su
planu glavne 4igure( 0hil koji stoji( ,entezileja na
koljenima( a u drugom planu je ratnik koji trai svoju
rtvu. Djegova djelatnost se datira od &"0 -
&#0?50.g.pr.Kr.
-7rugi majstori od kojih je slikar Diobida najvaniji. Gedan krater iz Kouvrea( po kojemu
je slikar dobio pseudonim. 1idimo 0rtemidu koja hvata strelicu na le;ima( 0polona koji
odapinje i Diobide (djecu i k$eri) koji lee u razli!itim poloajima dok preostali tr!e.
,odloga na kojoj 4igure stoje je naglaena.
-Cstovremeno se javlja stil minijaturnog crveno4iguralnog slikarstva !iji su predstavnici
slikar Pana( slikar A5ila (&&0.g.pr.Kr) i neki drugi. Deki od njih su oslikavali i jo
jednu vrstu kerami!kog posu;a - lekite. :o je mala cilindri na 4laica za dranje ulja kod
kojih je karakteristi!no da su ra;eni tako da je gornja i donja strana premazana crnim
4irmisom( a ono izme;u bijele boje( na kojoj bi se onda radile crvene 4igure. :o je tzv.
slikarstvo bijelih lekita.
>1
6.0.6. ,ogati klasini crveno ;ig8ralni stil
-6ada smo na razdoblju bogate klasike i najzna!ajniji predstavnik toga
vremena nosi pseudonim $ejidiasov slikar. Da njegovim posudama i
njegovih suvremenika se o!ituju iluzionisti!ki stilovi sa plastike tog
vremena. .enske 4igure se prikazuju u prozra!nim haljinama( gdje se vide
detalji njihova tijela. 6ve se vie pojavljuju teme iz svakodnevnog ivota(
bilo da je rije! o boanstvima( bilo da je rije! o ljudima. Djegova hidrija
ima dva 4riza( prvi prikazuje otmicu Keukipovih k$eri( a u drugome 4rizu motiv vrta
9estaida. :o je sam kraj 5. st. pr. Kr. i paralelno je sa =idijinim u!enicima( 0gorakritom(
0lgamenom itd.
-<sim ovoga slikara( Aretrija slikar( =ijales slikar itd.
6.0.4. 'til <ijeli5 lekita
-De$emo spominjati nijednog slikara iza &00. g. pr. Kr. pa do kraja
klasi!nog perioda zato to je ta keramika dobila jedno( zaista(
drugorazredno zna!enje. De zna!i da nema izuzetnih primjera(
nego( to je razdoblje koje gubi onaj sjaj koji je imala u prvim
4azama.
-Kekit - 4laica cilindri!nog tijela i karakteristi!nog( izduenog
vrata. 6redinji dio te posude je premazan bijelom bojom( vrh(
gornji i donji dio su premazani crnim 4irmisom. 6ada se na tim
posudama slikaju 4inim potezima 4igure. 2otivi su !esto iz
zagrobnog ivota jer su lekiti bile posude koje su se stavljale u
grobove pokojnika ili su krasili nadgrobne spomenike. B njima su
bila miomirisna ulja( par4emi i sl. :o su redom prikazi pokojnika(
ena s darovima koje posje$uju grobove i sl.
-,rimjer lekita kojemu autora ne znamo. :rostepenasta baza( stela(
pokojnik je prikazan kako sjedi uz svoj grob dok mu ena dolazi
ostaviti darove. Derijetko su pokojnici prikazivani sa lirom( a s
njihove stane 9ipnos i :anatos (smrti i sna( krilati mladici).
-Csti bijeli lekit !ijeg autora poznajemo pod pseudonimom slikar
,ozamke. na ovom lekitu vidimo gdje se nalaze lekiti uz grob na
stepenicama. Derijetko 4igure ratnika i mladi$a su u stavu ,olikletova 7ori4ora
(kopljonoe)( obi!no ogrnuti. 6ame scene ne variraju previe. Krajem !etvrtog stolje$a se
donio edikt o zabrani stavljanja lekita u grobove. =inancijski je to osiromaivalo dravu.
-Eijeli lekiti su crveno4iguralni stil( ali su crvene 4igure na bijeloj pozadini. Fa;eni su u
razdoblju visoke klasike (od oko &50. do negdje >'0. g. pr. Kr.)( a neki majstori su (kao
slikar 0hila) koristili klasi!ni i slikarstvo bijelih lekita.
>3
6./. !rko * perzijski rat
*,rava je prijelomnica izme;u arhajskog i klasi!nog perioda jedan vaan doga;aj( gr!ko-
perzijski rat. +r!ko-perzijski radovi traju od oko &-0. pa do &50. g. pr. Kr.( ali se rat
poslije toga vie ne odvija na tlu +r!ke.
,rvi gr!ko-perzijski rat se svodi na bitku na 2aratonskom polju &-0. g. pr. Kr. ,erzijanci
su doli s 4lotom i iskrcali se( dok su im se suprotstavili 0tenjani. 7rugi su im +rci
krenuli u pomo$( ali se bitka dogodila tako brzo da nisu stigli na vrijeme. 0tenjani su(
naravno( pobijedili ,erzijance koji su se okrenuli natrag prema ,erziji. :a jedna bitka
ozna!ava prvu 4azu rata( a druga velika sudbonosna 4aza je &'0. i &"-. g. pr. Kr. kada car
Kserks sa cijelom svojom vojskom prelazi preko 9elesponta( prolazi kroz :esaliju( i onda
se u !uvenim :ermopilima doga;a bitka u kojoj 6partanci prave odstupnicu gr!koj vojsci
i tamo pogiba spartanski kralj Keonida i svi njegovi vojnici. ,erzijanci prolaze do 0tene
koja se evakuira( neki 0tenjani se pokuavaju spasiti na atenskoj 0kropoli( me;utim(
bivaju pobijeni. ,erzijanci unitavaju i ote$uju hramove koji su se tu nalazili ili bili u
izgradnji. Bnitavaju zavjetne statue kora i kurosa. Cste te godine je bila bitka kod
6alamine &'0. g. pr. Kr.( da bi slijede$e &"-. g. pr. Kr. ujedinjena gr!ka vojska kod
,lateje( jednog grada u srednjoj +r!koj( strahovito potukla perzijsku vojsku da se ona
vie nikada nije vratila ku$i.
:o su sudbonosni trenuci za +rke. +rci( koji do tada prakti!ki nisu nikada bili ujedinjeni(
oni se pred tom vanjskom opasno$u ujedinjavaju. C na neki na!in( ti doga;aji
predstavljaju kraj arhajskog perioda i navje$uju jedno novo razdoblje procvata gr!ke
kulture koja se naziva klasi!no doba.
>>
4. Klasini period
-Kronoloki( rana klasika traje od &'0. g. pr. Kr. do &50. g. pr. Kr. 1isoka klasika traje od
oko &50. g. pr. Kr. do &30. g. pr. Kr. ,otom slijedi tre$i stil klasi!ne umjetnosti koji se
naziva bogata klasika i datira se od oko &30. g. pr. Kr. pa do >'0. g. pr. Kr. :o je razdoblje
kraja obnove atenske 0kropole( vrijeme gradnje dvaju manjih zdanja na njoj( Arehteiona i
hrama 0tene Dike 0pteros. :o je post-=idijino razdoblje i vrijeme vrlo zanimljivih
stilisti!kih promjena u gr!koj umjetnosti. ,otom imamo posljednji period koji se naziva
kasna ili zrela klasika koja se datira od negdje >'0. g. pr. Kr. do >>0. g. pr. Kr. i dolaska
0leksandra 1elikog. De moemo re$i da klasi!na umjetnost tada prestaje( ve$ se ona
malo produava i moemo re$i da traje do kraja &. st. pr. Kr.
4.1. 'k8lpt8ra
4.1.1. 'k8lpt8ra rane klasike (ili strogi stil-
-Daziv strogi stil za ovo razdoblje dolazi zbog nove 4acijalne ekspresije koja se uvodi u
gr!koj plastici iza &'0.g.pr.Kr. ,ovjesni!ari umjetnosti smatraju da je to odraz stvarne
ozbiljnosti trenutka u kojem se +rci nalaze (gr!ko-perzijski ratovi). 7rugo objanjenje je
da je to izraz onoga to ce +rci biti od tog trenutka( izraz novog vremena i ideala.
-1anija karakteristika gr!ke klasi!ne skulpture je da( za razliku od arhajske skulpture(
nju dobrim dijelom poznajemo preko rimskih kopija. Kurose koje smo vidili su originali.
Kritijin dje!ak je original. 2e;utim( velik broj narednih skulptura nisu originali( ve$
rimske kopije. :reba imati na umu da pod rije!ju kopija mi neznamo je li to direktna
kopija( neka verzija( adaptacija. De znamo koliko to vjerno prikazuje original.
-Gedan od razloga zbog kojeg nisu sa!uvani originali klasi!nog perioda je to je najveci
broj skulptura nastalih u doba klasike izra;en u tehnici izgubljenog voska - bron!ane
skulpture. Eronca je bila vrijedan materijal( kipovi su unitavani jer se bronca talila( a i
zato to su prikazivali likove koji su neprihvatljivi za krcanstvo. Kopije su naj!ece
ra;ene u mramoru.
-Kod rimskih kopija se moe reci kada su nastale na temelju stila izrade o!iju (gole
bjeloo!nice - prije 9adrijanova vremena( arenice na bjeloo!nicama - nakon 9adrijanova
vremena)( a onda opet i na temelju izgleda( npr. da li zalaze pod gornji kapak.
-%e5nika izg8<ljenog voska - majstor prvo izra;uje drveni kostur( zatim se kostur
oblae terakotom( tj oblikuje se 4igura u glini( zatim bi se model presvla!io tanki slojem
voska( onda bi se opet presvla!io slojem gline( u!vrcivao se metalnim dijelovima za
drvenu jezgru( zatim se model grijao uslijed !ega se topi vosak koji se proputa u donjem
dijelu kipa( zatim se u upljinu izme;u dva terakotna sloja lijeva kipuca bronca i kad se
ohladi razbija se vanjski sloj terakote i dobiva se uplji bron!ani kip. 2ajstor eventualno
naknadno dodaje neke djelove( npr. tit( koplje( kaciga( u istom ili nekom drugom
materijalu.
-B ranoj klasici tehnika izgubljenog voska gotovo u cjelosti dominira( u razdoblju visoke
klasike( osim tehnike izgubljenog voska popularna je i hrizele4antinska tehnika u kojoj je
>&
najveci virtuoz bio =idija. :ek u razdoblju kasne klasike mramor po!inje sve vie
dobivati na popularnosti - jedan od najvecih majstora u ovoj tehnici je 6kopas.
-&0-ih godina prolog stoljeca postojala su dva glavna pristupa u prou!avanju gr!ke
skulpture klasi!nog perioda - neki smatraju da se gr!ka skulptura klasi!nog perioda ne bi
smjela prou!avati na temelju rimskih kopija( ali je taj pristu naputen.
-Bidija( 0tenjanin koji je radio za cijelu +r!ku. Dije bio samo kipar( bavio se i
arhitekturom i slikarstvom( prvih 30-ak godina svog rada posvetio je gotovo isklju!ivo
slikarstvu. 7jeluje krajem rane klasike izme;u &#0. i &>0. g. pr. Kr. Fadio je u svim
tehnikama a njegova najzna!ajnija djela nastaju u hrizele4antinskoj tehniciT (mramor(
drvo( bjelokost( plemeniti materijali( drago kamenje)( ali najveci broj djela radi u tehnici
izgubljenog voska. <n je zasluan za brojne stvari( od novog lepravijeg stila( to se
posebno vidi na enskim skulpturama na zabatu ,artenona( prozra!nija draperija( i to je
uvod u bogati stil. ,rvi razbija osovinsku koncepciju zabatnih polja. Djegova najpoznatija
djela su statue enskih boanstava. <n je tu bio nenadmaan. B suprotnosti sa ,olikletom
koji je bio jednako nenadmaan kad je rije! o mukim 4igurama. Gedno od njegovih
najvanijih djela je 0tena ,romahos ili 0tena straarica koja je bila postavljena na
atenskoj 0kropoli u tehnici bronce( izra;ena od plijena nakon bitke kod ,lateje. :o je kip
koji sa bazom ima visinu od 15m i navodno( kad bi sunce sijalo u njezin tit( to je toliko
sjalo da se vidjelo u svakom kutku 0tike. Daalost( taj kip nije sa!uvan. Czgled te
sklupture moemo projicirati iz rimskih kopija. 0ke4alna 0tena ,romahos iz
9adrijanovog doba koja se danas !uva u 2adridu. <vdje nedostaje podignuta desna ruka
oslonjena na koplje( tit u desnoj ruci i glava sa kacigom. <djevena je bila u teki peplos i
koni ogrta! koji je bio preba!en preko ramena. <na i stilski i izradom spada u kraj rano
klasi!nog perioda.
,ostoje dvije teorije o =idijinoj smrti - jedna kae da je umro u 0teni( optuen i ba!en u
tamnicu( druga teorija kae da je svoje posljednje djelo - %eusa <limpijskog izradio u
<limpiji( da je doao u sukob i bio ubijen.
-Gadan od najranijih primjera tehnike izgubljenog voska je skulptura <oga Apolona iz
Pireja.
-Gedan od rijetkih izuzetaka( original bron!ane skulpture( prona;ena kraj
brodoloma( kraj rta 0rtemizion u +r!koj. Femek djelo rano klasi!nog
perioda( izuzetna studija anatomije mukog tijela. Kijevom( ispruenom
rukom cilja metu( a desna je u punom zamahu. Dezna se to je drao u
ruci( pa bi mogao biti Ze8s ili ,osejdon. ,rikazan je u nadprirodnoj
veli!ini (3(10 m)
-Kao prilog ovome ide jedan kipi$ iz 7odone( gdje je prikazan %eus koji baca munju -
vrlo sli!an ovoj statui.
-Gedan od najve$ih gr!kih kipara rano klasi!nog perioda je bio Agelat iz Argosa !ije je
najpoznatije djelo bilo %eus koji baca muju. Kip nije poznat u rimskim kopijama. %a
njega ,linije kae da je bio u!itelj =idiji( ,olikletu i 2ironu.
>5
-<snovna razlika skulptura kasnoarhajskog i ranoklasi!nog razdoblja5
veci naturalizam( tj. vjernija modelacija ljudskog tijela - gr!ki umjetnici su od sredine
#. do oko &"0.g.pr.Kr. stekli veliko znanje o ljudskom tijelu
impostacija (stav 4igure) - kurosi sa obje noge stoje !vrsto na zemlji( kod kipova rane
klasike se pojavljuje najraniji kontrapost koji se zrcali kroz liniju ramena i liniju koljena
- teina ne po!iva na obje noge podjednako nego u vecoj mjeri na jednoj( ali nije
klasi!ni kontrapost iz 5.st. (sa potpunim opterecenjem jedne noge)( linija koljena i
ramena vie nije ravna
izduuju se 4igure
gubi se arhajski osmjeh
-Gedno od poznatijih djela rano klasi!nog perioda su :iranoubojice. :o je
grupa koju je izvorno izradio atenski majstor Antenor koja je bila
postavljena na atenskoj 0gori. Kada su ,erzijanci osvojili 0tenu(
odnijeli su je u ,erziju. 0tenjani su njezino odnoenje nadomjestili
kopijom koju su izradili Kritija i Desiot. <vo nije ni jedno ni drugo( ve$
rimska kopija druge verzije koja se !uva u Dapulju. :o je rije! o dvojici
0tenjana 9armodiju i 0ristogitonu koji su izvrili atentat na posljednjeg
atenskog tiranina iz porodice ,izistratida. Dakon njegova ubojstva 50&.
g. pr. Kr. je uspostavljena robovlasni!ka demokracija. 7atira se &"0. g.
pr. Kr. 0leksandar 1eliki je vratio 0ntenorov original 0tenjanima i jedno vrijeme on i
kopija stoje jedno pored drugoga.
-Gedan od najvanijih kipova rane klasike (original) je A8riga iz
Del;a - auriga zna!i voza!( ovo je ostatak puno vece kompozicije
sa esteropregom( voza!em i dvojicom sluga koji dre konje( ali
sa!uvani su samo kip( dijelovi prednjih nogu jednog od konja i
dijelovi opreme. 0uriga je prikazan u dugom hitonu( visoko
potpasan( sa obje noge !vrsto na zemlji jer stoji u kolima. <sim
gubitka arhajskog osmjeha i bolje modelacije tijela( pokret
skulpture je prirodan( glava prati pokret tijela. Czra;en je u bronci(
naru!itelj je bio ,olizal( tiranin gr!kog grada +ele na 6iciliji( u !ast
pobjede njegovog voza!a u utrci na ,itijskim igrama u 7el4ima
&"'.g.pr.Kr.
-Kipovi iz Riacea u Ctaliji - datiraju se oko &50.g.pr.Kr.( na prijelazu iz rane u visoku
klasiku( dokaz su transporta umjetnina iz +r!ke u Ctaliju( prikaz 3 gr!ka heroja koji su
vjerojatno !inili dio vece cjeline( u lijevoj ruci su drali titove( potpuno nagi( moda je
rije! o kipovima jedne grupe koju je u 7el4ima izradio =idija u !ast pobjede kod
2aratona( a bilo je prikazano 1> kipova( u tehnici izgubljenog voska( pojedini detalji
izra;eni od olova.
-$irona se ina!e smjeta u razdoblje visoke klasike( me;utim( jedan dio njegovih djela
je nastao na prijelazu iz rane u visoku klasiku. B izvorima se spominju mnoga njegova
djela( no malo je toga poznato iz rimskih kopija( a nita iz originala.
B izvorima se spominje njegov 9eraklo koji odmara. Kip koji se !uva u Eostonu( koji je
sasvim sigurno nastao prema jednom rano klasi!nom originalu se datira oko
&#0?&50.g.pr.Kr.( prikazuje 9erakla u trenutku pauze izme;u juna!kih dijela. ,o nekim
zna!ajkama na glavi( licu i tijelu( sputenoj toljazi na koju se oslanja desnom rukom( koi
>#
Demejskog lava preko podlaktice lijeve ruke( moemo zaklju!iti da je rimska kopija toga
9erakla.
Dajpoznatije 2ironovo djelo je zasigurno 7iskobolos. Gedna od naj!e$e kopiranih statua
u rimskoj umjetnosti - barem #0-ak rimskih kopija. Gedna od najboljih kopija( tzv.
