3. ANALIZA I RUKOVANJE SUSTAVIMA (upuivanja, mor!" i #a$!

"
ra%#a&n" vo&", 'oriva, u#ja (apo&ma(ivanja)
3.* SUSTAV MORSKE RAS+LA,NE VO,E
Namjena sustava morske vode jest osigurati dobavu i cirkulaciju dovoljne koliine
morske vode odgovarajue temperature (20C) za hlaenje slatke vode sustava hlaenja glavnog
(porivnog) dizel motora i pomonih motora! tj" dizel#generatora! te drugih pomonih strojeva"
Sustav morske rashladne vode (slika 1) napaja se morem preko dva
usisa morske vode-niskog i visokog. Visoki usis morske vode obino se koristi
dok je brod u plovidbi sa teretom ili dolaskom u luku zbog toga to, osobito u
pliim lukama, postoji opasnost od usisavanja raznih neistoa i mulja s dna.
plovidbi broda pod balastom koristi se niski usis.
Slika 1. Sustav morske vode
!umpe morske vode usisavaju more preko usisnih koara, odnosno
"ltara. #a ovom primjeru ugra$ene su dvije glavne pumpe mora i jedna
pomona. %edna glavna pumpa mora radi dok je druga u pripremi (stand b&).
koliko do$e do nepravilnosti u radu pumpe koja je u pogonu (nestanak
napajanja na '.(., smanjenje tlaka iz bilo kojeg razloga, itd.), ure$aj za
automatsku zamjenu pumpi ukljui pumpu koja je bila u pripremi, a iskljuuje
pumpu koja je do tada radila, javljajui tu promjenu u brodsku alarmnu
)entralu strojarni)e koja aktivira alarm. %asno je da usisni i tlani ventil pumpe
koja je u pripremi moraju stalno biti otvoreni. #a ovom naelu rade gotovo
sve pumpe u pripremi na nenadziranim strojarni)ama. !omona pumpa radi
samo kod opera)ija s teretom kada je potrebno zadovoljiti vee potrebe
rashladne morske vode za kodenza)iju pare (turbopumpe). *lavna pumpa
morske (+) vode mo,e se koristiti kao kalju,na pumpa u nu,di.
!rotok od pumpi ide do rashladnika koji su spojeni paralelno i to-
# rashladnik slatke vode $!
# rashladnik slatke vode2!
# kondenzator pare!
# rashladnik vode dizel#generatora $!
# rashladnik vode dizel#generatora 2!
# kondenzator klima ureaja!
# generator slatke vode (evaporator)"
(ore koje pro$e kroz rashladnike, prima na sebe toplinu i tako zagrijano
vodi se do trosmjernog automatskog ventila koji, bez obzira na promjene
temperature mora i toplinsko optereenje rashladnika, odr,ava stalnu
temperaturu morske vode u sustavu. koliko je potrebna via temperatura u
sustavu, vie tople vode odlazi prema pumpi, a manje izvan broda i obrnuto.
Sustav se obino proraunava na maksimalnu temperaturu morske vode od
.+-./01.
2vije protupo,arne pumpe koje se koriste i kao pumpe ope slu,be
(balast) tako$er usisavaju more preko preko usisnih koara i "ltara.
