Amerika i Rusija

1.POGLAVLJE
Poeci ameriko-ruskih odnosa
-Zbog zaokupljenosti europskim pitanjima i uvjerenja da Amerika ipak ne moe
previe oslabiti Veliku Britaniju, ruski carski dvor nije pokazivao vee zanimanje
za razvijanje odnosa.
nato! prili!no "ladnom prijemu na koji su Amerikanci naili u #usiju, trgovina
se po!ela vrlo dobro razvijati.
Ameri!ki brodovi dovozili su papar, kavu, !aj, pamuk, du"an i e!er, a iz #usije
su odvozili platno, eljezo, krzna, lan i kavijar.
$%$&. godine, obje su zemlje u nastojanju da odre tu trgovinu, uloile mnogo
napora da se odnosi ne bi kvarili.
Zaokupljen potrebom obrane #usije, car nije imao vremena ni moguosti da se
posveti rjeavanju britansko-ameri!kog rata, a osim toga, Velika Britanija je
upozorila da ne pri"vaa ruske dobre usluge.
#uski car dobio nadimak 'vladar strave(.
Prvi rusko-ameriki sporazum
)akon prestanka britansko-ameri!kog rata, odnosi su se ponovno normalizirali i
takvi ostali cijelo $*. stoljee.
#uska kompanije koja se nazivala #usko-ameri!kom, a bavila se istraivanjima i
trgovinom, po!ela je uvelike naseljavati lovce i trgovce u okolici dananjeg +an
,rancisca.
Zbog nemogunosti breg komuniciranja i prevelike udaljenosti odravanje tog
naselja bilo je vrlo skupo i teko.
$%&-.godine potpisana je .onvencija o /aci0!kom oceanu i sjeverozapadnoj
obali +jeverne Amerike. 1o je bio prvi 2ormalni sporazum izme3u dviju zemalja.
Ameri!ko-ruska konvencija postala je zna!ajna i zbog toga to je $%&4. godine
bila proglasena tzv. 5onroeva doktrina kojom se za"tjevalo od svi" ostali"
zemalja da ne koloniziraju zapadnu "emis2eru i da se ne mijeaju, posebno ne
europske drave, u poslove )ovog svijeta.
$%4&. u /etrogradu je bio potpisan dvostrani ameri!ko-ruski ugovor o trgovini i
plovidbi, a u doba krimskog rata Amerika je bla striktno neutralna.
- elji da istakne svoju neutralnost, $%6-. bila je potpisana i posebna .onvencija
o pravima neutralaca na moru.
Rusija i ra!anski ra" u Americi
7ra3anski rat u Americi bio je prva ozbiljna prilika da se ispita trajnost i !vrstoa
veza stvoreni" izme3u dviju veliki" drava.
$%8$. predsjednik 9incoln je proglasio blokadu juni" ameri!ki" luka.
:!ekivalo se da e ,rancuska i Velika Britanija, koje su i dalje davale pomo
.on2ederaciji, najaviti otvoreni rat +jeveru, a to bi tada trebalo pripomoi
njegovu padu.
#usko je stajalite bilo od po!etka na strani nije.
#uski je carski dvor i u sukobu izme3u +jevera i ;uga vidio priliku da se donekle
poremeti opa europska ravnotea snaga i da se jo vie oja!aju ruske veze s
Amerikom.
Za razliku od +jevera, koji se zalagao za buroasko-liberalna na!ela razvoja, ;ug
je bio !vrto kolonijalisti!ki organizirana.
#usija je od prvi" dana odlu!no podravala niju upozoravajui ostale europske
sile koliko je odlu!na u svom stavu.
#usija je pozvala Ameriku da njezini brodovi u ruskim lukama slobodno dovoze
plijen, odnosno britanske zarobljenine ratne brodove.
/okuaje .on2ederacije da uspostavi odnose s #usijom i da poalje svoje
poslanike u /etrograd #usija je odbila tvrdei da se u #usiji nija smatra
punopravnim i jedinim predstavnikom ameri!kog naroda.
<vrtsa moralna i diplomatska potpora +jeveru, sprije!ila je Veliku Britaniju da se
aktivno uklju!i u sukob ameri!ki" drava i da pomogne ;ugu.
jeku veliki" pobjeda nije, $%84. godine, dvije eskadrile ruske ratne mornarice
sve!ano su s najviim po!astima uplovile u +an ,rancisco i )e= >ork gdje i" je
stanovnitvo oduevljeno do!ekalo.
)apetost oko /oljske dosegla je u to doba vr"unac i #usija se bojala da bi njezinu
paci0!ku i balti!ku ?otu mogli naprosto blokirati ,rancuzi i @nglezi, zato je slanje
?ote u Ameriku omoguilo njezino slobodno manevriranje.
+ druge strane, za Ameriku je prisutnost ruske ?ote bila snana mani2estacija
podrke. Aako brodovi nisu neposredno sudjelovali u ratnim operacijama, oni su
bili zna!ajan !initelj u odnosima izme3u dviju zara!eni" strana.
Ruska prodaja A#jaske
)akon povla!enja #usa iz .ali2ornije i kanadskog /aci0ka Aljaska je bila manje
vana.
#usko-ameri!a kompanija, koja je uglavnom operirala na tim podru!jima, zapala
je u velike dugove, to je potenciralo i slabljenje #usije nakon krimskog rata i
velikim odljevom stanovnitva s tog podru!ja.
Amerikanci su uloili zna!ajne napore da rijee pitanje Aljaske.
+matralo se da e nakon Aljaske biti sprije!ene sve nove ruske inicijative za
eventualnim naseljavanjem zapadne "emis2ere i da ce bez takvi" udaljeni" baza
i ruski istraiva!ki napori biti tako3er uvelike smanjeni, odnosno svedeni na
ruske granice.
$%6*. Amerikanci su ponudili carskom dvoru 6 milijuna dolara za naputanje
Aljaske.
$%8B. godine carski dvor je pristao na ustupanje Aljaske, ali po dvostruko vioj
cijeni, koja je sada iznosila $C milijuna dolara. )o, kako se Amerikancima cijena
!inila previsokom, ponu3eno je kompromisno rjeenje i Aljaska je prodana za B.&
milijuna dolara.
:tkrilo se da se na njoj nalaze zna!ajna nalazita zlata, ai bogata na2tonosna
polja otkrivena $*8*. -Ameri!ke namjere bile su prili!no jasne.
)akon zavretka rata mlada drava u velikoj ekspanziji eljela je za"vatiti to
vie novi" prostora, a osobito se isticala tenja da se prodire prema /aci0ku.
+AD su iskoristile svoje dobre odnose s #usijom da zadobiju taj teritorij, koji je
isklju!ivao mogunost daljni" ruski" prodora u Ameriku.
#usija se vjerojatno odlu!ila za ustupanje Aljaske Americi, smatrajui da je i to
manje zlo nego da taj dio #usije postane britanski.
Ruski i ameriki in"eresi na $a#ekom is"oku
#uska penetracija na Astoku zapo!ela je jo krajem $B. stoljea i ila je uglavnom
u pravcu ja!anja trgovine s .inom.
#usija je nastupala kao zemlja koja je osim svoji" proizvoda nudila i niz drugi"
proizvoda europski" drava, dok je .ina prodavala pamuk, svilu, !aj, porculan i
e!er.
Astodobno i druge europske velesile tako3er su ja!ale svoju prisutnost u .ini, a
#usija nikako nije "tjela ispustiti iz ruku taj bogati izvor.
7eneralni guverner isto!nog +ibira )ikolaj 5uravev bio je vrlo poduzetan osvaja!
novi" podru!ja koji je ubrzo stvorio nekoliko snani" i dobro organizirani" stanica
du rijeke Amur, a poslao je i prvu ekspediciju na +a"alin.
1ime je dio problema rijeen jer su u prijanjim razdobljima svi ruski napori da
prodru na Astok zapinjali zbog komunikacija, "ladnoe i opskrbe, to je me3utim,
sada bilo postepeno rjeavano.
Azme3u $%68-$%6%. godine, dok je .ina bila u sukobu s Britanijom i ,rancuskom,
carska je #usija preko svoji" generala sklopila nekoliko ugovora koje se !esto
spominju i u dananjim kinesko-ruskim polemikama.
govor iz Ajguna E$%6%F dao je #usiji sjeverni dio obale rijeke Amur i potvrdio je
zajedni!ku okupaciju podru!ja suria.
govor iz 1jencina E$%6%F dao je #usiji iste trgovinske povlastice koje su prije
imale ,rancuska, @nglska i Amerika.
govor iz /ekinga E$%8CF potvrdio je vrijednost svi" ti" ugovora i dao #usiji
velika podru!ja izme3u rijeke Amura, suria i /aci0!kog ocean.
#usi su zapo!eli izgradnju luke u Vladivostoku i /ort Art"uru, koje su ubrzo
postale glavne trgovinske i ratne luke na /aci0ku.
+jedinjene Drave su vidjele u ruskoj penetraciji veliki izazov ameri!koj politici.
Ameri!ki poslanik u /ekingu pisao je dravnom sekretaru 5ars"allu da je
vrijedno uloiti sve napore kako bi se #usija sprije!ila da proiruje svoje paci0!ke
granice, jer je to jedini na!in da se izbjegne izravno rusko 'mijeanje u kineske
unutranje poslove(.
Dok je na obje strane ja!ao napor da se na Dalekom istoku ugrabe to bolje
pozicije, ameri!ko-ruski odnosi imali su neto manje zna!enje.
Azbijanje rusko-japanskog rata $*C-. godine ponovno je bila prilika da se ispitaju
ameri!ko-ruski odnosi i da se uo!i novi odnos snaga na /aci0ku.
Za razliku od prijanjeg razdoblja ispunjenog prijateljstvom, u novim poja!anim
kon2rontacijama ameri!ke simpatije bile su na strani ;apana, dok je slubeni
Ga"ington nastojao zadrati neutralan stav.
)akon velike bitke kod Huime, gdje je ruska ratna ?ota pretrpjela teke gubitke,
raspoloenje u +AD po!elo se polagano mijenjati. /ostalo je o!ito da je ;apan
snana drava, sposobna za vo3enje ratni" operacija, ali i za nova osvajanja u
Aziji.
mjesto da pri"vate novog pobjednika, +AD su zaklju!ile da bi odranje rusko-
japanskog balansiranog odnosa vie odgovaralo ameri!kim interesima i da je
nedopustivo da se na ruskom porazu uzdigne novi pobjednik- snani ;apan.
+vaki dan ratni" operacija ;apana stajao je oko milijun dolara.
$*C6. zapo!eli su mirovni pregovori u /ortsmout"u.
;apan nije uspio u svojim za"tjevima da dobije nov!anu naknadu za ratne tete
niti da zadri zarobljene ruske brodove, me3utim #usija je morala predati ;apanu
polovicu +a"alina, poluotok 9iaotung zajedno s lukama /ort" Art"ur i DalnIj i
junomandursku eljeznicu.
5andurija je vraena .ini, a .oreja, zbog koje je i dolo do rata, proglaena je
samostalnom dravom u japanskoj s2eri utjecaja.
/redsjednik #oosevelt nazvan je 'japano0lom(.
to doba zapo!ele su i velike rasprave na ruskom dvoru o daljnjoj sudbini
ameri!ko-ruski" odnosa, posebno s obzirom na Daleki istok.
A dok se na jednoj strani stvarala grupa pristalica daljnjeg ameri!ko-ruskog
prijateljstva i suradnje, na drugoj strani ja!ala je grupa koja se zalagala za
razvijanje novi" odnosa s ;apanom.
1a je grupa pobijedila, !ime su bile otvorene mogunosti za zajedni!ko rusko-
japansko djelovanje u 5anduriji, a #usija je istodobno dobila pravo na vanjsku
5ongoliju.
;apan je iz rata izaao kao vrlo snana drava, s velikim mogunostima za dalje
akcije.
Americi i u #usiji ponovno je oivjela ideja o potrebi ja!anja ameri!ko-ruski"
veza.
/rijatelstvo ipak nije doivjelo prijanje razmjere.
Americi nije odgovarala ruska korumpirana i stati!na sredina u kojoj je car imao
neograni!ena prava i bili je zapanjena nee0kasnou ruske dravne organizacije
to i",naravno, nije moglo poticati na veu suradnju s takvom zemljom.
+ituacija se bitnije promijenila tek nakon napada njema!ki" podmornica na
ameri!ke brodove, to je u travnju $*$B. dovelo +jedinjene Drave u zajedni!ki
borbu protiv )jema!ke i njezini" saveznika.
/rilike za stvaranje novi" odnosa prijateljstva izme3u carske #usije i Amerike
ubrzo su nestale jer je revolucija otvorila potpuno novo poglavlje u ameri!ko-
ruskim, a poslije ameri!ko-sovjetskim odnosima.
%. POGLAVLJE
Amerika po#i"ika i s"varanje zem#je sovje"a
Azbijanje revolucije u #usiji jo je vie oja!alo ameri!ko zanimanje za tu zemlju, s
kojom su se sada +jedinjene Drave nalazile u velikom ratnom savezu.
Jiri krugovi ameri!ki" biznismena vidjeli su velike potencijalne mogunosti
suradnje s #usijom.
+a svojim sirovinama i velikom mogunou apsorpcije ameri!ki" roba #usija je
bila zna!ajan i potencijalno atraktivan partner, a osobito je to vrijedilo za
dugoro!nost odnosa.
Ru&enje carizma u Rusiji
+vrgavanje cara i stvaranje nove dravne vlasti, +jedinjene Drave su do!ekale s
velikim zadovoljstvom u kojem se ipak nazirala zabrinutost za daljnje vo3enje
rata.
/redsjednik 1"eodore #oosevelt, poznat ne ba po proruskim osjeajima, tako3er
je pozdravio pad #omanovi" isti!ui nove mogunosti akcije slobodni" drava.
Amerika je bila prva zemlja koja je dala kredite privremenoj vladi, a nekoliko
razli!iti" delegacija otputovala je iz +AD u #usiju.
Ameri!ka se politika usmjerila prije svega na pomaganje nove vlade i ja!anje
njezini" mogunosti akcije. Vjerovalo se da e to podrati #usija da i dalje
nastavi svoje sudjelovanje u ratu.
izvjetajima koji su dolazili iz #usije, stalno se ponavljalo da privremena vlada
treba sredstva i da je bez intenzivne ameri!ke pomoi teko predvidjeti daljnji
razvoj doga3aja u #usiji.
Goodro= Gilson poslao je specijalnu delegaciju u #usiju pod vodstvom biveg
dravnog tajnika @lis"a #oota. )jezin je zadatak bio da ispita stvarno stanje u
#usiji, politi!ke pozicije privremene vlade i da istodobno razmotri mogunosti za
djelotvorno koritenje ameri!ke pomoi.
/oslije povratka iz #usije delegacija je podnijela dva izvjetaja o stanju dalekog
saveznika.
jednom, koji je objavljen, tvrdilo se da je situacija pod kontrolim privremene
vlade i da nema vei" problema za razvijanje ameri!ko-ruski" odnosa u
postcarskim uvjetima.
drugom izvjetaju, koji je podnesen Gilsonu, isticalo se da je privremena vlada
suo!ena s golemim problemima i da e pasti, a #usija se povui iz rata ako se ti
problemi ubrzo ne rijee.
Demokratizacija reima bila je pozdravljena kao korak naprijed u ja!anju veza s
ostalim dravama !lanicama Antante i kao zna!ajna mogunost da se u novim
uvjetima, uz suradnju buroazije, osigura pobjedonosni zavretak rata.
Ameri!ki ambasador ,rancis aktivno se zauzimao za davanje pomoi
privremenoj vladi, neprestano za"tijevajui da se odobre nova sredstva za
njezino djelovanje.
svibnju $*$B. godine doputovala je u #usiju ekipa ameri!ki" stru!njaka koja je
trebala pomoi u odravanju i modernizaciji ruski" eljeznica, to je isto tako
imalo veliko vojno zna!enje.
Dolazi i delegacija ameri!kog Hrvenog kria, koja tako3er pomae privremenoj
vladi, a i nekoliko drugi" delegacija razni" ameri!ki" poduzea.
Ameri!ka ambasada iz /etrograda slala je stalno depee u kojima je kritizirala
privremenu vladu da je previe popustljiva u odnosu prema boljevicima.
Veina svi" ti" izvjetaja i depea zavravala je s 2razomK ako +AD ne budu
pomagale privremenu vladu, 'katastro2a je neizbjena(.
B. studenog $*$B. izvrena je revolucija i zba!ena je imperijalisti!ka privremena
vlada.
/rvi" dana nakon stvaranja nove vlasti, u Gas"ingtonu je odlu!eno da +AD nee
stupati ni u kakve kontakte s novom vlasti i nee je priznati.
'ovje"i nude uspos"avu dip#oma"skih odnosa
)ova vlast u /etrogradu obavijestila je &$. studenog $*$B. diplomatskim putem
+AD i druge zemlje koje su imale svoje ambasade u /etrogradu o stvaranju nove
vlade +avjeta narodni" komesara. Bio je pridodan i tekst Dekreta o miru.
Ambasadori su prenijeli te poruke svojim vladama savjetujui im istodobno da ne
odgovaraju na bilo kakve sovjetske prijedloge.
&%. studenog sovjetska je vlada predloila vladi +AD i dravama Antante da
zapo!nu pregovore s )jema!kom, na to tako3er nije bilo odgovora.
+ovjetska vlada obavijestila vladu +AD o stupanju u pregovore s )jema!kom,
me3utim ni tada nije uru!en nikakav odgovor.
Ameri!ki ambasador je 8 prosinca $*$B. obavijeten da predsjednik Gilson eli
da se prekinu svi neposredni kontakti sa sovjetskom vladom.
<etiri dana poslije ,rancis je uputio predsjedniku +AD prijedlog o stvaranju
reima vojne diktature u #usiji s generalom .aledinom na !elu.
:d tog trenutka zapo!inje duga ameri!ka djelatnost u #usiji, koja je nastojala
svim sredstvima likvidirati legalno postojeu vladu i vratiti na vlast rusku
buroaziju.
Priprema za in"ervenciju u Rusiji
+jedinjenim Dravama ve je bio stvoren plan za borbu protiv sovjetske vlasti.
/redsjednik Gilson bio je odlu!an da se u!ini sve to treba kako bi se svrgnula
sovjetska drava.
1ri tjedna nakon izvrene revolucije u Vladivostok je uplovila ameri!ka krstarica
'BrooklIn( s komadantom ameri!ke ?ote na /aci0ku admiralom Austinom
.nig"tom. :n je bio aktivan u stvaranju rusko-ameri!kog komiteta koji je
zapravo postao arite kontrarevolucije.
)ova situacija je znatno oivjela aktivnost ostali" diplomatski" misija u #usiji i
ve su se stvarali planovi da se obori sovjetska vlast uz pomo vanjski" snaga.
Ameri!ki tisak po!eo je svakodnevno pisati o stra"otama sovjetske vlasti,
rtvama revolucije, sprezi koja postoji izme3u )jema!ke i #usije i sl.
/osebno ogor!enje ameri!ke javnosti izazvala je tzv. +issanova misija.
.ao !lan ameri!kog komiteta za javno in2ormiranje +isson je otputovao u
/etrograd i nakon povratka u jesen $*$%. godine otkrio je da ima dokumente u
kojima je 'dokazano( da je oktobarska revolucija zapravo njema!ko-ruska
zavjera protiv zapadni" savenika.
/oslije je ustanovljeno da su ti dokumenti bili najobi!niji 2alsi0kat.
+AD i ostale !lanice Antante posebno su bile zabrinute zbog njema!ko-sovjetski"
pregovora o sklapanju mira.
+AD je lansirana kampanja gdje se tvrdilo da e +AD pomoi svaku vladu koja
pokae elju da se bori protiv )ijemaca.
/rije po!etka odravanja <etvrtog sveruskog kongresa +ovjeta, koji je trebao
odrediti odnos sovjetske vlasti prema tekstu mirovnog ugovora s )jema!kom i
rati0cirati ga, predsjednik Gilson je istaknuo simpatije koje ameri!ki narod, i on
osobno, gaje prema ruskom narodu.
Dan nakon potpisivanja Brest-litovskog mira ameri!ki ambasador ,rancis, uz
odobravanje +tate Departmenta, izjavio jeK '5i ne priznajemo Brest-litovski mir(,
pozivajui istodobno sve kontrarevolucionarne snage da krenu u borbu protiv
)jema!ke, ali i na svrgavanje sovjetske vlasti, obeavajui im pri tome punu
podrku i pomo +AD.
Ameri!ka se vlada jo sredinom $*$%. godine po!ela ozbiljno pripremati za vojnu
intervenciju u #usiji.