7iskobolos Kanceloti koji se !uva u nacionalnom muzeju u Fimu. ,rikaz tijela je u
trenutku najveceg 4izi!kog napora( glava prati pokret tijela( ali je za tu radnju malo
nede4inirana.
Bz 7iskobolosa je jedno od vaniji djela koje moemo
rekonstruirati grupa 0tena i 2arsija. ,auzanije kae da je
stajala na atenskoj 0kropoli( i to je jedna !udesna kompozicija
gdje je izraen kontrast izme;u smirene 0tene( sa njenim
klasi!nim atributima i nagle( divlje 2arsije. ,auzanije opisuje
kako je 0tena bacila 4rulu( a satir 2arsije je pokuava uzeti(
centar radnje je sama 4rulaH 0tena je shvatila da sviranje 4rule
izaziva rune grimase na licu pa je odbacuje. 6umski satir
2arsija je pokuava dosegnuti( ali se boji 0tenine reakcije( eli
4rulu da bi izazvao 0polona u natjecanju u sviranju.
%a 2irona vrijedi da njegove likove !esto krasi vie arhajska nego ranoklasi!na
ekspresija lika. Czvorna skulptura je bila visoka 1('0m izra;ena u bronci.
-1elik je broj spomenika relje4nog kiparstva( npr. #.orna (#.ir8caF- Atena sa atenke
akropole( prikazana oslonjena na koplje( zamiljena( u haljini sa potpuno vertikalnim
naborima
-7ijelovi relje4ne oplate( vjerojatno jednog rtvenika( nazvan 78dovisi tron( datiran oko
&"0?'0.g.pr.Kr( vjerojatno izvorno iz 2agne +raecie prona;en u Fimu. Dajzanimljiviji
detalj je sa prikazom enske 4igure i dvoje koje joj pomau( moda je rije! o prikazu
ra;anja 04rodite iz morske pjene.
>"
4.1.2. 'k8lpt8ra visoke klasike
-1isoka klasika je vrhunac gr!ke klasi!ne civilizacije( stavlja se izme;u &50-ih i &30-ih
godina( ali je ovako stroga kronoloka periodizacija nemoguca jer su neka djela koja
prikazuju naznake visokolasi!nog stila nastala vec &#0-ih godina.
-Bidija je majstor od kojega nam je preko rimskih kopija sa!uvano najvie djela. Eio je
najpoznatiji u prikazivanju enskih boanstava( pogotovo 0tene. Dajve$i broj njegovih
enskih 4igura prikazuje 0tenu. B usporedbi sa ,olikletom od kojega nam je sa!uvana
samo jedna enska 4igura( od =idije imamo & ili 5. 2e;u rimskom plastikom carskog
perioda jako je puno skulptura koje se stilski dovode u vezu s njime( s njegovim krugom
u!enika. Fazdoblje njegovog djelovanja je &#0 - &>0.g.pr.Kr.
7vije skulpture( jako vane( no slabe poveznice sa =idijom( prona;ene su u jednom
brodolomu uz obale Kalabrije uz mjesto Fiace. (vidi str. >')
:iberski 0polon se pripisuje =idijinoj koli( neki ga !ak pripisuju =idiji ali najvjerojatnije
ga je izradio neki njegov u!enik.
Kasselski 0polon (!uva se u Ivicarskoj u Kasselu)( rimska mramorna kopija =idijinog
0polona koji odvra$a skakavce. <n je stajao na atenskoj 0kropoli gdje je prema
vjerovanju 0tenjana odagnao najezdu skakavaca. ,omalo enskastih linija i odlika glave
po !emu je =idijin stil prepoznatljiv. 7atiran je &#0.g.pr.Kr.
:akozvani 9ermes Kudovisi( jo jedna mramorna rimska kopija za koju se vjeruje da je
nastala prema bron!anom originalu =idije. Daziv je dobio prema zbirci u kojoj se nalazio.
Gedan simpati!ni gospodin( malo razodjeven( ra!upan( pripit. Fije! je o atenskom
pjesniku 0nakreontu. Go jedna rimska mramorna kopija prema bron!anom originalu(
=idija je ve$inu svojih djela radio u bronci. Kad bi se malo usredoto!imo na ovu glavu(
vidimo da je gospodin zaista prikazan u pijanstvu. <n recitira stihove( i uz pomo$ pisanih
navoda( ova rimska verzija se dovodi u vezu sa =idijinim originalom. Dalazi se u
+liptoteci u Kopenhagenu.
=idijine naj!uvenije enske statue su 0tena Kemnija i 0tena ,artenos. 0tenu Kemniju su
posvetili 0tenjanima koji su kao kolonizatori otili na otok Kemnos. ,rikazana je kao
mlada djevojka sa ljemom u desnoj i kopljem u lijevoj ruci( u dugom peplosu( preko
desnog ramena je imala preba!enu egidu (koni ogrta!). :o je zgodan primjer
rekonstrukcije mramorne kopije prema torzu koji se !uva u 7resdenu i glavi koja se !uva
u Eologni iz dvije razli!ite zbirke. ,ovezana je 4igura( torzo i glava( te je dobivena
rekonstrukcija 0tene Kemnije. Bobi!ajeno se datira oko &50.g.pr.Kr.
0tena ,artenos( ta !uvena krizole4antinska statua( visoka preko 13 m(nezna se jeli
to visina same statue ili je i postamenat u njoj)( sa postamentom od > metra.
6tajala je u celi ,artenona( od zlata( bjelokosti i drvenih plo!a kao jezgre. 6ama
4igurica Dike u dlanu desne ruke je bila visoka 1('0 m. 1.150 kg zlata je
upotrebljeno za izradu peplosa( kaciga sa 3 gri4ona i s4ingom( i cijelim nizom
prikaza. Da bazi u relje4u je bilo prikazano ro;enje ,andore( a relje4 je bio
izra;en i na rubovima sandale - scena kentauromanije. =idija je bio optuen da
je pronevjerio odre;enu koli!inu zlata za izradu odjece ali je oslobo;en jer je
dijelove od zlata aplicirao tako da se u svakom trenu mogu skinuti( navodno na
,eriklov nagovor.
>'
-=idijino remek djelo je de4initivno bio %eus <limpijski( hrizele4antinska statua visoka
oko 13 metara. ,rikazivala je %eusa na tronu( u celi %eusova hrama u <limpiji. Da novcu
iz vremena cara 9adrijana imamo njen prikaz i to je vano jer sama statua nije sa!uvana.
Jar :eodozije CC. je &3#. naredio uklanjanje te statue( prenoenje u
Konstantinopolis (gdje je vjerojatno i stradao u poaru) i ruenje
hrama. %ato je ovaj prikaz na novcu iz vremena cara 9adrijana od
ogromne vanosti. Dovac je kovan 1>". n. Kr.( a statua je nastala oko
&>0. %a potrebu izrade ove skulpture( =idija je u <limpiji dao sagraditi
radionicu koja je bila jednaka celi hrama %eusa <limpijskog. :o!no je
mogao vidjeti kako $e ona stajati unutar hrama. :a je skulptura bila
ra;ena od drvene jezgre( gornji dijelovi tijela( kao i 0tena ,artenos( od
bjelokosti( haljina od zlata( tron je bio gra;en od cedrovine i
bjelokosti. B lijevoj ruci je imao ezlo a u desnoj ruci poloenoj na
naslonja! je opet bio kip Dike (visoka /1.'0m). Da ovim naslonja!ima
su bile prikazane cijele serije prikaza u punoj plastici( u punom
volumenu. Da bazi je bila prikazana scena ra;anja 04rodite iz morske pjene( na
naslonja!u smrt Diobine djece. Deki od tih prikaza su poznati kasnije iz rimskih
reprodukcija( ali samu rimsku kopiju nemamo.
50-ih godina prolog stoljeca su arheolozi otkrili ostatke =idijine radionice( a unutar nje
su prona;eni ostaci bjelokosti( ostaci kalupa i matrica preko kojih su izra;ivani dijelovi
zlatnog lima od kojeg su ra;ene obuca i odjeca.
-Koliko god se govorilo da je =idija imao vrhovni nadzor pri izgradnji ,artenona(
!injenica je da je njegov skulpturalni program bio toliko obiman da on to nije mogao
izvesti sam. 6matra se da je =idija izradio nacrte( ali je pitanje da li su ih realizirali ili i
njegovi u!enici( ili samo u!enici jer se na temelju nekih natpisa na 0kropoli moe gotovo
sigurno reci da su neki gotovi djelovi dekoracije po!eli stizati tek oko &>0-ih godinakada
bi =idija trebao biti u <limpiji ili je mrtav.
-,relazimo na Polikleta. %a razliku od =idije koji je Gonjanin( ,oliklet je 7oranin. ,ostoji
jako puno pisanih vijesti o ,olikletu( o najve$em gr!kom majstoru 5. st. pr. Kr. za kojega
neznamo odakle je bio. 6tvar se svodi na dvije mogu$nosti5 da je bio rodom iz 0rgosa ili
iz 6ikiona. <n u 4okus svog zanimanja ne postavlja nekog ljepukastog boga kao to je
0polon kao =idija( ili enska boanstva kao 0tenu. <n se usredoto!io na prikazivanje
snanog mukog tijela( tijela jednog atlete. ,oliklet je vaan i zbog !injenice da se on( ne
samo u praksi( nego i u teoriji po!eo baviti problematikom prikazivanja proporcija
ljudskoga tijela.
<n je( to znamo iz pisanih navoda( napisao jedno djelo koje se zvalo
Kanon (izgubljeno je) i prema pisanim navodima izradio jednu skulpturu
koja je bila oli!enje kanona. :o je skulptura 7ori4orosa ili Kopljonoe
koja je poznata iz ve$eg broja rimskih kopija( a najboljom se smatra ona
iz muzeja Dazionale 0rheologico u Dapulju koja je prona;ena u
,alestriju u ,ompeji( datira se oko &&0.g.pr.Kr. 7ori4oros je atleta ili
mitoloki lik prikazan kao atleta. <n je bio prikazan sa kopljem
preba!enim preko lijevog ramena. <va 4igura je oli!enje kanona( vidimo
skijasti!ku pozu (tijelo prikazano u savrenom balansu dijelova tijela u
pokretu i mirovanju)( snani kontapost( uravnoteenost izme;u dijelova tijela u
>-
mirovanju i u pokretu( izme;u kojih je uspostavljena izvrsna ravnotea i simetrija.
,oliklet iao toliko daleko( da je on govorio da visina glave treba biti 1?" ljudskog tijela(
da visina !ela treba biti 1?1# ljudskog tijela( itd. <riginal je bio u bronci.
,oliklet je daleko najve$i gr!ki majstor u tehnici lijevanja bronce. Kod rimske kopije
kopist ima problem otpadanja ruke. %bog toga se pojavljuje veza izme;u stegna i ruke na
velikom broju rimskih kopija. +lavama svojih junaka ,oliklet ne pridaje toliko
pozornosti( jer ga ne zanima psiholoka karakterizacija( nego problem proporcije( ritma(
simetrije.
7rugo !uveno ,olikletovo djelo je 7iadumeda. B najve$em dijelu su
prakti!ki identi!ne skulpture. Cmpostacija je identi!na( pogledajte ova
stoje$a noga i sl. Gedina je razlika u pokretu gornjeg dijela torza zbog
prirode radnje. <vdje jedan atleta vezuje pobjedni!ku traku( vrpcu ili
dijademu oko svoje glave prije nego $e biti okrunjen pobjedni!kim
vijencem. <datle naziv 7iadumenos - onaj koji svezuje dijadem oko
glave. <vo je kopija sa otoka 7elosa( jedna od najstarijih kopija. <vo je
neto mla;i rad iz oko &30. g. pr. Kr.
<nda imamo !uvenog 7isko4orosa. =igura koja se ne spominje u
izvorima( a !uvana je u Kouvru. Fa;ena je u bronci u visini od 31cm i smatra se da je
nastala prema uzoru iz monumentalne plastike. Daime( ovaj kip nije prepoznat u
monumentalnoj skulpturi jer nema toliko dobro sa!uvanih primjera cijele 4igure. Cstu
takvu 4iguricu !uva i arheoloki muzej u %agrebu. 7akle atleta koji je prikazan sa diskom
u lijevoj ruci( prije nego $e zauzeti stav za izbacivanje diska. <vo je primjer gdje nema
nikakvog traga u izvorima o njemu( ali stilisti!ki - glava( 4rizura( impostacija - upu$uje na
,olikleta.
-+ra;ani A4eza su &&0-ih godina organizirali jedan natje!aj za izradu 4igure ranjene
A.azonke koju su htjeli staviti u svoj !uveni 0rtemizion (0rtemidin hram u A4ezu). Da
tom natje!aju su sudjelovali najve$i gr!ki majstori5 ,oliklet( =idija( Krezil( =ramon i neki
drugi. Dajvie glasova je odnio ,oliklet( =idija drugu nagradu( Krezil tre$u( itd. 6vi ti
tipovi amazonke koje su izradili veliki gr!ki majstori( u doba cara 9adrijana su bili
kopirani i !inili su skulpturalnu dekoraciju njegove !uvene vile u :ivoriju.
0mazonka tipa 2ateji( koja je nastala prema bron!anom originalu =idije( druga je
6osiklet( koja je dobila naziv prema signaturi kopiste( prema ,olikletu iz &&0. i ovdje je
prikazana tre$a( 0mazonka 6chiara tipa koja je navodno Krezilova. Kada je rije! o prvoj
kopiji( onda tu postoji suglasje( to je sasvim sigurno =idija. Do( kod
druge dvije se miljenja razilaze. 1e$ina autora dri da je ova 6osiklet
tipa ,olikletova( me;utim( neki zbog ovog snanog( sa stranje strane
gledanog( snanog tijela amazonke misle da bi u tom liku trebali traiti
,olikletovu amazonku. C !injenica da je moda ,oliklet prvi prikazao
ljudsko tijelo u osloncu na neki element arhitekture( pilastar(
prevagnulo u tome da je on odnio prvu nagradu.
6chiara 0mazonka - prema proporcijama( i izgledu glave bliska je
,olikletovom stilu( moda je ovo ,olikletov original ranjenje
amazonke( oslanja se na pilastar. <vo je moda prvo oslanjanje 4igure
u gr!koj umjetnosti( !esto je koriteno u skulpturi kasne klasike.
-+lava 7ori4ora sa jedne bron!ane herme (bista na visokom postolju) koja je prona;ena u
9erkulaneumu - gradu kod Dapulja koji je zatrpan erupcijom vulkana 1ezuva "-. god. :a
&0
glava nosi potpis atenskog kopiste Apolonija. Kad bismo je ili usporediti sa onom
glavom na kipu u muzeju u Dapulju( onda bi vidjeli da nisu identi!ne. Da tim statuama je
sa!uvan samo odbljesak originala( jer su vrlo !esti kopisti prilago;avali te statue
trenutnom ukusu i modi.
-Krezil je dobio tre$u nagradu u A4ezu. <n je majstor koji se dosta !esto spominje u
izvorima( ali nemamo ba njegovih djela sa!uvanih u rimskim kopijama. Eio je =idijin
u!enik i suradnik( ali i samostalan majstor. 6igurno
njegovo djelo je herma sa glavom ,erikla sa kacigom
na glavi koja je zaba!ena malo unatrag. Kopija se
danas !uva u 1atikanu. Davodno je Krezil prikazao
,erikla sa ovom kacigom zato to je imao jajastu
glavu( pa je njome ublaio jajasti oblik glave. Cz
izvora znamo da je on zaista portretirao ,erikla( a
budu$i da ova herma nosi legendu sa ,eriklovim
imenom( pripisana je njemu. 1jeruje se da ovo ipak
nije bio portret u pravom smislu rije!i( vie idealizirani prikaz. 7atirana je izme;u &3-. i
&35.g.pr.Kr.
4.1.6. 'k8lpt8ra <ogate klasike
-:o je razdoblje od &30. do >'0. g. pr. Kr.
-Eogati stil je vrijeme djelovanja =idijinih u!enika - 0lkamena( 0goragrita( 2ironovih
u!enika( nepoznatih majstora i sl.
-0lkamen i 0gorakrit su dvojica od najvanijih majstora iz doba bogatog stila. 6a
=idijom su radili na ,artenonu( zabatima( metopama( 4rizu sa panatemejskom procesijom(
i sl. 7jeluju nakon =idije( od &>0-ih do kraja 5.st.pr.Kr.
Alka.en je dosta tradicionalan majstor( to se vidi na njegovim enskim statuama koje
su odjevene u teke haljine sa okomitim naborima.
Gedno od najrazvikanijih 0lkamenivih djela koje su uspore;ivali i sa nekim
=idijinim djelima je 04rodita u vrtovima( ali nije sa sigurnocu prepoznata
ne;u rimskim kopijama. 04rodita je navodno bila prikazana u trenutku dok
podie veo( naslanja se na potporanj( tj. pilastar a preko njega je ba!ena
draperija. De zna se koliko je ova rimska mramorna statua odraz originala( ali
vjerojatno je nastala na tragu 0lkamenovih djela.
Dajpoznatije( moda i jedno od najvanijih 0lkamenovih dijela - to je
grupa ,rokne i Ct@sa. ,rokne je bila( prema mitologiji( k$i spartanskog
kralja :indareja( koja je imala problema sa muem. 7a bi napakostila
muu i njegovim prijateljima( u bjesnilu je zaklala svoga sina Ct@sa i
iznijela ga na gozbu svome muu. Dakon tog stranog !ina je pretvorena u
slavuja( i odatle cvrkutanje slavuja kojima ona izraava svoju !enju za
sinom. 2ramorna grupa koja je stala na atenskoj 0kropoli. =igura prokne
je odjevena u teku haljinu visokog potpona sa tekim naborima i
djelomi!no sa!uvana 4igura sina Ct@sa.
(9ekate Apip@rgidia) - iz gr!kih i rimskoh izvora doznajemo da je to 0lkamenovo djelo(
jedno od poznatijih.
&1
9erma sa 9ermesom - bile su dvije( jedna od njih je stajala u A4ezu( natpis pokazuje da je
to kopija 0lkamenovog djela. Erada i kovr!e iznad cela asociraju na skulpture rane
klasike
6kulptura 0resa Eorghezea( jedna mramorna rimska kopija koja je po svoj
prilici nastala prema 0lkamenovu originalu iz posljednje !etvrtine 5. st. pr.
Kr. Dazvana je po zbirci u kojoj je na;ena. Cz izvora znamo da je 0lkamen
izradio 0resa.
-0lkamen radi na tragu =idije( draperija njegovih 4igura tj. nabori su teki(
okomiti. B bogatoj klasici draperija je krajnje prozra!na.