!rotupo,arna pumpa u nu,di ima svoju zasebnu usisnu ko%aru"
&ostupak pripreme i pu%tanje u rad sustava morske vode'
$"$ (tvoriti odgovarajue usisne ventile mora (niski ili visoki usis)
$"2 (tvoriti usisne i tlane ventile na pumpi"
$") (tvoriti ventile na rashladnicima" * normalnim uvjetima dovoljan je jedan rashladnik
slatke vode"
$"+ Namjestiti regulator za recirkulaciju na trosmjernom automatskom ventilu na automatski
rad i 20C"
$", *putiti (lokalno) jednu pumpu mora"
$"- .rugu pumpu postaviti na automatski rad (na upravljakom panelu)" Normalno je da jedna
pumpa bude u radu druga u pripremi (standb/)"
3.- SUSTAV RAS+LA,NE SLATKE VO,E
Namjena sustava slatke vode jest osigurati cirkulaciju i nadopunu dovoljne koliine slatke
vode odgovarajue temperature za hlaenje cilindara! stapa! ulja za podmazivanje i hlaenje
stapa! te zraka neophodnih za rad glavnog i pomonih dizel motora"
Suvremeni rashladni sustav (slika 2) sastoji se od dva povezana kruga
rashladne vode- kruga rashladne vode visoke temperature (3456 7 3igh
4emperature 5resh 6ater) i kruga rashladne vode niske temperature (8456 7
8o9 4emperature 5resh 6ater). :azlika od klasinog sustava, u kojem se
morska voda koristila za hla$enje rashladnika kompresora ulja, zraka,
rashladnih ure$aja, turbogeneratora, itd., je u tome to je sada tu ulogu
preuzela voda niske temperature. ;snovna prednost je u tome to otpada
razgranati i slo,eni sustav morske vode koji je izlo,en agresivnom djelovanju
morske vode.
Slika 2. Sustav slatke vode
0rug visoke temperature (1234) slu5i samo za hlaenje glavnog motora (ko%uljice
cilindara) i grijanje tijekom boravka u luci" .io toplinske energije slatke vode na izlazu iz motora
koristi se za proizvodnju (isparavanje) morske vode u evaporatoru" 6ashladni krug niske
temperature (7234) hladi sve ostale pomone ureaje i to'
# dva kompresora zraka za upuivanje!
# kompresor zraka za pomone slu5be!
# sustav podmazivanja turbogeneratora i pumpi tereta!
# ulje za podmazivanje statvene cijevi
# sustav hlaenja ispirnog zraka glavnog motora!
# hlaenje sustava ulja bregaste osovine i ulja za podmazivanje glavnog motora"
0rug visoke temperature ima dvije glavne rashladne pumpe i jednu pomonu pumpu koja slu5i za
hlaenje motora u sluaju gubitka elektrine energije (black out) ili za grijanje motora tjekom
lukog pogona" 8agrijana voda (90#9,C) odlazi prema rashladnicima slatke vode ($) i (2)
(uvijek je jedan rashladnik u pogonu a drugi u rezervi)! dok se jedan dio vode vraa na usis
pumpi preko automatskog trosmjernog ventila upravljanog regulatorom temperature 1234"
2rosmjerni ventil odr5ava konstantnu temperaturu vode visoke temperature! mije%ajui prema
potrebi manje zagrijanu vodu niske temperature! koja dolazi iz grupe rashladnika koji su hlaeni
vodom niske temperature! i vi%e zagrijanu vodu visoke temperature koja dolazi iz
glavnog motora. !umpe vode visoke temperature alju rashladnu vodu
temperature oko <=C prema glavnom motoru gdje ona na sebe prima toplinu
)ilindara. 'kspanzijski ili kompenza)ijski tank spaja se na izlaz rashladne vode
iz motora uvijek na najviu toku. #jegova namjena je nadopuna sustava
slatkom vodom uslijed eventualnih proputanja i isparavanja. >a du,eg
perioda mirovanja glavnog motora potrebno je isti predgrijavati i to
zagrijavanjem vode pomou parnog grijaa. obiajena temperatura
predgrijanja je //-?=1. #edovoljno predgrijavanje glavnog motora prije
upuivanja mo,e dovesti do oteenja le,ajeva motora i proputanja vode.
0rug niske temperature je takoer opskrbljen sa dvije glavne rashladne pumpe i sa
jednom pomonom pompom koja slu5i za hlaenje ureaja kod lukog pogona ili u sluaju
gubitka elektrine energije (black out)" 6ashladne pumpe vode niske temperature usisavaju vodu
preko trosmjernog automatskog ventila za odr,avanje konstantne temperature
(.@1) i tlae je prema grupi rashladnika. Aonstantna temperatura vode niske
temperature odr,ava se mijeanjem vode koja je prola kroz rashladnike
slatke vode. Slino kao i kod sustava morske vode, glavne pumpe su Bstand
b&C izvedbe, dok pomone pumpe opslu,uju sustav za vrijeme mirovanja
glavnog motora. Sve pumpe sustava morske vode i sustava slatke vode
uglavnom su )entriDugalne izvedbe.