8. srpnja $*$%. u Bijeloj kui je donesena odluka o intervenciji.
srpnju $*$%. godine @ngleska, ,rancuska i +AD potpisale su sporazum s
/rezidijumom murmanskog sovjeta, gdje su se ve iskrcavali savezni!ki vojnici, o
opskrbi "ranom stanovnitva tog podru!ja i obrani protiv )ijemaca.
4.kolovoza $*$%. vlada +AD objavila je deklaraciju o sudjelovanju u
antisovjetskoj intervenciji.
/redloeno je ;apanu da svaka zemlja poalje po nekoliko tisua vojnika kako bi
se odrao Vladivostok i pomoglo !e"oslova!kom korpusu da se probije iz +ibira.
deklaraciji se isto tako tvrdilo da se +AD nemaju namjere mijeati u unutranja
pitanja #usije.
brzo je u sjevernim dijelovima +ovjetskog +aveza bilo oko -C CCC strani"
vojnika, od koji" $4 CCC Amerikanaca.
)a red je doao i Daleki istok. /rebacujui ameri!ke vojne snage iz 5anile i
Hali2ornije, ubrzo se na Dalekom istoku nalo oko $C CCC ameri!ki" vojnika.
/risustvo strani" vojni" snaga na tlu #usije i nji"ove akcije ipak nisu bitnije
pridonijele ja!anju kontrarevolucionarni" snaga.
Zavretak prvog svjetskog rata znatno je oteao poloaj mlade sovjetske
republike.
novog situaciji, kada snage Antante vie nisu imale drugog neprijatelja,
+ovjetska #usija postala je glavna meta.
o +tock"olmu je odran sastanak ataea ambasade +AD u 9ondonu, Buckera, i
predstavnika sovjetske vlade 9itvinova.
)a sastanku su bila pokrenuta pitanja o odnosima izme3u sovjetske vlasti i
snaga Antante, a i mogunosti kako da se rijee odnosi u svijetlu poslijeratni"
kretanja.
+ovjetska strana je za"tijevala da se prekinu oruane intervencije u #usiji,
isti!ui svoju spremnost da normalizira odnose s kapitalisti!kim dravama.
)akon to je obavijten, Gilson je zajedno s ostalim e2ovima drava Antante
predloio da se sazove posebna kon2erencija na /rin!evskim otocima u
5ramornom moru i da se na njoj raspravi rusko pitanje.
(u##i""ova misija
5oskvu je bio upuen suradnik +tate Departmenta Bullitt koji je trebao
pregovarati sa sovjetskom stranom.
+astao se sa <i!erinom i 9itvinovim, a primio ga je i 9enjin.
+ovjetski predstavnici pri"vatili su ideju o mirovnoj kon2erenciji, ali su pri tome
za"tijevali da se za vrijeme njezina odravanja obustave sve aktivnosti
neprijatelja +ovjetske #usije i da zaraene strane ne ja!aju svoje snage.
dokumentu koji je tom prilikom zajedni!ki izra3en sovjetska vlada je pristala
platiti inozemne dugove bive carske vlade.
spjesi armije generala .ol!aka, negativna reakcija 9loIda 7eorgea i 2rancusko
nastojanje da se poja!a intervencija, postavili su u drugi plan mirovnu
kon2erenciju i Bullittov izvjetaj.
Gilliam Bullitt, koji je uloio mnogo napora u pokuaju da se uspostavi dijalog sa
sovjetskim rukovodiocima, ogor!en zbog takva stava ameri!ki" politi!ara, uputio
je i pismo predsjedniku Gilsonu u kojem je izrazio svoje nezadovoljstvo.
:braaju!i se raznim ameri!kim predstavnicima u #usiji, stalno se isticalo da je
+ovjetska #usija zainteresirana za normalan razvoj odnosa.
$*$*. sovjetska vlada je imenovala 9. 5. 5artensa za predsjednika )arodnog
komesarijata vanjski" posloba u +AD.
-/okuao je stupiti u vezu sa +tate Departmentom, me3utim, u tome nije uspio.
+tate Department je izjavio da od 6.lipnja $*$B. vlada +AD ima diplomatske
odnose s #usijom preko slubenog predstavnika #usije u Gas"ingtonu,
ambasadora Ba"meteva. )o, unato! tome, 5artens je pokuao djelovati u +AD.
)aglaavajui neprestano da je sovjetska vlast spremna platiti dugove carske
#usije, 5artens je pokuao nabaviti u +AD automobile, opremu, strojeve,
prometna sredstva.
5artensove kupovne ponude dostigle su brojku od 4CC milijuna dolara. Vlada
+AD ubrzo je po!ela guiti kontakt.
/o!etko $*&$. godine ured je zatvoren, a 5artens se vratio u 5oskvu.
Ameri!ki izvoz u #usiju ti" je godina bio vrlo malen i iznosio samo &CC CCC
dolara.
;a!anje antisovjetske propagande u +AD posebno se istaklo nakon osnivanje
1ree internacionale i stvaranje .omunisti!ke partije +AD. +tavovi Anternacionale
ocijenjeni su kao poziv na opi ustanak protiv postojei" reima. .ako je ./ +AD
potpuno pri"vaala tu politiku, ubrzo je dobila epitet 'sovjetskog agenta u
Americi(.
Prekid in"ervencije
.rajem druge polovice $*$*. godine kotrarevolucionarne snage u #usiji po!ele
su dobitvati udarce gotovo na svim 2rontovima.
/o!etkom sije!nja $*&C. godine zapovjednik ameri!ki" snaga na Dalekom istoku
dobio je nare3enje da povue trupe iz +ibira. @vakuacija je objavljena do po!etka
travnaj $*&C, ali je u okolici Vladivostoka i dalje ostala ameri!ka krstarica
'+acramento(, dok je odjel ameri!ki" vojnika bio stacioniran na #uskom otoku.
1ek krajem $*&&. godine '+acramento( je ukrcao taj odjel ameri!ki" vojnika i
tako je ameri!ko sudjelovanje u intervenciji u #usiji bilo zavrenoL
#azlozi koji su sile Antante, a posebno +AD, naveli da prekinu intervenciju bili su
mnogostruki.
Veina stanovnitva koje je ivjelo u siromatvu i bijedi bilo je spremno da se
bori za novu sovjetsku vlast. 1o je jasno pokazalo da boljevi!ka partija ima
veliku podrku naroda.
:sim toga, pokazali su da ideje :ktobra mogu prijei ruske granice i da novi
socijalisti!ki sistem moe biti opasan za svjetsku buroaziju.
1rea internacionala po!ela je ve djelovati, i u nizu konkretnij mani2estacija
kojima se davala pomo i potpora +ovjetskoj #usiji, vidjele su se mogunosti
djelovanja te organizacije me3unarodnog proletarijata.
+AD smatrala su da je mnogo bolje koncentrirati se na rjeavanje unutranji"
ameri!ki" pitanja.
+ovjetska je vlada nastojala da to prije dobije me3unarodno priznanje i da u
za!etku razbije kapitalisti!ki cordon sanitaire koji se stvarao oko #usije.
+ovjetska #usija je pozivala vlade razni" zemalja da uspostave s njom
diplomatske odnose i nova vlast se obvezivala da e priznati sve prijanje
obveze carkse i privremene vlade, ali unato! tome nije bilo spremnosti da se s
njom sura3uje.
9enjin je vie puta apelirao da se razvijaju me3udravni odnosi s kapitalisti!kim
svijetom.
o Dolo je do poljsko-ruskog rata E$*&C-$*&$F i Amerika je zduno bila na strani
/oljske.
/oljska vojska dobila je oruje i vojnu opremu iz +AD, vrijednost koje je bila $.B
milijardi dolara te je Amerika dala zajam od $B8 milijuna dolara.
+ovjetsko isticanja da je /oljska !lanica Antante i 9ige naroda, te apeliranje na
zapadne drave da se prona3e mirno rjeenje za sukob, Zapad nije pri"vatio.
)akon mira s 9itvom i /oljskom i unitenja Vrangelove vojske +ovjetska #usija je
otvorila novo poglavlje u svom razvoju i uzela si vremena za izgradnju i obnovu
ratom i revolucijom unitene zemlje.
Ameri!ka diplomacija onemoguila je stvaranje ekonomski" kontakata.
).POGLAVLJE
Od izo#acije do uspos"av#janja dip#oma"skih odnosa
Zavretak vojne intervencije u #usiji do!ekale su +AD i ;apan u poveanoj
nezaposlenosti. Brojni trajkovi u Ataliji, )jema!koj, Velikoj Britaniji i ,rancuskoj
onemoguili su normalan razvoj privrede.
Bila je posebno poja!ana diplomatska aktivnost sa susjednim dravama kako bi
se otvorio 'prozor u svijet( i stupilo na me3unarodnu politi!ku i ekonomsku
scenu.
A dalje nisu doputala +ovjetskom +avezu normalno uklju!ivanje u me3unarodne
odnose, a predvodnik i glavni pokreta! takve politike bile su +AD.
Budui da je situacija u @uropi bila vrlo sloena i da se smatralo da nije mogue
rjeavati pitanja ekonomskog ozdravljenja bez sudjelovanja predstavnika tako
velike zemlje, postepeno su nastajali prvi bilateralni kontakti sa +ovjetskom
#usijom.
+ovjetska je diplomacija u oujku $*&$. godine uspjela zaklju!iti sporazum o
politi!kim i ekonomskim pitanjima s Velikom Britanijom.
)akon toga zaklju!en je i sporazum o privremenom obnavljanju njema!ko-ruski"
trgovinski" odnosa, to je zapravo bio prvi ugovor koji je )jema!ka zaklju!ila
nakon izgubljenog rata.
G#ad u Rusiji
$*&$. godine #usiju je za"vatila velika glad.
Vie od &C milijuna ljudi s /ovolja, sjevernog .avkaza i neki" dijelova krajine
bilo je ugroeno od gladi.
+tvaraju se komiteti za pomo +ovjetskoj #usiji, koji su uspjeli za manje od
godinu dana skupiti oko milijardu maraka.
/osebno se zainteresirala ameri!ka politika. Zbog niski" cijena penice na
burzama, mogunost izvoza ita omoguila bi da se postigne nekoliko zna!ajni"
u!inaka. Azvoz ita oslobodio bi +AD vikova i stvorila bi se umjetno via cijena
kod kue. + druge strane, time bi se pokazao autoritet i uspjenost ameri!ke
drave.
Ameri!ka organizacija za davanje pomoi EA#AF kojom je rukovodio Merbert
Moover, tadanji ministar trgovine, upustila se u pregovore sa +ovjetima.
Ameri!ka je strana za"tjevala da joj se zbog davanja pomoi omoguiK slobodna
djelatnost bez ingerencije sovjetski" vlasti, sloboda ulaza i izlaza njezini"
predstavnika, sloboda kretanja po #usiji i pravo osnivanja A#A komiteta na
terenu.
+ovjeti su se isprva usprotivili tim za"tjevima isti!ui da nee dopustiti stvaranja
'drave u dravi(.
&C.kolovoza $*&$. ipak je potpisan sporazum kojim se sovjetska strana obvezala
da e stvoriti potrebne uvjete za rad A#A.
A#A je preuzela obveze da opskrbi stanovnitvo, a posebno djecu, "ranom,
odjeom i medicinskom pomoi, te obvezu da se njezini predstavnici nee baviti
nikakvom politi!kom i komercijalnom djelatnou.
$C milijuna ljudi spaeno je od gladi za"valjujui toj organizaciji.
5e3utim, sovjetska strana je ubrzo po!ela kritizirati djelatnost A#A, posebno
neki" njezini" predstavnika koji su se angairali u podriva!koj, pa !ak i
obavjetajnoj djelatnosti.
/o!etkom $*&&. slubeno je zatraeno od A#A ili da prekine takvu vrstu
djelatnosti ili da napusti svoju misiju u +ovjetskoj #usiji.
Zna!ajnu pomo gladnima davao je i )ansenov komitet, na !elu kojeg je bio
slavni norveki istraiva! +jevera ,ridtjo2 )ansen.
$C. kolovoza $*&$. Vr"ovni savjet Antante donio je odluku o stvaranju
me3unarodne komisije koja bi davala pomo gladnima u #usiji.
Akcija spaavanja izgladnjelog ruskog stanovnitva i potpisivanja prvi"
me3unarodni" ugovora omoguili su sovjetskoj vlasti da postepeno izlazi na
me3unarodnu scenu.
$*&-. ona je ve trgovala s $- zemalja. Jto je bio prvi uspje" sovjetske
diplomacije.
vlada +AD bila je i dalje odlu!no protiv uspostavljanja kontakata.
$ip#oma"ski *ojko" Rusije
bojkot se posebno pokazao prilikom sazivanja Gas"ingtonske kon2erencije o
1i"om oceanu.
)a kon2erenciju je iznenada stigla i delegacija Dalekoisto!ne republike koja je
odma" objavila deklaraciju u kojoj je istakla da je cilj njezina dolaska da
uspostavi diplomatske i trgovinske odnose sa +AD i da istodobno na .on2erenciji
eli iznijeti svoje stavove o potrebi evakuacije japanski" vojni" snaga s podru!ja
Dalekoisto!ne republike.
&%.listopada $*&$. sovjetska je vlada pozvala sve vlade da zajedni!ki razmotre
pitanje o ekonomskim za"tjevima u odnosu prema #usiji i da se na toj
kon2erenciji izradi mirovni ugovor.
sovjetska se vlada obvezala da e priznati sve dorevolucionarne dugove. )a
sastanku u Hannesu vr"ovno je vijee Antante pri"vatilo sovjetski prijedlog. )a
.on2erenciji su sporazumno izra3eni zajedni!ki uvjeti na kojima se poslije eljelo
pregovarati sa +ovjetskom #usijom.
o!i odravanja sastanka u 7enovi, dravni sekretar H"arles Mug"es obavijestio
je sudionike sastanka da +AD nee na njemu prisustvovati. .ao obrazloenje
vlada +AD je navela da e se na kon2erencije raspravljati vie o politi!kim nego
ekonomskim pitanjima.
/rije po!etka .on2erencije u +AD su ponovno oivjele nade u mogunost vojnog
likvidiranja sovjetske vlasti.
travnju $*&&. godine stigao je u Gas"ington i ataman +emenev koji je
za"tijevao dodatna 0nancijska sredstva za nove akcije u #usiji.
+AD su posebno bile zainteresirane da se to!no odredi svota predratni" i ratni"
dugova i virjednost naknade vlasnicima zaplijenjene imovine.
)a kon2erenciji u Maagu uz kompliciranje odnosa izme3u saveznika zbog na2te,
odnosno na2tni" koncesija u #usiji, pojavile su se dvije razli!ite tendencije.
;edna je ila za uspostavljanjem konkretni" poslovni" odnosa, dok je druga koju
je posebno podrala ameri!ka diplomacija, nastojala pod svaku cijenu zadrati
sovjetsku #usiju u izolaciji.
Asto tako kao i u @uropi, +jedinjene Drave su nastojale isklju!iti +ovjetsku #usiju
iz me3unarodni" odnosa na Dalekom istoku.
Ameri!ka vanjska politika trudila se odrati u stalnoj napetosti sovjetsko-
japanske odnose kako bi, na jednoj strani, blokirala +ovjete, a na drugoj
sprije!ila ;apan da se previe izdigne u Aziji.
Americi su postojali i krugovi koji su bili protiv izoliranja i blokiranja +ovjetske
#usije i koji su se zalagali za normalizaciju odnosa i za nji"ovo daljnje razvijanje.
.rajem $*&4. AleNander 7umberg je pokuao organizirati sve te razli!ite grupe i
pojedince da stvori novu ameri!ku politiku prema socijalisti!koj #usiji.
$*&4. godine #aImond #obins izradio je specijalni memorandum za predsjednika
Mardinga. 5emorandum, u kojem je oirno obrazloio ekonomske i politi!ke
prednosti ako se prizna #usija.
/redsjednik Marding, iako nije bio uvjeren u veliku korisnost takva poteza,
odlu!io je poslati #obinsa u povjerljivu misiju u +ovjetsku #usiju sa za"tjevom da
nakon toga podnese izvjetaj Bijeloj kui.
5e3utim, smrt predsjednika Mardinga zatekla je #obinska na putu u 5oskvu, te
se on vratio neobavljena posla, vjerujui da je predsjednikovom smru njegov
mandat prestao.
/obornici uspostavljanja odnosa s #usijom pokuali su odma" uvjeriti novog
predsjednika Hoolidga u vanost tog poteza. Hoolidge, koji je bio ovisan o
Mug"esa, odlu!no se suprostavljao ideji o uspostavljanju normalni" odnosa sa
socijalisti!kom dravom.
.rajem $*&4. u svojoj poslanici .ongresu predsjednik Hoolidge je traio da se
u!ini niz ustupaka, a ponajprije da se isplate kompenzacije ameri!kim
biznismenima za imovinu koja im je nacionalizirana u #usiji.
1ek kad se ostvare ti uvjeti, vlada +AD je bila spremna dati #usiji moralnu i
ekonomsku pomo.
Ameriko-sovje"ski ospodarski odnosi
-/o!eli su se postepeno razvijati ameri!ko-sovjetski privredni kontakti.
-Dio ameri!ki" veliki" poduzea koja su tradicionalno imala kontakte s carskom
#usijom uspostavile su veze i s novom vlasti iako je opseg te trgovine bio
prili!no smanjen.
-$*&-. u )e= >orku je otvoreno sovjetsko trgovinsko predstavnitvo 'Amtorg(
kao zajedni!ko ameri!ko-rusko poduzee.
-7lavni dio tadanjeg ameri!kog izvoza bili su poljoprivredni strojevi.
-Do zna!ajnog poveanja ekonomski" odnosa dolazi poslije $*&8. godine, kada
je obnovljena #usko-ameri!ka komora. )jezin je cilj bio da 'oja!a trgovinu, i
openito unapre3uje ekonomske, komercijalne i industrijske odnose izme3u +AD
i #usije.
-7odine $*&B, kada su prekinuti englesko-sovjetski diplomatski odnosi, slubeni
je Gas"ington pozdravio takav ravoj doga3aj. +tate department je tada izjavio
da svim dravama prijeti opasnost od 'ekspanzije komunizma( i da VB pokazuje
put kojim treba krenuti.
-Ameri!ki je biznis iskoristio priliku da preuzme veliki dio britanski" poslova.
brzo su +AD postale glavni opskrbljiva! +ovjetskog +aveza od kojeg su +ovjeti
kupili vie robe- veinom strojeva i industrijske oprema- nego u svim ostalim
zemljama zajedno.
-:ivljeni ekonomski kontakti morali su utjecati na ja!anje zanimanja za
+ovjetski +avez, te su i glasovi pristalica za normalizaciju bivali sve brojniji.
-1vrtke koje su poslovale u +++#-u i koje su vidjele mogunosti za daljnje irenje
poslova zalagale su se za normalizaciju odnosa, me3utim, na drugoj strani
stajala je i velika skupina predstavnika ameri!kog biznisa koji su se bojali
sovjetskog veeg izvoza, a posebno tzv. dumping-cijena na ameri!kom tritu.
-9enjin je $*$%. godine smatrao da postoje objektivni uvjeti da se trgovina
izme3u dviju veliki" zemalja neobi!no brzo razvije. Asti!ui golema prirodna
bogatstva #usije i ameri!ke potrebe za sirovinama, te mogunost golemi"
ameri!ki" ulaganja u sovjetsku privredu, koja bi opet donijela ameri!kim
biznismenima velike pro0te.
-;a!anje odnosa trebalo je pomoi da se iskoriste neke suprotnosti me3u
kapitalistima pojedini" zemalja i da se u pojedinim buroaskim zemljama trae
!ak i saveznici.
+spos"ava dip#oma"skih odnosa 'A$- '''R
-1rideseti" godina ponovno je naglo oja!alo zanimanje za rjeavanje pitanja
odnosa sa +++#-om.
-$*4&. .ongresu je podnesen prijedlog rezolucije kojim se za"tijevalo da se
uspostave odnosi sa +++#-om. .ao glavne dokaze u prilog priznanju istaknuto je
da se ta zemlja uspjela stabilizirati, da je priznaju gotovo sve drave i da su
gra3ani +AD zbog nepostojanja obostrani" odnosa isklju!eni iz niza korisni"
poslova koje obavljaju gra3ani drugi" drava.
- listopada $*44. godine dolo je do razmjene pisama izme3u ,.D. #oosevelta i
predsjednika HA. +++# 5i"ajla .alinjina. svom pismu od $C. prosinca #oosevelt
je izrazio aljenje to drave koje imaju tako dugu tradiciju prijateljstva nemaju
normalne odnose. Da se to rijei #oosevelt je predloio da po!nu ameri!ko-
sovjerski pregovori.