-Dije sigurno da je karijatide sa Arehtejona radila 0lkamenova radionica( ali
kako je bio atenski majstor i =idijin u!enik( o!ekivalo bi se da je s 0gorakritom
sudjelovao u gradnji Arehtejona. Arehtejon spada u bogatu klasiku - ima 3 cele( > trijema(
cele su na razli!itim visinama( dekoracija oko vrata.
-Agorakritovih djela je neto manje.
6kulptura - Demesis je boica pravde i osvete( kasnije su je tovali gladijatori. ,auzanije
opisuje Fhamnos( u arheolokim istraivanjima su na;eni 4ragmenti ovog kipa( bila je
prikazana sa parterom za rtvu ljevanicu u desnoj ruci i sa jabukovom gran!icom u
lijevoj( sputenoj ruci. B gra4i!koj rekonstrukciji Demesis mogu pomoci rimske
mramorne skulpture. 6toji na bazi na kojoj je prikazana scena sa 9elenom.
-B razdoblju bogate klasike ima majstora !ija su se djela sa!uvala o
kojima nema in4ormacija u gr!kim i rimskim izvorima( npr Pajonije
B izvorima se spominje ,ajonije ali ne i njegova djela. Czradio je statuu
letece Dike koja je na;ena u <limpiji. Da njoj je stajao natpis koji govori
da je kip podignut u !ast bitke kod otoka 64akterije (6phacteria) gdje su
Daupak!ani i 2esenjani pobijedili 6partance. ,ajonijev kip je moda
najbolji primjer zbog !ega skulpturu posljednje !etvrtine 5.st. i prve
!etvrtine &.st. treba gledati kao posebno stilsko razdoblje u odnosu na
visoku klasiku - prozra!nost draperije.
-Ealustrada hrama 0tene Dike 0pteros (mali jonski hram na G% dijelu 0kropole) za
razliku od hrama koji je izra;en u doba visoke klasike( je nastala u bogatoj klasici(
prikazuje procesiju boica pobjede koje se dolaze pokloniti 0teni koja je u sjedecem
poloaju. De zna se tko je izgradio balustradu. =ragment ograde na kojem je prikazan
trenutak kada se jedna Dika saginje jer joj se otkop!ala sandala( prikazana u prozra!noj
haljini( stilski je usporediva sa ,ajonijevim djelom.
-9era Eorghese - draperija priljepljena uz tijelo( otkrivena prsa( haljina spada s ramena...
De zna se po kojem je gr!kom originalu nastala( ali je sigurno iz 30-ih godina 5.st.pr.Kr
-04rodita (tip 1enera +enetriN) - pripisuje se Kali.a58. Fimska statua nastala prema
bron!anom originalu( koju je izradio kopista 0rkezilaj( koristila se za prikazivanje boice
1enere +enetriN( tj. 1enere praroditeljice Gulijevskog roda. 6tajala je na Jezarovom
4orumu u Fimu u hramu 1enere +enetriN. 6 obzirom na draperiju( erotsku dimenziju( stil
izrade glave( nema sumnje da su ovakve rimske kopije ra;ene prema gr!kom originalu.
T-,ojava korintskog stila je vana novina u bogatoj klasici.
&3
4.1.4. 'k8lpt8ra kasne klasike
-u &.st. +r!ka polako gubi svoju politi!ku i ekonomsku vanost koju je imala u
5.st.pr.Kr.( dolazi do slabljenja gr!kih polisa( razdoblje gra;anskog rata koji zapo!inje sa
,eloponeskim ratom.
->>'.g. je u bitci kod 9eroneje makedonska 4alanga( na !elu sa =ilipom CC. potukla +rke i
dio +r!ke dolazi u savezni!ki poloaj prema 2akedoniji. <vakva zbivanja se odraavaju
i u umjetnosti tog vremena.
-Dekadanji ethos( prikazivanje snanih emocija zamjenjuje prikazivanje tragi!nih( tunih
emocija( tj pathos (patetika) kao rezultat zbivanja u gr!kom svijetu.
-6kulptura se pomalo humanizira( tj. pribliava se stvarnoj naravi !ovjeka( tako da prikazi
boanstava vie nemaju nadnaravi karakter nego su nalik ljudima( ne samo kroz
psiholoki karakter nego i kroz scena kroz koje se prikazuju( pojavljuju se u
nesvakidanjim situacijama( npr. 0polon koji ubija gutera( 9ermes koji vezuje sandalu...
Bmjetnici sada prikazuju ljudsko tijelo onako kako ga vide.
-6ada se izra;uju portreti pravih povijesnih osoba( ali tek nakon njihove smrti.
-,ojava skulpture u kamenu je u odnosu na prola razdoblja brojnija( ali je upak u &.st
najveci broj djela u tehnici izgubljenog voska.
-+lavna razlika gr!ke skulpture &.st( od >#0-ih g. pa do kraja &.st je u bitno druga!ijim
proporcijama u odnosu na 5.st. Kipovi se odlikuju bitno elegantnijim proporcijama(
manje naglaenoj muskulaturi( nema vie prevelike miicavosti kao kod ,olikleta( nema
zatvorenih( !etvrtastih 4igura. Cako su muke( 4igure !esto imaju gotovo enske
proporcije( suene su i glave su im smanjene.
-%a razliku od ,olikletovog kanona gdje je glava bila 1?" tijela( u &.st glava je 1?' tijela i
sada 4igure djeluju jo monumentalnije.
-0tenska kola je nastala na temelju =idijine i kola njegovih sljedbenika( npr. Ke4isodot(
,raksitel( Keohar...
-< Ke;isodot8 starije. (Ke4isodot mla;i je ,raksitelov sin) nema
pisanih izvora( ali se moe zaklju!iti da je bio ,raksitelov otac. Djegova
djelatnost se moe staviti izme;u >'0-ih i >50-ih g.pr.Kr. a jedino
njegovo sa!uvano djelo je Crene s malim ,lutom koje je bilo izra;eno u
tehnici izgubljenog voska. Ke4isodot je bio jedan od majstora koji je
sudjelovao u izradi skulptura za novonastalu arkadsku akropolu
2egalopolis (0rkadija je sredinja pokrajina na ,eloponezu( bila je pod
dominacijom 6partanaca !iju su moc skrili :ebanci i odlu!ili osnovati
novi grad).
Ke4isodot je sa Kseno4ontom izradio golemu statuu sjedeceg %eusa sa 0rtemidom i :ihe(
boicom srece kao personi4ikacijom samoga grada.
-Kseno;ont je sa ,arosa( autor je djela :ihe s malim ,lutom.
-6 obzirom na ratove u +r!koj( umjetnici pokuavaju stvoriti sliku lane vedrine(
optimizma pa izra;uju statue koje imaju lanu simboliku - boica :ihe je personi4ikacija
srece( a ,luto simbolizira bogatstvo. Crene je boica mira.
-,ostoji predaja da je Ke4isodot stariji izradio djelo 9ermes s malim 7ionizom. <vo se
ne moe sigurno provjeriti( moda je ovo Praksitelovo djelo atributirano Ke4isodotu (u
skripti pie !ak da je Ke4isodot napravio stariju verziju 9ermesa s malim 7ionizom).
9ermes s malim 7ionizom je otkriven 1'"".g. u <limpiji u ruevinama 9erinog hrama( a
&>
,auzanije opisuje da se tamo i nalazi ovaj kip koji je djelo ,raksitela. Dije sigurno jeli
ovo original ili kopija jer je ,raksitel radio u mramoru. Deki znanstvenici su zastupnici
teorije da je ovo kopija i to helenisti!ka iz oko 11.st.pr.Kr.H postoji jedan helenisti!ki
majstor koji se zove ,raksitel - najvjerojatnije je ovo kopija originala onog prvog
,raksitela
-Praksitel je radio djela i u mramoru i u bronci. Cz izvora znamo da je pre4erirao ona
svoja djela koja je oslikao atenski slikar Dikija.
-Gedna od najvanijih zna!ajki ,raksitelovih 4igura je zakrivljenost linije( naglaena je
linija obrnutog slova 6. C kod njegovih djela vrijeli mala glava na elegantnom tijelu
-Bmjetnici &.st. sve vie rade u kamenu pa je ponekad teko reci da li je u pitanju gr!ki
original u kamenu ili rimska kopija.
Eaza kipa iz 2antineje je moda jedino preivjelo ,raksitelovo djelo( vjerojatno se moe
dovesti u vezu sa jednim ,auzanijevim opisom ali nema potpisa majstora. 6a!uvani
relje4i na bazi upucuju na to da je ra;en u duhu ,raksitelovog stila. <d & sa!uvane su tri
strane( na jednoj je 0polon( u sredini rob sa noem i 2arsija. Da drugoj strani imamo
prikaz > muze. Djihove glave se mogu dovesti u vezu sa ,raksitelovim stilom( samo je
pitanje da li ih je izradio on sam ili je napravio nacrte koje je realizirao netko od njegovih
u!enika.
-<va baza pokazuje da su dvije skulpture na;ene u 9erkulaneju( tzv. 1elika i 2ala
9erkulanka( verzije ,raksitelovih djela. <ve dvije 4igure( elegantne( malih glava( potpuno
pokrivene odje$om. <djevene u duge hitone i ogrnute himatijonom po ukusu kasne
klasike i drapirane prema modi kasne klasike. Daime( stilski su ove glave na pragu
04rodite Knidske i jo nekih drugih ,raksitelovih uradaka. %ato je miljenje da su to
originali prema kojima su nastale rimske verzije( kopije.
Gedno od poznatijih ,raksitelovih djela je 0polon 6aurokton koji se sprema
ubiti gutericu. Da rimskoj kopiji iz Kouvrea dvije grane slue kao
potporanj( zakrivljenost 4igure( prema ,linijevom opisu se u jednoj ruci
nalazi strijela (ponekad kod rimskih kopija moe biti zamjenjena kamenom).
7ruga dobro o!uvana kopija 0polona 6auroktona se !uva u 1atikanskim
muzejima( razlike su uo!ljive ali je motiv isti.
,ostoji jo jedna bron!ana rimska verzija 0polona koja se !uva u Fimu i dio
skulpture koja se !uva u 2uzeju 4ine umjetnisti u Jlevelandu.
,raksitelova djelatnost se smjeta izme;u >#0. i >>0.g.pr.Kr.
-04rodita Knidska je najpoznatije ,raksitelovo djelo( obnaena(
zbog nje su mnogi hodo!astili u Knid( poznata u velikom broju
rimskih kopija (50-ak). <vaj kip je u to vrijeme izazivao sablazan(
trebao je biti na!injen za oto!ki polis Kos ali su ga odbili preuzeti
zbog toga to je gola( a su ga kupili gra;ani Knida. ,ostoji pri!a da
je helenisti!ki kralj Dikodem bio voljan izbrisati dug Knida ako mu
daju ovaj kip i iako im je dug bio ogroman( oni su to odbili. <va
&&
skulptura se nalazila na knidskom novcu( ima hidriju na koju odlae
draperiju. Cma zakrivljenu liniju( najbolji primjer
dvodimenzionalnosti ,raksitelove skulpture( datira se oko >&0-ih
g.pr.Kr.( najstarija potpuno razodjevena skulptura gr!ke boice u
gr!koj umjetnosti.
-04rodita (1enera) iz 0rlesa se dovodi u vezu sa ,raksitelom( smatra se jednim od
njegovih ranijih radova( rimska kopija( ovakav ikonogra4ski predloak postaje !est u
helenisti!koj i rimskoj umjetnosti u prikazivanju nim4a. ,raksitelova ljubavnica =rina mu
je pozirala za ovu skulpturu. <na je za razliku od Knidske 04rodite napola obnaena
torza( pa odatle neka razmiljanja da je ovo raniji rad.
-,raksitel je izradio cijelu seriju satira koji su ljepukasti( najpoznatiji su 6atir koji
nalijeva vodu koji je izvorno bio dio 4ontane i tzv. Kijeni satir( jedan od rijetkih originla iz
tog doba.
-7je!ak iz 2aratonskog zaljeva - izvu!en iz mora( ra;en u tehnici izgubljenog voska(
visine 1.>0m( nije sigurno da je autor sam ,raksitel( moda su njegovi u!enici.
-,raksitelov stil je snano utjecao na rani helenizam to vidimo na primjeru
0leksandrovog sarko4aga.
-7izip je najveci gr!ki kipar &.st. i najveci gr!ki majstor u bronci. Djegov kompletan
opus je bio u bronci i veliki broj njegovih sljedbenika je radio u toj tehnici. Eio je dvorski
kipar 0leksandra 2akedonskog i jedini je imao pravo izra;ivati njegove kipove u bronci.
,olikletov je nasljednik. Fodom je iz 6ikiona.
Karakteristike Kizipovih djela su elegantne proporcije( male glave( ali usprkos tome
njegove 4igure djeluju veli!anstveno. Kipovi ovladavaju prostorom oko sebe( njegovi
kipovi su klasi!an primjer trodimenzionalne skulpture koji se javlja u &.st. Kizipovi likovi
nikad nisu u istom poloaju.
Gedan od njegovih najvanijih radova i jedan od najvanijih kipova &.st
uopce je statua 0poksiomena (struga!). 0poksiomen( !uvan u 1atikanu( je
vjerojatno onaj za ,linije spominje da je krasio 0gripine terme u Fimu(
:iberije ga je dao prebaciti u svoju vilu( ali su se gra;ani Fima pobunili pa
je bio vracen natrag. ,rikazan je atleta nakon vjebanja (vjebali su goli(
prije toga bi se podmazali da se nebi ozljedili)( prije kupanja su strugali
prljavtinu sa sebe( ispod ruke dri strigil (struga!). <va skulptura se datira
oko >>0?>30.g.pr.Kr. - kraj kasne klasike.
Kizip je bio samouki majstor( u njegovim najranijim djelima se nazire
,olikletov stil( ali on nije kolovan u nekoj radionici( daje sebi vie
slobode...
Gedan od motiva koje je naj!ece radio je 9eraklo( poznato ih je najmanje 5-#.
9eraklo =arnes se danas !uva u Dapulju( vjerojatno Kizipov Bmorni 9eraklo( stajao je u
Karakalinim termama( ovaj naziv je dobio po zbirci. 9eraklo se odmara( oslanja se na
toljagu koja je pod pazuhom( toljaga je naslonjena na stijenu( preko nje je preba!ena
draperija( desna ruka preba!ena na le;a( mala bradata glava( datiran u >>0?>30.g.pr.Kr.
Cma natpis koji kae da je ovu skulpturu izradio 0tenjanin +likon prema Kizipovu
originalu.
6kulptura 9erakla koja se !uva u +liptoteci u Kopenhagenu - razlika izme;u ova dva je u
proporcijama( sigurno je nastala krajem &.st.( ali je jo na tragu ,olikletovih proporcija(
glava nije toliko mala niti je tijelo toliko tanko
&5
Kopija 9erakla Apitrapesiosa koji sjedi na stijeni( toljaga kraj nogu( dri pehar u desnoj
ruciH u prijevodu ovo zna!i 8stolni 9eraklo)( Kizip ga je izradio u srebru i navodno
poklonio 0leksandru 1elikom i on ga nosi sa sobom na svoja osvajanja. ,oziva na
sladostrasti stola( tj. neumjerenost u jelu i picu.
9ermes koji vee sandalu - rimska kopija. 1jerovatni izgled originala postoji
na novcu. Da jednom prikazu vezuje sandale sa obje ruke (novac)( na drugom
se nalaktio (kip)( na jednom gleda prema nozi (novac)( na drugom naglo
okrece glavu u lijevo (kip).
6tatua koja prikazuje 6okrata( maloga( runoga( zdepastoga( $elavog( duge
iljaste brade. 6okrat je zapo!eo kao =idijin u!enik( sudjelovao je u radu na
,artenonu kao jedan od kipara. Kasnije se opredijelio za 4ilozo4iju. ,rema
izvorima( njegovu portretnu statuu je izradio Kizip.
-6kulptura 0leksandra 2akedonskog koja se !uva u Kouvreu( vjeruje se da je replika kipa
ra;enog u prirodnoj veli!ini( razodjeven( prikazan kao heroj( oslonjen na koplje( u bronci
-Kip prona;en u 7el4ima( vjerojatno mramorna kopija bron!anog originala koji je stajao
u =arsalu u :esaliji kojeg je podigao tesalijski kralj. :o je zapravo grupa koja je
prikazivala tog kralja( njegove pretke i neke od !uvenih atleta =arsala( vie od desetak
4igura.
-Kip prona;en u moru kod 0m4ikitere - ne moe se povezati sa nijednim velikim
majstorom klasi!nog doba( ne zna se to!no koga prikazuje( s obzirom na poloaj ruku
izgleda da je neto drao( moda je to bila glava 2eduze( a ako je onda bi to mogao biti
,erzej.
-$a8zolej 8 3alikarnas8 - jedno od " svjetskih !uda( zapo!eto oko >"0-ih( dovren
>5>.g.pr.Kr( ogromno zdanje( ne vrhu je imalo krov piramidalnog tipa( a na vrhu je stajao
!etveropreg u kojem su stajali kipovi 2auzola i 0rtemizije (visoki >m i 3.#m). 2auzol je
perzijski !inovnik. +r!ki arhitekt Pitej i gr!ki majstori 'kopas( 7eo5ar( %i.otej i
,riaksid rade skulpturu koja krasi ovo zdanje. Csto!nu stranu je radio 6kopas jer je ona
glavna i jer je on najveci majstor u tehnici mramora( Keohar radi zapadnu stranu( junu
:imotej( a sjevernu Eriaksid. 2auzolej je prikazan iroka tijela( s bradom( dugom
kovr!avom kosom. 0rtemizija nastavlja gradnju hrama( unajmljuje velike gr!ke majstore
za njegovu gradnju.
-Kip 6era4isa (<ziris) - izradio Eriaksid - vjerojatno su postojala dva majstora po imenu
Erijaksid( jednom se atribuira ovaj kip( a drugi je atenski majstor !iji je potpis na;en na
jednoj bazi sa atenske 0kropole.
-Gedan od rijetkih originalnih djela( jednog drugog kasno klasi!nog gr!kog majstora
-%i.oteja. <n je radio na 0skeplijevom hramu u Apidauru. <vdje je rije! o jednoj
skulpturi boice 9igije koja je stajala u okoliu toga hrama. 2alo je !udnovato
impostirana. :o nije ni sjede$i niti stoje$i poloaj. Deto izme;u. =igura je napola
razodjevena( na na!in da je lijeva polovica torza( sa tom lijevom dojkom potpuno
otkrivena( naglaena je erotska dimenzija. <vo je original( ovo je statua prona;ena u
okolici samoga svetita. :imotej je bio autor modela za oba zabata 0sklepijeva svetita u
Apidauru.
