HRVATSKA NACIONALNA RETROSPEKTIVNA

BIBLIOGRAFIJA DANAS
P e t a r R o g u l j a
Svaka je nacionalna retrospektivna bibliografija, pa tako i hrvatska, izvor
informacija za gotovo sva podruja ljudskog znanja i umjetnosti, t e prijeko
potrebno pomagalo u znanstveno-istraivakom radu. Nezamisliv je bilo
kakav ozbiljniji rad na prouavanju knjige, tiskarstva, pa i kul t urne pro-
losti bez sreene retrospektivne bibliografije. Bez nje nije mogu uvid u
knjinu produkciju bilo kojeg naroda. Danas se mnogi narodi mogu pohvaliti
s vrlo iscrpnim i sveobuhvatnim bibliografijama u kojima su iskazane njihove
viestoljetne djelatnosti, povijesni i kulturni identitet, stvaralake sposobnosti
i dostignua.
Rad na hrvatskoj retrospektivnoj bibliografiji traje ve puna etiri stoljea.
Sve do 19. stoljea taj rad ima dvojaki karakt er: biografsko-bibliografski i
regionalni. Zanimanje za skupljanje podataka o knjigama i sastavljanje prvih
popisa knjiga usko j e vezano s izradom biografija istaknutih linosti. Takvi
bio-blbliografski radovi bili su ogranieni na ui provincijski okvir. Prevla-
davanjem lokalno-regionalnog karaktera prvih popisa stjeu se uvjeti za
stvaranje jedne jedinstvene ope hrvatske nacionalne bibliografije, i to Ku-
kuljevieve Bibliografije hrvatske.
Zamisao Ivana Kukuljevia Sakcinskog bila je stvoriti opu jugoslavensku
retrospektivnu bibliografiju koja bi sadravala hrvatsku, srpsku, slovensku
i bugarsku literaturu. Zavrena je, kao to znamo, samo Bibliografija hrvatska,
njezin prvi dio. Sastavljau je bilo najvanije pokazati da postoje hrvatske
knjige kao dokumenti nacionalne kulture i jedinstvene hrvatske knjievnosti.
Potreba za potpunom hrvatskom retrospektivnom bibliografijom osjeala se
jo od Kukuljevieva vremena. Od t ada j e bilo vie nastojanja oko izradbe
takve bibliografije. Viri jedno j e da spomenem pokuaj izdavanja hrvatske
bibliografije 1899. godine. Ali su velike tekoe naile ve kod pripremanja
i prikupljanja grae, pa se od toga odustalo. Tadanje ope prilike u Hrvat-
skoj jo nisu bile zrele za tako veliki kulturni pothvat. Potpuna hrvatska
bibliografija mogla se izraditi samo sustavnim skupljanjem grae iz svlih
hrvatskih krajeva, pa i izvan njih, a u to vrijeme u nas jo nije postojala
knjinica u kojoj bi se na okupu uvale takve knjige, knjinica koja bi bila
temelj za skupljanje i popisivanje hrvatske grae.
Tek se etrdesetih godina 20. stoljea prilo izradbi potpune hrvatske retro-
spektivne bibliografije. Zamiljeno j e da se obuhvate sve odgovarajue knji-
ge od poetaka hrvat ske pismenosti do 1940. Nacionalna i sveuilina biblio-
teka u Zagrebu, s obveznim primjerkom koji je ona primala, postajala je
sve bogatijim izvorom hrvatskih knjiga. Na temelju istraivanja knjige su
popisivane i u drugim zagrebakim knjinicama (Knjinica Arhiva Hrvatske,
Gradska knjinica, Knjinica JAZU i dr.), knjinicama izvan Zagreba (Nau-
na biblioteka u Splitu, Nauna biblioteka u Zadru, Knjinica Gradskog
muzeja u Varadinu i dr.) i izvan zemlje (Knjinica Szechenvi, Budimpeta).
Popisivane su u 58 javnih i .38 privatnih knjinica. U to se doba pojavljuju
i kolovani bibliotekari koji e hrvatskom bibliotekarstvu tijekom nekoliko
desetljea dati znatan prinos.