-/redsjednik #oosevelt obavijeten je da +ovjeti pri"vaaju pregovore i da su za
svog predstavnika imenovali narodnog komesara za vanjske poslove 5.5.
9itvinova.
pregovorima koji su zapo!eli po!etkom studenog obje su se strane obvezale
da e se u svojim uzajamnim odnosima pridravati na!ela nemijeanja i da e se
suzdravati od bilo kakvi" aktivnosti kojima bi bio cilj pobu3ivanje ili pomaganje
oruane intervencije. :ne su se isto obvezale da nee podupirati i potpmogati
vojne organizacije i grupe kojima je cilj borba protiv politi!kog i drutvenog
sistema jedne od nji".
-Diplomatski odnosi bili su uspostavljeni $8. studenog $*44. godine.
,.POGLAVLJE
O$ -OR.AL/0A1/JE O$-O'A $O RA2-OG 'AVE0-/32VA
+AD su posljednja velika drava koja je priznala +ovjetski +avez E dalje u tekstu
++F
+ovjetskom +avezu je ta normalizacija odnosa s"vaena kao veliki politi!ko O
diplomatski uspje". /rivredni odnosi su bili u jako dobroj suradnji s Amerikom
++ je smatrao da je Velika Britanija glavna snaga kapitalisti!kog svijeta O s
obzirom na broj kolonija i potla!eni" naroda
)ormalizacija odnosa s +AD-om je ja!ala opu sovjetsku me3unarodnu poziciju
;apanska agresivna djelatnost u Aziji O ;apanci su u .ini $*4$.g. stvorili i u +AD
uvjerenje da to nije kratkotrajna aktivnost, ve da e ;apan nastaviti takvu
politiku u kojoj se jasno isticala tenja za daljnjim osvajanjima i stvaranjem
posebnog mjesta u Aziji
/rvi ameri!ki veleposlanik u 5oskvi O 4.1.(+LL/2 O ujedno i prvi strani diplomat
kojeg je primio +taljin
/:.JA; +.9A/A);A /A.1A + ;A/A):5
+ovjetska strana je isticala zadovoljstvo zbog uspostavljeni" diplomatski"
odnosa i mogunosti zajedni!kog rjeavanja vani" pitanja od obostranog
interesa
;edno od pitanja O aktivnost ;apana na Dalekom istoku
)akon Bullitova dolaska u 5oskvu, sovjetski ministar vanjski" poslova 5.5.
9A1VA):V pokrenuo je pitanje o mogunosti da se zaklju!i pakt o nenapadanju
izme3u +AD, +++#-a, .A)@ i ;A/A)A O predloeno je da diplomatsku inicijativu
pokrenu +AD
oujku $*4-. O Bullit prenio ameri!ki odgovor O #oosevelt spreman pri"vatiti
ideju, uz napomenu, da bi trebalo proiriti krug drava O ,#A)H+.A, V@9A.A
B#A1A)A;A i )AZ:Z@5+.A O trebale su postati punopravne !lanice pakta
Zbog britanskog negativnog stava i ameri!ke unutranje situacije, o prijedlogu
se vie nije govorilo
++ je bilo osobito vano da stvaranjem pakta upozori ;apan da su +AD spremne
sura3ivati s ++-om O 9itvinov predlagao da eskadra ameri!ki" brodova posjeti
Vladivostok ili 9enjingrad O Amerikanci ideju nisu pri"vatili
$*4B. O ;apan je pripremao novi napad na Daleki istok
+ovjetski veleposlanik 1rojanskov u Gas"ingtonu je dobio zadatak da ponovno
ispita mogunosti za obnavljanje ideje o ti"ooceanskom paktu
Vlada +AD-a nije reagirala na nove prijedloge Eveliko zna!enje pakta !ak i ako
;apan ne potpieF O predsjednik #oosevelt rekaoK ')e moemo vjerovati
paktovima. 7lavna garancija je snana ?ota. Vidjet emo kako e ;apanci izdrati
pomorsko takmi!enje.(
+ ameri!ke strane O dva pitanja koja su !esto ometala razvijanje odnosa izme3u
++ i +AD-aK
o $. 1radicionalno pitanje dugova carske #usije
$*4-. .ongres je izglasao tzv. ;o"nsonov zakon kojim se
zabranjivalo davanje kredita svim zemljama koje su zaduene
u +AD
+tate Department je po!eo prijetiti kako e prekinuti ameri!ko
O sovjetsku trgovinu ako se ne naplate dugovi carske #usije
#azgovor 9itvinova i #ossvelta O spominjana svota dugova od
B6 do $6C milijuna dolara
o &. Djelatnost ./ +AD, odnosno njezino aktivno sudjelovanje u radu
.omiterne
/risutnost ameri!ki" komunista na +edmom kongresu
.omiterne Amerikanci su ocijenili kao krenje dogovora
#oosevelt O 9itvinov i dokaz da se ++ mijea u unutranja
pitanja
/:9A1A.A AZ:9AHA:)AZ5A +AD
Ameri!ki izolacionizam O razvijen u doba predsjednika #oosvelta kao otvoreno
neprijateljstvo prema njegovoj politici O oteavao sve akcije koje bi mogle voditi
veem ameri!kom angairanju u svijetu
Azolacionizam je trideseti" godina imao jasno istaknute drutveno O politi!ke
korijene i klasne interese
1eoreti!ari i politi!ki vo3e izolacionizma O M::V@#, 1A,1, VA)D@)B@#7, ,A+M,
#@>):9D+ O isticali da postoji veza izme3u izolacionizma i prolosti
novoj skupini izolacionizma djeluju vrlo razli!ite snage O paci0sti, 2aisti, krupni
kapital i ameri!ki komunisti
o!i velikog rata, golema veina ameri!kog stanovnitva je eljela da +AD
ostanu izvan ratnog sukoba O ivotni standard vei nego u najrazvijenijim
europskim dravama, pa se smatralo da e sudjelovanje u vojnom sukobu
izazvati unutranje poremeaje
.rupni kapital je u toj situaciji vidio vrlo povoljne perspektive za svoj razvoj i
mogunost +AD-u izlazak iz krize O poveana industrijska proizvodnja,vojna
proizvodnja i potronja
.rupni ameri!ki kapital nije pri"vatio ideje )@G D@A9A i nastojao ometati
predsjednika #oosvelta gdje god je bilo mogue O politika )e= Deala za nji"ov
na!in ivota EkapitalistiF opasnija od Mitlera
mjeavini razli!iti" pro0la izolacionizma djelovale su i O izrazito pronjema!ke ili
pro2aisti!ke snage
/roturuzletovska struja O izolacionizam i kruni kapital O nemogunost angairanja
Amerike
++ su postali svjesni da je nemogue ra!unati na Ameriku i da je ona prakti!ki
udaljena od aktivne djelatnosti u me3unarodnim odnosima
+talno opsjednut uvjerenjem da e zapadne sile nastojati prebaciti glavni
Mitlerov udarac na ++ O osnova H"amberlainove politike O ;.V.+1A9;A) uporno
razmiljao o mogunostima traenja izlaza
+taljin pokuao zapo!eti nove pregovore s oba bloka koji su se ve postepeno
stvarali
.ako bi se osigurao od )jema!ke O +++# zapo!eo pregovore o vojnoj suradnji s
@ngleskom i ,rancuskom O nisu bili uspjeni O po!etak pripreme terena za
sporazum s )jema!kom
/A.1 : )@)A/ADA); +++# O );@5A<.A
/otpisivanje pakta s Mitlerom izazvalo veliko uzbu3enje i kritiku u +AD-u
)apad +++#-a na ,insku, u kojem su +AD pokuale posredovati O zaotrio
ameri!ko O sovjetske odnose
Bivi predsjednik Merbert Moover O pisao da bi normaliziranje odnosa bila
gigantska politi!ka i moralna greka
A dok je ++ za prvi" ratni" godina bio uvjeren da desetogodinji /akt s
)jema!kom odlae njema!ku opasnost, u +AD-a se vodila estoka borba izme3u
izolacionista i intervencionista
)apad )jema!ke na /oljsku, Amerika je do!ekala izjavom o svojoj neutralnosti O
embargo na slanje oruja objema stranama
.rajem $*4*. O +AD O stvoreno nekoliko razli!iti" izolacionisti!ki" organizacija O
Hitizens .eep America out o2 Gar Hommittee O na !elu !ikaki biznismen AV@#>
B#)DA7@
)e= >ork 1imes, H"icago 1ribune, a i sav tisak koncerna Mearsta O izravno su se
angairali protiv ameri!kog sudjelovanja u ratu
#oosvelt sklapa **-ogodinji ugovor s Britancima O predaja razara!a Velikoj
Britaniji u zamjenu za zakup baza u britanskim posjedima na zapadnoj "emis2eri
;esen $*-C. O stvorena nova organizacija izolacionista O American ,irst
Hommittee EA,HF O velik broj istaknuti" osoba iz ameri!kog politi!kog ivota
;a!anjem ratni" operacija u @uropi i ratnim uspjesima ;apanaca u Aziji O
izolacionisti gube popularnost, te po!inje razmiljanje o druk!ijim politi!kim
kategorijama
;a!anjem 2aisti!ke agresije i po!etni uspjesi 2aisti!ki" sila stvarala se potpuno
nova situacija u kojoj je i opasnost za +AD postala sve o!itija
nutranji razvoj, stabilnost i privredni napredak izravno su se po!eli vezivati uz
vanjskopoliti!ki kurs koji je trebao omoguiti da +AD prona3u svoje mjesto u
svijetu koji se mijenjao
)A/AD );@5A<.@ )A +++#
&&.lipnja $*-$. O napad )jema!ke na ++
Zamjenik dravnog sekretara +ummer Gelles otro je napao nacizam i
komunizam isti!ui da +AD imaju dva neprijatelja, ali da je ipak vea opasnost
1rei #eic"
5inistar obrane +AD +timmson tvrdio da e se sovjetska armija odrati jedan ili
najvie tri mjeseca
+enator MarrI 1ruman O pobornik izrazito desne strane politi!ke orijentacije O
javno objavio proklamaciju politike koje bi se +AD morale pridravati u novim
uvjetima
+vi ti doga3aji pogodovali su politici izolacionizma
/rotivnike suradnje Amerike s ++, odnosno ameri!kog angairanja u ratu,
podupirao je i katoli!ki kler koji se pozivao na poslanicu Divin redemptoris iz
$*4B. O komunizam je zlo i nitko tko eli spaavati kransku civilizaciju ne moe
mu pomagati
M:/.A)+.:VA 5A+A;A 5:+.VA
&-. 9ipnja $*-$. /redsjednik #oosevelt ponudio ++ ekonomsku pomo i najavio
ukidanje restrikcije koje su bile stavljene na trgovinu sa +++#-om u razdoblju od
$*4*. O $*-$.
#oosvelt je uputio svog povjerenika i savjetnika MarrIja Mopnkinsa u 5oskvu da
na osnovi '9end leasea( ugovori mogunosti za zajedni!ko djelovanje s +++#-om
Mopkinsova misija imala je za obje strane posebno zna!enjeK
Amerika je slanjem povjerljivog #oosveltova !ovjeka najavila da
sprema djelovati brzo i e0kasno
+matra da je zajedni!ki neprijatelj sada najvaniji problem
+++#-u se smatralo da bi Amerika mogla dati veliku materijalnu
pomo
Asto tako bi uklju!ivanje ameri!ki" snaga u rat vrlo brzo rijeilo
njegovu daljnju sudbinu
)akon Mopkinsova povratka u Ameriku O +tate Department je izjavio da je
spreman pomoi ++-u u borbi protiv oruane agresije
Azolacionisti nisu mirovali O dio sredstava za masovne komunikacije odlu!no je
napadao vladu zbog pomaganja ++
rujnu $*-$. O vlada je pokrenula postupak za izmjenu zakona o neutralnosti
/rije toga je izdana naredba da se naoruaju ameri!ki trgova!ki brodovi koji su
plovili Atlantikom
Velika kampanja koju su vodili izolacionisti nije dala rezultata O me3unarodna i
unutranja situacija izmijenila je mogunosti akcije izolacionista i oni vie nisu
mogli zaustaviti stvaranje savezni!ki" odnosa
)apad japanske ?ote na /earl Marbor O pridonijelo da se Amerika odlu!i za
zajedni!ko djelovanje sa ++-om
5. POGLAVLJE6
Ve#ika koa#icija
-kraj $*-$. god. K sile :sovine protiv anti2aisti!ke koalicije
-ipak, unutar same anti2aisti!ke koalicije postojao je niz nerijeeni" pitanja koja
su po!ela optereivati savezni!ke odnose
+1VA#A);@ A)1AMA19@#:V+.@ .:A9AHA;@
-H"urc"ill je "tio osigurati britanske utjecaje na Balkanu i +rednjoj @uropi te je
predlagao savezni!ku invaziju na Balkanu, dok je #oosevelt bio orijentiran na
Atlantik i "tio invaziju na kanalu 9a5anc"e
-ipak, odnosi izme3u VB i +AD su bili temeljeni na sli!nim principima i
0nancijskim interesima, dok su odnosi sa +ovjetskim +avezom bili vrlo osjetljivo
podru!je Esvjesnost o 'braku iz ra!una(F
-glavna spona izme3u +++#-a i +AD-aK Velika Britanija
-sovjetski za"tjevi da se otvori drugi 2ront Ekoji bi odvukao dio njema!ki" snaga
sa sovjetskog teritorijaF nisu bili pri"vaeni, ponajvie zbog pritiska Velike
Britanije
-u zimi $*-&P-4. sovjetska vojna pobjeda kod +taljingrada ozna!ila je
prekretnicu u ratnim operacijama i +++# po!eo intenzivnije razmiljati o
odnosima unutar koalicije i poslijerantom svijetu
u +AD-u prvi" ratni" godina vladalo izrazito prosovjetsko raspoloenje
-usprkos odlaganju otvaranja drugog 2ronta, i +taljin je isticao rusko-ameri!ko
prijateljstvo i uvjerenje da e se takva suradnja i dalje nastaviti LEND LEASE
/#:7#A5
-na osnovi 9end leasea, sovjetska je armija po!ela dobivati pomo zapadni"
saveznika
-razlikuju se podaci o vrijednosti i opsegu te pomoi iz perspektive +AD-a i +++#-
a
-najobjektivnija je procjena da je 9end lease bio maginalna pomo koja je u ratu
dola preteito kasno
.:),@#@)HA;@ 1#A V@9A.@ +A9@
-$*-4. susret #oosevelta i H"urc"illa u Hasablanci E+taljin pozvan ali nije
prisustvovaoF
-odlu!eno da se saveznici zajedni!ki dre na!ela o bezuvjetnoj kapitulaciji
)jema!ke, !ime je #oosevelt elio uvjeriti +taljina u ameri!ke namjere da se
odbiju sve eventualne ponude o sklapanju separatnog mira
-u svibnju $*-4. u +++#-u objavljeno ukidanje .ominterne, to je, slubeno,
trebalo pomoi da se komunisti svi" zemalja jo aktivnije bore u anti2aisti!kom
2rontuQ no, iza tog poteza se prvenstveno krila +taljinova elja da se pokau
njegove dobre namjere i da se razvijaju savezni!ki odnosi
-kon2erencija u 1e"eranu $*-4.K vojna pitanja, kon2erencija u ;alti $*-6.K
savezni!ko s"vaanje poslijeratnog svijeta
+1A9;A):VA A)1@#@+A
-+taljin od po!etka s"vatio da je anti"itlerovska koalicija prilika za postizanje
tradicionalni" ciljeva, tj. nacionalni" interesa sovjetske drave
-od prvi" dana zajedni!kog djelovanja, +taljin po!eo pripremati teren za
priznavanje sovjetski" granica iz $*4*.g. koje su za"vaale i dio poljskog
teritorija Ekomplikacije jer se poljska izbjegli!ka vlada nalazila u 9ondonu, a u
+AD-u je djelovala vrlo brojna i organizirana poljska emigracijaF
-"tio je i eliminaciju cordon sanitaire i da se stvori takav reim u
isto!noeuropskim zemljama koji e biti prijateljski nastrojene prema +++#-u
-+taljin promatrao odnose na osnovi pobjede i poraza, smatrajui da pobjednik
ima pravo i dunost maksimalno iskoristiti rezultate pobjede Ezanemarivanje
'klasni" pozicija( u promatranju politi!ko-diplomatski" pitanja, nema niti
pokuaja da se djelovanje +++#-a obrazloi teorijskim eksplikacijamaF
-kapitalisti!ke zemlje s"vatile da je na temelju quid pro quo politike sa +taljinom
mogue rjeavati sva pitanja
-1itova kritika +taljinaK 'Da je +++# u 1e"eranu, ;alti i Berlinu zauzeo principijelan
socijalisti!ki stav u rjeavanju me3unarodni" problema, a ne imperijalisti!ki,
!itava me3unarodna situacija bi se druga!ije razvijala i svijet bi danas imao
mnogo eljeni mir(....(1o je bio prvi moralni udarac, prvi jak osjeaj sumnje u
+++# i ispravnost nji"ove politike. )as nije +taljin pitao to mislimo o svojoj
sudbini. :n je tad dijelio ;ugoslaviju na utjecajne s2ere 6CK6C s jednom
kapitalisti!kom dravom.(
-H"urc"ill tako3er svim silama teio da se zadri europska ravnotea snaga i da
se u njoj stvore pogodne mogunosti za britanske akcije
-H"urc"ill teio da se u Asto!noj @uropi organiziraju prijateljski reimi prema
+++#-u, a da ne budu komunisti!kiQ upravo u vezi termina 'prijateljski reimi(
+++# i zapadni saveznici nisu mogli uskladiti stavove jer su pod tim
podrazumijevali suprotne stvari
-H"urc"illovi interesi na BalkanuK $.invazija na Balkanu kako bi se presjekao put
Hrvenoj armiji i onemoguila sovjetska penetracija u @uropi &. strateki vano
podru!je +ueza
-u svom velikom po"odu na Berlin, Hrvena armija se nala na teritoriju /oljske i
od /oljaka koji su se nalazili u +ovjetskom +avezu 2ormiran je .omitet narodnog
oslobo3enja u 9ublinu, koji je postepeno dobivao prerogative vlade Q /oljska
narodna armija, tako3er stvorena u +++#-u, postala je glavna vojna sila nove
poljske drave
-#oosevelt imao potpuno druga!iju politi!ku 0lozo0ju od +taljina i H"urc"illaK
zaokupljenost razmiljanjima o potrebi stvaranja novog svijeta u kojem bi se
zajedni!kim snagama odstranile ratne opasnosti
1@M@#A)+.A .:),@#@)HA;A
-kon2erencija u 1e"eranuK prvi susret #oosevelta i +taljina
-planovi za vojnu suradnju izme3u triju zemalja koje tee to brem zavretku
rata
-#oosevelt predstavio ideju '!etiri policajca( E+AD, +++#, VB i .inaF, tj. svjetska
organizacija koja je u poslijeratnom svijetu trebala rjeavati glavna pitanja u
me3unarodnim odnosima
-kona!no najavljeno otvaranje drugog 2ronta O operacija :V@#9:#D
-u odnosima izme3u +taljina i #oosevelta posebnu panju dobilo poljsko pitanje
-u ameri!kim politi!kim krugovima nakon te"eranske kon2erencije tvrdilo se da
e nakon rata +++# postati glavna sila i da e biti nemogue suprotstaviti se
golemim sovjetskim armijama
-u listopadu $*--. #oosevelt po !etvrti put izabran za predsjednika +AD-a,
republikanska politika suzbijanja izolacionizma i veeg angairanja u
me3unarodnim odnosima dobila nove poticaje
-paradoksalno je da !ak ni u trenutcima kad se !inilo da koalicija uspjeno
djeluje, nije bilo zajedni!kog britansko-sovjetsko-ameri!kog vojnog planiranja,
odnosno da se +++# u vojnim pitanjima nije nikad pridruio zapadnim
saveznicima
.:),@#@)HA;A )A ;A91A
-+taljin pristao ui u rat s ;apanom
-rasprava o svjetskoj organizaciji
-poljsko pitanje rijeeno u odluci da se pri"vati Hurzonova linija kao
granica u odnosu prema +ovjetskom +avezu, dok je na zapadu /oljska
dobila dio njema!kog teritorija
-Britanija zagovaraka prakti!nu ravnoteu snaga koja se trebala ogledati u
prisutnosti ,rancuske u politi!kom ivotu @urope i u naporu da se Amerika
to !vre vee uz razvoj odnosa na kontinentu Ejer bi u +++# u suprotnom
postao najvea europska sila to H"urc"ill nije "tio dopustitiF
-kon2erencija na kojoj je trebalo jasno odrediti ponaanje poslije rata, na
simboli!an je na!in zavrila i razdoblje velikog saveznitvaQ dva mjeseca
nakon ;alte umro je #oosevelt, rat se pribliavao kraju, a velika koalicija
ula je u novu 2azu u kojoj se ameri!ko-sovjetski odnosi po!eli poprimati
sasvim druga!ije obiljeje
7. POGLAVLJE
A.ER/8A / R+'/JA + PRAV1+ 9LA$-OG RA2A
Nai sporazumi sa SSSR su jednosmjerna ulica i tako dalje ne moe biti,
rekao je 1ruman $*-6. godine.