Keda sa labudom koja je sli!na impostirana kao lik 9igije. <pet nije ni u sjede$em ni u
stoje$em poloaju. Keda je bila jedna mitska ena jednoga kralja koju je obljubio %eus(
tako da se pretvorio u labuda. <na nesvjesna posljedica je prigrlila labuda( lijevom rukom
&#
podie odje$u sa sebe. <vdje je desna polovica torza razodjevena i opet naglaena ta
erotska dimenzija( !eznutljiv pogled uperen u visinu. 0utorstvo je sa dosta razloga
pripisano :imoteju kao i prethodna statua.
7vije konjani!ke enske 4igure sa 0sklepijeva hrama u Apidauru( koje se dovode u vezu
sa :imotejem. Kijevo su 4igure aura - personi4ikacije vjetra( povjetarca. 7esno 4igure
0mazonki. <ve lijeve su u 4unkciji ugaonih akroterija tog isto!nog zabata 0sklepijeva
hrama( a konjani!ke 4igure 0mazonki vjerojatno sa zapadnog zabata. <vo je prvi puta u
gr!koj umjetnosti da se prikazuje jedna takva 4igura koja je personi4ikacija vjetra i
povjetarca - vjerojatno :imotejeva osobna inovacija.

-7eo5ar je atenski majstor za generaciju mla;i od ,raksitela( radi u svim tehnikama( ali
najvie u bronci( jako malo djela mu se moe atribuirati.
0polon Eelvederski je do CC. svjetskog rata bio atribuiran ,raksitelu( zatim Keoharu.
=igura boice 0rtemide - prikazana kao lovkinja( !uva se u 1ersaillesu( pripisuje se
Keoharu
Keoharu se pripisuje i 4igura 6o4okla( jer je on prema izvorima izradio njegovu portretnu
statuu( a kasna klasika je period kada se po prvi puta u gr!koj umjetnosti masovno
po!inju izra;ivati portreti i portretne statue ivih ljudi. De bilo koga( nego velikih
4ilozo4a( pjesnika( govornika. ,rema izvorima je Keohar izgradio statuu 6o4okla( a ti se
javni ljudi lako prepoznaju prema svojim portretima. <vo je de4initivno 6o4oklo.
-6kulptura %eusa sa +animedom - +animed je dje!ak( a %eus se sputa u liku orla i grabi
ga( !esto kopirana skulptura u rimsko doba( postoje sumnje da je ovo Kizipovo djelo.
-+rupa koja je stajala u <limpionu u <limpiji u malom jonskom tolosu kojeg je dao
podici 0leksandar 1eliki u !ast svoje obitelji( tj. u njegovoj celi je na polukrunoj bazi
stajala petero!lana grupa( u hrizele4antinskoj tehnici( koja je prikazivala 0leksandra(
njegovu baku i djeda( oca i majku.
-'kopas - nije bio samo kipar nego i arhitekt( projicirao hram 0tene 0leje u :egeji koji je
najzna!ajniji hram &.st.pr.Kr. u kopnenoj +r!koj. :aj hram je kombinacija jonskog i
korintskog stila( prvi dorski peripter kod kojeg se pojavljuju u unutranjosti korintski
stupovi. 6kopas je projicirao obje zabatne kompozicije ovog hrama( ali su ostali samo
4ragmenti. Da prednjem zabatu je prikazan lov na kalidonskog vepra. 9ram je uniten u
poaru >-5.g.pr.Kr.
<dlike 6kopasove umjetnosti su male glave( gotovo !etvrtaste 4orme( duboko usa;ene
o!i( glave uperene prema gore sa transcendentalnim izrazom. 6kopas je najvie od svih
kasnoklasi!nih majstora utjecao na umjetnost nadgrobnog relje4e. 7jelovao je izme;u
>"0. i >&0.g.pr.Kr.
6udjelovao je u izradi 2auzoleja u 9alikarnasu( u obnovi 0rtemiziona u A4ezu.
C u 9rvatskoj postoje 4igure koje se mogu smatrati rimskim kopijama pojedinih gr!kih
originala( npr. kopija 6kopasova 9erakla koji je( danas poznat pod nazivom 9eraklo
KansdoUne( a radi se o 4ragmentima ogromnog 9eraklova kipa na;enog kod OO. 9eraklo
KansdoUne je iz 9adrijanove vile u :ivoliju.
2enada je jedno od 6kopasovih djela koje se !esto spominje u izvorima. ,rikazuje enu(
dionizijevu pratilju( koja se prema predaji preputa razli!itim uicima. <na je prikazana
odjevena( ali ono to dri odje$u na okupu je jedna vezica( sve drugo se razbacalo po
tijelu( prikazana je u transu( visoko podignute glave.
&"
6kopas pre4erira motive u kojima moe prikazati krajnosti ljudske psihe.
4.2. Ar5itekt8ra
4.2.1. !raditeljstvo rane klasike
-9ram 0tene 04aje na otoku Agini je jedino gr!ko zdanje hramskoga tipa koje je gra;eno
na izmaku jedne i na po!etku druge ere. <va gra;evina pokazuje osnovne zna!ajke
arhitekture klasi!nog doba( pri !emu mislim na njezin tlocrt. :aj je hram nastao na
ruevinama jednog starijeg( heksastilnog dorskog periptera( koje je stradalo u poaru.
7akle( # na kra$im i 13 stupova na duim stranama( klasi!nog tlocrta pronaosa(
opistodoma i cele. :o konkretno zna!i pronaos sa dva stupa u antama( opistodom ili
riznica na stranjem dijelu sa dva stupa u antama i trobrodna cela podijeljena sa dva reda
dvokatnih stupova. <no to ovu gra;evinu svrstava u subarhajski period je izgled zabatne
kompozicije na zapadnoj( sporednoj( strani. Da licima tih 4igura se o!ituje arhajski
osmijeh( prikazane su u nezgrapnom pokretu. Da mla;em( isto!nom zabatu( koji ide u
&-0. ili &'0. g. pr. Kr. stvari idu druga!ije. =igure nemaju arhajski osmijeh( ve$ stroi(
ozbiljniji izraz lica( naborana !ela( lagano otvorena usta kao da se spremaju neto
izgovoriti. Da taj na!in su gr!ki umjetnici ih po prvi puta pokuali na novi na!in
psiholoki okarakterizirati( ne kroz arhajski osmijeh( ve$ kroz jedan strogi izraz lica koji
dolikuje samoj radnji. 0ko 0tena stoji u sredini( a oko nje borba( ranjeni i priklani ratnici(
malo je taj arhajski osmijeh !udnovat. :o je razlog zato taj rano klasi!ni period nosi
naziv strogi stil. :aj termin strogi stil se upotrebljava kada se govori o skulpturi rano
klasi!nog perioda( bilo samostoje$oj( bilo arhitektonskoj. C taj isto!ni zabat 04ajinog
hrama na otoku Agini je zapravo jedan on najranijih navjetaja te rano klasi!ne
umjetnosti. Cna!e( sam hram je bio gra;en u vapnencu( presvu!en slojem tukature(
nadgra;e mu je bilo bojano( a donji dio okre!en u bijelo. 2etope nedostaju( vjerojatno
zbog toga to su bile od drveta. 6kulpture su ra;ene u punom volumenu( i bile su bojane.
-%eusov hram u <limpiji. Fazlika se o!ituje u veli!ini gabarita( i jednom stupu na duoj
strani kojega %eusov hram ima vie. Dajve$i broj dorskih hramova u rano klasi!nom i
visoko klasi!nom periodu je gra;en upravo u tom omjeru. :o je bio jedan obrazac koji se
smatrao vrhuncem u razvoju dorskoga stila i te se proporcije o!ituju u tome to je broj
stupova na duim stranama iznosio dvostruko ve$i broj od stupova na kra$im stranama V
jo jedan dodatni stup. ,odignut je oko &"0. g. pr. Kr. u svetitu u <limpiji. ,rojektirao
ga je Kibon( lokalni arhitekt. <no je preuzelo 4unkciju glavnog svetita u <limpiji( i to
starog 9erinog hrama kojega smo spominjali ranije. 9ram je gra;en u tlocrtu dorskog
heksastilnog periptera( vrlo je sli!an tlocrtu 04ajinom hramu na Agini( drugom 9eraionu
u ,aestumu( a po broju stupova se nalazi izme;u njih. Da kra$im stranama #( a na duim
1>. ,ronaos sa dva stupa u antama( opistodom sa dva stupa u antama( trobrodna cela sa
dva reda dvokatnih stupova. Eio je gra;en u lokalnom vapnencu( tukatiran( bio je
obojen. =igure u zabatnim poljima i metope su bile izra;ene od mramora. Kao to je
,artenon najvanije zdanje iz visoke klasike( tako je i %eusov hram razdoblja rane
klasike. Jijelim svojim vanjskim platom( ovaj hram je imao dorski 4riz( ali metope nisu
bile izra;ene u relje4u.
&'
7vanaest metopa koje su prikazivale 9eraklova juna!ka djela su krasile dorski 4riz iznad
pronaosa i opistodoma. Cznad dva stupa pronaosa i iznad dva stupa opistodoma. ,o est sa
svake strane. <vo zdanje je poznato po tome to je iza &>3. g. pr. Kr. u njegovoj celi
postavljen !udesni =idijin kip sjede$ega %eusa <limpijskog koji je u helenisti!ko doba
dobio titulu jednoga od sedam svjetskih !uda. Kip koji je izra;en u visini od 13 m - ako
ga zamislimo uspravnoga( on bi probio krov toga zdanja. <vim je djelom =idija nadmaio
samoga sebe( odnosno( kip 0tene ,artenos.
Da isto!nom zabatu je bila prikazana scena pred trku kvadrigama izme;u dvojice junaka
Anomaja i ,elopa. B sredini je bio prikazan %eus. Da drugom zabatu je bila prikazana
borba Kentaura i Kapita a u sredini je bio prikazan lik 0polona. 0utori ove zabatne
plastike i metopa nisu poznati. ,auzanija( gr!ki pisac( koji u prvoj polovici 3. st. n. Kr.
pohodi <limpiju( spominje i ovaj hram( spominje bron!ane reetke na po!etku pronaosa
kroz koji se ulazilo u samo zdanje( dvojicu majstora koji su izradili zabate. Djihova
imena su ,aionije i 0lkamen 6tariji. ,rema onome to danas povjesni!ari umjetnosti
znaju( !ini se da nije mogu$e to autorstvo pripisati njima jer su to majstori !ija djelatnost
pada u kraj 5. st. pr. Kr. ,o svoj prilici je do ,auzanija dola kriva in4ormacija koju je on
kasnije nehotice prenio. ,rava istina je da mi ne znamo tko su autori. B relativno
recentnoj literaturi su navedena imena ove dvojice autora( kao da je to neporeciva
!injenica - no nije tako. ,o svoj prilici su majstori doli iz 0tene( glava 0polona se
poklapa sa stilom jedne glave sa 0tenske 0kropole (glava plavog A4eba)( pa je vjerojatno
rije! o nepoznatim atenskim majstorima. :a dva zabata su vana zato to su te 4igure
prikazane u strogom stilu. Da licima je izraen Athos( unutranja snaga koja se
mani4estira kroz naborana !ela( lagano otvorena usta( u ozbiljnom i stroem izrazu lica.
Gasno je( tu ne treba puno objanjenja( da se vidi da su %eus i 0polon glavni likovi koji
odlu!uju ishod.
-9ram A u gradu 6elimusu na 6iciliji. :o je bila bogata gr!ka kolonija u zapadnom dijelu
6icilije. %a ovaj se hram vjeruje da je bio posve$en boici 9eri( pa se naziva i 9eraion.
7osta dobro sa!uvan( iako je to jedan od primjera gra;evine koja je kompletno
obnovljena od strane arheologa. Gasno se vide dijelovi koji su originalni( a koji su
rekonstruirani. <vaj je hram bio sa!uvan samo u svom stereobatu i stilobatu te podignut
od svojih elemenata. Gedan je od najvanijih dorskih rano klasi!nih hramova sa prostora
6icilije. 7atira se u prvu polovicu 5. st. pr .Kr.
-2oda mnogo vaniji primjer je u junotalijanskoj pokrajini Kukaniji( gradu koji se
izvorno nazivao ,osejdonija (,aestum). 9ram koji je u literaturu uao kao Deptunov ili
,osejdonov hram. 6asvim je sigurno da je bio posve$en boici 9eri. 6 obzirom na prvi
9erin hram koji je podignut tijekom srednjeg arhajskog perioda( !udnovato zdanje s -
stupova na kra$im stranama i 1' na duim sa dvobrodnom celom itd( koji se naziva prvi
&-
9eraion( ovaj se naziva drugi 9eraion. <n je manje vie gra;en paralelno sa ,artenonom
iako je zapo!et neto malo ranije( isto tako zavren( ali recimo da se druga 4aza gradnje
poklapala. Da njemu se mani4estiraju utjecaji sa ,artenona( odnosno( iskustva sa mati!ne
+r!ke. 9ram je dosta dobro sa!uvan i spada u red najbolje sa!uvanih dorskih hramova.
Deto je dui od 04ajinog hrama. <n na kra$im stranama ima # stupova( sve su to
heksastilni peripteri( me;utim( na duim ima 1&. <no to povezuje ovo zdanje sa
04ajinim hramom( %eusovim i ,artenonom su dvokatni stupovi. Bnutranjost cele je bila
rijeena na isti na!in osim po omjeru je ta gra;evina izgra;ena po utjecajima iskustava iz
mati!ne +r!ke. 1rijeme gradnje se stavlja oko &#0. ili &50. g. pr. Kr. B razini ovih
gornjih( manjih stupova se nalazila lo;a?galerija odakle se mogla gledati cela. 7rugi
9erin hram u ,aestumu je klasi!ni dorski heksastilni peripter sa # N 1& stupova( sa dva
stupa u pronaosu( dva u opistodomu( u antama( trobrodna cela( dva reda dvokatnih
stupova( kao to je slu!aj kod 04ajinog hrama na <limpu.
-9ram <limpijskog %eusa u 0kragasu (0grigentum) - %danje sa 6icilije( vrlo zanimljivo(
gotovo revolucionarnog tlocrta. +ra;eno je u dorskom stilu. %apo!et je po!etkom 5. st.
pr. Kr.( vjeruje se da se po!eo graditi iza &'0. g. pr. Kr. 6matra se da je sagra;en u !ast
pobjede sicilskih +rka nad Kartaanima kod mjesta 9imee( jer( 6icilija je bila podijeljena
izme;u Kartaana i +rka. Eitka je bila &'0. g. pr. Kr. i tada su +rci izvojevali vanu
pobjedu( te se smatra da je toj pobjedi u !ast( sagra;eno ovo zdanje. 2e;utim( zbog
svojih ogromnih razmjera( nikad nije dovreno( to sasvim sigurno znamo iz opisa
sicilskog +rka 7iodora( koji svjedo!i da &0#. g. pr. Kr. to zdanje jo nije bilo dovreno.
:ada su po prvi puta Kartaani osvojili grad( a
drugi puta su ga zauzeli u jeku rata sa Fimljanima
oko cijelog otoka 6icilije. :ada je zdanje razoreno
oko 350. g. pr. Kr. Cako dorskoga reda( nije imao
klasi!an tlocrt dorskoga hrama - pronaos( celu(
opistodom - ve$ se gra;evina sastojala iz jednoga
prostora( od goleme dvorane. Sinjenica da je hram
bio duga!ak preko 110 m. B toj golemoj dvorani
su se nalazila dva golema zida u koja su bili
inkorporirani !etvrtasti pilastri. 9ram nije imao
klasi!nu kolonadu stupova( nego su golemi dorski
polustupovi bili inkorporirani u vanjski zidni plat(
tako da ovo nije primjer jednoga dorskoga
periptera( nego pseudoperiptera. <vakav tip tlocrta
jednog gr!kog hrama nazivamo pseudoperipteros.
1rlo je zanimljiv izgled zidnog plata. <n je bio rijeen tako da su izme;u tih dorskih
50
stupova( otprilike na pola visine( na postoljima bile postavljene goleme (preko " m
visoke) skulpture 0tlasa( sa rukama podignutim ispod glave u poloaju kao da dre teinu
tog golemog arhitrava( koji je bio rijeen od velikog broja kamenih blokova. Do( ipak(
teinu gra;evine dre polustupovi. Gedan od tih golemih 0tlasa je sastavljen od svojih
izvornih dijelova i polegnut u okolici samog zdanja( tako da se turisti mogu uvjeriti u
veli!inu tih 4igura. <n dimenzijama nadmauje i ,artenon( a nikada nije bio dovren.
4.2.2. !raditeljstvo visoke klasike
-1isoka klasika se poklapa sa razdobljem obnove atenske 0kropole koja se poklapa sa
periodom ,eriklove vladavine. ,eriklo je najvaniji atenski dravnik( tvorac ideje o 0teni
kao mjestu okupljanja svih +rka i samim time umjetni!koj metropoli svih +rka. ,eriklo
je bio dobar =idijin prijatelj( i stoga nije !udno da je najve$i dio aktivnosti koje su se
odvijale na 0kropoli bilo pod =idijinoj supervizijom.
0kropola nije prezasi$ena gra;evinama. <vdje je primijenjen slobodni koncept
arhitekture i te su gra;evine slobodno postavljene u prostoru( neovisno jedna od druge(
iako je njihov poloaj uvjetovan ranijim gra;evinama. Sinjenica da je na mjestu
Arehteiona bila bitka ,osejdona i 0tene je uvjetovala poziciju toga hrama( ,artenonu je
uvjetovao pred-,artenon( hramu 0tene Dike 0pteros jedna starija gra;evina( a 0tenin
hram je gra;en u dvije 4aze( kao :emplo Cnantis oko 5#0.( a onda mu je pridodana
kolonada stupova pa je pretvoren u peripter.
-Da mjestu dananjeg Partenona? oko &'0. g. pr. Kr. je zapo!eta gradnja dorskog hrama
koje je po mnogo!emu bilo prethodnik dananjeg ,artenona( gotovo identi!nog tlocrta.