Dugogodinjim j e radom obraen golem broj knjiga objavljenih od 1835. do
1947. Rezultat je dananja Graa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju
18351940, bibliografski rad generacije koja ju je zapoela na elu s neka-
danjim direktorom Nacionalne i sveuiline biblioteke u Zagrebu Matkom
Rojniem, pa sve do sadanjih biografa u naem Odsjeku za retrospektivnu
bibliografiju.
86
U Zagrebu je 10. prosinca 1980. odrano savjetovanje o objavljivanju biblio-
grafije, na kojem je odlueno da se pone s izdavanjem bibliografije pod
naslovom Graa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga. Sigurno bi
Graa- po iscrpmosti bibliografskog opisa zasluila naziv Bibliografija,
meutim, zbog toga to ona obuhvaa otprilike 70% zamiljene Hrvatske
retrospektivne bibliografije knjiga, uzet je naziv Graa. A pro domo nostra
i svi ma nama za utjehu podsjeamo da je potpuna bibliografija ipak samo
nedostian san svih bibliotekara svih vremena.
Na savjetovanju je izabran Ureivaki odbor, prisutnim bibliografskim i
drugim znanstvenim radnicima predstavljen je ogledni primjerak budue
publikacije, te prihvaen Nacrt pravila hrvatske retrospektivne bibliografije
knjiga, kojim sam pismeno utvrdio kriterije popisivanja. Naime, s obzirom
da j e rad na bibliografiji potrajao vie desetljea, mijenjao se i nain popi-
sivanja.}
Graa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 18351940. zasnovana
je po uzoru na ponajbolje sline inozemne bibliografije, ali i prilagoena
naim potrebama. Ona je primarna bibliografija, dakle bibliografija raena
iskljuivo na temelju viene knjige de visu. Obuhvaa monografske publi-
kacije izale od 1835. do 1940. po nacionalnom, jezinom i teritorijalnom
naelu. Pored toga uvrten je i manji broj djela koji se nije mogao ukljuiti
samo na osnovi tih kriterija. To su pisci koji se nisu nacionalno opredijelili,
ali su svojim djelovanjem pridonijeli stvaranju hrvat ske kulture, to ne
znai da nisu i dionici kulture drugih naroda i da ih ne t reba uvrstiti i u
druge nacionalne bibliografije. Tu su takoer i slubena i kolska izdanja
objavljena u onim sredinama u kojima j e pored ostalih obitavao i hrvatski
ivalj.
Prema Nacrtu pravila hrvatske retrospektivne bibliografije postoji samo
individualna autorska odrednica, dakle korporativne odrednice nema. Kod
stvarnih naslova odrednica nije prva rije ve glavna imenica substanti-
vum regens.
Bibliografski opis glavne bibliografske jedinice sastoji se od ovih dijelova:
glavni opis, sporedni opis, sadraj i biljeke.
U prvom se dijelu glavnog opisa podaci prenose s naslovne ili druge odgo-
varajue stranice, tekst se u punom smislu rijei preslikava do impresu-
ma. Impresum ukljuuje mjesto nakl ade (izdanja), nakladnika, tiskaru i mje-
sto tiskanja, i godinu izdanja, Slijedi oznaka za veliinu knjige, podaci o
paginaciji i ilustracijama, oznaka za pismo kad to nije latinica (primjer
/Got./) i oznaka ako je tekst autografiran.
U sporednom se opisu navode svi vaniji podaci koji se ne nalaze na na-
slovnoj stranici. Njima prethodi naznaka izvora tih podataka, kao npr. :
(Omotni nasl.:), (Skupna naisl. str.:) i dr. Ako j e naslov knjige previe ope-
nit, pie se sadraj. To vrijedi posebice za zbornike, zbirke pripovijedaka i si.
Svi kulturno-historijski podaci o knjizi, bez obzira na to jesu li pronaeni
u samoj knjizi ili izvan nje, navode se posebno u biljeci onim redom kako
se nalaze u knjizi, ili kako to zahtijeva njihov znaaj.
Kazalo sporednih bibliografskih jedinica ukljuuje: suautore, urednike, pisce
predgovora, pogovora, ilustratore, promijenjene oblike imena pisaca, pseudo-
nime, inicijale, promjene stvarnih naslova, osobe kojima su prigodice po-
sveene i analitike bibliografske jedinice.
Predmet ne oznake odreuju Predmetno kazalo (za osobe, narode i zemljo-
pisne pojmove). Poseban e svezak biti posveen nizovima publikacija: nu-
meriranim i nenumeriranim.