)ovi ameri!ki predsjednik okruio se pristaama tzv. !vrstog kursa prema
+ovjetskom +avezu.
1ruman je bio uvjeren da Amerika sve manje treba +ovjetski +avez. Dolo
je i do obustave 9enda lease programa i brodovi su vraeni s mora.
1ako je nekadanje jedinstvo iz rata doivjelo nagli zaokret za vrijeme
1rumanove vladavine.
2rumanov vrs"i kurs
Aako su iz redova 1rumanovi" suradnika dolazila otra kritiziranja +++#-a, ipak
nije odma" dolo do raskida svi" veza. Da bi se odrali kontakti, MarrI Mopkins
je bio poslan u 5oskvu kako bi objasnio razloge za novu ameri!ku politiku i
istodobno se upoznao sa sovjetskim stajalitima. )akon toga, prilikom stvaranja
)-a 1ruman je primio 5olotova i za"tijevao da se u skladu sa sporazumom iz
;alte izvri revizija poljske vlade u Varavi, odnosno da se proiri krug politi!ara u
njezinu sastavu. :n je vrlo otrim rije!ima upozorio 5olotova da je to jedan od
glavni" za"tjeva +AD-a i da +ovjetski +avez mora tim za"tjevima udovoljiti ako
eli odrati suradnju s Amerikom i primiti ameri!ku pomo.
/oljsko pitanje, 1rst, ulazak ameri!kog garnizona u Berlin, pitanja okupacijski"
zona u Austriji, duge rasprave o pravu veta u )-u, bili su glavni povodi oko
koji" se postepeno kristalizirala nova linija sukobljavanja u ameri!ko-sovjetskim
odnosima, a koja e poslije za"vatiti goleme dijelove svijeta.
;edini 1rumanov cilj bio je taj da ne dopusti daljnje ja!anje sovjetski" utjecaja i
proirenje sovjetske moi. :sjeajui taj novi pravac ameri!ke politike i uvjeren u
ja!anje sovjetski" pozicija, britanski premijer H"urc"ill uurbano je predlagao
novi sastanak velike trojice. :n je novim sastankom vidio priliku da se razjasne
stavovi i da se utvrdi zajedni!ko stajalite u odnosu prema sovjetskoj
Rimperijalisti!koj politiciR. Apak, pravi razlog njegovog stra"a bio je taj da bi trupe
+AD-a mogle napustiti @uropu i tako dovesti VB u potla!en odnos prema +++#-u.
Po"sdamska kon:erencija
.on2erencija je po!ela $B. srpnja i trajala do &. kolovoza $*-6. godine. 1o je bio
najdui i ujedno posljednji sastanak vo3a triju sila. o!i po!etka kon2erencije u
)e= 5eNicu je uspjeno izvrena eksplozija atomske bombe, a to je trebalo
posluiti kao simbol nove ameri!ke moi. 1ruman je !esto isticao da R #use treba
staviti na nji"ovo mjesto i +AD e preuzeti globalno vodstvoR.
.ada je +taljin saznao za atomsku bombu, nije bio previe uzbu3en. Dva su
mogua razloga - moda je sve to ve prije znao ili nije ozbiljno s"vaao mo
ovog novog oruja. /okuaje zapadni" saveznika na kon2erenciji da se razgovara
o stanju u isto!noeuropskim zemljama +taljin je odbio, jer je rekao da se radi o
suverenim dravama i da se nema to raspravljati. 1ako3er, veliki su problemi
bili i po pitanju )jema!ke, a +taljin je rekao da ne eli podjelu niti unitenje
)jema!ke. Britanija je posebno bila zainteresirana za rjeavanje njema!kog
pitanja u sklopu iri" europski" poslijeratni" kretanja. )aime, VB se bojala da bi
+++# i s njim povezane drave mogle postii takvu prevagu da ne bi bilo
mogue sa!uvati zapadnu @uropu od osvajanja.
vezi s nov!anom naknadom, tako3er su se vodile velike rasprave. /o pitanju
)jema!ke +++# se pozivao na odluke sastanka u ;alti, prema kojem je od &C
milijardi dolara reparacije +ovjetski +avez trebao dobiti polovicu. /osebno
nestrpljiv tijekom pregovora bio je 1ruman, koji je nekoliko puta zaprijetio da e
napustiti kon2erenciju.
dovoljavajui ameri!kim za"tjevima i obeanju danom predsjedniku
#ooseveltu, +taljin se sloio da u drugoj polovici kolovoza +ovjetski +avez stupi u
rat protiv ;apana. 1o je ujedno bio najvei ustupak 1rumanu. +++# je tako
dopustio +AD-u da se organiziraju vojne promatra!ke meteoroloke stanice.
Ameriko *acanje *om*e na Japan
8. kolovoza ameri!ki zrakoplovi bacili su prvu atomsku bombu na Miroimu pri
!emu je poginulo %C.CCC ljudi, a tri dana poslije ba!ena je i na )agasaki. %.
kolovoza +++# je najavio rat ;apanu, a ve $C. kolovoza ;apan je bio spreman za
kapitulaciju. 5e3utim, problem bacanja atomske bombe stvorio se naknadno
zato jer se u njemu nije vidjelo vojno opravdanje, s obzirom da je ;apan ve bio
na koljenima i samo je bilo pitanje kada e kapitulirati.
1ruman je u upotrebi atomske bombe i demonstraciji stravi!ni" posljedica vidio
mnogo vee politi!ke ciljeve. Atomskom je bombom 1ruman elio upozoriti
svijet, posebno +taljina, kakvu sve mo posjeduje +AD. Velika koalicija koja je u
ratnim danima imala samo jedan ciljK vojno likvidiranje 2aisti!ki" snaga pri kraju
rata, sve je jasnije pokazivala da se uz taj veliki vojni cilj nije izgra3ivala
osnovica stvaranja diplomatsko-politi!kog ili ideolokog jedinstva. +AD-u su
protivnici suradnje sa +ovjetskim +avezom isticali da se s njima moe
pregovarati jedino s pozicije sile i da se mir moe ostvariti samo silom.
'A$ kao najmo;nija dr<ava
/oslijeratni svijet, u kojem je poraena 2aisti!ka :sovina i u kojem se postepeno
razbijala velika pobjedni!ka alijansa, davao je izvanredne pogodnosti ameri!koj
ekspanziji na svim podru!jima. Ameri!ka buroazija bila je svjesna svoji"
mogunosti akcije i sredstava koja su joj bila na raspolaganju.
ratu golemi" razmjera +AD su se pojavile kao najsnanija svjetska sila,
spremna i sposobna pomoi svojim saveznicima i izravno se angairati u
borbama do kona!ne pobjede. Zbog tog velikog vojnog angamana ameri!ka je
?ota dola u sva mora, a ameri!ke vojne baze i vojnici bili su na svim
kontinentima. toku ratni" godina i neposredno nakon Drugog svjetskog rata
ameri!ke ekonomske pozicije tako3er su bitno oja!ale i +AD je dominirao na
svim poljima.
Dok mi i samo mi imamo atomsku bombu, moemo diktirati nau politiku
itaom sijetu, govorio je bivi ameri!ki predsjednik Merbert Moover. 1o je jasno
govorilo o dominaciji +AD-a na svim poljima, a ,rancuska i VB su pri"vatile
dominantu ulogu +AD-a.
'"a#jinova pos#ijera"na po#i"ika
svojim gledanjima na poslijeratni svijet +taljin je vjerovao da bi se mogla
odrati suradnja veliki" sila iz godina rata. <ak je i insistirao na ameri!koj
pomoi i zanosio se planovima o zajedni!kom ekonomskom djelovanju. Apak, nije
ra!unao na to da 1ruman druga!ije razmilja, za razliku od #oosevelta.
Amerikanci su u +ovjetskom +avezu vidjeli veliku opasnost. )aime, iako se iz
+taljinova ponaanja tijekom rata moglo uo!iti da su oni zainteresirani za novo
vlastito postavljanje, koje treba sovjetskom dravnom interesu osigurati ulogu
priznate svjetske sile, dio ameri!ki" politi!ara vidio je u tome opasnost od iroke
me3unarodne komunisti!ke akcije usmjerene na ruenje kapitalizma, najprije u
@uropi, pa sve do +AD-a. <ak niti +taljinovo pridravanje sporazuma nije
otklonilo sumnje u sovjetske namjere. +ovjetska politika, usmjerena na iroku
penetraciju na svim podru!jima gdje je bilo mogue i gdje su zapadni saveznici
to doputali ili pri"vatili, jo je vie uvjeravala odre3ene ameri!ke krugove u
nemogunost poslijeratne suradnje sa +++#-om i nunost raspada
anti"itlerovske koalicije.
/roirenje proturje!nosti i nesporazuma u vezi s teritorijalnim pitanjima o novoj
poslijeratnoj slici sve je vie pomagalo uvjerenje da je +ovjetski +avez glavna
opasnost za ameri!ke interese i interese nji"ovi" saveznika, koji su se kona!no
sloili da pri"vate ameri!ku liniju prema +++#-u. )a kaju jedino to su +AD
uspjele dobiti je ravnotea snaga i tako nisu uspjeli dobiti apsolutnu prevlast.
:ne su morale pri"vatiti ulogu ograni!enog lidera.
2eme#ji an"ikomunizma
.rivnja za ograni!enje +AD-a preba!ena je na +ovjetski +avez, koji je
istaknut kao najvea opasnost za daljnji razvoj !itavog svijeta. :vdje se
pojavila i druga strana, tako je tajnik +tate Departmenta rekao da je
R+ovjetski +avez u!inio vie ustupaka Zapadu nego to je sam dobioR.
Zbor razni" problema u +AD-u je nastao snaan antikomunizam kao
ideoloka podlog ameri!ke vanjske politike globalni" razmjera i istodobno
kao spiritus moens ameri!kog unutranjeg razvoja.
+toga su u +AD-u na svaki +ovjetski potez gledali negativno i taj
postepeno izgra3ivani sustav suprotstavljanja velikom savezniku iz
anti"itlerovske koalicije dobio je sve odlike snane ideoloko-politi!ke
doktrine na kojoj su se mogla pro0lirati takti!ka i strategijska rjeenja
neposredno u Americi i svijetu.
=. POGLAVLJE
9LA$-/ RA2
Ginston H"urc"illQ 7ovor u ,ultonuK Enajava Mladnog rataF pozvao je na stvaranje
'zajednice koja govori engleskim jezikom(, u tenji da se smanji sovjetska
aktivnost u @uropi i sprijei njezino irenje. Epovezivanje @ngl i +AD-aF.
:svrnuo se i na stanje u )jema!koj, isti!ui kako sovjetska politika namjerava
iskoristiti njem. teritorij za stvaranje komunisti!ke drave. )o bio je optimisti!an
mislei na prednost 'sredstvo zastraivanja( tj. atomsku bombu.
!"urcillo pozi na staranje ujedinjene Europe
+taljin je H"urcillov govor ocijenio kao 'opasan akt usmjeren na sijanje
nepovjerenja, neslaganja i razbijanja suradnje savezni!ki" zemalja(. Jto je
nanjelo tetu miru i sigurnosti. sporedio ga je sa Mitlerom.
/roljee $*-8.- Ameri!ki general HlaI zabranio daljnje isporuke +++#-u iz
ameri!ke zone. /rvo korak k tome trebalo je biti partnerstvo izme3u ,ranc i
)jema!ke.
;esen $*-8. O amer. 1ajnik BIrnes poziva njema!ke nacionalne snage da
sura3uju sa Zapadom. 1ako3er pori!e /otsdamski sporazum i dovodi u pitanje
granicu na :drI i )isi.
+++#-istovremeno s druge strane nastoji u!vrstiti svoje pozicije i zapoe!ti
obnovu zemlje. isto!noj @uropi komunisti!ke i radni!ke partije stvarale su
osnove novog drutveno politi!kog i ekonomskog pokreta. /rvi poslijeratni izbori
u kojima su pobijedili komunistike parije Eosim u 5a3arskojF Zapad je ocijenio
nelegalnim i suprotnim na!elima demokracije.
Zapadne sile su se protivile pokuajima da +++# sudjeluju u kontroli bivi"
talijanski" kolonija.
H"urc"ill je izjavio da +ovjetski +avez ima u @uropi &CC divizija, to je +taljin
opovrgnuo i rekao da i" je samo 8C i da e i" smanjiti na -C divizija te je ponovio
kako vjeruje u suranju sa Zapadom.
+taljin je tvrdio da e i u posijeratnom svijetu glavne suprotnosti biti izme3u
kapitalisti!ki" zemalja poistovjeujui posijeratnu situaciju nakon $. A &.
+vjetskog rata.
+taljinov govor u povodu proglaenja novo petogodinjeg plana $*-8. +AD-u je
protuma!en na najrazli!itije naineK
- Dio politi!ara vidio je u njemu deklaraciju 4.svj.rata.
- Drugi su vjerovali da je veim dijelom govor upuen novom auditoriju u
kolonijalnim posjedima ili da i" se poziva da prije3u na kapitalisti!ku 2azu razvija.
- )ajve!i broj amera je vjerovao da spominje mogunost izbijanja rata izme3u
kapitalisti!ki" drava Enesigurnost i opasnostF
#rumanoa doktrina
Dva dana nakon po!etka pregovora u 5oskvi, na kojima je Vijee ministara
!etiriju veliki" sila za"tijevalo mogunost za pripremu mirovnog ugovora s
)jema!kom, predsjednik 1ruman je proglasio novu doktrinu koja je po njemu
ubrzo nazvana 2rumanova dok"rina.
+ -CC milijuna dolara pomoi 7r!koj zapo!ela je nova zna!ajna era ameri!ke
vanjske politike u kojoj je 1rumanova doktrina stavila temelje globalnoj strategiji
vanjskopoliti!ke akcije. 1rumanova je doktrina bila u osnovi najblia 5onroevoj
doktrini i politici otvoreni" vrata u Aziji.
E5onroeva doktrinaK cilj odrati devetnaestostoljetnu ravnoteu sile izme3u tzv.
)ovog i +tarog svijeta, u poslijeratnim danima, kada je Amerika postala vaan
!imbenik u svjetskoj politiciF.
1rumanova je doktrina morala sprije!iti komunizam da ne poremeti
uspostavljenu ratnu ravnoteu izme3u Astoka i Zapada. 1rumanova doktrina nije
bila program isklju!ivo dravne akcije u me3unarodnim odnosima, gdje se
razli!iti interesi, napose veliki" sila, !esto otvoreno sukobljavaju.
:sim suzbijanja sovjetski" interesa na dravnom planu, 1rumanova se doktrina
zauzimala i za suzbijanje ideologije komunizma, otvarajui mogunosti ameri!koj
globalnoj intervenciji u !itavom nizu udaljeni" podru!ja koja teritorijalno i
ekonomski nisu imala i nemaju nikakve veze s ameri!kim dravnim interesima.
;edina opasnost bile su zemlje koje nisu priznavale ameri!ku privatnu inicijativu,
a na !elu ti" zemalja bio je +ovjetski +avez. Zatita globalnog kapitalizma
postala je osnovica ameri!ke globalne politike u koju su uloena zna!ajna vojna,
ekonomska, politi!ka i ideoloka sredstva. Za +taljinovu politiku Drugi svjetski
rat bio je prilika da se oja!aju pozicije +ovjetskog +aveza i da se iza3e na
me3unarodnu scenu.
Staljin i $ladni rat
Za +taljinovu politiku Drugi svj.rat je bio prilika da se oja!aju pozicije +ovjetskog
saveza i bio je prilika da se oja!aju pozicije +ovj.+aveza i da se izi3e na
me3unarodnu scenu. )o nji"ova sredstva s obzirom na Ameriku su bila mnogo
manja a kvaliteta druga!ija.
+taljinova poltika isticala je vanost i potrebu za ja!anjem sovjetske drave, te je
potisnula tzv.proleterske akcije, a komunisti!ke i radni!ke partije E.ominterna pa
An2ormbiroF bije lu podre3ene naamjerama sovjetske politi!e akcije. Zapadni
saveznici su bili spremni da u toku rata s njim rjeavaju pitanja poslijeratnosg
ure3enja svijeta.
+taljin se zadovoljio teritorijalnim akvizicijama i bio je najvie zainteresiran da se
zadre grani!ne linije odre3ene u ratu. .asnijom Sdanovljevom teorijom o
postojanju dvaju suprotni" tabora, borba za socijalizam je zatvorena iskljuivo u
granice tzv.socijalisti!kog tabora.
+ocijalizam se po +taljinovu s"vaanju trebao izgra3ivati jedino u
tzv.socijalisti!kom taboru, a ostali djelovi svijeta su na taj nain bili preputeni
sjelovanju kapitalisti!ki" snaga.
%ars"allo plan
Zapo!eo je proces organiziranog okupljanja snaga oko dvaju suprotni" polova.
)ajprije su V.B. i ,rancuska $*-B. u Dunkergueu sklopili novi savezni!ki
sporazum, bez pret"odnog savejtovanja sa +++#. Ameri!ki dravni tajnik
5ars"all iznio je svoj plan o davanju ameri!ke ekonomske pomoi poruenoj
@uropi.
/lan je bio ponu3en svim europskim zemljama, pa tako i +++#-u. +ovjeti su
napali ameri!ki za"tjev o uskla3ivanju planova razvoja i nji"ovo usuglaavanje
sa +AD-om, to je moglo dovesti europske zemlje u jo veu ovisnost o +AD-u. 1o
su bili razlozi zbog koji" je +++# odbio prijedlog. +votom od $8,- milijarde dolara
+AD je uspio podii zapadnoeuropsko gospodarstvo i oslabiti razvijanje
komunisti!ki" ideja koje su upravo na tlu poruene @urope mogle imati plodno
tlo.
&otkraj '()*. razbuktao se gra3anski rat u .ini koji je u prvi plan stavio snage
.omunisti!ke partije .ine.
+ eljai '(),. u <+#-u je izvren socijalisti!ki prevrat mirnim putem i ./
<e"oslova!ke preuzela je vlast.
''-lipnja '(), u +AD-u je donesena Vanderbergova rezolucija, kojom se
za"tijevalo da se zakonodavnim pute ukloni tradicionalno na!elo ameri!ke
vanjske politike o nezaklju!ivanju stalni" politi!ki" saveza s europskim
zemljama.
#raanj '()( osnovan )A1: sjevernoatlanski savez.
.erlinska kriza
)a tlu njema!ke se stvaraju suprotnosti koje sve vie u sukob +++#-a i +AD-a
uklju!ivela njemce.
+tvara se jedinstvema zona zapadni" saveznika u koju se po!etkom $*-*.
uklju!ila i 2rancuska okupaciona zona. )akon pokuaja zapada da nametne svoju
valutu i Zap.Berlinu +ovjetski savez je zabranio uvoz zapadne marke u Berlin.
Zapadne sile su na to odgovorile organiziranjem zra!nog mosta sa Zapadnim
Berlinom.
Berlinska kriza koja je trajala godinu dana, bila je prva kon2rontacija u doba
Mladnog rata.
/rva berlinska kriza je znatno poja!ala vojne aspekte kon2rontacije veliki" sila i
pomogla ja!anje vojnog 2aktora na objema stranam
)jema!koj je na prvim poslijeratnim izborima pobijedila .ransko-
demokratska unija, a prvi kancelar je bio Adenauer. 1ako je nastala +avezna
#epublika )jema!ka. +++# je protestirao i pristupio sli!nom rjeenju. 1ako je u
Berlinu proklamirana Demokratska #epublika )jema!ka i )jema!ka se podijelila.
#ri razdoblja "ladno/ rata0
$. od $*--. O $*-8. stvarali su se temelji razli!iti" s"vaanja
&. od $*-B. O $*-*. postavljene su glavne doktrine, provedeno okupljanje
snaga
4. od $*6C. O $*66. najvia 2aza, postupno gubljenje intenziteta
+ve doktrine imale uglavnom izrazito antisovjetsko zna!enje. Aako je idejni
tvorac vanjskopoliti!ke koncepcije containmenta 7eorge .ennan tvrdio da je
njegova glavna tenja bila da se najprije ograni!e sovjetske akcije, !injenica je
da je ameri!ka politika, osnovana na 1rumanovoj doktrini i koncepciji
containmenta, bila vrlo aktivna u okruivanju socijalisti!ki" zemalja. .ao
odgovor na okupljanje oko +AD-a, +ovjetski je +avez osnovao An2ormbiro E$*-BF.