%a taj se hram koristi naziv pred*Partenon ili prvi ,artenon. :o je zdanje koje su
,erzijanci nakon osvajanja 0tene otetili( tad jo nije bilo dovreno. ,erzijanci nisu mogli
unititi hram( no kore u njegovoj okolici su unitene( dijelovi hrama( itd. Dakon slijede$e
godine i povratka 0tenjana u svoj grad( po!elo se sre;ivanjem grada( nije bilo sredstava
kojima bi se pristupilo obnovi tih zdanja ili gradnji novih. :akve mogu$nosti su se
pokazale tek onda kada je( navodno( zbog opasnosti po riznicu( ,eriklo odlu!io
samoinicijativno prebaciti riznicu atensko-del4skog saveza( sa otoka 7elosa u 0tenu.
2nogi su polisi odlu!ili( unutar saveza( umjesto vojskom( platiti za pomo$ u ratu protiv
,erzijanaca. 1remenom se skupila pozamana suma i ,eriklo to prebacuje. 6a tim
novcem se po!ela obnavljati atenska 0kropola( i graditi novi hramovi irom 0tike.
0tenjani su mislili da na to imaju pravo jer su oni dali najve$i dio u ratu protiv
,erzijanaca.
7a se zadrimo na tom pred-,artenonu. <n je sagra;en na mjestu jednog jo starijeg
hrama( gra;en u tlocrtu am4iprostilnog dorskog periptera. Cmao je # stupova na kra$im
stranama. 0m4iprostilni jer je osim vanjske kolonade( na pro!elju i na za!elju imao jo
jedan red stupova u pronaosu( odnosno opistodomu. Dije imao klasi!no predvorje i
klasi!nu riznicu nego dva skra$ena portika iz kojih se onda ulazilo u trobrodnu celu
(sasvim sigurno sa dva reda dvokatnih stupova) i u dvoranu djevica( ili( djevi!ansku
riznicu sa !etiri stupa postavljena u obliku kvadrata.
51
Dovi( mla;i( ,artenon u osnovi ima potpuno identi!an tlocrt. ,rilikom njegove gradnje(
elementi starog zdanja nisu uniteni( nego su mnogi od tih elemenata iskoriteni za novi
,artenon. %bog njegovog postojanja je ta plat4orma neuobi!ajeno visoka za jedan gr!ki
hram. Djegov tlocrt je identi!an( ali su dimenzije gra;evine mnogo ve$e( kao i broj
stupova. Dovi ,artenon je tako;er am4iprostilan peripter( samo ne sa # stupova na kra$im
i & stupa u pronaosu i opistodomu( nego sa ' stupova na kra$im i # stupova u pronaosu i
opistodomu. Setiri stupa u riznici i dvokatni dorski stupovi( postavljeni u obliku gr!kog
slova ,C. <dmah prilikom po!etka gradnje je bilo jasno da se u celu toga hrama eli
postaviti jedan ogroman 0tenin kip. 6amim time se pove$avaju gabariti cijele gra;evine.
1ano je naglasiti da ,artenon( iako matemati!ki precizan( sadrava brojne opti!ke
korekcije radi vizualne harmonije. 6tupovi vanjske kolonade su lagano nagnuti prema
unutra( a ne okomiti. 1ijenac nije potpuno postavljen u ravnini ve$ je lagano nagnut
prema vani. Kreptidoma na kojoj lei zdanje nije potpuno ravna. 2jerenja su pokazala da
je sredinji dio plat4orme najvii( a da krajevi padaju. De slu!ajno( ve$ namjerno. 6ve je
to radi tih opti!kih korekcija( da bi se stekao dojam maksimalne harmonije proporcija.
9ram se gradio od &&". do &>3. g. pr. Kr.( a to su pouzdani podaci( to je malen slu!aj
kod gr!kih gra;evina. 9ram je bio sagra;en do &>'. g. pr. Kr. no radovi na skulpturi traju
do &>3. g. pr. Kr. %a izgradnju u cijelosti je bilo potrebno 15 godina. 9ram je sagra;en od
penteli!kog mramora u cijelosti - od prvog do zadnjeg kamena - !ak i crijep.
,retpostavlja se da su na rubovima akroterija stajale skulpture krilatih boica Dika(
boica pobjede. ,osljednja istraivanja su pokazala da su u pronaosu( sa strana vrata( u
vrhu zida stajala dva prozora za dodatno osiguravanje svjetlosti u predvorju. 6trop je bio
kasetiran. <vo je jedini dorski hram koji ima sve vanjske metope izra;ene u visokom
relje4u. Djih -3 na !etiri strane gra;evine. ,rikazane su !etiri teme( amazonomahija
(borba +rka i 0mazonki)( kentauromahija (borba Kapita i Kentaura)( gigantomahija
(borba gr!kih bogova sa +igantima sinovima majke %emlje( odnosno +ee) i iliupersis
(osvajanje :roje).
7va zabata su bila u punoj plastici. Da isto!nome je bilo ro;enje 0tene iz %eusove glave(
a na zapadnome borba 0tene i ,osejdona oko zatitnitva grada 0tene. Bnutranji red od
# dorskih stupova je u odnosu na ovaj vanjski od ' postavljen na viu niveletu( odnosno(
na dvije dodatne stepenice. :aj red dorskih stupova( odnosno( zidovi ante i cele koji se
nastavljaju( nose jonski 4riz. 2oda $ete negdje pro!itati da je ,artenon prvi primjer
kombinacije dorskoga i jonskoga reda. Czvjesno je da ima i starijih (npr. Jererin hram u
53
,aestumu). Do( ,artenon je najvaniji primjer iz same +r!ke. 7orski hram mora imati
dorski 4riz iznad arhitrava( no unutranji dio gra;evine iznad pronaosa( pa vrhom zida
cele i iznad opistodoma( pa ponovno vrhom( iznad cele( ide jonski 4riz. 6am taj 4riz je
duga!ak gotovo 1#0 m. 2e;uprostor izme;u vanjske perijastaze stupova i ovoga se
rjeava kasetiranim stropom. Kako je bilo vidjeti ove metope i dorski 4riz gledaju$i izvana
gra;evinu. 2e;utim( jonski nije bilo lako vidjeti( dobro nakriviti glavu da biste vidjeli to
se gore nalazi. Gonski dijelovi hrama( koje je kasnije napomenuo( su 4riz( lezbi!ki
kimation i( vrlo vano( !etiri stupa u stranjoj prostoriji( djevi!anskoj riznici. 0rhitekti su
i na to mislili( pa su taj 4riz lagano nagnuli za nekoliko stupnjeva prema vani. :o je jedno
vrhunsko zdanje nastalo u suradnji Cktina( Kalikrata i =idije.
-Dakon dovretka ,artenona u svom arhitektonskom dijelu( zapo!et je rad na
monumentalnom ulazu na plato 0kropole - Propilejima. :o je tip gra;evine koji je iroko
rasprostranjen na gr!kom teritoriju jo od mikenskih vremena (primjerice :irint). C
dananji ,ropileji su imali svoga prethodnika( stare ,ropileje( koji su stajali na ulazu na
plato 0kropole. <ni su gra;eni paralelno sa ,artenonom( negdje u doba 0tenskog
dravnika :emistokla - &'0-ih godina prije Krista - koji su teko ote$eni jer su bili
utvr;eni (zbog naleta ,erzijanaca). 6misao ,ropileja je u tome da zakloni pogled na plato
0kropole i da prikae da se iz pepela starih ,ropileja izdignulo jedno jo ve$e zdanje.
Dovi ,ropileji su izgledom slijedili stare( u svom sredinjem dijelu su dobili izgled
pro!elja jednoga dorskoga heksastilnog hrama. 6redinji par stupova je ipak malo
razmaknut zbog prolaza( a vanjskom pro!elju
odgovara unutarnje pro!elje. 1isinska razlika je
svladana stepenicama( a dva reda po tri jonska
stupa je nosilo kasetirani stop. Czvorno su trebali
imati dva krila( portika( kroz kojih bi se ulazilo
u dvije prostorije - jedna bi bila pinakoteka(
galerija slika( a druga gliptoteka( u kojoj bi se
prezentirale skulpture( biste i sl. 2e;utim( zbog
peloponeskog rata( taj dio nije nikada realiziran.
B njima su bile kline lealjke( budu$i da je to bila jedna dvorana za gozbe.
,ropileji nisu imali zabatne skulpture i metope. :o je bila samo javna gra;evina. Do kada
bi se dolo na plato( onda bi posjetitelji ostali zapanjeni. Kroz ,ropileje su prolazile
4amozne ,anatenejske povorke sa svim 0tenjanima i 0tenjankama. Kao i kod ,artenona(
,ropileji su izgra;eni od penteli!kog mramora. Dakon to je sagra;en ,artenon( ve$
slijede$e( &>". g. pr. Kr. (dakle( ,artenon jo nije imao skulpture)( pod vodstvom arhitekta
2nezikla( gradnja ,ropileja traje do &>3. g. pr. Kr.
-6lijede$i hram na atenskoj 0kropoli je 5ra. Atene &ike Apteros( sagra;en na mjestu
jednog starijeg zdanja. <n je bio potpuno rastavljen na sastavne dijelove od strane
:uraka( u jeku kandijskog rata( i od njega su sagradili bastion. Dakon ostamostaljenja
gr!ke( gr!ki arheolozi su anastilozomT vratili izvorne dijelove. 7obili smo jedan mali
am4riprostilni( tetrastilni jonski hram koji je ujedno najbolje Msa!uvaniM hram. 2i znamo
izgled prijanjih gra;evina( i mogu$e ih je rekonstruirati( ali one nisu sa!uvane kao takve.
<vdje imamo gra;evinu koja je( osim krova( gotovo u cijelosti sa!uvana. 9ram 0tene
Dike 0pteros je bio posve$en boici 0teni( beskrilnoj donositeljici pobjede. :u je zapravo
rije! o sinkretisti!kom kultu 0tene i boice pobjede( Dike. :o je varijanta jednog starijeg
egipatskog boanstva Dit( pobjede( koja je preuzeta od strane +rka. <vdje je
5>
poistovje$ena sa 0tenom( zamiljena je bez krila (odatle 0pteros)( zato da bi pobjeda
ostala me;u 0tenjanima (da ne ModlepraM). ,uno je tu ideologije( veze izme;u politike i
graditeljskih ostvarenja. <vo je jedan od primjera hramova kod kojih su stupovi
monolitni.
+ra;evina je imala zabat ispunjen mramornim
skulpturama( to ba i nije obiljeje jonskog stila( i
vidljivo je da je nastala pod utjecajem dorskog stila
(,artenona i ,ropileja). Cznad jonskih stupova sa
karakteristi!nim kapitelom s volutama se nalazi 4riz
koji je ra!lanjen u tri trake - nije rije! o ravnome polju
- i prikazivao je borbu +rka sa ,erzijancima kod
,lateje( &"-. godine( i loe je sa!uvan. :ako;er je
gra;evina od penteli!kog mramora. %ato ovu
gra;evinu nazivamo tetrastilni am4iprostilos - ima red
stupova i na pro!elju i na za!elju. Kroz red na pro!elju
se izme;u dvaju malih pilastara ulazi u celu - i tu je kraj hrama. 0 stranji red je neznatno
odmaknut od zatvorenog zida. :u su stupovi stavljeni radi dekorativnog elementa.
0rhitekt ovog zdanja je Kalikrat (koji je sagradio vrlo sli!an hram( osim to ima
pronaos). +radnja je trajala od &>1. do &35. g. pr. Kr. (duga!ka gradnja se objanjava
time to je to bila sredina ,eloponeskog rata). Krajem 5. st. pr. Kr. okolo ove gra;evine je
izra;ena balustrada (ograda) sa stranjih i bo!nih strana( koja je ukraena !udesnim
relje4om?4rizom koji je prikazivao procesiju Dika ka boici 0teni koja je prikazana na
prijestolju. Daalost( :urci su ra!erupali tu balustradu i danas imamo samo male
4ragmente.
-Cdemo na Ere5teion( posljednje zdanje( s kojim je( kada govorimo o klasi!nom periodu(
zavrena obnova atenske 0kropole. Arehteion je jedna gra;evina koja nema nikakvog
pandana. 6agra;en je na mjestu( gdje se prema predaji odvijala bitka izme;u ,osejdona i
0tene( oko toga koga $e 0tenjani staviti za svoga zatitnika. ,rema predaji je 0tena
udarila kopljem o tlo i tu je izrasla maslina( a od ,osejdonova trozuba izvor slane vode.
0tenjani su izabrali maslinu. C unato! oteavaju$im okolnostima( teko pristupa!nom
terenu i razli!itoj niveleti( tu se sagradio hram. Kau da je tu bio grob Kekropa( drevnog
atenskog kralja. 0rhitekt ovoga hrama je
=iloklo. C ovaj hram( osim 4riza koji je
gra;en od paarskoga( izgra;en je od
penteli!kog mramora. +radnja je trajala od
&31. do &0#. g. pr. Kr. ,isani zapisi nam
govore da je na ovome zdanju radilo 1>0
majstora koji su bili pla$eni jednu drahmu
dnevno (srebrnjak)( a gra;en je s prekidima
zbog ,eloponeskog rata. %a Arehteion
moemo re$i da je piktoresknog( baroknog tlocrta( koji ima tri ulazna trijema( dvije osi.
6a sjeverne strane jonski stupovi ra!lanjuju sjevernu 4asadu i izme;u njih su otvoreni
prozori koji su izvorno bili zatvoreni bron!anim reetkama. Cna!e su prozori kao elementi
vrlo rijetko dokumentirani na gr!kim gra;evinama. Kijevo i desno imamo isto!nu 4asadu
koja je tetrastilna( na nioj niveleti. 1idimo i zapadnu sa karijatidama koja je na vioj
niveleti. Cz ovog tetrastilnog portika se ulazilo direktno( a kroz trijem s karijatidama se
5&
sputalo stubitem u odaje koje su postavljene u osi tih dvaju trijemova. Guna prostilna
4asada je sa # vitkih jonskih stupova( iz koje se ulazilo u 0teninu celu.
9ram je bio posve$en ve$em broju boanstava( no nismo sigurni sto posto kome su sve
bile posve$ene odre;ene odaje. <no to je sigurno je da se kroz prostilni trijem ulazilo u
0tenino svetite( da su u stranjem dijelu bile odaje posve$ene Arehteju i 9e4estu( a
moda i jo nekim boanstvima. :rijem sa karijatidama - 4igure kora u 4unkciji nosa!a
stupova( ekvivalent 4igurama 0tlasa. <vdje su one jedan element koji je preuzet iz
arhajskog perioda. <sim ovih karijatida i onih iz 6i4nijske riznice( nemamo ba neke
druge primjere. <ne su ra;ene u bogatom stilu. ,artenon( ,ropileji( hram 0tene Dike
0pteros( kronoloki pripadaju visokoj klasici. <va gra;evina pripada stilu bogate klasike.
6ada vidite kako se ovaj hram svrstava tu( kroz tu stranu bogatu dekoraciju. Gonski
stupovi ukraeni trakama sa palmetama( jonskim kimationom( ehinusom koji je izveden
jonskim kimationom( bogata dekoracija vrhom zida( na antama u obliku jonskog i
lezbi!kog kimationa( trake sa astragalom itd. Da nekim drugim gra;evinama se taj bogati
stil mani4estira u kombinaciji dorskoga i jonskoga( te pojavi novog stila u gr!kom
graditeljstvu - korintskog stila.
-3ra. Atene i 3e;esta( jo se naziva i 9e4astaion (9ephaisteion) ili :ezeion (:heseion).
7ie se na zapadnom dijelu atenske 0gore( gradskog trga. %bog metopa( na kojima su
prikazana :ezejeva juna!ka djela( ima i taj drugi naziv. Eudu$i da je bio sagra;en u ulici
u kojoj su stanovali kova!i( !iji je zatitnik 9e4est( a u 0teni( !ija je zatitnica boica
0tena( odatle njegovo pravo ime. B celi su se nalazile njihove
statue( koje je izradio =idijin u!enik 0lkamen (jedan od
najvanijih majstora bogate klasike). 9ram je gra;en u tlocrtu
dorskog periptera( sa # stupova na kra$im i 1> na duim.
:robrodna je cela( dorski 4riz( metope su djelomi!no sa!uvane(
a zabat nije. Kako autori tvrde( ovo je najbolje sa!uvani dorski
hram. <vaj se hram zapo!eo graditi prije ,artenona( &&0 g. pr.
Kr.( gra;en od penteli!kog mramora( i po tome bi bio prvi
hram koji bi bio gra;en od mramora. Da njemu su primijenjena
ista matemati!ka na!ela kao i kod ,artenona (nakrivljenja(
plat4orme( i sl.)( samo u manjem postotku. <vdje se nalaze dva
stupa u pronaosu( u antama. <vdje vidimo mjesto na kojemu se
nalazio jonski 4riz. Cao je iznad pronaosa i prebacivao se na
vanjsku perijastazu stupova( isto tako s druge strane( iza opistodoma i na vanjsku
perijastazu stupova. <vaj hram je jedan u skupini zdanja koja su gotovo identi!nog
tlocrta (heksastilni dorski peripteri) kao i ,osejdonov hram na rtu 6union( 0resov u
0harmi kod 0tene i Demezin u Famosu kod 0tene. 6toga se pomilja da su svi djelo
istoga arhitekte. +ra;eni su izme;u &50. i &>0. g. pr. Kr.
4.2.6. !raditeljstvo <ogatog stila
6ad smo na graditeljstvu bogatog stila od &30. do >'0. pr. Kr. +lavno obiljeje gr!kog
graditeljstva bogate klasike je pojava !etvrtog stila u gr!kom graditeljstvu - korintski
stil. Fedoslijedom pojavljivanja( on je !etvrti nakon dorskog( eolskog i jonskog. Aolski je
55
ro;ak jonskoga iz kojega se on razvio. Korintski stil se zasniva na postojanju korintskog
kapitela. 6ve drugo korintski stil posu;uje iz dorskoga ili jonskoga stila. 0ko je suditi
prema 1itruviju( rimskom arhitekti i piscu( otkri$e kipara Kalimaha( koji je etaju$i
grobljem Korinta( uo!io koaru kroz koju je izrastao akantus i pod tim utjecajem je
izradio prvi prototip korintskog kapitela. <n se sastoji od koarastog donjeg dijela -
kalatosa - i akantusa koji je konkavno zakrivljen i ima rozetice. Da uglovima se izvijaju
vitice. :o otkri$e je pomoglo da se rijee pitanja neadekvatnosti jonskih stupova
(posebice kod malih gra;evina).