3.3 SUSTAV ULJA
#amjena sustava ulja (slika 3) je )irkula)ija i nadopuna dovoljne
koliine ulja odgovarajueg tlaka, istoe i temperature koje slu,i za
podmazivanje ()irkula)ijsko-tlano podmazivanje) i za odvo$enje topline
dijelova glavnog motora.
Slika 3. Sustav ulja glavnog motora
obiajeni sustav sastoji se od tri neovisna sustava ulja. !rvi je sustav
za podmazivanje le,ajeva glavnog motora (glavni le,ajevi, letei le,aj, odrivni
le,aj, le,ajevi kri,ne glave), te za rashla$ivanje stapala (slika 4).
Slika 4. Sustav podmazivanja leajeva glavnog motora
2rugi sustav slu,i za podmazivanje razvodne osovine (osovina koja
pogoni visokotlane pumpe goriva i aktuator za hidrauliko otvaranje
ispunog ventila).
4rei sustav slu,i za podmazivanje )ilindara glavnog motora (slika 5).
Slika 5. Kontrola parametara cilindara glavnog motora
*lavne pumpe ulja za podmazivanje le,ajeva su obino vijane izvedbe
i usisavaju ulje iz slivnog tanka glavnog motor, temperature oko /=C! te ga
tlae pod tlakom od . bara kroz "ltere prema rashladni)ima ulja. #aravno,
dok jedna pumpa radi, druga je u pripremi. >a odr,avanje konstantne
temperature (@/C) brine se trosmjerni automatski ventil s regulatorom iji se
pripadajui osjetnik nalazi na izlaznoj )ijevi ulja iz rashladnika. !rema potrebi
mijea se ulje koje je prolo kroz rashladnik s uljem koje ide mimo rashladnika
(bypass). #akon toga ulje odlazi prema glavnom motoru gdje se jedan dio
odvaja za podmazivanje kri,ne glave i rashla$ivanje stapa, dok se drugi dio
koristi za podmazivanje le,ajeva glavnog motora. lje se dalje slijeva u karter
motora, a odatle u slivni tank. *lja za podmazivanje sadr5e u sebi vodu (posljedica
propu%tanja ili kondenzacije)! metalne estice! %ljaku! hru! estice ugljena! as:altne ostatke!
organske i anorganske kiseline! te stoga obvezatno podlije5u proi%avanju" 1entriDugalni
separator (slika !) slu,i za proiavanje ulja od tih neistoa, te za
odvajanje vode iz ulja. ;vaj ure$aj djeluje tako da se ulje dovede u rota)ijsko
gibanje kako bi )entriDugalne sile odvojile izmijeane tekuine i esti)e
razliitih gustoa. ;ve neistoe %tetne i strane primjese moraju se iz ulja odstraniti da se
smanji tro%enje le5ajeva koji se podmazuju uljem" Separator, preko posebne ili
privjeene pumpe, usisava ulje iz slivnog tanka i proieno ulje vraa u isti
tank, dok neistoe i vodu izba)uje u tank taloga (sludge tank).
Slika !. Sustav centri"uglanog separatora ulja
!ro)es separiranja (odjeljivanja) krutih i te,ih esti)a (neistoe i voda) od
lakih (ulja) bolje se odvija to je ulje manje viskoznosti. <iskoznost prilikom
odjeljivanja treba biti ne%to ni5a od )=!+ c;t" * tu svrhu se gorivo i mazivo ulje grije u posebnim
parnim ili elektrinim grijaima na pribli5nu temperaturu od =,#>0C" *koliko je u
centri:ugalnom istiocu potrebno razdijeliti mje%avinu ulja i vode! u kojoj je koliinski vi%e ulja!