)akon lansiranja 5ars"allova plana i sovjetskog odbijanja, zapo!eo je rad na
stvaranju ekonomskog instrumenta povezivanja socijalisti!ki" drava +@V-a
E$*-*F. +++# je izvrio prvu atomsku eksploziju.
posljednjoj, najvioj 2azi "ladnog rata, na azijskom je tlu nastalo TvrueU
kon2rontiranje koje je, iako nije izravno uklju!ilo glavne protagoniste O +AD i
+++# O ipak znatno utjecalo na daljnje pogoravanje nji"ovi" me3usobni"
odnosa. .orejski rat E$*6C-$*6-F okupio je snage dvaju suprotni" blokova.
#elativno de2enzivnu ideju o suzbijanju komunizma po!ela je sve vie
zamjenjivati dok"rina masovne odmazde u kojoj se isticalo da lokalni odgovor
komunisti!koj agresiji nije dovoljan. /o miljenju idejnog tvorca doktrine ;o"na
,ostera Dullesa, Tna!in da se zaplai agresor treba omoguiti slobodnoj zajednici
volju i sposobnost da energi!no odgovori na svim mjestima i svim sredstvima
vlastita izboraU Eatomska bombaF. )o, !itava je doktrina u osnovi bila pogreno
postavljena i nikada nije po!ela djelovati.
.oncepcije oslobo3enja i tzv. #oll back komunizma iz Asto!ne @urope, lansirale su
tezu o novoj koncepciji kojom se iz obrane prelazi u napad. 1o je trebalo zna!iti
da e u pogodnom trenutku +AD nastojati vojnim sredstvima osloboditi Asto!nu
@uropu i odbaciti komunizam do granica +++#a.
>. POGLAVLJE
PREVLA$AVA-JE 9LA$-OG RA2A
-Mladni rat-stanje 'ni rata ni mira(, nemogunost rjeavanja uzajamni" sukoba,
rivalstvo, borba izme3u razli!iti" dru.-pol. i ekonom. sustava, bipolarni
me3unar. odnosi zatvoreni u blokovske okvire, nema mjesta za neutralne
drave-takav model ubrzo se pokazao nestabilnim jer ne moe trajno zadovoljiti
elje svi" drava
-stvaranje +# )jema!ke rezultiralo je 2ormiranjem D# )jem., a stvaranje )A1:-a
ER-*.F Varavskim ugovorom ER66.F
G#avni ini"e#ji s#a*#jenja 9#ad. ra"a
1? *#okovski nevezane zem#je
-zemlje Azije i A2rike-usporedno s dekolonizacijom i stvaranjem vlastite
dravnosti, tamo nicala nova 0lozo0ja me3unar. odnosa-tenja novostvoreni"
zemalja da ostanu izvanblokovske i o!uvaju ste!eni suverenitet
stvarna snaga i broj izvanblok. zemalja nije velik, ali su nositelji novi" s"vaanja
me3unar. odnosa i prevladavanja Ml. #ata
-Andija od osnivanja nezavisne drave R-B. stalno teila nepristupanju blokovima
;ugoslavija-aktivno se angaira u o!uvanju nezavisnosti 6C.-i"
)aserov @gipat
-dezintegracija na istoku i na zapadu tekla je na razli!it na!in, s druga!ijim
sadrajima i pravcima akcije, ali cilj je bio isti
-tradicionalni odnosi pridonijeli tome da je usporedno sa slabljenjem Ml. rata
ja!ao i postepeni napor razli!iti" drava unutar blokova za me3usobnim
komuniciranjem- zapreke postavljene blokovskom podjelom pokazale se
umjetnima i nisu mogle opstati
%? vojno-"ehno#o&ki razvoj
-gomilanje oruja, stvaranje novi" sredstava za masovno unitenje-ni jedna
strana nije "tjela zaostati
-eNplozijom $. sovjet. bombe R-*. isklju!en je jednostrani monopol posjedovanja
najmonijeg orujaQ svaki novi vojni pronalazak izazvao sli!nu reakciju s dr.
strane- neprestani nuklearni paritet Estatus VuoF
)? '"a#jinova smr" @A5).?
-+taljinova zastarjela politika dovela +ov.+avez u izrazito de2enzivno stanje
izoliranosti od svijeta, gomilanje oruja..-razvijanje de2ormacija u unutranjem
razvoju 'socijalisti!kog tabora(
-poststaljinovsko rukovodstvo suo!eno s pitanjima strategije, unut. politike i
vanjskopoliti!kog otvaranja
-prema +taljinu, upravo zbog toga to e +ovjet. +avez biti uvu!en u nenuklearni
rat kapitalisti!ki" zemalja, nije trebalo stvarati strategiju upotrebe nukl. oruja
-prema 5aljenkovu Esovjetski premijerF- alokacija sredstava za vojnu proiz.
zna!ajna za razvoj +ovj. +av.Q ulae sredstva u izradu nukl. oruja- nastoji stvoriti
je2tino, ali ipak strano oruje-razvoj lake industrije, poveanje standarda- u
oujku R6-. najavio eNploziju termonuklearne bombe i rekao kako vo3enje rata
novim orujem predstavlja unitenje svjetske civilizacije- ta ideja uzajamnog
zastraivanja nije naila na opu podrku- ubrzo smijenjen
-na njegovo mjesto dolazi Mruov- ponovno vraa prioritet tekoj industriji,
povean vojni budet i zapo!ela modernizacija vojni" snaga- $C god kasnije
vraa se na maljenkovu politiku i dolazi do njegove iznu3ene ostavke
-nova vanj. politika +ov. +av.-modernizirano i poveano ministarstvo vanj.
poslova orijentira se na @uropu- potpisivanje dravnog ugovora s Austrijom R66. ,
rjeavanje odnosa s ,inskom i normalizacija odnosa s ;ugom, uspostavljanje
diplom. odnosa sa +# )jem., novi odnosi s )# .inom-+av. +av. je tretira s vie
panje i nastoji dobiti kinesku podrku u stvaranju novi" odnosa
-u +AD-u R64. na vlast dolaze republikanci s predsjednikom @isen"o=erom i
dravnim tajnikom ;o"nom ,osterom Dullesom- antisovjetizam i doktrina
'oslobo3enja( E'politika koja e oivjeti stalne oslobodila!ke utjecaje svojstvene
slobodi..(F- ostali na vlasti do R8$.
-Berlinski nemiri R64.- zbog poveani" nadnica i neadekvatnog ivotnog
standarda u D# )jem., ugueni snagama sov. Armije- amer. republikanska
politika 'oslobo3enja Asto!ne @urope( nije zaivjela u praNi
-zavretak ratni" operacija u .oreji i Andokini potvrdio uspostavljen ravnoteni
odnos & bloka na voj-pol. /olju
Benevska kon:erencija @1>.=.A55.?
-sastanak predsjednika - veliki" sila Enekadanji" saveznika iz vremena
anti"itler. .oalicijeF
-+ovj. +av. nastojao iskoristiti Senevu kao a0rmaciju svog novog poloaja u vanj.
pol. Eprekid ratovanja u Aziji, pozitivni rezultati u @#, diplom. uspjesi u
novooslobo3enim zemljama, odli!an odnos s )# .inomWF- eli se opet pokazati
kao velika sila koju priznaje i zapad
-svibanj R66.-osnivanje Varavskog ugovora
-+@V Esavjet za uzajamnu ekonom. pomoF-zapo!eo normalno djelovati
-+AD- nerado pristao na sastanak, ali ipak vjerovao da e voditi gl. rije! i moi
nametnuti teme i rjeenja Ezbog tekog stanja u +ovj. +av.- prevladavanje
poststaljinova kulta li!nosti, nova pol. linija, ekonom. kriza..F- eli +ovjetima
nametnuti rjeenje za razoruanje
-razli!ite po!etne pozicije suprotstavljeni" strana na sastanku- pokuaj +AD-a da
raspravlja o A @#- odbio +ovj. +av. Ekau da se radi o suverenim dr. o kojima se
nema to raspravljatiF, a kada su +ovjeti pokrenuli pitanje 1ajvana i .ine, Ameri
isto reagirali
-ugovor je trebao biti sastavni dio sovjetski" inicijativa za stvaranje ++1AVA
@#. .:9@.1AV)@ +A7#):+1A- predvi3alo se da se !lanice obaju blokova dog.
oko rjeavanja sporova i konzultacija o vanim pitanjima, pa kasnije i
rasputanje blokova-+AD na to odg. da bi trebalo prvo ujediniti )jem. i na tome
je rasprava stala
-+AD predlae svoj plan o razoruanjuOotvaranje kontrole glavni" vojni"
punktova veliki" silaX '/9A) :1V:#@):7 )@BA(- korjeniti zaokret u odnosima
veliki" sila- unaprijed pripremljene elaboracije o lokaciji vojni" snaga, vri se
stalna inspekcija iz zraka, trajno i ispravno uo!avanje voj. odnosa- krajnji ciljK
mogunost stvaranja objektivne osnove za daljnje korake u razoruanju
-plan 'otvorenog neba( nisu pri"vatili +ovjeti- vidjeli opasnost postizanja
jednostrane prednosti zapada
-iz dananje perspektive, Senevska kon2. nije donijela nita posebno, me3utim s
obzirom na ono to je uslijedilo poslije, smatra se kao po!etak nove 2aze odnosa
+AD-a i +++#-a -'DM S@)@V@(- +ovjeti i Ameri se uspjeli dog. oko potrebe
zajedni!ke razmjene miljenja o me3unar. odnosima
-&4.B.R66. zavrena kon2. O dogovoreno da se ministrima vanj. posl. povjeri daljnji
rad na izradi prijedloga za stvaranje sustava eur. sigurnosti i suradnjeY
rjeavanje njem. pitanjaQ odlu!eno je i da se obnovi rad pododbora )-a za
pitanja razoru.
Provjera novih amer-sovj. odnosa na me!unar. p#anu u praCi
-@gipat eli nacionalizaciju +ueskog kanala- Britanci zaprijetili silom, +ovjet. +av.
najavio ER68.F da bi vojna intervencija u @giptu ugrozila svjetski mir Eto je
svjedo!ilo o novim sovj. pozicijama u tom dijelu svijetaF
-$*.B. +AD i V.B odbile 0nanciranje izgradnje Asuanske brane-@gipat odlu!io
nacionalizirati kanal
zapad pokuao pokrenuti akciju )-a protiv @gipta, ali +++# stavio veto
+++# bio zauzet rjeavanjem pitanja nemira u 5a3. i /olj.- Azrael je za to vrijeme
s 2ranc. i brit. snagama zapo!eo voj. intervenciju u +uezu- trebala proi glatko,
ali +++# zaprijetio da e protiv napada!a upotrijebiti raketno oruje ako se ne
povuku i istodobno pozvao vladu +AD-a da zajedni!ki rijee krizu- +AD nije
pri"vatio sovj. prijedlog, ali nije ni sura3ivao sa saveznicima
6.$C.R68. izraelske, brit. i 2ranc. snage morale napustiti @gipat Eostale bez amer.
pomoiF-rjeavanje te krize u kojoj se prvi put pojavio +ovj. +avez na Bliskom
istoku kao voj-pol. !inilac jasno je potvrdila promijene u me3unar. odnosima
-;.,.Dulles- veliki strateg 'oslobo3enja( i 'odbacivanja komunizma(- nije poduzeo
nita kako bi iskoristio nemire u 5a3 i /olj. protiv +ovjeta- teza o '/:9A1AHA )A
#B #A1A( Eumjetnost dolaenja do ruba rata bez da se u njega u3eF- rizik
ulaska u rat sa +++#-om zna!io bi rizik razaranja Amerike, a ta bi cijena bila
previsoka, pa je uskoro politika balansiranja 'na rubu rata( postala prolost
-R68. godina nije ozna!ila kraj Ml. rata, ali su krize soc. drava E5a3., /olj.F i
sueska avantura potvrdile novo uspostavljen odnos gl. /rotagonista
D. POGLAVLJE6
8OEG0/'2E-1/JA + A.ER/E8O-R+'8/. O$-O'/.A
FF. 8O-GRE' 8P''
1D57.odine odran &C. kongres .omunisti!ke partije +ovjetskog +aveza E./
++F
postavlja "eme#je nove sovje"ske vanjskopo#i"ike s"ra"eije
o rjeavanje pitanja kulta li!nosti i njegovi" posljedica, problemi svjetskog razvoja i
poloaj +ovjetskog +aveza u me3unarodnim odnosima
utvrdio postojanje snanog sovjetskog socijalisti!kog sustava s jedne strane, te
tzv. pojasa mira s druge O sve nesocijalisti!ke drave koje su se zalagale za
miroljubive odnose Enajbrojnija skupina u tom pojasu bila iz redova
novooslobo3eni" a2roazijski" zemaljaF
isticanje zna!enja razvoja socijalisti!ki" drava i narodnooslobodila!ki" pokreta O
zaklju!ak da ja!aju snage napretka i socijalizma, a slabe snage kapitalizma X
mogue je isklju!iti rat iz me3unarodni" odnosa
ta ideja o mogunosti otklanjanja rata iz ivota drutva neposredno je bila
vezana uz s"vaanje ./ROLJ+(/VE A82/V-E 8OEG0/'2E-1/JE O treba postati
nova cjelovita strategija politi!ke akcije Eustvari, to je povratak nekadanjim
lenjinovskim s"vaanjima koegzistencije, a istodobno i napor da se socijalizam
istakne kao novi, bolji i privla!niji sustav koji e snagom svog primjera utjecati
na borbu masa irom svijeta i na nji"ovo opredjeljenjeF
istaknut odnos izme3u novog tipa me3unarodni" odnosa i AD@:9:J.AM #AZ9A.A
pri"vaanjem nove politike, uz nastojanje da se zajedni!ki i sporazumno
rjeavaju sporna pitanja i unapre3uju me3usobne veze, ipak )@ postavlja znak
jednakosti izme3u suprotni" sustava i da se AD@:9:J.A B:#BA )@ )A5;@#AVA
)A/+1A1A A9A :1/A1AL
koristei se 'du"om Seneve(, ++ nastojao to vie unaprijediti kontakte s nizom
zemalja O sovjetska politika, za razliku od ameri!ke, podravala zemlje koje se
nisu eljele prikloniti niti socijalizmu niti kapitalizmu O Mru!ov i ++ vidjeli u njima
nove saveznike
LA-'/RA-JE 'P+2-/8A
najvanije promjene u razvoju sovjetske vojne sile i njezina uklapanja u
poststaljinisti!ku vanjskopoliti!ku strategiju
Mru!ov se odlu!io za brzo prevladavanje jaza izme3u +AD-a i +ovjetskog
+aveza O posebno ubrzavao proizvodnju interkontinentalni" balisti!ki" raketa
sposobni" da prenose nuklearni teret O "tio brzo i s mnogo manjim trokom
dostii silu +AD-a
,. #is"opada 1D5=. u svemir lansiran 'P+2-/8 O prvi umjetni satelit puten u
Zemljinu orbitu ozna!io POEE2A8 -OVOG 'VE '8+PLJEG '+PAR-/32VA
-A PO$R+EJ+ VOJ-E 2E9-OLOG/JE
ameri!ki je teritorij prvi put u povijesti postao tako3er 'ranjiv( i dostian
odma" zapo!elo traenje nove doktrine vojno-politi!kog djelovanja
ta nagla nuklearna razvijenost ++-a imala je i veliko propagandno djelovanje na
Zapadu O izazvala prve ozbiljne sumnje u adekvatnost vojni", politi!ki" i
ekonomski" priprema na kojima su zapadne drave dosad osnivale obranu
u )A1: savezu postalo jasno da vie ne postoji mogunosti za ostvarenje nekog
jednostranog vojnog kursa s pozicije sile

2RABE-JE -OVE $O82R/-E -A 0APA$+

- ubrzo sastanak britanskog premijera .acmi##ana i ameri!kog
predsjednika EisenhoGera
novi program zajedni!ke akcije O nova $O82R/-A O
H.EI+0AV/'-O'2/(
sporazum s Atalijom i 1urskom o razmjetaju ameri!ki" raketa
srednjeg dometa sposobni" da prenose atomske bojeve glave
sporazum da se poja!a znanstveno-istraiva!ki radQ +AD e
razmotriti mogunost otkrivanja atomski" tajni !lanicama
pitanje dola republikanska dok"rina H.A'OV-E O$.A0$E( koja je teite
dosad stavljala na nuklearno oruje i zanemarivala ostale oblike vojne sile
7eneral 2aJ#or bio pobornik dok"rine HELA'2/E-E REA81/JEK O potreba da se
obrati vea panja razvoju konvencionalni" oruani" snaga i oruja O naglasak
na elasti!nom odgovoru odgovarajuom vrstom oruja O na svaki se napad treba
odgovoriti istom vrstom oruja ,a ne vie automatski nuklearnim orujem kao u
pret"odnoj doktrini.
1akve promjene u ameri!koj doktrini imale dalekosene posljedice za daljnji
razvoj )A1: saveza naputanje doktrine masovne odmazde bio je znak
postizanja odre3ene nuklearne ravnotee izme3u +AD-a i ++-a. Astodobno, nova
doktrina elasti!ne reakcije je istaknula i mo/u1nost o2enja L34ALN5$ RA#36A O
+AD je upozorio saveznike da ne eli riskirati upotrebu nuklearnog stratekog
oruja u svakom sukoba i da u tim novim uvjetima eli poja!ati svoje
konvencionalno naoruanje i napustiti ideju o stvaranju vlastiti" nukl.snaga.
5e3utim, zapadnoeuropske !lanice )A1:-a to su s"vatile kao ameri!ki pokuaj
naputanja saveznika
8ri"ike dok"rine e#as"ine reakcije6
- pri"vaanje te koncepcije bio ostavilo @uropu nezatienom u
eventualnom sukobe jer bi snage zapadnoeuropski" zemalja bile vrlo brzo
poraene, a teritorij Zapadne @urope potpuno uniten
- +AD eli od @urope napraviti svoj poligon i dopustiti da Zapadna @uropa
nestane u eventualnom sukobu ne upotrebljavajui svoje nuklearno oruje
pokuaj da se stvori novi plan zajedni!ke obrane Espajanje ameri!ke elje
za neirenjem sukoba i zapadnoeuropski" za"tjeva za obaveznom
upotrebom stratekog nuklearnog oruja u slu!aju europskog sukobaF O
p#an .1-1LL O neuspjean jer ga ,rancuska nije eljela pri"vatiti
me3uvremenu zem#je 0apadne Europe zaklju!ile da im ne prijeti opasnost
od socijalisti!ki" drava i da je vrijeme da se '+0(/JE A.ER/E8/ .O-OPOL +
0APA$-OJ E+ROPA.
/ostalo je jasno da u traenju novi" atributa u stvaranju snane sile i provo3enju
nezavisne politike, posjedovanje nuklearnog oruja moe imati veliko zna!enje i
omoguiti znatno smanjenje izdataka za konvencionalno naoruanjeQ s"vatili i da
VLA'2/2A 'A.O'2AL-A O(RA-A .OBE O'/G+RA2/ -AJ(OLJ+ /
-AJEM/8A'-/J+ 0A32/2+ N -OV PRAVA1 A81/JE +-+2AR -A2O-a / -OV
POLOBAJ A.ER/8E O
'OVJE2'8O-8/-E'8/ '+8O(
- novi sovjetski kurs ubrzo je izazvao i neposrednu opoziciju u redovima kineski"
rukovodilaca E.ao 1e 2un?
- prvi sporovi $*6%. O pitanje obrane O +ovjetski +avez nije bio spreman otkriti .ini
atomske tajne niti proiriti sukob oko Zuemoja i 5acua na kongresu ./
#umunjske u ljeto $*8C.godine dolo do sukoba izme3u ./ .ine i ./++ X
razdvajanje nekada jedinstvenog 'socijalisti!kog tabora(
PRV/ PO'JE2/
- 1D5D. +AD pozvao -iki"u 'erejevia 9ru&ova u slubeni posjet
- + svi*nju 1D7L. o*oren iznad 'verd#ovska ameriki &pijunski zrakop#ov
+-% s pi#o"om GarrJjem PoGersom @isen"o=er preuzeo !itavu
odgovornost na sebe, tvrdei da se takvi letovi redovito obavljaju nad ++-om X
to zna!ilo da je sovjetski zra!ni prostor povrediv Mru!ov zatraio slubenu
ispriku, kanjavanje odgovorni" i obeanje da se takve akcije nee poduzimati u
budunosti, no @isen"o=er nije elio pri"vatiti sovjetske za"tjeve.