Graa, je poela izlaziti abecednim redoslijedom 1982. godine. Prvi svezak
uza sam korpus bibliografije, kazalo sporednih bibliografskih jedinica, pred-
metno kazalo, sadri i dva predgovora: Predgovor Ureivakog odbora sa
svim potrebnim osnovnim naznakama i uput ama za koritenje, kraticama i
znakovima, t e predgovor: Dosadanji rad na hrvatskoj nacionalnoj bibliogra-
87
fiji knjiga, u kojem sam nastojao dati povijesni pregled razvoja hrvatske
bibliografije od njezinih poetaka do naih dana.
Na adekvatan su nain ureivani i ostali svesci. Do sada j e objavljeno 13
svezaka s ukupno 36.12:5 glavnih bibliografskih jedinica, 15.635 sporednih
jedinica i 24.193 predmetne oznake knjiga tiskanih na gotovo etrdeset jezi-
ka i sedam pisama.
Predvieno je da e Graa za hrvatsku retrospektivu bibliografiju knjiga
18351940. obuhvatiti oko 24 sveska. U posljednjim knjigama nai e se pre-
gled numeriranih i nenumerinaniih nizova publikacija, kumulativna kazala,
razne dopune i dodaci. Zavrni e svezak obuhvatiti u jednom abecednom
slijedu cjelovito predmetno kazalo iz svih svezaka. Bibliografiija hrvatskih
knjiga tiskanih do 1835. godine objavit e se naknadno.
Graa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 18351940. jedan je
od najznaajnijih projekata Nacionalne i sveuiline biblioteke u Zagrebu
i doprinos cjelokupnoj hrvatskoj kulturi. Kao vei dio zamiljene potpune
retrospektivne bibliografije od poetka hrvat ske pismenosti: do novijih vre-
mena prikazuje cjelokupno stvaralatvo na kutlurnom, drutvenom, ekonom-
skom, politikom i znanstvenom polju Hrvatske i Hrvat a u drugim sredina-
ma u razdoblju od stotinjak godina, Sadri podatke o brojnim djelima stva-
ralaca svih naroda i narodnosti koji su ivjeli i radili na naem prostoru.
Bibliografija j e odraz i svjedok vremena, knjiga sjeanja jedne kulture,
njezina cjelokupnog razvoja i svakolikih postignua. Ona je i putokaz sva-
komu u iznalaenju posebnosti naega ivota. Ve samim listanjem njenih
stranica otvorit e nam se vrata minule prolosti hrvat ske kulture i znanosti,
t e e sigurno potai nekoga da ju proui, vrednuje i uini ponovno dostupa
nom. Bibliografske jedinice raznih kapitalnih djela, enciklopedija, rjenika
i diela klasika izmjenjuju se s jedinicama -suhoparne grae, s raznim izvje-
tajima (posebno
1
kola) obogaenim brojnim kulturnim, strunim i znanstve-
nim prilozima iz pera kroniara, povjesniara, pa i znanstvenih radnika sa
svih podruja ondanjeg interesa, karakteristinih za miljenje i osieanie
suvremenika, za njihovu tradiciju ili vlastita istraivanja, koji esto oruaju
zaokruena znanja o mnogim pitanjima naega i stranoga ivota.
Godine 1986. Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci dodijeljena ie Nagrada gra-
da Zagreba za projekt Graa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knji-
ga 18351940, to predstavlja izuzetno drutveno priznanje.
S objavljivanjem hrvat ske bibliografije pribliavamo se ostvarenju velikog
zadatka svakog kulturnog naroda.
POGLED U NOVE KNJIGE
D r a g o i m u n d a
1. FRANJEVAKA VISOKA BOGOSLOVIJA U MAKARSKOJ
250. obljetnica osnivanja i rada 1736.1986. Izd. Bogoslovna biblioteka, Ma-
karska, 1989.
Prije tri godine, 20. svibnja 1987. Franjevaka visoka teologija u Makarskoj
proslavila je svoju 250. obljetnicu. Oko 400 uzvanika sudjelovalo je na svea-
noj akademiji, misi zahvalnici i za zajednikim stolom. Izmijenile su se
brojne estitke, pozdravi, zahvale i elje. Dvije godine poslije toga, u jesen
88