bubanj istioca treba napuniti vruom vodom prije nego se uvodi mje%avina" 2emperatura vode
treba biti jednaka temperaturi potrebnoj za grijanje ulja" Nadalje! po5eljno je prije ulaza neistog
ulja u separator dodavati slatku vodu! kojoj je temperatura ,C iznad temperature ulja na ulazu u
istioc" (vim postupkom voda ispire organske i anorganske kiseline nastale izgaranjem te%kog
goriva cilindru motora! a koje procure uz stap cilindra u karter motora i pomije%aju se s uljem"
2akoer se posti5e lak%e odjelivanje krutih estica jer iste bivaju ovla5ene i te5e" &reporuljivo je
ukupnu koliinu ulja u sustavu podmazivanja i hlaenja proistiti 2!,#) puta u roku od 2+ sata"
#a slivni tank ugra$ena je i preljevna )ijev prema preljevnom tanku ulja
(spill oil tank). sluaju potrebe nadopunjavanja, ili pak izmjene )ijele
koliine ulja, koristi se pumpa ulja za nadopunjivanje koja je povezana sa
skladinim tankovima ulja. 2etektor uljnih para (oil mist), u sluaju prevelike
koliine uljnih para u karteru, zaustavlja glavni motor i tako otklanja opasnost
od eksplozije.
!umpe ulja razvodne osovine usisavaju ulje iz tanka ulja razvodne
osovine i tlae ga preko rashladnika (hla$en slatkom vodom) i "ltera prema
razvodnoj osovini. >a odr,avanje konstantne temperature (@/C) brine se
trosmjerni automatski ventil s regulatorom iji se pripadajui osjetnik nalazi
na izlaznoj )ijevi iz rashladnika. !rema potrebi mijea se ulje koje je prolo
kroz rashladnik s uljem koje ide mimo rashladnika (bypass). lje se, nakon
to obavi svoju radnju, vraa u isti tank. 4aj tank se nadopunjuje iz sustava
ulja za podmazivanje le,ajeva, kri,ne glave i hla$enja stapa preko
pripadajueg ventila. Espust tanka tee u preljevni tank ulja. 2akle, u ova dva
sustava nalazi se ulje iste kvalitete i osobina.
;ustav ulja za podmazivanje cilindara sastoji se od dnevnog i skladi%nog tanka" 8a
nadopunjavanje dnevnog tanka cilindarskog ulja slu5i pumpa cilindarskog ulja koja je
cjevovodom povezana sa skladi%nim tankom cilindarskog ulja" ?z dnevnog tanka cilindarskog ulja
ulje slobodnim padom dolazi do lubri:ikatora i odatle se tlai u prikljuke za podmazivanje koji
su radijalno rasporeeni na vi%e mjesta po cilindarskoj ko%uljici" *lje podmazuje cilindarsku
ko%uljicu i stapne prstenove da bi nakon toga izgorjelo zajedno s gorivom"
6adni postupci kod pokretanja glavnog motora '
Pokretanja sustava za podmazivanje leajeva i hlaenje stapala:
# &rovjeriti da slivni tank ima dovoljno ulja i po potrebi nadopuniti"
# Namjestiti regulator temperature na automatski rad i temperaturu od +,C"
# (tvoriti usisne i tlane ventile na obje glavne pumpe za podmazivanje"
# (tvoriti ventil dobave ulja za podmazivanje le5ajeva"
# ;tartati runo jednu glavnu pumpu i ekati dok tlak ne naraste na ) bara"
# Namjestiti rad pumpe na automatski rad (jedna u radu druga u pripremi#standb/)"
# &rovjeriti da li ulje za hlaenje stapa i podmazivanje le5ajeva ima radnu temperaturu"
Pokretanje sustava podmazivanja razvodne osovine:
# Namjestiti regulator temperature na automatski rad i temperaturu od ,0C"
# &rovjeriti da tank ulja za podmazivanje razvodne osovine ima dovoljno ulja i po potrebi
nadopuniti iz sustava ulja za podmazivanje glavnog motora"
# Na regulatoru tlaka podestiti tlak ulja na + bara"
# &rovjeriti da li su otvoreni ventili na obje pumpe i i oba :iltera"
# ;tartati runo jednu pumpu i ekati dok tlak ne naraste na )!= bara"
# Namjestiti rad pumpe na automatski rad (jedna u radu druga u pripremi#standb/)"
Pokretanje sustava za podmazivanja cilindara:
# &rovjeriti da li dnevni tank ulja za podmazivanje cilindra ima dovoljno ulja i po potrebi
nadopuniti!