8E--E$PJEV HGRA-$ '2RA2EGPK
- ;.,. .ennedI novoizabrani predsjednik +AD-a
- 1rebao stvoriti novi program akcije, odgovoriti na pitanja suprotnosti unutar
zapadnog svijeta, ja!anje nacionalno-oslobodila!ki" pokreta u Aziji i A2rici,
dinami!na kretanja u 9atinskoj Americi
- +premnost +AD-a da po!ne druga!ije bilateralno rjeavati odre3ena svjetska
pitanja .ennedIjev 7rand +trategI inicirao proces preispitivanja cijele
ameri!ke vanjske politike na temelju nove me3unarodne stvarnosti
- /redstavnik novog suvremenijeg i politi!ki ?eksibilnijeg pravca
- #avnopravnije ponaanje prema !lanicama
- /osebna panja obraena socijalisti!kim zemljama O nastavljena politika
razdvajanja Epriznavanje samo europski" socijalisti!ki" dravaF, ali o!ite
promjene O ++ kao ravnopravan nuklearni protivnik i snaan predstavnik
socijalisti!kog svijeta dobio je posebno mjesto u novoj politi!koj liniji
-
- '-eG Line( O .ennedI rekao da je i +AD-u i +++#-u zajedni!koK
$. obje ele biti oslobo3ene izdataka za naoruanje
&. ni jedna ne eli nuklearni rat
4. ni jedna ne eli da nuklearno oruje do3e u ruke drugi" nacija
-. obje ne ele udisati radioaktivnu prainu
- .ennedIjeva linija je otvorila odre3ene mogunosti za stvarno pri"vaanje
miroljubive koegzistencije u odnosima izme3u dviju svjetski" sila Y postavila
temelje za stvaranje nove ameri!ke vojne strategije
- 1D71. iz#o<io O'-OV-E '.JER-/1E -OVE O(RA.(E-E POL/2/8E 'A$-a
obrana mora biti spremna za elasti!an odgovor odgovarajuom vrstom oruja
O +AD naputa Dullesovu doktrinu masovne odmazde i automatsku upotrebu
nukl.oruja zagovara ja!anje ostali" rodova klasi!nog naoruanja i postepeno
stvaranje koncepcije lokalni" ratova kao stvarno mogui" sukoba u suvremenom
svijetu
N ELA'2/E-A REA81/JA PO'2ALA 'L+B(E-A VOJ-A '2RA2EG/JA 'A$-aO
-
- +astanak .ennedIja i Mru!ova u Be!u O susret trebao potvrditi elju za stalnom
razmjenom miljenja i istaknuti posebne poziciju dviju veliki" drava, no u
sreditu bilo pitanje )jema!ke i razoruavanja te njema!ko pretendiranje da
sama ima svoje nuklearno oruje, kao i kinino
- trenutku uspostavljanja dijaloga izme3u vodei" sila dvije velike krizeK $*8$.
D# )jema!ka odlu!ila graditi Berlinski zid Y 1D7%. .ubanska raketna kriza
8+(A-'8A RA8E2-A 8R/0A
- ++ na .ubi po!eo postavljati rakete srednjeg dometa O dio ameri!kog teritorija
bio neposredno 'pokriven( najkri"inija :aza nakon %.sv.ra"aO
- #ezultat krizeK povla!enje sovjetski" raketa s otoka, uz obvezu +AD-a da nee
pokuati napasti .ubu
- 5ogui razlozi zato je ++ postavio raketeK
a? elio prisiliti +AD da se odrekne zatite 1ajvana, a to bi unaprijedilo sovjetsko-
kineske odnose i u!vrstilo .ineze u uvjerenju da im je sovjetska nuklearna
zatita dovoljna
*? ++ u to vrijeme bio slabiji te na taj na!in elio uspostaviti stvarnu ravnoteu
c? da je .uba zatraila rakete jer se u .ennedIjevoj administraciji govorkalo o
potrebi napada na .ubu
- /ronalazak rjeenja pokazao vrijednost nove me3unarodne situacije i
mogunosti sporazumijevanja O potvrda za nove odnose u kojima su obje strane
svjesne potrebe da se trae nova zajedni!ka rjeenja
- :dma" nakon krize uspostavljena Hho" #ineK kao izravni instrument koji
omoguava stalno kontaktiranje na najviem nivou izme3u 5oskve i
Gas"ingtona
- govor o zabrani atomski" eksperimenata, +porazum o zajedni!kom koritenju
vanjskog svemirskog pojasa
- spostavljanje zra!nog prometa, sklapanje konzularne konvencije i prve vee
sovjetske kupovine ita u +AD-u,W
- .ennedIjeva 2ormula iz 1D7).odine o prelasku iz H:aze kon:ron"acije u :azu
preovaranjaK imala golemo zna!enje
- .ennedIjevo doba koegzistencija se ugradila kao odnos koji ima samo jednu
alternativuK ratQ a ta alternativa nije bila pri"vatljiva ni za jednu ni za drugu
stranu
1L . POGLAVLJE
A.ER/E8O 'OVJE2'8/ O$-O'/ / POL/2/8A $Q2E-2E
D[1@)1@ - traenje konstruktivni" odnosa sa +ovjetskim +avezom E7. ,ord,
$*B8.F
- uspjeno rjeavanje .ubanske krize bilo je pokazatelj mogunosti zajednog
razmatranja prijeporni" pitanja izme3u dviju najvei" sila
- za vrijeme .ennedIja jasno se isticala elja za sporazumnim rjeavanjem
krizni" pitanja i potreba mirnog takmi!enja izme3u dviju veliki" drava i
sustava koje one predstavljaju
- .ennedI se okrenuo azijskom tlu i 9atinskoj Americi, videi u njima najvee
opasnosti za prodiranje socijalisti!ki" ideja koje je trebala sprije!iti ameri!ka
sila
- prema Asto!noj @uropi .ennedI je istaknuo tezu o di2erenciranom ili
selektivnom pristupu, koji se ogledao u tome da Amerika pomae procese u
tim zemljama, teei razvoju RRotvoreni" drutavaRR
+(OJ'2VO 8E--E$PA / 9R+3EOVLJEVA O'2AV8A
- &&. studenog $*84. godine ubijen je .ennedI, a ).+. Mru!ov daje ostavku, to
zaustavlja na neko vrijeme ve postignute odnose, no oni vie nisu ili silaznom
linijom
- Mru!ovljev odlazak javnost je popratila brojnim kritikama iz unutranje politike,
te nakon toga i vanjske Eme3unarodni odnosiF, a zamjerao mu se subjektivizam i
netolerantnost
- zapo!inje velika rasprava o obrani jer je Mru!ov tvrdio da je razvoj raketne
te"nike u!inio zastarjelim ostale klasi!ne rodove vojske, te je smatrao da svi
lokalni sukobi dovode do globalni" sukoba
- ostali vojni rukovodioci nisu dijelili njegovo miljenje, te je sukladno tome dolo
do reorganizacije sovjetske privrede, gdje je ponovno stavljen naglasak na teku
industriju i ja!e je naglaena vrijednost svi" rodova vojske
- no raketna utakmica izme3u +AD-a i +++#-a se i dalje nastavila, nastojei
smanjiti napredak
- novo je sovjetsko vodstvo izgradilo program za vanjsku politiku - po!inje vie
potpomagati Vijetnam, a $*86. godine otvoreno je u 5oskvi i predstavnitvo
,ronta narodnog oslobo3enja
- pomaganje Vijetnamu trebalo je pokazati Americi da nema selektivan pristup
pojedinim socijalisti!kim zemljama
- drugo podru!je na kojem se sovjetsko rukovodstvo zapo!elo akciju bila je @uropa
- "tjeli su lansirati ideju o potrebi sazivanja .on2erencije o europskoj sigurnosti i
suradnji - 2ormalno bi priznavanje postojei" odnosa oja!alo sovjetske pozicije u
svijetu, a u 5oskvi se ra!unalo i na potrebu smirivanja odnosa u tom dijelu
svijeta kako bi se s vie panje mogla pratiti kretanja u sovjetsko-kineskim
odnosima
- tree ne podru!je - nastavljena sovjetska aktivnost u zemljama tzv. treeg
svijeta Eekonomska snaga i vojna pomoF
- ja!anje sovjetski" utjecaja tako3er se pokazalo na bliskom istoku
POEE1/ $Q2E-2E
- pojava ameri!ki" predsjednika ;o"nsona, )iNona i ,orda
- dugotrajna ameri!ka agresija na Vijetnam dobro je iskoritena na sovjetskoj
strani
- unato! tome u ovom razdoblju su postignuti konkretni rezultati - d\tente je 2aza
me3unarodnog poputanja, koja je nastala nakon uspjenog rjeavanja kubanske
krize
- ostvaren je niz sporazuma
- d\tente je za sovjetski savez postao ponajprije potreba odravanja stalnog
odnosa s Amerikom, te je sovjetsko rukovodstvo nastojalo upozoriti +AD da se
+ovjetski +avez mora tretirati kao ravnopravni sudionik u pitanjima upotrebe
iroke skale razli!iti" vrsta oruja Eklasi!nog i nuklearnogF - korijeni stalne
utakmice u naoruanju
- od $*6%. do $*8%. +ovjetski +avez upetorostru!io je svoje izdatke za obranu i
svemirska istraivanja Enovo sovjetsko rukovodstvo 0nanciralo je vojskuF
- $*88. po!inje proizvodnja veliki" interkontinentalni" raketa i stvaranje
antiraketnog pojasa oko 5oskve
- nakon poja!anja ?ote, $*8%. pojavljuju se prvi brodovi u Andijskom oceanu
Evelike vojne manevre RR:ceanRRF
- modernizirane vojne snage u Asto!noj @uropi
- $*88. na Dvadeset i drugom kongresu izjavljena je elja za unaprije3enijem
odnosa, ali uz uvjet da +AD obustave politiku agresije, to se objasnilo time da je
besmisleno s"vaanje da velike sile mogu unaprijediti svoje odnose na ra!un
interesa drugi" zemalja
- u me3uvremenu odnosi su bili ispunjeni uzajamnim optubama i naporima da se
iskoriste trenutne tekoe Ekinesko-sovjetski sukob, tekoe sa komunisti!kim i
radni!kim partijama, ameri!ki angaman u Vijetnamu, reakcija ameri!ki"
saveznikaF, te su u tim okolnostima poja!ane sovjetske inicijative o europskoj
sigurnosti i suradnji
- u lipnju $*8%. godine potpisan je govor o neirenju nuklearnog oruja kojim su
se dvije velike drave posebno obvezale da e jam!iti sigurnost svim zemljama
koje se obveu da nee proizvoditi i koristiti se nuklearnim orujem
- nakon potpisivanja govora, sovjetsko je rukovodstvo odlu!ilo pri"vatiti ponudu
o po!etku pregovora o stratekom naoruanju - +A91 Ekoju je ponudio ameri!ki
predsjednik ;o"nsonF
- kriza u <e"oslova!koj $*8%. godine djelomi!no je usporila ovaj proces
- u srpnju $*8*. godine sovjetski je ministar vanjski" poslova A.A.7romiko izjavio
kako u pitanjima odravanja mira +++# i +AD mogu nai zajedni!ki jezik - te je
iste godine u listopadu potpisan je ameri!ko - sovjetski ugovor o zabrani
polaganja nuklearnog oruja na dno mora i u podmorje oceana
-/FO-OVA POL/2/8A PRE.A '''R-+
- dolaskom na vlast predsjednik )iNon najavio jeK
- politiku vijetnamizacije - praena je povla!enjem prvi" ameri!ki" snaga iz
Vijetnama, te
- 7uamsku doktrinu - po kojoj se teret sigurnosti i obrane prebacuje neposredno
na azijske zemlje
- u studenome $*8*. godine u Melsinkiju su zapo!eli pregovori o smanjivanju
stratekog naoruanja - prvi znak da se u okvirima irokog ]detentea^ stvara
novaslika ameri!ko-sovjetski" odnosa
- )iNon je s"vatio da je uspostavljenje dijaloga sa +ovjetskim savezom vrlo vano,
te je $*BC. godine, na proslavi &6-godinjice jedinjeni" naroda najavio prvi puta
ameri!ke namjere
- ameri!ki predsjednik se zauzimao za traenje mogunosti da i +AD i +ovjetski
+avez pokau svoju volju i spremnost da izgrade takve odnose koji e odgovarati
tenjama !itavog !ovje!anstva
- )iNon je tvrdio kako prije svega treba teiti odranju mira, a ne ostvarivanju
kratkoro!ni" prednosti
- )iNon je tako3er evocirao nekadanju suradnju +AD-a i +++#-a Esaveznici u AA.
svj. ratu, tvorci )-aF, te tvrdio da je suradnja mogua
- )iNon se zauzimao za zajedni!ke napore u pravcu ]discipliniranja sile^, to bi
trebalo pridonijeti da upravo dvije najsnanije drave svojim akcijama jam!e za
maksimalnu stabilnost unato! postojeim ideoloko-politi!kim i ekonomskim
razlikama
- )iNon se ponovno vratio traenju zajedni!ki" crta u nazna!avanju zajedni!kog
nacionalnog interesa supersila, to bi trebalo pomoi u uspostavljanju novi"
odnosa
- prema )iNonu i .issingeru Etadanjeg vanjskopoliti!kog savjetnika predsjenikaF
postoje - zna!ajna !initelja koja se sve vie isti!u na jednoj i drugoj straniK
1. nijedna od dviju najsnaniji" nuklearni" strana ne eli ui u sukob koji bi
imao nuklearne posljedice - trajno pronalaenje diplomatsko-politi!ki"
rjeenja
%. obje snage imaju velika izdavanja za naoruanje
). )iNon tvrdi da obje zemlje, +AD i +++# kao najvee industrijske drave
imaju veoma skromne uzajamne industrijske i trgovinske kontakte te da bi
nji"ovo proirenje bilo u obostranom interesu
,. )iNon je izrazio misao o tome da dvije supersile svoje takmi!enje postave
na nove osnove i da umjesto vojno-politi!ke kon2rontacije okrenu svoje
akcije prema zemljama u razvoju, to bi izmijenilo kvalitetu suo!avanja i
moglo pomoi nerazvijenim podru!jima
- )iNon je tako3er pozvao +++# da utje!u na arapske zemlje, te da pomognu u
traenju novi" putova u me3unarodnoj suradnji i postavljanju bilateralnog
takmi!enja na nova podru!ja
)A_:):V /:+;@1 5:+.VA
- )iNonova je ekipa isticala vlastite za"tjeve koji bi trebali utjecati na smanjenje
sovjetskog globalnog angamana
- pozivajui +ovjetski +avez na pregovore, +AD su se koristile svakom prilikom da
napadnu sovjetsku politiku na Bliskom istoku, optuujui +++# za produenje
krize Eostavljanje mogunosti odravanja kon?iktni" situacijaF
- $*B&. godine #ic"ard )iNon je, kao prvi ameri!ki predsjenik posjetio +ovjetski
+avez
- u nizu ugovora koji su bili potpisani u 5oski me3u najvanijima su K
- govor o ograni!avanju antiraketni" sustava
- govor o mjerama za ograni!avanja stratekog o2enzivnog oruja
- govor o ograni!avanju de2entivnog nuklearnog oruja - predvidio je mogunost
izgradnje takvi" sustava u svakoj zemlji na dva mjesta - osim prijestolnice, svaka
strana ima pravo zatititi svoje raketno-nuklearne instalacije
- u tekstu drugog ugovora koji je bio manje jasan, istaknuto je da e obje zemlje
zadrati postojeu razinu svoji" interkontinentalni" raketa i podmorni!ki" raketa
- novi broj!ani odnos raketa bio je praen i odgovarajuim paritetom na polju
megatonae jer je +ovjetski +avez izjedna!io taj odnos
- $*B4. godine uvedene su prve cirkularne rakete s vie bojevi" glava E5A#VF -
nova utrka u naoruanju
- u 5oskvi je tako3er potpisana i Zajedni!ka deklaracija o osnovnim na!elima
odnosa izme3u +AD i +++#-a Ekodeks novog ponaanjaF K
- u uvjetima postojanja nuklearnog oruja nema druge alternative za dvije zemlje,
nego osnivanje nji"ovi" odnosa na na!elima mirne koegzistencije
- obje strane pridaju posebnu vanost spre!avanju situacija koje bi mogle opasno
poremetiti nji"ove odnose
- one e stoga u!initi sve da bi izbjegle vojno kon2rontiranje i sprije!ile izbijanje
nuklearnog rata
- u svojim uzajamnim odnosima dvije sile e nastupati suzdrano i bit uvijek
spremne za pregovaranje i mirno rjeavanje razlika i sporova
- svaka od potpisnica e izbjegavati da ostvari jednostranu korist na ra!un druge
strane
- Epriznavanje sigurnosni" interesa osnovani" na na!elima jednakosti i odricanja ili
prijetnje silomF
- 2ormirana je i zajedni!ka ameri!ko-sovjetska komisija koja je trebala da ispita
stvarne mogunosti ekonomske suradnje - prvi korak - sovjetska kupovina ita u
+AD
- postignut sporazum o sovjetskim otplatama ]9end lease^
- zapo!eli su pregovori i o najveem zajedni!kom ekonomskom pot"vatu koji je
trebao osigurati ameri!ka sredstva i opremu za dobivanje sovjetske na2te i plina,
koji bi se kasnije prevozili u +AD - ovaj posao trebao je kompenzirati pitanje
debalansa u trgovini Eotplata ameri!kog itaF
- no nije postignuta suglasnost oko Vijetnama Eno tada je izgra3en zajedni!ki stav
o mogunostima ameri!kog izlaska iz vijetnamske krizeF
- $*B4 - &-. kongres ./ +ovjetskog +aveza pozitivno je ocijenio razvoj
me3unarodni" odnosa i politiku +ovjetskog +aveza Eja!anje veza sa
zapadnoeuropskim dravama i ameri!ko-sovjetski odnosiF
B#@S);@V A5@#AHA
- u lipnju $*B4. godine 9eonid Brenjev posjetio je +AD
- rezultat posjeta bio je +porazum o sper!avanju nuklearnog rata u kojem su obje
sile ponovno izrazile zajedni!ku elju da izbjegnu upotrebu nuklearnog oruja Eza
neke autore ovo je znak da je Mladni rat zavrenF, sklopljenje na prijedlog +++#-
a, neograni!enog je trajanja i ima veliko politi!ko i vojno zna!enje
- potpisana su jo dva sporazuma
- +porazum o mirnoj upotrebi atomske energije
- +porazum o ograni!avanju nuklearnog oruja
- najava zajedni!kog pot"vata u svemiru E+ojuz-ApoloF i potpisivanje novog
ugovora o znanstveno-te"ni!koj suradnji nije utjecalo na sklapanje novi"
ekonomski" ugovora
- debata o skandalu Gatergate djelovala je i na dijalog dviju velesila
- u .ongresu je sprije!avano davanje klauzule +AD-a +++#-u, kao i davanje
ameri!ki" kredita i kreditni" jamstava ameri!ke vlade Esenatori ;ackson i VanikF
- ponaanje dviju strana oko izbijanja rata $*B4. godine na Bliskom istoku udaljilo
je vrijednost stvarni" potpisani" angamana
- poremeaji u odnosima izazvani blikoisto!nim ratom i ekonomske posljedice koje
je uzrukovao embargo na2te nisu izmijenile glavni pravac ameri!ko-sovjetski"
odnosa, )iNon nije "tio odustati od razvijanja veza sa +ovjetskim +avezom, a
smatrao je da mu interes i podrka druge strane mogu biti korisni u naporu da
zadri predsjedni!ki poloaj
- sovjetsko rukovodstvo je budno pratilo razvoj unutranjim ameri!ki" kretanja,
nastojei svojim potezima olakati )iNonov poloaj
- &B.C8.-C4.CB.$*B-. - drugi posjet #ic"arda )iNona 5oskvi - potpisan jeK
- desetogodinji ugovor o ekonomskoj, industrijskoj i te"nolokoj suradnji,
- ugovor o zabrani eksperimenta nuklearnim orujem ja!im od $6C kilotona,
- protokol o suzdravanju od izgradnje drugog AB5-pojasa,
- ugovor o zapo!injanju pregovora o meteorolokim orujima,
- sporazum o tome da se govor o limitiranju o2enzivni" strategijski" oruja proiti
novim sporazumom koji bi vrijedio od $*%6. godine, a za"vatuo bi ograni!enja
kvalitativne i kvantitativne prirode,
- sporazum da se .on2erencija o europskoj sigurnosti i suradnji odri na najvioj
razini uz sudjelovanje e2ova drava i vlada svi" zainteresirani" zemalja,
- da .omitet za razoruanje nastavi rad i da se to prije pokrene rad Senevske
mirovne kon2erencije o Bliskom istoku Eosnova rjeavanja tok problema je
#ezolucija )-a br. 44%F
)A_:):V A5/@AHM5@)1 A .#A1A.@ /:9A1A.@ D[1@)1@
- pod pritiskom a2ere Gatergate, )iNon naputa Bijelu kuu C*.CB.$*B-. godine -
novi predsjednik 7erald ,ord, koji namjerava nastaviti ameri!ku politiku prema
+ovjetskom +avezu
- &4. i &-. studenog $*B-. godine susreli su se ,ord i Brenjev u Vladivostoku, gdje
je potvr3ena odlu!nost obiju strana da se nastavi sadanja politika
- zbog unutranji" politi!ki" razloga u +AD-u se nakon )iNonova odlaska po!elo
govoriti o krizi RdetenteR
- za +ovjetski +avez detente je od po!etka je zna!io politiku poputanja napetosti,
ali se nije pomiljalo na smanjivanje sovjetski" vanjskopoliti!ki" ciljeva, a u +AD-u
je detente bio s"vaen kao instrument kojim bi se sovjetsko rukovodstvo prisililo
da se sporazumima vee sovjetska vojna sila - generalna linija koja isklju!uje
EnuklearniF rat bila je i dalje glavna okosnica ameri!ke politike
- pod velikim je udarom bio tvorac ameri!ko-sovjetske suradnje - MenrI .issinger
- no neovisno o politici detente ostalo je jo dosta kanala za neposrdno
me3usobno komuniciranje
- $*B6. godine u Melsinkiju je uspjeno zavrena .on2erencija o europskoj
sigurnosti i suradnji na kojoj je donesen Zavrni dokument kao svojevrsna nova
povelja europski" odnosa
- znatno su se zakomplicirali pregovori u okviru +A91-a O poveani radijus mogue
upotrebe unio je nov odnos u usporedbama vrijednosti dvaju suprotni" arsenala
oruja, te je tee postii sporazum koji bi ograni!io silu
- s obzirom na to, kriti!ari politike RdetenteR u +AD-u imali su dokaze da zastupaju
politiku suprostavljanja aranmana koji ugroavaju ameri!ku sigurnost
- ameri!ki .ongres po!inje kritizirati politiku administracije i kritizirati niz poteza,
te su se odnosi stvarali u dvije instanceK
- na jednoj strani u okviru ,ordove administracije kao egzekutive
- na drugoj strani u okvirima .ongresa koji nije bio naklonjen razvijanju ti" odnosa
Enpr. odbio je Zakon o trgovinama koji bi +++#-u dao statut najpovlatenije nacije
- o!ekivalo se da e poja!ani ameri!ko-sovjetski odnosi pomoi bri te"noloki
razvoj unutar +++#-a, no to je sada izgledalo sve nedostinije
- na &6. kongresu ./ ++ $*B8. 9eonid Brenjev je sa zadovoljstvom ustanovio elju
,ordove administracije da se razvijaju mirni odnosi izme3u dviju zemalja, te se
donose dokumenti koji su bili politi!ka i pravna osnovica za uzajamnu suradnjuK
- Zajedni!ka deklaracija o osnovnim na!elima uzjamni" odnosa izme3u
+ovjetskog +aveza i +AD-a, te
- +porazum o sprje!avanju nuklearnog rata
- Brenjev je tvrdio da dio utjecajni" krugova E.ongresF lano prikazuju sovjetsku
politiku, te da je bilo pokuaja mijeanja u +++#-ovu unutranju politiku, no
odlu!an je u ostvarivanju unaprije3enja ameri!ko-sovjetski" odnosa
- u okviru predizborne predsjedni!ke kampanje i okolnosti konkurencije,
predsjednik ,ord bio je prisiljen izmijeniti svoj stav
- nakon toga procurila je tzv.+onnen2eldova doktrina, koja je jasno istakla interese
dviju supersila, nji"ovi" tzv. prava i granica akcije E+ovjetski +avez elio je
upozoriti da glavna linija ameri!ke politike prema +ovjetskom +avezu ostaje ista,
te da se u njoj i dalje nastoje priznati neka, navodnom posebna prava jedne i
druge supersile
- no, razdoblje detente bilo je nepovratno ugra3eno u realitete me3unarodni"
odnosa, te je bilo vrlo teko o!ekivati stvaranje nekog novog modela odnosa
izme3u supersila, bez obzira na personalne promjene
- to ne zna!i da detente nije podloan promjenama, no linija odnosa koju je
uspostavio, odranje svjetskog mira, nije se mogla izmijeniti
11. POGLAVLJE
/olitiku detanta, koju je posebno razvila )iNonova administracija, nastavio je i
predsjednik 7erald ,ord, koji je nakon impeac"menta naslijedio )iNona. )a
iduim izborima je pobijedio demokratski kandidat ;immI Harter koji po!inje s
novim pristupom prema +++#-u.