-,rva gra;evina na kojoj se pojavljuje korintski kapitel je Apolonov 5ra. 8 ,asa.a 8
Bigali. Cktin je bio glavni arhitekt( jedan od trojca koji je radio na ,artenonu. %apo!et je
&3-. g. pr. Kr.( no zavren je oko &05. g. pr. Kr. Da velikoj je nadmorskoj visini. :locrt je
jedinstven. <vo je dorski peripter sa # na kra$im i 15 stupova na duim stranama.
,ronaos i opistodom su sa dva stupa u antama. Bnutar cele se prislonjeni uz lateralne
zidove nalaze dva niza od po 5 jonskih polustupova( a negdje u stranjem dijelu cele
izme;u zadnja dva jonska polustupa se nalazio jedan jedini stup sa korintskim kapitelom.
Cznad jonskih polustupova i kapitela je tekao jonski 4riz koji je prikazivao scene
amazonomahije i kentauromahije u bogatom stilu. Avo vidimo izgled toga prethodnika
korintskog stila sa relativno niskim akantovim listovima u samo jednom redu i dosta
velikim viticama. Avo jedan od bolje sa!uvanih 4ragmenata sa amazonomahijom. Dajve$i
dio tog 4riza se nalazi u Eritish 2useumu u Kondonu. 9ram je imao kasetirani strop( to
je rijetkost za hramove u vangradskim podru!jima.
-C evo jo jedna gra;evina koja ide u razdoblje stila bogate klasike !ije je pro!elje danas
rekonstruirano u Eritish museumu. Dije se nalazila u gr!koj( ve$ u gradu Ksantosu( u
pokrajini Kitiji na zapadnoj obali 2ale 0zije. Fije! je o jednoj jonskoj gra;evini koja po
svojoj 4unkciji nije bila hram( ve$ grobnica (&ereid $on8.ent). 2ogli bismo re$i da je
to zagrobni hram (hereon). :aj pokojnik je bio lokalni Kitijski vladar koji je sahranjen sa
svojom enom i vjerojatno sa svojom rodbinom. Da pro!elju je imao & jonska stupa( a na
stranama # stupova. Gednostavna cela sa leajevima na kojima su bili poloeni sami
pokojnici. :aj mali grobni jonski hram je postavljen na neuobi!ajeno visoko podnoje -
ako gledamo sa gr!kog stajalita( a ne maloazijskog. 2ali gabariti su nadokna;eni
bogatim repertoarom arhitektonske plastike. Sak dva 4riza na tom postolju( gornji i donji(
5#
4riz na arhitravu( 4riz iznad cele i zabatna kompozicija. :eme
su dijelom preuzete iz gr!ke umjetnosti( a dijelom
isto!nja!kog karaktera. +ornji 4riz postolja je prikazivao
scene borbe ratnika( a donji 4riz prikazuje osvajanje nekoga
grada (osvajanje :roje). =riz na arhitravu prikazuje scenu
groblja i predaju darova koje nema veze sa gr!kom
umjetno$u. Da 4rizu iznad cele je prikazana pogrebna
sve!anost i !in rtvovanja( a na glavnom zabatu je bio
prikazan dinast na prijestolju kraj koga je ena i njegovi
dostojanstvenici. Czme;u vitkih i iroko postavljenih stupova
su stajale 4igure Dereida - jedni od najljepih primjera
klasi!ne jonske umjetnosti u razdoblju bogatog stila. =igure
su personi4ikacije morskih boanstava koji su prikazani u
dramati!nom dinami!kom pokretu( raskonoj draperiji(
ra;eni u bogatom iluzionisti!kom stilu. +ra;evina se datira iza &30. g. pr. Kr.
4.2.4. !raditeljstvo kasne klasike
-Fazdoblje kasne klasike je vrijeme kada se nakon dugo vremena javlja zamah u gradnji
teateara irom +r!ke i izvan nje. Gedno od najpoznatijih kazalita je %eatar 8 Epida8r8(
glavnom svetitu boga 0sklepija( kapaciteta za oko 1&.000 gledatelja( u kojem se i dan
danas gledaju predstave. 6agradio ga je ,oliklet mla;i( iza >-0. g. pr. Kr. <rkestra je
odmaknuta u odnosu na gledalite( a kasnije( u helenisti!ko doba $e ona dobiti priblino
oblik polukruga i maksimalno pribliiti gledalitu. +r!ki teatri su gra;eni na prirodnim
padinama( a rimski su ra;eni umjetno. :e su scenske zgrade imale bogato ra!lanjene
arhitektonske kulise( 4asade( itd.
-Suveni mauzolej u 9alikarnasu. +ra;evina iz Ksantosa je prethodnik !uvenom
mauzoleju. 9alikarnas je grad na obali 2ale 0zije( me;utim( bio je u perzijskim rukama.
"0-ih godina &. st. pr. Kr. gradom je upravljao jedan lokalni vladar po imenu 2auzol koji
je prije svoje smrti zapo!eo sa izgradnjom veli!anstvene grobnice. Djenu je gradnju
povjerio gr!kim majstorima. ,itej je jedan od najzna!ajnijih arhitekata kasnog klasi!nog
doba( koji je vodio obnovu !udesnog 0rtemidinog hrama i projektirao je jedan od
najvanijih hramova toga vremena( hram 0tene ,olias u gradu ,rijamu. 6ve tri gra;evine
su gra;ene u jonskom stilu( na obali 2ale 0zije( pa se govori da je to bio prikaz jonske
5"
renesanse gdje je do sada dominirao dorski stil. 2auzolej je bio nadgrobni spomenik(
veli!anstvenih razmjera. 2noge pojedinosti nisu poznate( jer je sama gra;evina loe
sa!uvana( osim temelja. Fekonstrukcija se bazira na izvje$ima pisaca( nekim drugim
zapisima i ostacima dekoracije. ,o svemu sude$i( to je bila gra;evina !ije su stranice
mjerile ## N "" m. Eila je( pretpostavlja se( visoka oko 50 m. 1rh visokog postolja je
krunio 4riz( na kra$im stranama je bilo -( a na duim 11 jonskih stupova( zagrobna cela.
<nda jedan !udnovato rijeen krov( ne dvoslivni sa trokutastim zabatom i timpanonima(
nego piramidalna konstrukcija na !ijem je vrhu bila kvadriga sa likovima 2auzola i
njegove ene. <vaj spomenik je po imenu vlasnika postao eponim za sve sli!ne
spomenike te vrste - mauzoleje - mjesta tovanja lika i djela pokojnjeg vlastodrca.
,linije 6tariji( !uveni enciklopedista( spominje podatak da su na mauzoleju u 9alikarnasu
radila !etvorica najve$ih gr!kih majstora. Csto!nu stranu je radio 6kopas( zapadnu
Keohar( junu :imotej a sjevernu Erijaksid. 6vako je bio zaduen za izradu jednog dijela
4riza i za skulpture koje su gradile interkolumne. Deki od tih dijelova 4riza su prona;eni
na mjestu i tu se uo!avaju stilske karakteristike. 2nogi dijelovi su u Eritish 2useumu.
Kvadriga kruni cijelu gra;evinu. +ra;evina se gradila dugo( znamo da je zapo!ela oko
>"0-ih g. pr. Kr.( a znamo da u vrijeme prolaska 0leksandra 1elikog nije jo bio sagra;en.
+radnju je nastavila 2auzolova ena 0rtemizija( no nakon njene smrti njihovi ro;aci.
<vo je jedno od sedam svjetskih !uda.
-+rad Prijena za kasno klasi!no doba ima vrijednost 2ileta za rano klasi!no doba. :o je
grad u Goniji na koji je apliciran 9ipodamski plan pravilne gradske planimetrije usprkos
!injenici da se on nije nalazio na takvom prostoru gdje bi se to jednostavno apliciralo.
+rad je smjeten na strmom terasastom prostoru( i trebamo promatrati izohipse. Fazlika
izme;u gornjih i donjih dijelova grada je preko 150 m. +lavne komunikacije u smjeru
istok-zapad su zaista proto!ne( no smjer sjever jug je niz stubita i odmorita. B sreditu
su glavni sadraji( gradom dominira 0kropola. +rad i 0kropola su bili spojeni sistemom
4orti4ikacija. 3ra. Atene Polias( ,itejevo djelo se tu nalazi i on je od ve$e vanosti.
9ram 0tene ,olias koji je jedan od najboljih primjera jonske renesanse( ali i uop$e
peripteralnog tlocrta kasno klasi!nog doba. Gedan mali hram sa # na kra$im i 11 na duim
stranama sa dva stupa u pronaosu( jednostavnom
malom celom i nazna!enim portikom u stranjem
dijelu. <ltar se nalazi izme;u gra;evine i propileji
koji su vodili do samoga zdanja. <vdje je rije! o
jonskom peripterosu koji je gra;en od vapnenca.
6tupovi imaju plintu( nekoliko torusa (poluoble
pro4ilacije) i trohila (kanali$i)( ima bazu( relativno
klasi!ni izgled kapitela sa ehinusom. Antablatura
je vrlo zanimljiva( prakti!ki nema 4riza. Cmamo
trotraki arhitrav( jonski kimation( zupce i bogato
ra!lanjeni korni sa simom u koju su uklju!ene
lavlje protome. Gedna mala gra;evina( dimenzija 1" m N >5 m duine. :o je dvostruko
manji hram od ,artenona( omjer je to!no prora!unat - 351.
-Asklepijev 5ra. 8 Epida8r8. De tolos( nego hram. <n je dosta sli!an( skra$en( # N 11
stupova( nema opistodoma( ali je imao relativno kvalitetnu karakteristiku zabatne plastike
koju su radili !uveni majstori tog vremena( konkretno - :imotej. 7ijelom on( ili drugi
majstori.
5'
<d gra;evina kasne klasike bi jo moda trebali izdvojiti jedan hram - 5ra. Atene Aleje
8 grad8 %egeji. :egea je grad u srcu ,eloponeza( malog zna!aja( no ovaj hram je rijedak
primjer klasi!ne hramske arhitekture &. st. pr. Kr. gra;en po uzoru na hramove nastale u
razdoblju visoke klasike. 0rhitekt ove gra;evine je 6kopas( koji je poznatiji kao kipar i
klesar( me;utim( projektirao je i ovu gra;evinu i izradio modele kompletne arhitektonske
plastike. %a razliku od dorskih periptera &. st. pr. Kr.( on je primjer kombinacije svih triju
redova u gr!koj umjetnosti. 9ram je po tlocrtu sli!an 0polonovu hramu u Easama u
=igaliji. B pronaosu su 3 stupa u antama( u opistodomu su 3 stupa u antama( ova vanjska
kolonada ima #N1& stupova koja je dorska. Bnutar cele se nalazilo " korintskih
polustupova uza svaki od lateralnih zidova i plus toga je 6kopas upotrijebio jonske
elemente kao to su jonski kimation na vrhu zida cele( odnosno lezbi!ki kimation na dnu
zida cele. <vo je jedan od onih primjera upotrebe korintskog stila na jednom klasi!nom
dorskom peripteru. Da jednoj zabatu je bio prikaz hvatanja Kalidonijskog vepra (to smo
vidjeli na =rancois vazi)( a na drugome je bila prikazana borba 0hila i :ele4a u Kai!koj
ravnici.
-%elesterion u Aleuzini( gradu odravanja !uvenih Aleuzinskih misterija. ,rojektirao ju je
Cktin( no dovrena je nakon njegove smrti( po!etkom &. st. pr. Kr. <vaj tip gra;evine se
dovodi u vezu s ,erzijom( gdje su ovakve dvorane sa nizovima stupova( potvr;ene i u
,erzepolisu i drugim gradovima. B ovom slu!aju je ova hipostilna dvorana sa # nizova
od " stupova( uokolo kojeg je raspore;eno gledalite koje je moglo primiti oko & i 5
tisu$a gledatelja. Daprijed se nalazi portik na ulazu u samu gra;evinu.
5-
1. 3eleniza.
-9elenisti!ki period je posljednji period gr!ke civilizacije( te prijelaz u rimsku
civilizaciju. Daziv je doao od gr!kog izraza 9elenistovi kojim su +rci nazivali
helenizirane .idove koji su prihvatili gr!ku kulturu i gr!ki na!in ivota. Daziv
helenisti!ki period je prvi upotrijebio jedan njema!ki povjesni!ar Karl +ustav 7rojzen u
knjizi objavljenoj po!etkom 1-. st. i od tada se taj naziv uvrijeio i ostao do danas.
-Da neki na!in rodoutemeljitelj helenisti!kog poretka je 0leksandar 2akedonski. Djegov
otac =ilip CC. se zanosio idejom rata protiv ,erzijskog carstva. Kako je nesretno ubijen od
jednog svog vojnika( naslijedio ga je 0leksandar te je njemu pripala mogu$nost
ujedinjenom gr!ko-makedonskom vojskom krene na pohod protiv ,erzije. :aj je pohod
trajao oko !etiri godine( od >>&. do >>1. g. pr. Kr. <n se pretvorio u dugotrajan rat kojeg
je 0leksandar vodio na Cstoku do granica Cndije. Da povratku se( sa svojom iscrpljenom
vojskom( vratio u Eabilon( gdje je >3>. g. pr. Kr. 0leksandar( sa >1 godinom umro vrlo
mlad od jedne vrste malarije. Djegovom smr$u to golemo carstvo kojim je vladao niti
desetak kasnije se raspalo. ,ostojale su neke ideje da ga sin naslijedi na prijestolju(
me;utim( sve se pretvorilo u dugotrajni iscrpljuju$i rat izme;u njegovih generala. Da
koncu se golemo carstvo razilo i trans4ormiralo u nekoliko helenisti!kih dravica.
6mrt 0leksandra 1elikog >3>. g. pr. Kr. se slubeno uzima za po!etak helenisti!kog
razdoblja. <ko te je godine nastao prijelaz s jednog i po!etak drugog perioda. Da
prijelazu sa &. na >. st. dolazi do kraja klasi!ne i po!etka helenisti!ke ere.
-Karl +ustav 7rojzen je helenizam podijelio u > razdoblja. ,odijelio ga je u razdoblje
0leksandra 1elikog( od >>&. do. >3>. g. pr. Kr.( odnosno( smrti 0leksandra 1elikoga.
%atim( razdoblje 7iadoha (0leksandrovih generala) od >3>. do 3'0. g. pr. Kr. kada je
zavrio gra;anski rat. ,osljednje razdoblje( doba Apikona( traje od 3'0. do >1. g. pr. Kr.
kada dolazi do kraja helenisti!kog svijeta. :o je jedna politi!ka podjela koja( gledaju$i
politi!ka zbivanja( ima smisla.
-Kad je rije! o umjetnosti onda se helenisti!ko razdoblje dijeli na > razdoblja5 rani(
srednji i kasni helenizam. Fani helenizam zapo!inje oko >00. g. pr. Kr. i traje do oko 350.
g. pr. Kr. %atim slijedi srednji helenizam koji traje od ok 350. do oko 150. g. pr. Kr. Da
kraju( kasni helenizam od oko 150. do oko >0. g. pr. Kr.
->1. g. pr. Kr. se uzima za kraj helenisti!kog svijeta zato to je tada posljednja
helenisti!ka drava( ,tolomejski Agipat( dola pod rimsku vlast. B bitci kod 0kcija uz
obale +r!ke gdje je 4lota <ktavijana( kasnije cara 0ugusta( porazila 4lotu 2arka 0ntonija
i Kleopatre koji su pobjegli u Agipat i izvrili samoubojstvo. 0ugust je krenuo za njima i
njegovim ulaskom u Agipat on prestaje postojati kao posljednja samostalna helenisti!ka
drava te postaje rimska provincija. ,rimjerice( 1&#. g. rimska vojska je razorila Korint(
sredite otpora protiv rimske vlasti( i od te godine je +r!ka postala rimska provincija
0haja. 1>>. g. pr. Kr. je ,ergamsko kraljevstvo( jedno od najmo$nijih helenisti!kih
dravica( slobodnom voljom dolo pod Fim tako to je posljednji pergamski vladar 0tal
CCC. odlu!io oporu!no ostaviti cijelo kraljevstvo rimskom narodu i 6enatu. Fimljani su
oporu!no doli u posjed jednog malog( ali spomenicima vrlo bogatog( kraljevstva u 2aloj
0ziji. C more je sli!nih takvih primjera.
-<vo su politi!ka zbivanja koja su vana da bi uo!ili jedan moment( a to je da je rani
helenizam od oko >30. di oko 350. g. pr. Kr. dosta naslonjen na kasno klasi!no doba( dok
#0
je razdoblje srednjeg ili visokog helenizma razdoblje procvata. Kasni helenizam se moe
promatrati i kao rimska umjetnost( jer je najve$i dio helenisti!kog svijeta tada bio u
granicama rimskog imperija. ,rimjera radi( ako je neki spomenik nastao u 0teni( sad
zaista govorim napamet( 130. g. pr. Kr.( a 0tena je u provinciji 0haji koja je dio rimskog
carstva - onda je to spomenik rimske umjetnosti. 7akle( on je helenisti!ki spomenik po
svojim stilskim karakteristikama( ali( vremenski gledano( to je spomenik rimske
umjetnosti. Kasni helenizam je naziv za posljednju 4azu gr!ke umjetnosti( iz perspektive
gr!ke umjetnosti( a iz perspektive rimske umjetnosti to je kasno republikanski period.
-:re$a vana stvar je prostor na kojem se razvija helenisti!ka umjetnost i to iz toga
proizlazi. %a razliku od gr!ke umjetnosti koja se razvijala u mati!noj +r!koj( u gr!kim
kolonijama( na zapadnoj obali 2ale 0zije( u 2agni +raeciji( u Kirenaici( na sjevernim
obalama 04rike itdH helenisti!ka kultura se razvija na mnogo ve$em podru!ju( barem na
deseterostruko ve$em podru!ju. Fazlozi tomu su upravo osvajanja 0leksandra
2akedonskog. Sinjenica da je on u !etiri godine slomio jedno veliko ,erzijsko Jarstvo(
da se oenio jednom perzijskom princezom (sigurno bi se stvari bolje odvijale da nije
umro od malarijske groznice)( pa su njegova osvajanja utrla put irenju helenisti!ke
kulture daleko na Cstok. 2e;utim tu sad valja bit oprezan( jer ne moemo samo tako
kazati da je podru!je na kojem se razvija helenisti!ka umjetnost +r!ka( 2akedonija(
2ala 0zija( 6irija( Agipat i prostor dananjeg Craka( to naprosto ne bi bilo to!no. Gezgra
helenisti!ke kulture i umjetnosti su +r!ka i 2akedonija( koja je sama helenizirana mnogo
stolje$a prije( najve$i dio 2ale 0zije( iako ne sredinji dio 0natolije( zatim ,tolomejski
Agipat i 6irija te prostor nekadanje 2agne +raecie. Btjecaja helenisti!ke umjetnosti u
ovim prvim stolje$ima( u >. st. pr. Kr. nije bio pote;en ni 0peninski poluotok.