/rijanje su administracije ameri!ko-sovjetske odnose stavljale u sredite svoji"
djelatnosti, a Harter mijenja taj pristup i umjesto inzistiranja na detantu postavlja
pitanje ljudski" prava u sredite svojeg angamana.
$*B*.g. Harter i Brenjev u Be!u potpisuju +A91 AA O sporazum o ograni!avanju
naoruavanja, no nikad nije rati0ciran zbog sovjetskog ulaska u A2ganistan.
rujnu $*B*.g 6C CCC sovjetski" vojnika ulazi u A2ganistan te se tako zapo!inje
novi sukob koji e trajati sve do povla!enja sovjetske vojske $*%%.g.
Harterova doktrina O 'svaki pokuaj izvanjske snage da zadobije kontrolu nad
podru!jem /erzijskog zaljeva biti e odbijen svim raspoloivim sredstvima
uklju!ujui i upotrebu vojne sile(.
$*%6.g. O 7orba!ov izabran za novog lidera +++#-a te se odma" upustio u
perestrojku Ere2ormuF golemi" razmjera.
Vodio je politiku popustljivosti i pokuao izbjei skupo natjecanje pokrenuto +DA-
jem E+trategijskom obrambenom inicijativom +AD-aF jer je to zna!ilo vie
sredstava za re2orme.
/rvi za"tjev za izlaskom iz +++#.a O @stonija
%.$&. R*$. O predsjednici #usije, krajine i Bjelorusije 2ormiraju Zajednicu
nezavisni" drava EZ)DF. nju su ule sve bive sovjetske republike, osim
balti!ki" i 7ruzije, a trebala je sluiti kao sovjetska verzija Hommon=ealt"a.
&6.$&. R*$. O 7orba!ov predaje svoju 2unkciju predsjednika +++#-a i tim je !inom
ta super sila prestala postojati.
#azlozi propastiK
:bjektivni O teko ekonomsko stanje, potroena ideologija, velika
preangairanost i rasipanje snaga, nedostatak vremena za pri"vaanje
re2ormi koje je nudio 7orba!ov, nedostatak sredstava, pasivnost i
neprijateljstvo prema tim re2ormama.
+ubjektivni !initelj O 7orba!ov, koji je bio duboko uvjeren da se golema
socijalisti!ka drava moe brzo re2ormirati te je moda prebrzo priao
re2ormama koje nisu bile dovoljno promiljene niti su davale naznake da e
biti uspjene.
1%. po#av#je6 '2VARA-JE -OVE R+'/JE / O$-O'/ 'A 'A$-om
7eorge Bus" je bio predsjednik +AD-a koji je do!ekao kraj ++-a, stupio je na
poloaj u velja!i $*%*.
Bush i Nova Rusija
#aspad sovijelisti!kog politi!kog sustava u @uropi i budunost )jema!ke Bus" i
7orba!ov su razmatrali na pomorskom sastanku na brodovima +lava i Belknap.
7orba!ovu je Bus" nudio globalno partnerstvo , ali je na drugoj strani morao i
pratiti ponaanje ,rancuske i Velike Britanije, odnosno nji"ove reakcije na
njema!ko ujedinjenje. .riza koja je nastala u ;ugoslaviji i deklaracija o
nezavisnosti +lovenije i Mrvatske jo su vie zabrinuli Bus"a i njegove suradnike.
Bus"ev je tim pokuao sprije!iti dezintegraciju +++#-a. )astala je rasprava u
administraciji o tome to je boljeK podrati centar ili pomoi raspadu ++-a.
;eljcin je pri"vaen kao demokratski lider #usijei zapo!ela je nova 2aza odnosa u
kojoj, kako pie Zbignie= Brzezinski, nije nedostajalo retorike, ljubazni" poteza,
ali je sve ti bilo strateki isprazno. #usija je za"vaala BC` biveg teritorija i tek
6C` stanovnitva +++#-a i prolazila je kroz duboku krizu. Brzezinski je rekkao da
su kaos i korupcija napravili vic od tzv Rnove ;eljcinove demokracijeR.
Bus"eva administracija bila je zabrinuta zbog nekadanjeg sovjetskog
nuklearnog arsenala. #aspadom zemlje on s enaao u posjedu #usije, krajine ,
Bjelorusije i .aza"stana.
$**$. 7orba!ov i Bus" su potpisali sporazum +1A#1 $ koji je sada u svom nazivu
imao zna!ajnu rije! RredukcijaR, +++# je trebao smanjiti svoje snage, a kasnije je
potpisan i +1A#1 & ali ni jedan sporazum nije u stvarnosti realiziran.
Je#jcinova <e#ja za u#askom u 0apadnu s"ruk"uru
#uska politika-izrazito otvorena prema Zapadu. ;eljcin i ministar vanjski" poslova
.ozirjev "tjeli su izvriti to bru i potpunu integraciju #usije u zapadni sustav.
)ovi lideri "tjeli su izgraditi #usiju bez njezina identiteta s punim pri"vaanjem
zapadnog identiteta i svi" vrijednosti zapadnog drutva.
Amerika i druge zapadne zemlje nisu urile s pruanjem pomoi #usiji. #usija je
primljena u 55, i +vjetsku banku, a kasnije je uz snano protivljenje ;o"na
5ajora i Melmuta .o"la uklju!ena i u 7-B. ;eljcin je na svim stranama traio
pomo, ali je najvie o!ekivao od nove Hlintonove administracije. )ovi ameri!ki
predsjednik Bill Hlinton snano se zaloio za pruanje pomoi #usiji. )a sastanku
7-B u 1okiju #usiji je odobreno -4,- milijarde dolara pomoi. 5e3utim,
primje!uje Brzezinski, veina ti" sredstava bila je jednostavno pokradena.
;eljcinova je politika u po!etku podrala sve akcje Zapada protiv +rbije u
jedinjenim narodima i :@++-u. +porazum +1A#1 & prepolovio je ruski nuklearni
arsenal. elji da zadovolji ameri!ku politiku, #usija je obustavila prodaju oruja
9ibiji, Araku i ;ugoslaviji i podrala je bombardiranje Araka kao i kasnije nametnute
sankcije.
samoj #usiji pogorala se ekonomska situacija. .rajem $**4. !ak je &P4 #usa
smataralo da su sve re2orme postavljene s ciljem slabljenja zemlje.
/rvi znaci promjena u ruskom stavu prema Americi pokali su se $**&. kada je
Vr"ovni sovjet donio rezoluciju kojom se trai provo3enje sankcija protiv svi"
strana u ;ugoslaviji O radikalna promjena ruskog stava. #uski krugovi $**4. su
izradili novu rusku vojnu doktrinu koja polazi od tvrdnje da je ruska neposredna
peri2erija podru!je ruskog geopoliti!kog interesa i .ozirjev je to proirio izjavom
da je !itav bivi teritorij ++-a od vitalnog interesa za #usiju. Dobila ponudu da se
uklju!i u /artnerstvo za mir.
$er<avniciR zapadnjaci i civi#izacionis"i
,aza ;eljcinove politie potkraj $**4. doivljavala je svoj kraj. /roces stvaranja
ruske politike naj!ee se analizira modelom podjele na zapadnjake i
euroazijate-usmjerene prema zapadu ili prema Aziji. ;edan od vodei" analiti!ara
ruske politike A.1sIgankov vri podjelu naKzapadnjake, dravnike i
civilizacioniste.
ZA/AD);AHA-predvo3enji ;eljcinom i .ozirjevim napravli su greku kada su
zapo!eli re2ormu iz sredine ne vodei ra!una o stvarnom stanju ruskog drutva i
njegovoj nespremnosti na re2orma.
D@#SAV)AHA- zalau se za ja!anje ruske drave, iskoristili su unutarnje i vanjske
okolnosti da bi potraili sredstva promjena u pravcu ruske drave i da bi se
obranili od brzopletog nametanja zapadnog identiteta.
HAVA9AZAHA:):+1A5A Oje nedostajao naboj revolucionarnog renja ruske ideje i
mogunosti promicanja ruskog interesa izvan granica. /rotiv identi0kacije ruskog
i zapadnog identiteta i automatski svega to je dolazilo sa Zapada.
;eljcin jo ostao na vlasti. )a unutarnjem planu rat s <e!enijom, secesionisti!ke
prijetnje, .avkaz i tzv zamrznuti sukobi bili su pokazatelji nerijeeni" odnosa koji
u velikoj mjeri utje!u na poziciju #usije kao velike drave. Dolazi do ja!anja
pozicije deravnika koji su odraavali stavove ruske politi!ke i intelektualne elite
koja je u irenju )A1:-a vidjela najveu opasnost i prijetnju. +nano su oja!ali
nakon izbora u #usiji $**4. i $**6. i jedan od lidera ove skupine ;evgenij
/rimakov je postao ministar vanjski" poslova. /rimakov naglasak stavlja na nove
kategorije kao to suK Rnacionalne idejeR, Rvelike sileR i ReuroazijaR. @uroazija
postaje zna!ajna tema , politika prema .ini, Andiji i islamskim zemljama.
Primakov#jeva ak"ivna ruska po#i"ika
/rimakov- #usija mora polaziti od vlastiti" interesa i mora imati aktivnu vanjsku
politiku. )ikada nije pri"vatio tezu o ameri!kom vodstvu niti tvrdnju da e
unipolaran svijet biti liberalan i demokratski.
/o njemu multipolarnost je budunost svijeta koja razvijena na pravi na!in mora
jam!iti svim zemljama nji"ovo odgovarajue mjero u me3. odnosima. Asticao da
bez razvoja odnosa s .inom, Andijom i ;apanom #usija ne moe biti velika sila.
.oncept #uske nacionalne sigurnosti iz $**B. de0nira dvije najvee opasnosti za
#usijuK
novu geopolitiku i me3unarodnu situaciju
negativne procese u nacionalnom gospodarstvu
Jirenje )A1:-a za #usiju vie psi"oloki nego vojni problem. $*BB. potpisan je
1emeljni akt o uzajamnim odnosima, sigurnosti i suradnji izme3u #usije i )A1:-a
i stvoreno +talno zajedni!ko vijee, ali #usija nije dobila pravo veta.
$**6-$**8 otvorene su sve kreditne linije #usiji kako bi se zajam!ila ;eljcinova
pobjeda i onemoguilo komuniste. vijeme ruskog suprotstavljanja intervenciji
)A1:-a u ;ugoslaviji $***. podrke nije bilo i ruski premijer /rimakov je morao
pro"vatiti sve uvijete 55,-a uz veliko smanjenje domaeg prora!una.
Balansiranje me3u velikim silama bilo je lake ostvariti retori!ki.
/rimakovljeva vanjska politika osobito se pro0lirala na 6 podru!jaK
suprotstavljanje )A1:-u u njegovoj politici prema ;ugoslaviji i kasnijim
rjeenjima na .osovu
otporu protiv vojnog rjeenja u Araku
razvijanju odosa s )# .inom i azijskim dravama
ja!anju napora za povezivanje #usije i Zajednice nezavisni" drava
suprotstavljanju unipolarnom ameri!kom vodstvu i stalno promoviranje
multipolarnosti
Apak, podrka ;ugoslaviji samo deklarativna, a dogodio se i napad na Arak. .ritike
iz +AD-a zbog <e!enije i nepotivanja ljudski" prava.
Bombardiranje ;ugoslavije predstavljalo je prekretnicu u razvoju ruske svijesti.
Vlasti i obi!ni gra3ani po!eli su s"vaati da bez #usije svijet moe biti pretvoren
u jedan veliki 5cDonalds do kojega e put biti utrt raketama.
$***. smijenjen /rimakov, a rusi po!eli djelovati u multinacionalnim snagama na
.osovu.
:dran prvi sastanaj Zajedni!kog vijea )A1:-#usija i pri"vaena Zajedni!ka
strategija @-a i #usije
/utin izabran za predsjednika &CCC.
1). POGLAVLJE6
A.ER/E8O-R+'8/ O$-O'/ + 0-A8+ GEORGEA
(+'9A / VLA$/./RA P+2/-A
1. Raz#ika izme!u Pu"ina i zapadnjaka6
)a !elo ruske drave /utin je doao neo!ekivano i brzo. + premijerskog poloaja
izabran je za predsjednika. )jegovi politi!ki potezi pokazali su kontinuitet ruske
postsovjetske politike. Znaka koja ga naj!ee prati svodi se na ocjenu da je rije!
o pragmati!nom lideru koji ne podlijee velikim emocijama i koji svjesno gradi
rusku politiku na ruskim ciljevima i interesima.
%. Pu"in i "zv. civi#izacionis"iK od nji" je pri"vatio poziv za ja!anje
patriotizma, ali ne i neke nove svjetske podjele ili stupanje u koaliciju s raznim
snagama.
Temeljna odrednica Putinovog poetnog pogleda na Rusiju0identi!na
osnovnim pogledima dravnika koji su uvijek isticali da je u temeljima svakog
uspje"a mona drava
)a unutarnjem planu mir posti/nut s 7eenima '((8- /- pokazao se kao
promaen. ;a!ao je otpor ruskoj politici, a !e!enske vlasti nisu bile u stanju
zaustaviti pobunjenike.
Rusija i 'A$ nakon 11.LD.%LL1.
#usija je tada dobila svoju novu ulogu. )akon napada na Ameriku me3u
prvima je izrazila solidarnost sa +AD-om i najavila pomo.
spostavljen je rusko-ameriki obavjetajni kanalK otvoren je ruski zra!ni
prostor za prelet u A2ganistan, uz rusku privolu ameri!ke vojne snage
nale su se u zbekistanu, 1a3ikistanu, .irgistanu, 1urkmenistanu i 7ruziji,
a u obnovu A2ganistana krenuli su i #usi.
Zajedni!ka borba protiv terorizma omoguavala jeK
o Azgradnju novi" amer.-ruski" odnosa
o Dobivanje ameri!ke podrke za ruski ulazak u G1:
o ;a!e ameri!ko angairanje na tlu #usije
Prvi ljubljanski susret 2001.g.: uspostavljeno razumijevanje i prijateljstvo
koje se na sastancima od 1eNasa, pa do 5oskve u!vr!ivalo na zajedni!kim
interesima i pogledima na razvoj 5/:.
O"vorena pi"anja
U oskvi u svibnju 2002.dogovoreno rjeenjeK smanjenje nuklearni" bojni"
glava sa tadanji" 8 CCC na najvie $-CC u sljedei" $C godina s obje strane.
Eameri!ke i ruskeF
govor iz &CC&. pokazao je da je #usija prestala biti supersila i da je Amerika
moe tretirati bez neki" posebni" ruski" atributa.
!meriko jednostrano povlaenje i" ugovora o !# K pokazana je
ameri!ka elja da se ide u unilateralnu novu te"noloko-vojnu utakmicu koju niti
#usija, ni bilo koja druga zemlja ne moe pratiti.
Zemlje koje Amerikanci nazivaju $i"opa%enima&: Arak, Aran, 9ibija, .uba,
s..oreja i +irijaK optuivane za destabilizacije u 5:, a u Bus"ovoj varijanti
svrstane su u zemlje zla iz kojeg dolaze najvee teroristi!ke prijetnje suvremenoj
civilizaciji.
2002.g. u Rimu: stvaranje mogunosti da #usija postane neka vrsta
pridruenog !lanstva )A1:-a i da zajedno s punopravnim !lanovima raspravlja o
pitanjima borbe protiv terorizma.
Vijee $* plus $ u sklopu )A1:-a , trebalo je biti oblik snanog djelovanja koje bi
#usiji dalo mogunost rada u vojnim pitanjima.
#ijeilo bi i neka pitanjaK
o @uropski prostor postao bi integriran u euroatlantskim odnosima
o +tvorili bi se uvjeti za sprovo3enje jedne jedinstvene )A1: politike
o @liminirale bi se ruske kritike na )A1:
O"pori novim odnosima s Rusijom
#usija je teila da postane demokratska drava poput ostali" novi"
demokracija, no u Americi su nazo!na miljenja koja #usiju svrstavaju u
kategoriju drave koja stoji izme3u suparnika i partnera.
o #usija nije prevladala svoj nekadanji koncept supersile iz vremena +++#-
a, a i teko se miri sa dananjim statusom
o #uski interesi u svim kriznim zemljama od Arana do +..oreje suprotstavljeni
su ameri!kima
o #uska politika u <e!eniji dokaz je da je ta politika daleko od pri"vaanja
zapadni" demokratski" standarda
Ruske kri"ike Pu"inovo pri*#i<avanja 0apadu
)a ruskoj strani ovaj veliki iskorak prema Zapadu koji je u velikoj mjeri inicirala
Amerika tako3er se suo!avao s potekoama. /redsjednik /utin je u prvom
mandatu uivao zavidnu popularnost ruski" ljudi i njemu se vjerovalo , te je
mogao suvereno voditi i stvarati rusku politiku, posebno vanjsku. Nakon susreta
s .us"om u Ljubljani u /utinovoj ekipi je ocjenjeno da postoje dobri izgledi za
razvijanje ameri!ko-ruski" odnosa i da nekadanje "ladnoratovsko razdoblje
predstavlja prolost. +toga je bio uloen veliki napor u razvijanje irokog dijela
#usije i Amerike uz isticanje da je #usija zainteresirana i spremna krenuti prema
@uropi.
#usija se pretvorila u velikog izvoznika na2te i plina, te je po mnogo!emu postala
klasi!na na2tna zemlja.
A dok se u #usiji ponovno najavljivalo da je izala iz ekonomski" tekoa /utin je
javno obznanio da je to, prije svega, rezultat vie cijene na2te na svjetskom
tritu. :kupivi u velikom broju svoje nekadanje kolege iz .7B-a, /utin je
vjerojatno smatrao da su mu oni najodaniji, ali isto tako da je u tom probranom
dijelu i moda najbolji dio kadrova koji su kvali0cirani i odani projektu izgradnje
nove #usije. /utin nije bio nezadovoljan dotadanjim odnosima sa +AD. Bio je
svjestan da je #usija napravila previe ustupaka, a da neka konkretna pomo
nije dola. Dostatno je spomenuti da su po!etkom &CCC. investicije iz +AD-a bile
vee u <ekoj nego u #usiji, to je samo potvrdilo teze /utinovi" kriti!ara koji
smatraju kako Americi nije stalo do toga da #usija bude moderna i razvijena
drava. pravo u svojoj vanjskoj politici i velikom otvaraju prema Zapadu, /utin
je vidio ansu prevladavanja ti" kritika.
.riti!ari /utinove politike poli su od tvrdnje da je #usija do sada previe dala i
da gotovo nita ne dobiva od Zapada. z kontrolu nuklearnog oruja, Amerika je
jednostrano izala iz AB5 i kree u izgradnju svemirskog tita ostavljajui #usiju
postrani.
4ritike se koncentriraju oko nekoliko kljuni" teza0
$F /roirenje )A1:-a jo od prvog kruga pa do najave novi" !lanica vidjelo se
kao neprijateljski cilj u kojem Zapad jasno pokazuje svoju elju za
pribliavanjem i dolaskom na ruske granice.
&F #usko djelovanje nakon $$.C*.&CC$. , pruanje pune podrke Americi i
pomaganje ameri!kog ulaska u centralnu Aziju ocijenjeni su kao izrazito
suprotni ruskim dugoro!nim interesima, ameri!ke vojne snage u bivim
sovjetskim republikama vide se kao pret"odnica koja ima za cilj borbu
protiv terorista, ali koja isto tako treba sa!uvati ameri!ke ekonomske
pozicije, tj. omoguiti nji"ovo irenje
4F Aako je Amerika osjetila terorizam na svom prostoru ona je bila nespremna
podrati i pomoi rusku borbu protiv '!e!enski" separatista( koje su ina!e
/utin i njegovi kriti!ari nazvali teroristima
-F kupno djelovanje +AD u doba zavretka Mladnog rata vidi se kao elja za
"egemonijom i kontrolom cijelog svijeta
Pu"inova dok"rina i kri"iari
Zaokret koji je ruska vanjska politika napravila nakon $$.C*.&CC$.. u velikoj mjeri
moe se pripisati predsjedniku /utinu i njegovoj elji da se iskoristi trenutak za
poboljanje ameri!ko-ruski" odnosa i za pribliavanje #usije Zapadu.
&utinoa doktrina utemeljena je na da elementa0
$F vjerenju da je za provo3enje re2ormi i izlazak #usije iz krize nuno dobiti
pomo izvana
&F :cjeni da je terorizam kao me3unarodna aktivnost opasna i za #usiju
/utinova doktrina otvorila je put za nove rusko-ameri!ke odnose i za novu 2azu
veza na relaciji )A1:-#usija.
.omunisti i nacionalisti, iako s razli!iti" pozicija napali su /utina za izdaju
nacionalni" interesa. -a konresu 8P + .oskviR u u sijenju %LL%..
0juanov je rekao da je 7orba!ov predao partiju.
;eljcin razruio +++# zbog stjecanja predsjedni!kog poloaja, a /utin se prakti!ki
odrekao geopoliti!kog naslje3a nae drave.
5e3u za"tjevima koji su polazili od poboljanja vlastitog poloaja trailo se
izme3u ostalog i obnovu 'socijalizma i planske privrede(.
Za rusku politi!ko-intelekt. @litu zaokret u prvom /utinovom mandatu prema
Zapadu nije bio pri"vatljiv.
5anji dio ruski" intelektualaca pri"vatio je proces globalizacije, dok je veina
ostala na stajalitu da u novim uvjetima #usija treba biti centar nove alijanse
koja bi stalno izazivala pozornost +AD, predstavljajui ve svojim postojanjem
neku vrstu snane alternative )A1:-u.
1,.POGLAVLJE
Ameriko-ruski odnosi6 oekivanja i nove rea#nos"i
:dnosi se promatraju na nekoliko razina. 5e3unarodna dimenzija ostaje glavna
analiti!ka sastavnica svake analize. Dvije zemlje koje su prole razli!ite 2aze u
svojim odnosima, nakon kraja Mladnog rata i raspada +ovjetskog saveza , nalaze
se ponovno u 2okusu posebne pozornosti. Aako -R 8ina svojim ubrzanim i
golemim rastom najavljuje velike promjene u odnosima na vr"u svjetske politike,
a tu je svakako /ndijaR (razi#, ipak je i dalje o!ito da se rusko-ameri!ki odnosi
uzimaju kao posebno vani i zna!ajni. D5S nuk#earnih *ojnih #ava nalazi se
u rukama Amerike i #usije, da bi se dobila predodba nji"ove nuklearne, ali i
vojne ukupne moi.
/romjene u #usiji i AmericiK #usija je u stanovitom politi!kom i ekon. usponu,
kao i njezin indeks, "zv. so:" poGer. + duge strane Amerika jasno pokazuje
po!etne znakove opadanja svoje moi, to naravno ima relativno zna!enje i
trajat e svakako nekoliko desetljea.
Pu"inova s"a*i#izacija Rusije
:ja!ala je kontrola vlasti , uspostavljen je "ijerar"ijski autoritet i na tim
temeljima moe se ve sada govoriti o snanom nastojanju #usije da se ponovno
vrati u krug vodei" svjetski" sila.
+ dru/oj 9azi mandata realizirao je glavne postulate nazna!ene prilikom svog
izbora za predsjednika. #usija je prestala biti slaba i neorganizirana drava.
#usko gospodarstvo biljei stalan rast i nadoknadilo je sve propuste u!injene u
;eljcinovo doba.
sedam zadnji" godina ekonomski tempo iznosi 8` , a sadanji ruski 7D/
zauzima deseto mjesto u svijetu.
ruski do"odak po glavi stanovnika je na razini srednje razvijeni" zemaljaK sa 4CC
milijardi dolara zlatni" rezervi #usija je trea sila u svijetu, a u isto vrijeme
otplauje svoje dugove.
Dolaskom /utina na predsjedni!ki poloaj &CCC.g. krenuo je snaan program
neorganizacije i unaprje3ivanja poloaja vojske.
Vojna potronja povean za 4C`. /o bogatstvu prirodni" izvora golemi ruski
teritorij pokriva &$` ukupni" svjetski" rezervi , a u odnosu na +AD to je tri puta
vie , u odnosu na )# .inu est puta vie.
svim 2azama razvoja ruske drave, pa kasnije one sovjetske , vojni poziv i
vojska imali su posebno zna!enje.
1o je simbol ruske moi prestia i zbog toga su godine traenja bile toliko tee
ruskoj vojsci, ali i ruskim gra3anima koji su upravo u padu poloaja ruske vojske
vidjeli i ukupan pad poloaja i vrijednosti svoje drave.
Amerika izme!u #o*a#izacije i zaos"ajanja
Ameri!ka unutarnja situacija znatno je druk!ija. + tranju :;;,- ak ,'` posto
Amerikanaca odgovorilo je da smatraju kako je Amerika na 'pogrenom
kolosjeku(.
doba global. krajem Mladnog rata Amerika je obilno pro0tirala.
Doivjela je snaan porast na svim sektorima, nezaposlenost je bila izrazito
niska...
.<ak i /ustinjska oluja nije izazvala nikakve ekonomske poremeaje u zemlji i bila
je primarno promatrana kao snaan dokaz ameri!ki" politi!ki" i vojni"
mogunosti.
Doga3aji od $$.C*.&CC$..donekle su usporili rast investicija u Ameriku, ali se
zemlja brzo sabrala i unato! velikog vala borbe protiv terorizma kod kue i u
svijetu nastavljeno je normalno 2unkcioniranje drave.
drugoj 2azi Bus"ovog mandata , te usporedno s problemima u A2ganistanu i
Araku, spominje se i recesija, pad zaposlenostiW.umjesto da pri"vate ostale
drave kao ravnopravne partnere u procesu globalizacije, ameri!ka
administracija sumnji!ava je u razvoju trgovine, otvaranja, imigracije i investicija
jer se umjesto nekadanjeg procesa u kome su Amerikanci, kapital i roba ili
vani, sada se doga3a suprotni proces.
Aznimno visoki vojni budet O 6CC milijardi dolara, dodatna potronja u
A2ganistanu A Araku, te slabi izgledi da e te operacije biti dovrene u kratko
vrijeme jo vie utje!u na stanje kod kue.
Pro:esor -PE-"vorac koncep"a Hso:" poGer ( trdi da je amerika so9t po<er
to se tie politike komponente u opadanju, ali da zato ostaju kultura i
amerike rijednosti kao one dije daljnje komponente koje nisu naete- #ome
se moe dodati da je amerika ekonomija jo uijek najkompetentnija u itaom
nizu industrija i to posebno oni" ezani" uz budu1i razoj0 nanote"nolo/ija,
biote"nolo/ija i mini "i/"tec"-
Od s"ra"e&ko par"ners"va do kon:ron"acije
#usija je velika drava s najveim teritorijem na svijetu, zna!ajno proirena na
Zapadu i na Astoku, na raskru civilizacija koje se sudaraju i koje mogu u
stanovitim situacijama predstavljati nova zna!ajna trita.
#usija je bogata sirovinama i energentima , to je zemlja velikog potencijala i
strateki" sposobnosti.
Vrijeme novo Hh#adno miraK
/ad berlinskog zida , kraj europski" socijalisti!ki" drava, raspad Varavskog
ugovora i rasputanje +ovjetskog saveza, ameri!ka politika do!ekala je kao
situaciju u kojoj je pobijedila ameri!ka strana i koja na toj osnovi ima pravo
diktirati uvjete ponaanja.
/rakti!ne mjere koje je Zapad, "tio postaviti nad #usijom, bile su u obliku
nadgledanja postkomunisti!kog ekonomskog razvoja, stupnja odnosa s bivim
republikama, realizacije zapadni" projekata tranzicije i pokuaja zapadnog
demokratskog modela u #usiju.
tom sklopu bio je vidljiv i snaan ameri!ki pritisak da se ne realizira nikakvo
novo okupljanje bivi" +ovjetski" republika s #usijom.
konkretnim potezima koji su uslijedili Hlintonova administracija prekrila je
strateka obeanja dana #usiji o tome da se )A1: nee iriti na istok i zapo!ela
je veliki proces irenja )A1:-a koji se nastavlja.
Bus"ova administracija jednostrano se povukla iz AB5 sporazuma i pribliila
)A1: #usiji unato! !injenici da je #usija bila me3u prvima koja se uklju!ila u
antiteroristi!ku koaliciju nakon $$.C*.&CC$. i koja je pruila logisti!ku pomo i
podrku ameri!kim vojnim naporima u A2ganistanu.
Amerika je u svom snanom unipolarnom djelovanju ula u tradicionalnu s2eru
ruske sigurnosti i energetski" rezervi od Baltika, krajine, 7ruzije, pa do
centralne Azije i .aspijskog mora.
An"irake"ni &"i"
Azgradnja antiraketnog tita u /oljskoj i <ekoj nadovezuje se na davnu ameri!ku
inicijativu iz #eaganovog vremena to je tada bila postavljena kao nova visoka
te"noloka stepenica u svemirskom takmi!enju.
Danas je nemogue vui te paraleleK me3unarodna situacija je znatno druk!ija
od vremena Mladnog rata i #usija nije ono to je bio +ovjetski +avez, raketni tit
ima ipak nekoliko elemenata koji imaju posebnu teinu, osobito gledano iz ruske
perspektive.
Amerika politika eli ostariti iestruke koristi0
o /utem instaliranja radara u <ekoj raketa u /oljskoj obje zemlje bi bile
snano integrirane u ameri!kom sustavu sigurnosti, to bi svakako imalo
posebno dugoro!no zna!enje i za nji"ovo mjesto u )A1:-u, ali i u @
o z nastojanje za politi!kim suzbijanjem i zatvaranjem #usije, u skladu s
tako3er starim na!elima politike containmenta i uz pribliavanje )A1:-a
ruskim granicama, antiraketni tit bi se uklopio u u taj opi napor za
zatvaranjem #usije i smanjivanjem zna!enje njezine nuklearne sile
o 1o bi bio po!etak izgradnje globalnog antiraketnog sustava koji bi jednom
u budunosti mogao predstavljati vaan instrument nove ameri!ke moi
o Dobivanje nuklearne superiornosti sruilo bi doktrinu zajamnog
sigurnosnog unitenja na kojoj je jo BC-i" godina po!ivao koegzistencijski
odnos dvaju vodei" nuklearni" sila
Ameri!ka strana pri"vatila je antiraketni titi u @uropi kao vrijedan i vaan
instrument svoje politike i od njega e teko odstupiti.
)jegova politi!ka, sadanja i budua vrijednost je golema, a ako se tome doda i
budui napredak vojne te"nologije i mogunost da se povea stvaranje
realizacije, tada projekt dobiva jo veu strateku vrijednost.
(ukure&"anski summi" -A2O-a %LL>. potrdio je u Deklaraciji sa sastanka
na r"u kao i u Deklaraciji 6ije1a NA#3=Rusija potrebu daljnji" diskusija oko
teme raketno/ tita >/dje postoje razlike? to znai da 1e dije strane nastaiti
pre/oore na razliitim razinama i da 1e nastojati prona1i rjeenje koje bi moda
na neki nain ukljuilo i Rusiju u suradnju-titi je danas postao politika realnost-
5zraena je anda da 1e Rusija nastaiti suradnju u okiru !@E=a i da to moe
pomo1i u daljnjem procesu naoruanja u Europi-
3irenje -A2O-a na is"ok
-a sas"anku e#nika ruske vojske i predsjednika Pu"ina %5.L=.%LL=.
predsjednik je izjavio da postoje tri neposredne opasnosti u Rusiji0
$F /redloena izgradnja antiraketnog tita u isto!noj @uropi
&F Azgradnja vojni" baza u europskim zemljama
4F Jirenje )A1:-a
&roirenje0
$F 5a3arska, /oljska, <eka, izvedeno u jeljcinovo doba i #usija je primijenila
seriju prijetnji, pomirbeni" ponuda i na kraju pri"vatila postojee stane.
&F Jirenje prema istoku za"vaa zemlje !lanice Zajednice nezavisni" drava
!ime se teritorij Zajednice postavlja kao veliko podru!je budue politi!ke
kon2rontacije )A1:-a i #usije
4F Bjelorusija, 5oldavija, krajina i 7ruzija, 7ruzija pozvana zbog daljnjeg
)A1:-ovog irenja u azijskom podru!ju Zajednice nezavisni" drava
Ameriki in"eresi za &irenje -A2O-a na +krajinu i Gruziju

:d raspada +ovjetskog +aveza ameri!ka je politika nastojala pruiti pomo

novom ukrajinskom rukovodstvu isti!ui potrebu razvijanja dobri" odnosa.
Nakon naranaste reolucije u +krajini znaajno je porastao ameriki interes za
+krajinu, a :;;A- ' (ijev je pozan da u2e u NA#3-
Amerika vidi ukrajinsku vojsku kao veliki rezervoar ljudstva i u akcijama
me3unarodnog karaktera.
2azi kada bude opremljena i obu!ena moe biti zna!ajan dodatak ameri!kim
snagama u operacijama. Jto se ti!e 7ruzije, za nju je ameri!ka politika jako
zainteresirana.
7ruzija je vi3ena kao saveznik na podru!ju crnomorske regije koju se eli
povezati s )A1:-om u sustav koji se prostire od @urope do Hentralne Azije i
A2ganistana.
5nteres Amerike za Bruziju aan je zbo/0
o 7ruzijska vojska dobila je pomo od +AD-a o opremi, naoruanju i obuci
o Ameri!ka politika podrala je ja!anje veza 7ruzije s )A1:-om, a u
sadanjoj 2azi zagovara 5A/ kao posljednju stepenicu prije ulaska u )A1:
o +AD podravaju gruzijska stajalita oko :setije i Ab"azije s naglaskom da
ta situacija ne smije vje!no trajati
o Ameri!ka politika uloila je napore kako bi se nastavio politi!ki pravac
gruzijske rui!aste evolucije i oja!ala borba protiv korupcije i kriminala
&ra skupina zemaljaK /oljska, balti!ke zemlje, koje zagovaraju da se )A1: dalje
iti, da se time slabi #usija i da se na taj na!in, kako to zemlje misle, ja!a nji"ova
pozicija i ujedno europska sigurnost
Dru/a skupina zemlja0 imaju dobre tradicije odnosa s #usijom ili one koje su
vezane uz energetsku sigurnost naklonjenu na #usiju, da ne ele nikakvu
dodatnu destabilizaciju odnosa s #usijom, niti su spremne pristati na ulazak
krajine i 7ruzije u )A1:.
Ruski po#edi na &irenje -A2O-a
Adeja koja se rodila u doba ;eljcina o stvaranju Zajednice nezavisni" naroda
trebala je biti veliki ruski odgovor na dezintegraciju +ovjetskog .
+aveza i smatralo se da e se zbog gospodarski", kulturni" , znanstveni" i
socijalni" veza bez vei" tekoa odrati Zajednica, kao rsta saeza u kojoj 1e
Rusija imati0
$F Vodee politi!ko mjesto
&F Biti promotor i organizator suradnje na svim podru!jima od politike do
gospod., te"nologije, te"nologije, kulture i sl.
laskom krajine u )A1: Hrno more bi postalo sigurna zona za )A1: !lanice i
bio bi uspostavljen strategijski koridor izme3u zapadni" interesa u centralnoj
Aziji i na Bliskom istoku.
-ova oekivanja
)ova ekipa koja u3e u Bijelu kuu morat e se postaviti spram #usije koja vie
nije +ovjetski +avez i nije supersila, ali u svakom slu!aju predstavlja veliku
dravu u nastojanju, pa bi trebaloK
o /riznati #usiju kao jednu od veliki" drava koja ima svoje dugoro!ne
tradicije, ciljeve i nacionalne interese koji nisu uvijek sukladni s ameri!kim
ali oko koji" je ipak mogue postii sporazum
o 1rebalo bi odustati od irenja )A1:-a na krajinu i 7ruziju jer je to u
suprotnosti s ruskim nacionalnim interesima i moe dovesti do borbe
izme3u #usije i Amerike
o 1rebalo bi sprije!iti utrku u naoruanju i to prije zapo!eti konstruktivne
pregovore s ruskom stranom o