Atru!anska umjetnost ima svoju helenisti!ku 4azu( jako se mani4estiraju i uo!avaju
utjecaji helenisti!ke umjetnosti. Do( to je ipak etru!anska umjetnost. Fimska umjetnost
se helenizira negdje krajem >.( a posebno u 3. st. pr. Kr. :ako bismo te granice mogli
proiriti kada je rije! o kasnom helenizmu na malo ve$i dio 0peninskog poluotoka.
,rostor na kojem se razvijala helenisti!ka umjetnost je mnogo ve$i od prostora na kojem
se razvijala gr!ka umjetnost. <vo isti!em zbog broja umjetni!kih djela i spomenika jer
broj svih medija umjetnosti je enorman.
-+lavni centri helenisti!ke umjetnosti su 0tena( Korint i neki drugi gr!ki gradovi na
zapadnoj obali 2ale 0zije( ,ergam( novo kulturno arite gr!kog svijeta( 0ntiohija na
<rantu te vrlo vaan grad kojeg je osnovao 0leksandar 1eliki >>3. godine - 0leksandrija.
Daime( tijekom svog osvajanja( 0leksandar je osnovao
mnotvo gradova( jedno sedamdesetak njih( me;utim( ova
0leksandrija na u$u rijeke Dila je svakako najvanija.
,odignuta je na mjestu jednog starijeg egipatskog naselja(
zadatak urbanisti!kog rjeenja tog novog grada je bio
povjeren vojnom inenjeru 7inokratu. 0leksandrija $e uz
0ntiohiju i ,ergam postati jedan od najvanijih kulturnih
odnosno umjetni!kih prijestolnica helenisti!kog svijeta( i
posljednja do$i pod rimsku vlast.
Dedavno su 4rancuski arheolozi( rone$i u 0leksandriji i
oko nje( iznijeli na svjetlo dana izvanredne spomenike.
#1
<tkrili su poznati svjetionik na otoku ,harosu( koji je postao uzor sli!nim takvim
kasnijim gra;evinama( ostatke ptolemeidske pala!e( itd.
Dajvanije to proizlazi iz svega toga je ta enormna produkcija umjetni!kih dijela s
velikim rasponom stilova( pogotovo na podru!ju skulpture.
-De moemo govoriti o otrom rezu izme;u klasi!ne i helenisti!ke epohe( ni u
sadrajnom( ni u kronolokom smislu. 7okaz tome su mnogi spomenici( tako da u
povijesti umjetnosti postoje kategorije i nazivi koji to de4iniraju( a glase5 Kizipovo
naslije;e( ,raksitelovo naslije;e( ,auzijino naslije;e( 6kopasovo naslije;e( itd. :u je rije!
o spomenicima rano helenisti!kog perioda na kojima se jasno mani4estiraju utjecaji i
uzori tih kasno klasi!nih majstora. ,ogotovo dvaju najve$ih a to su 6ikijonski majstor
7izip i 0tenski majstor Praksitel. < nekim elementima tog Kizipovog i ,raksitelovog
naslije;a nam govore i pisani izvori. Fimski pisac i enciklopedist ,linije( pa i ,auzanije(
spominju brojne umjetnike koji su bili epigoni (jedina zada$a im je bila da rade po
predlocima svojih velikih u!itelja i prethodnika).
-'k8lpt8ra %i5e iz Antio5ije je interesantna zato to sama skulptura
predstavlja :ihe( boicu sre$e. :o je personi4ikacija samoga grada(
budu$eg blagostanja. <na je sa!uvana u rimskim kopijama( ne u
originalu. 1rijednost kopija( odnosno originala( je u tome to znamo
sasvim pouzdano da je tu kopiju sagradio Kizipov u!enik Autikid.
Btjecaj velikog majstora se jasno vidi. 6kulptura :ihe je Kizipovskih
proporcija( male glave( plemenitih( dostojanstvenih crta. <na sjedi na
jednoj stijeni( podignutom nogom stoji na le;ima jednog mladog
rije!nog boga koji personi4icira rijeku. <na u podignutoj desnoj ruci
dri palminu granu( a na glavi ima krunu u obliku gradskih zidina. 6kulptura( iako je
zapravo Kizipovskih karakteristika( ona je postala MarheM tip( odnosno obrazac po kojemu
su u razli!itim varijantama izra;ivane personi4ikacije razli!itih gradova.
-'k8lpt8ra %e.is iz Ra.8sa (Fhamnous) je nastala od ruke jednoga helenisti!kog
majstora Kairestratosa. <na je nastala po uzoru na statuu boice Demese( boice osvete(
!uvenu 0goraklitovu statuu koja je stajala u svetitu te boice u istom tom gradu
Famusu. :o je statua odjevena u dugi hiton sa ahimationom sli!no posloenim. <ve dvije
skulpture su primjeri naslije;a velikih majstora( odnosno predloaka preuzetih iz gr!ke
klasi!ne umjetnosti.
-7izip( majstor koji je jako dugo ivio( a prema onome to nam svjedo!e pisani izvori(
jedan je od onih gr!kih majstora koji je doivio neuobi!ajeno duboku starost. ,ostoji
legenda da je on od svakog svog djela odvajao jedan zlatni nov!i$ sa strane te da je nakon
njegove smrti prona;eno u radionici jedna takva krinjica sa 1500 zlatnika. :o bi zna!ilo
da je za ivota napravio 1500 djela. Daravno( od tih 1500 djela mi u rimskim kopijama
imamo jedva dvadeset. 2e;utim( po!etak njegove djelatnosti spada u >#0. g. pr. Kr.( a
sasvim sigurno znamo da posljednja njegova djela nastaju >0'. i
>0-. g. pr. Kr.( to je !ak iza 0leksandrove smrti. Kronoloki
gledano( njegova posljednja djela nastaju na po!etku helenisti!kog
perioda.
-Suveni bron!ani krater iz Dervenija( iz anti!ke 2akedonije( na
!ijim su vanjskim stjenkama izra;eni prikazi 7ioniza( 2enada i
6atira. :u se nalazi natpis koji spominje ime majstora iz Karise koji
ga je izradio. <va posuda nije bila izvorno namijenjena za svrhu
#3
urne. <no to bi mi sada mogli dubljom analizom ustvrditi je to da su 4igure( pogotovo
7ioniza koji je ovdje u prvom planu( ali i 4igure 2enada i sl. ra;ene u tipi!nom
lizipovskom likovnom jeziku.
*Aleksandrov sarko;ag je prona;en u 6idonu( gradu koji se danas nalazi u Kibanonu( na
nekropoli toga grada. Daziv 0leksandrov nosi zato to je na ovim duim stranama
njegova sanduka prikazan 0leksandar u scenama bitke. ,rili!no naivan prvi zaklju!ak bi
bio da je u njemu sahranjen i sam 0leksandar( me;utim( to nije slu!aj( jer se u izvora
sasvim navodi na kakav na!in i u kakvoj grobnici je on bio sahranjen. 6ama !injenica da
je ovdje prikazan 0leksandar uz trojstvo samoga sarko4aga pokazuju da se on stavlja u
sam kraj &. ili u sam po!etak >. st. pr. Kr. 0utor ili grupa autora koji su ga izradili( po svoj
prilici su pripadali atenskoj koli. :u je rije! o ,raksitelovim epigonima( o ,raksitelovim
u!enicima (!ak su njegovi sinovi bili njegovi epigoni). 7anas se 0leksandrov sarko4ag
nalazi u arheolokom muzeju u Cstambulu. :o je izdueni !etvrtasti sanduk sa krovom na
dvije vode. Eogato je ukraen( kra$e i due stranice nose & relje4na prikaza( prikaz borbe i
scene lova kombinirane na kra$im i duim stranama. 6 gornje strane je slikovno polje
uokvireno jonskim( s donje sa lezbi!kim kimatijonom. +ore ima trake sa meandrom(
dolje bogato isprepletenim trakama. Da koncu gore imamo krov na dvije vode sa
nazna!enim rubnim anti4iksima. 2ramorni sarko4ag je bio i oslikan tako da se
izvanredno uo!avaju ostaci boje. 0leksandar( na svom konju( prikazan u sceni borbe
izme;u gr!ko-makedonskih i perzijskih ratnika( sa bogatim ostatcima oslikavanja. Da toj
4iguri 0leksandra se jasno uo!avaju elementi praksitelovskog jezika - 4rizura(
4izionomija( i sl( je dosta sli!no onima sa ,raksitelovih statua satira koji nalijeva vodu ili
lijenog satira( itd.
-%anagra stat8etice su statuetice koje su naziv dobile po gradu :anagri u ,eociji( po
jednom malom gradi$u na !ijoj su nekropoli prona;ene. :o
su 4igurice od terakote ra;ene pomo$u kalupa za nekakvu
ku$nu upotrebu. <no zbog !ega su zanimljive je da one
podsje$aju( proporcijama( malenim glavama( gracioznim
4igurama i sl. na 4igure muza. ,odsje$aju na onu bazu iz
2antineja. :o je jedini ,raksitelov original koji spominje
,auzanija. Da jednoj strani te baze je prikazana scena
takmi!enja 0polona i 2arsije( a na drugoj strani tri %eusove
k$eri muze odjevene u duge hitone uz bogato nabrane
draperije( s malim glavama( itd. <ve statuetice podsje$aju na te muze( odnosno na one
statue iz 9erkulanuma - veliku i malu 9erkulanku - koje su nastale prema ,raksitelovim
#>
originalima nastalim u krugu njegovih u!enika. 1idi se da su ra;ene u proporcijama
ideala kasne klasike i da to nema veze sa gr!kom skulpturom 5. st. pr. Kr. :e :anagra
statuetice se jasno naslanjaju na umjetnost druge polovice &. st. pr. Kr. <ne uglavnom
prikazuju enske 4igure( i to mlade ene( djevojke u raznim situacijama. Derijetko su te
:anagra statuetice primjeri i anr stila - prikazi enskih 4igura u razli!itim svakodnevnim
ivotnim situacijama.
-Kada je rije! o slikarstv8 ima isto velik broj primjera. 1eliki slikari druge polovice &. st.
pr. Kr. su bili 0pel( ,auzija i neki drugi. 1jeruje se da ,auzijini cvjetni motivi(
aranmani( krilati dje!a!i$i( eroti sa vijencima( sa prepletima li$a( cvije$a( itd. imaju svoj
odjek na :aremskim( odnosno( +natja vazama.
-Dajvanija helenisti!ka umjetni!ka djela( odnosno( gra;evine nastaju u razdoblju
srednjeg i visokog helenizma kada su gra;anski sukobi pojedinih helenisti!kih dravica
zavrili. :o je period jednog dugotrajnog mira prije rimskog prodora na te prostore.
Bmjetni!ka djela nastaju u razli!itim umjetni!kim centrima.
-Dajbolje sa!uvana i najpoznatija umjetni!ka djela( prona;ena su u okviru grada
Perga.a. :o je jedan zanimljiv gradi$( primjer kako je iz ni!ega nastala jedna od
najljepih prijestolnica helenisti!kog svijeta. Gedan niskopozicionirani !asnik
0leksandrovih 7iadoha( 0ntigona( dobio je zadatak !uvanja riznice sa ogromnom
koli!inom novca. Djegov gospodar (zapovjednik) je izgubio ivot i taj je neugledni
gospodin ostao sa ogromnim bogatstvom oko sebe. <n je utemeljitelj 0talidske dinastije.
:u dinastiju !ini 5 vladara5 0tal C( Aumen C( Aumen CC( 0tal CC( 0tal CCC. <ni su zasluni za
izrastanje ,ergama u prijestolnicu helenisti!kog svijeta. <n prerasta u novu 0tenu. 0talidi
su imali jedan dugotrajni politi!ki cilj( prikazati svoj grad nasljednikom slavne 0tene -
one ,eriklove iz 5.st. pr. Kr. :a je stvar maksimalno potencirana kada su 0talidi
izvojevali pobjedu protiv +ala oko 3>0. g. pr. Kr. +ali su provalili iz sjeverne Aurope u
sjevernu +r!ku( preli u 2alu 0ziju( itd. 0talidi su ih uspjeli sa svojom vojskom (jedva)
poraziti i pobijediti. B !ast te pobjede je nastao jedan od najvanijih umjetni!kih
spomenika ,ergama i uop$e helenisti!kog razdoblja - !r8pa 8.ir8Ei5 !ala.
-Bmiru$i +ali su grupna kompozicija koja je
izvorno bila postavljena na visokoj krunoj bazi.
6astojala se od # 4igura( & 4igure u polu-lee$em
poloaju( 4igure +ala koji sebi zariva ma! u
prsa( i 4igura njegove ene koju on pridrava
lijevom rukom (nju je prethodno smaknuo da ne
bi pala u zarobljenitvo). Fije! je o grupnoj
piramidalnoj kompoziciji. Jentralna grupa +ala
sa njegovom enom je poznata kao Kudovizi
grupa( a ove ostale 4igure ranjenih umiru$ih
+ala se !uvaju u razli!itim muzejima u Ctaliji.
Cmamo jednog ranjenog +ala u Dapulju( jednog
u 1atikanu( jednog u Kapitolijskom muzeju.
Bsprkos toj !injenici( ta se skupina moe rekonstruirati. <na je stajala na pergamskoj
0kropoli u jednom velikom otvorenom dvoritu u okolici hrama 0tene ,olias - glavnom
svetitu 0kropoli. <va grupa je prethodnik cijelog tipa helenisti!ke skulpture koji se
naziva helenisti!ke barokne grupe i mitovi!ke grupe. Fije! je o strukturama koje sadre
#&
ve$i broj 4igura( sve prikazane u jednom baroknom stilu - snanih torza u dinami!nom
pokretu s temama patnja( smrt( stradanje junaka.
-Bmiru$i +ali su rodona!elnik( najstariji prikazi takve vrste skulpture( jer su vrlo brzo po
uzoru na nju nastale sli!ne skulpture. :akve grupe su recimo ,askvino gr8pa( grupa od
koje danas raspolaemo likom snanog 2enelaja sa kacigom na glavi( koji lijevom
rukom pridrava mrtvo tijelo ,atrokla. ,omilja se da je ta dvo4iguralna kompozicija
izvorno mogla biti okruena 4igurama ranjenih i umiru$ih junaka.
-%atim imamo A5ila i Pentezilej8( vrlo sli!na kompozicija( 0hil koji rukama dri mrtvu
amazonsku kraljicu ,entezileju.
-Cmamo cijeli niz drugih grupa( od kojih je vama najpoznatija jedna - 7aokontova
gr8pa. <na tematski( sadrajno i 4ormativno pripada helenisti!koj baroknoj grupi. ,ri!a
vam je vjerojatno poznata - prikazuje trojanskog sve$enika Kaokonta i njegova dva sina(
na koje je 0polon poslao zmije( jer su uo!ili da je uvla!enje :rojanskog konja u :roju
varka...
+rupa koja se danas !uva u 1atikanu( jedna jedina( zanimljiva utoliko to je ,linije
spominje i kae da ju je vidio u pala!i cara :ita( to moe biti "-. ili '1.g. pr. Kr. ,linije
kae i da su autori te grupe( trojica rodskih majstora5 0gesandar( 0tenodor( ,oliodor -
gr!ka imena. 6retan nalaz iz 50-ih godina prolog stolje$a iz okolice Dapulja je pokazao
da ,linije nije izmislio imena. 7okazano je i to da su to imena kopista.
-B okolici Dapulja je bila jedna spilja( 6perlonga( u kojoj su prona;eni bogati ostaci
jednog skulpturalnog programa koji je ukraavao tu spilju. <n je uklju!ivao !ak !etiri
neohelenisti!ke grupe (nastale u rimsko doba( na samom kraju kasnog republikanskog(
odnosno po!etka ranog carskog perioda). B jednoj grupi je bio prikazan 7iomer( zatim
ostaci ,askvido grupe( 2enelaja i ,atrokla( ostaci grupe koja prikazuje osljepljivanje
,oli4ema( i tzv. 6cila grupe (zapravo pramac jednog broda s kojeg ta morska neman(
6cila( povla!i mornare i prodire ih). 6perlonga je zanimljiva zato to je uz nju prona;en
natpis na gr!kom jeziku koji su postavila trojica majstora na kojem se jasno !itaju imena
- 0gesandoros( 0tenodoros i ,oliodoros. 6ada se zna da su oni kopisti i da je Kaokontova
grupa kopija nastala po originalu iz 300. g. pr. Kr.
-2i ne raspolaemo originalom niti jedne od tih
helenisti!kih grupa( a njihov odraz u relje4u je !uvani
Perga.ski oltar( odnosno relje4 s scenama
gigantomahije na !uvenom %eusovom oltaru u ,ergamu.
,ergamski oltar je jedan od najvanijih pergamskih
spomenika( i uop$e jedan od najvanijih helenisti!kih
spomenika. :o je remek djelo helenisti!ke umjetnosti
koje ima istu vrijednost( barem tei tome( kao ,artenon za
klasi!nu umjetnost. 7anas se pro!elje tog oltara nalazi
rekonstruiran u berlinskim muzejima jer su uglavnom
njema!ki arheolozi istraivali podru!je pergamske
0kropole.
:o je jonska gra;evina podignuta na jednom visokom stepenastom postolju. +radnja je
zapo!ela u vrijeme vladara Aumena CC.( a nastavljena u vrijeme 0tala CC. Da tom
spomeniku su radile !ak 3 generacije velikih majstora. Dajvaniji sadraj ,ergamskog
oltara je 4riz sa gigantomahijom koji sa sve !etiri strane( osim sa prednje gdje se nalazi
monumentalno stubite( opasuje gra;evinu. ,rakti!ki( iznad tog stepenastog postolja
#5
ispod zone sa jonskim stupovima se nalazi 4riz( ne iznad stupova nego ispod 4rizova. :aj
4riz prikazuje borbu gr!kih bogova sa +igantima( ne na na!in kao to je to bilo u gr!koj
umjetnosti klasi!nog ili arhajskog doba( gdje su giganti bili prikazani kao ratnici( ve$ su
ovdje prikazani dijelom u antropomor4nom( a dijelom u teriomor4nom obli!ju. Cmaju
ljudski torzo( ali zmijolike repove i druge !udovine elemente. :aj je 4riz uklju!ivao i
natpise sa imenima prikazanih bogova i imenima majstora.
,ostoji mogu$nost da je projekt samog %eusovog oltara u ,ergamu izradio jedan rodski
arhitekt po imenu 2enekrat( me;utim( nismo do kraja sigurni u tu mogu$nost.
Da plat4ormi od nekoliko stepenica( koju krasi 4riz sa gigantomahijom( stajali su jonski
stupovi koji su sa !etiri strane zatvarali jedno veliko otvoreno dvorite. Bnutar toga
dvorita je stajao rtvenik na otvorenome( a jonska kolonada je nosila jedan unutranji
4riz u visini entabature. :aj 4riz je prikazivao mit o ro;enju 9eraklovog sina :ele4a jer su
se pergamski vladari eljeli pokazati kao da su oni tobonji potomci 9eraklova sina
:ele4a koji se borio u trojanskom ratu na strani :roje. :e 4igure bogova i +iganata na tom
4rizu sa gigantomahijom su zapravo izra;ene u istom bogatom baroknom stilu( bogatih
baroknih torza kao to je slu!aj sa ve$inom helenisti!kih baroknih grupa.
-,aralelno sa tim baroknim stilom( na kojega je o!ito veliki utjecaj imao 6kopas(
pogotovo u kasnom helenisti!kom periodu( javljaju se drugi stilovi poput rokoko stila(
sladunjavih stilova. :ako da su u umjetnosti kasnog helenizma vrlo !esti prikazi grupa(
grupnih skulptura( ali takvi koji uklju!uju likove 04rodite i 6atira u nekakvim aljivim
pozama( 6atir koji se udvara 04roditi( ili Dim4i ili poziva na ples i sl.
-<no !emu tei helenisti!ka skulptura je prikazivanje svih slojeva drutva( to nikada
prije nije bio slu!aj u gr!koj umjetnosti. B gr!koj umjetnosti klasi!nog ili arhajskog doba
nije se prikazivala ena na trnici ili tako neto( ve$ heroine( boice( ali ne i ene u
svakodnevnim ivotnim situacijama. Fijetki su bili prikazi djece( a sada imamo i prikaze
malih negroida( primjere malih dje!a!i$a koji se tuku( dje!aka koji vadi trn iz noge(
!uveni spinario( dje!aka koji se hrvaju( zatim dje!aka dokeja na konjima( itd.. 6ve su to
primjeri anr stila. 2oda najupe!atljiviji su primjeri 4igura starijih ena i starijih
mukaraca na trnici( odnosno starog ribara prikazanog sa svojom lovinom( gdje je on
realisti!ki prikazan sa svojom mlohavom koom( kompletno nazna!enim dijelovima
degradacije tijela uzrokovanog staro$u tijela( propadanjem koe i sl.
-Gedan od vanih vrsta helenisti!ke skulpture je portretna stat8arna plastika. <na se
pojavljuje ve$ u kasno klasi!no doba kada nastaju statue mnogih gr!kih kulturnih
radnika( 4ilozo4a( knjievnika i drugih. :aj se obi!aj nastavlja u helenisti!kom razdoblju.
,ored gr!kih dramaturga( 4ilozo4a i pjesnika( u helenisti!kom se razdoblju vrlo rijetko
##
izra;uju i statue sa portretnim karakteristikama helenisti!kih vladara. :u je opet
Aleksandar Geliki utro put toj vrsti skulpture. %a njegova ivota su nastale mnoge statue
sa njegovim portretima koje su poznate danas( u rimskim i kasno helenisti!kim kopijama.
0utor jednih takvih portretnih statua( znamo iz samih izvora( bio je Kizip. 0leksandar se
vrlo lako prepoznaje( jer ima jednu karakteristi!nu anastoli 4rizuru. <na ima
karakteristi!an razdjeljak po sredini glave sa dugim pramenovima koji su ba!eni sa strane
itd. Eudu$i da je umro mlad( u tridesetprvoj godini( svi ga portreti prikazuju mladoga(
golobradog( ljepukastog lica( iako nekada zatvorenije kubi!ne strukture lica( a nekad
malo izduenijeg( i sl.
:aj portretni realizam se nastavlja u kasnijim desetlje$ima. Cstovremeno( sa pojavom tih
realisti!nih portreta pojedinih helenisti!kih vladara( od kojih su neki tako realisti!ni da se
ni autor( a ni komitent( nije prezao od prikazivanja najrunijih detalja. ,aralelno sa time
se javlja i vrsta carske odnosno vladarske stat8arne sk8lpt8re( gdje su portreti vladara
o!ito idealizirani( uljepanih crta lica( ele$i se prikazati to sli!nije samom 0leksandru.
:o su dva paralelna pravca u helenisti!koj skulpturi unutar statuarne plastike.
-B 9erkulanumu je prona;ena cijela serija portreta helenisti!kih vladara( od kojih su neki
idealiziranih crta lica( a drugi su realisti!nih. Daravno( u doba helenizma se nastavlja sa
izradom kultnih statua sa prikazivanjem boanstava( me;utim( iz ovoga to sam vam do
sada ispri!ao( o!ito je da to vie nije najvaniji sadraj unutar skulpture. 6ada postoji
cijeli raspon stilova( cijeli raspon motiva( od anr motiva do motiva mitolokog
karaktera( itd.
-Kada je rije! o <oAanstvi.a( onda je primjetno da najve$u panju imaju 7ioniz(
04rodita( 0polon - mlada ljepukasta boanstva. 1eliku popularnost me;u enskim
boanstvima ima 04rodita. :u su klju!nu ulogu odigrali skulpturalni tipovi iz kasne
klasike( pogotovo ,raksitelova poluodjevena 04rodita iz 0rla i potpuno razodjevena
04rodita iz Knida. :ako da iz tih statua se razvija cijelo jedno stablo ikonogra4skih tipova
i shema sve do rimskog vremena.
-04rodita sa otoka 2elosa( poluodjeveni ikonogra4ski tip. :o je stoje$i tip 04rodite po
uzoru na jednu !uvenu sliku kasno klasi!nog doba koju je izradio jedan od najve$ih
gr!kih slikara uop$e( 0pel. <n je za otok Kos( za tamonje svetite posve$eno 0sklebiju(
izradio !uvenu sliku 04rodite 0nadiomene. 0pel slika za svetite na Kosu sliku 04rodite
0nadiomene koja se ra;a iz morske pjene i cijedi uvojke kose. 2i po prilici moemo znat
kako je ta slika izgledala iako ona nije sa!uvana. Da temelju tog motiva se u helenisti!koj
umjetnosti razvija sli!an statuarni motiv( no( sada po uzoru na tu sliku nastaje statuarni tip
04rodite( koja( iako ruke nedostaju vidi se da su ruke bile podignute da ona cijedi uvojke
kose.
-04rodita knidska( prikazana u trenutku ulaska u kupatilo( skida odje$u sa sebe( ostavlja
je na hidrini( itd. 9elenisti!ka umjetnost dalje razra;uje taj motiv( i jedan bitinijski
majstor 7ajdal stvara motiv kle!e$e 04rodite u kupatilu. Knidska je u stoje$em stavu( a
on je sputa( prebacuje u kle!e$i stav sa sli!no poloenim rukama kao i kod ,raksitelove
04rodite. 2notvo je tih ikonogra4skih tipova. Gedan tip je kle!e$a 04rodita( drugi tip je
stoje$a 04rodita. :aj stoje$i tip se moe podijeliti u tip 04rodite 0nadiomene( u tip
04rodite ,udike ili stidljive 04rodite( i tre$i tip je 04rodite iz :rojade koja ima sasvim
speci4i!an poloaj ruku.
-Gedan od naj!uvenijih tipova helenisti!kog perioda jest Kolos sa otoka Rodosa( jedan
od sedam svjetskih !uda. Kolos sa Fodosa je ogroman bron!ani tip koji je zatvarao ulaz u
#"
Fodsku luku( izra;en u bronci( prikazivao je boga 9eliosa W boga 6unca( visine >1 metar.
,redaja kae da je dvadesetak godina na stvaranju toga djela radio rodski majstor 9ars.
Daalost kip nije dugo stajao na svome mjestu jer je uskoro( jo u helenisti!kom periodu(
stradao kod jednog snanog potresa( pao je u more i tu stajao sve dok Fodos u 10. ili 11.
st. nije doao pod arapsku vlast. :ada ju je kupio jedan idovski trgovac i prodao 0rapima
na istok. Sudesno jedno djelo( sama !injenica da je od bronce( visine >1 m( da su ispod
njegovih nogu na krakovima lukobrana prolazili brodovi i ulazili u luku. :o naprosto
4ascinira.
-Gedan drugi spomenik na podru!ju graditeljstva( to je svjetionik na otok8 Baros8 ispred
0leksandrije koji je doivio sli!nu sudbinu mnogo kasnije. < njemu se neto zna na
temelju pisanih izvora( na temelju svjedo!anstva jednog andaluzijskog 2aora iz 11. st.
,odignut po!etkom >. st. pr. Kr. od strane jednog arhitekta koji se zvao 6ostrat iz Knida.
6vjetionik je bio visok &&0 stopa (1>3 m)( sagra;en u tri dijela. 7onji dio je bio
kvadratnog tlocrta >0N>0m. 6redinji je bio oktogonalan( a gornji cilindri!an. Da vrhu
svjetionika je gorila vatra !ime je osiguravao prolaz brodovima( davao upute
moreplovcima za ulazak u tu( ina!e( jako nezgodnu aleksandrijsku luku. Djegove su
ostatke pronali prije 5 ili # godina.
-Fano helenisti!ki period je razdoblje intenzivne urbanizacije. 0leksandar 1eliki je
tijekom svojih prvih godina osvajanja ,erzijskog carstva( pa i kasnije( osnovao "0 novih
naselja( taj podatak svjedo!i o ivoj urbanisti!koj aktivnosti. Dpr. 0leksandrija koja je
klju!an i najvaniji primjer. <na $e vrlo brzo prerasti u prijestolnicu ptolomejskog
Agipta( jer je njime vladala dinastija ,tolomeida !iji je osniva! je 0leksandrov general
,tolomej. ,osljednji potomak te loze( zapravo je Kleopatra. Bz 0leksandriju bi se tu jo
mogao svrstati i grad ,rijena( spomenut je vec u kontekstu kasne klasike( no tada je
nastao ,itejin projekt( lokalnog jonskog arhitekta rodom iz ,rijene( ali je izgradnja trajala
duboko u helenisti!ki period. Da ,rijeni se mogu vidjeti odlike jednog helenisti!kog
grada - konkretno( sredinji gradski trg( agora - kojeg okruuju gra;evine javnoga
karaktera( prije svega iroki portici (koji mogu biti prizemne gra;evine( gra;evine na kat(
inkorporiranim prodavaonicama ili bez njih).
-Gedan helenisti!ki grad( bila to ,rijena( 2ilet ili 0tena( nije se mogao zamisliti u >. ili 3.
st. pr. Kr. ako nije imao sredinji dio - agoru - sredinji trg( barem sa tri ili !ak !etiri
strane okruenu porticima. Kada kaem portik( onda koristim rimski naziv portikus.
+r!ka rije! za tu gra;evinu je stoa. 7anas imamo jednu gra;evinu te vrste koja je u
cijelosti rekonstruirana( to je 'toa Atala II 8 Ateni. 0tal CC - pergamski vladar koji vlada
u razdoblju od 150. do 1&0. g. pr. Kr. i koji je toliko bogat te iz politi!kih i ideolokih
razloga 4inancira gradnju jedne takve gra;evine u 0teni. <na je rekonstruirana nakon
istraivanja ameri!kih arheologa na atenskoj 0kropoli 1->0-ih godina. :aj je zahvat bio
dosta kontroverzan( i danas se izbjegava takav pristup( odnosno( anastiloza ili potpuno
nova izgradnja jednog anti!kog spomenika.
#'
:o danas nije primjerena metoda( vi moete vratiti ili eventualno ponovno izgraditi neke
dijelove gra;evine za koje imate sasvim sigurne( !vrste elemente. <vdje je mnogo toga
rekonstruirano( a da takvi elementi ne postoje. Do( gra;evina izgleda impresivno. <na je
duga!ka( du jedne svoje strane ima 31 du$an( a sa ove druge strane se tom redu du$ana
pridodaje i dvostruka kolonada. Csti takav tlocrt je i na katu. :o je gra;evina koja ima
prizemlje i kat. B prizemlju su vanjski stupovi dorski( unutranji jonski( a na katu su
vanjski jonski( a unutranji su egipatski. +ra;evina ima krov na dvije vode i stubita na
svojim krajevima. Koliko je god ta njena rekonstrukcija bila neopravdana( kada danas
prolazite njome( vi vidite kako su te gra;evine bile jednostavne arhitekture( a krajnje
4unkcionalne s izuzetno dekorativnim karakterom. Ietnice su bile natkrivene. 7u$ani u
okviru tih stoa imaju 4unkciju kakvu kasnije u rimskom graditeljstvu imaju taberne u
okviru rimskih 4oruma. :u je rimsko graditeljstvo posegnulo iz prakse helenisti!kog
graditeljstva i to je ta nit koja ih vee.
-:o nije jedini spomenik koji su 0talidi poklonili 0teni. Da padinama juno od 0tene
poklonili gradu jednu grupnu kompoziciju !iji to!an broj ne moemo niti naslutiti.
6astojala se iz !etiri odvojene grupe 4igura. Gedna grupa je prikazivala borbu +rka i
0mazonki. Gedna je prikazivala borbu bogova sa +igantima( jedna bitku na 2aratonu( a
!etvrta bitku pergamske vojske sa +alima u 2aloj 0zije. <ni veli!aju svoje kraljevstvo(
svoje politi!ke uspjehe( kroz kulturu i umjetni!ke spomenike - u srcu jedne 0tene. :ime
su pergamski kraljevi htjeli kazati - ono to je bila 0tena u 5. st. pr. Kr.( njene zasluge u
borbi protiv ,erzijanaca( njezina veli!anstvena pobjeda na 2aratonskom polju - to smo
danas mi. 2i smo spasili gr!ki svijet od +ale u 2aloj 0ziji. B !ast toga nastaju umiru$i
+ali na pergamskoj 0kropoli( to su takozvani 1eliki +ali( a ova vie4iguralna grupa u
podnoju atenske 0kropole su takozvani 2ali +ali( jer su 4igure bile gra;ene u visini
jednog lakta( to znamo iz izvora. :oliko mnotvo 4igura bi bilo 4inancijski i umjetni!ki
zahtjevno( dok su Bmiru$i +ali ra;eni u prirodnoj veli!ini.
-%a helenisti!ko su razdoblje karakteristi!ni hramovi manjih dimenzija i manjih gabarita.
:o je op$a karakteristika helenisti!kog graditeljstva. :u se ono nastavlja na kasno
klasi!no doba( bez hramova velikih dimenzija( redovno manjim zdanjima( koja nerijetko
gube ovu zadnju prostoriju( riznicu. Gedan od takvih hramova s po!etka &. st. i jedan od
najstarijih takvih primjera je Asklepijev 5ra. 8 Epida8r8. Koliko god da se hramovi
reduciraju po duini( po visini (u gabaritima)( svetita postaju ve$a. +radi se po nekoliko
malih hramova jedan pored drugog. <ni se okruuju trjemovima. 0ko teren to zahtijeva
visinske se razlike rjeavaju stubitima( propilejima i sl. Da taj na!in( usprkos malim
gabaritima samih hramova( dobivamo kompleksna i izuzetno monumentalna( prostrana
svetita.
-7va svetita kao tipi!an primjer su 0tenino svetite u gradu Kindosu na Fodosu i
0skeplijevo svetite na otoku Kosu.
Eitne karakteristike - hramovima se prilazi preko monumentalnih veli!anstvenih stubita(
nerijetko kroz ,ropileje. Blazi se kroz drugo dvorite( pa druge propileje( pa u hram.
9ram je opasan sa tri strane trjemovima koji prostorima nadokna;uju gubitak prostora
unutar samog hrama. Da njima se odlau darovi zajednica( gradova ili pojedinaca. 0ko
ste se doli pokloniti 0sklepiju na otoku Kosu i moliti se za oko( onda $ete neto
pokloniti i to $e biti stavljeno na trijem. 0ko ozdravite( vi $ete se vjerojatno do$i ponovno
zahvaliti( pa $ete moda jo neto donijeti. Da taj na!in su ova svetita postajala pravi
muzeji na otvorenom (prete!e prvih muzeja). Kjudi su nerijetko dolazili( i mi u izvorima
#-
imamo sa!uvan jedan tekst koji opisuje dolazak dviju ena u 0sklepijevo svetite na
otoku Kosu. <ne pri!aju M0 vidi onog tamo dje!a!i$a koji davi gusku( vidi onu krasnu
slikuM. <ne uivaju u umjetni!kim djelima. Cspada kao da su dole( ne iz nekih vjerskih
pobuda( ve$ diviti se sadraju hrama.
-Dpr. drugi Arte.idin 5ra. 8 E;ez8( ogromni jonski dipteros !ija je obnova zala
duboko u helenisti!ki period. Apolonov 5ra. 8 Didi.i kod 2ileta( sli!nog tlocrta(
samo to je umjesto cele imao jedno duboko ukopano dvorite( obnovljen u
helenisti!kom razdoblju.
-Gedan svakako interesantan primjer je !uveni Oli.peion 8 Ateni? 5ra. Ze8sa
Oli.pijskog. Fije! je o hramu koji je zapo!et u doba :izistratida( obitelji koja je vladala
0tenom prije uspostavljanja robovlasni!ke demokracije( prije 50&. g. pr. Kr. Kako je
njihov posljednji pripadnik 9ipija bio ubijen u atentatu kojega su izvrili 0ristogiton i
9armonije( gradnja je prekinuta. <n je zapo!et je u kasno arhajsko doba( a 1"0-ih g. pr.
Kr. sirijski kralj 0ntioh CCC( takmi!e$i se sa 0talidima( nastavlja izgradnju toga zdanja.
Kako se rimljani ubrzo obra!unavaju s njime i skidaju ga s prijestolja( tako gradnja
ponovno staje( da bi nekih 1>0-ih g. n. Kr. gradnju nastavio i zavrio car 9adrijan. :ako
da je njegova gradnja zapo!eta krajem #. st. pr. Kr.( a zavrena u doba cara 9adrijana(
time je prolo "00 godina od po!etka do zavretka. <n je ogroman hram u tlocrtu
dipterosa( ali u korintskom stilu. Korintski stil ranog helenizma ravnopravno participira
sa jonskim i dorskim( da bi u kasnom stilu postao najpopularniji.
"0