# &rovjeriti da li su svi potrebni ventili otvoreni"
6adni postupak kod zaustavljanja glavnog motora'
0ada se motor zaustavi i zavr%i s manovorom potrebno je saekati oko )0 minuta kako bi se
motor ohladio i iskljuile sve pumpe ulja" 2emperatura ulja u slivnom tanku za vrijeme lukog
pogonu odr5ava se kontinuiranim radom separatora ulja"
@larmiranje i za%tita AB'
Alarmi:
# nizak tlak ulja temeljnih! leteih i odrivnog le5aja!
# nizak tlak ulja za podmazivanje kri5ne glave i hlaenja stapa!
# nizak tlak ulja bregaste osovine!
# niska razina ulja u tankovima!
# velik pad tlaka na tlanim :iltrima
# visoka temperatura ulja na ulazu u motor!
# niska razina cilindarskog ulja u dnevnom tanku"
Zatita (;7(4 .(4N i ;1*2 .(4N)'
# nizak tlak ulja temeljnih! leteih i odrivnog le5aja!
# nizak tlak ulja za podmazivanje kri5ne glave i hlaenja stapa (samo ;7(4 .(4N)
3.. SUSTAV /ORIVA
Namjena sustava goriva je skladi%tenje! nadopuna i dobava goriva odgovarajuih
parametara (temperature#viskoznosti! tlaka i istoe) za izgaranje u glavnom i pomonim
dizel motorima! te pomonom parnom kotlu"
;ustav goriva kod suvremenih dvotaktnih propulzijskih dizel motora sastoji se od
sljedeih podsustava'
# sustav goriva od ukrcaja do dnevnih tankova!
# sustavu goriva od dnevnih tankova do glavnog motora"
Aorivo se krca preko odgovarajuih prikljuaka na palubi u skladi%ne tankove te%kog
goriva (slika 7) i skladi%ne tankove dizel#goriva iji broj ovisi o tipu i namjeni broda"
;kladi%ni tankovi te%kog goriva griju se parnim zagrijaima na temperaturu do maksimalno
-0

C kako bi se isto moglo trans:erirati pumpama" Naime! pri temperaturi te%kog goriva
manjoj od 20

C zbog velike viskoznosti nije ga mogue trans:erirati" 2emperatura grijanja

ovisi o temperaturi te%kog goriva kod njegovog ukrcaja"
6adni postupci kod prebacivanja goriva'
# 0ordinirati sa slu5bom palube prije prebacivanja goriva"
# (tvoriti ulaz odabranog tanka za prebacivanja te%kog goriva pumpom"
# (tvoriti izlaz odabranog skladi%nog tanka"
# ;tartati pumpu za prebacivanje goriva"
Slika 7. Sustav transera teko! !oriva od ukrcaja do talonih tankova
Slika " . #aloni tankovi teko! !oriva
?z talo5nih tankova gorivo se preko centri:ugalnog separatora proi%ava i prebacuje u dnevne
tankove (slika $)" 2emperatura grijanja te%kog goriva u talo5nim tankovima je -0

C"
Slika $ . %nevni tankovi teko! !oriva
2e%ko goriva su ra:inerijski ostaci i imaju nisku kavkou! odnosno visoki sadr5aj %tetnih
krutih estica razliitih veliina (pepeo! vanadij! as:alt! voda! natrij itd")" 0ori%tenjem ove
vrste goriva! uz primjenu neodgovarajueg sustava proi%avanja izaziva jako tro%enje
dijelova dizel motora! pa se stoga isto proi%ava pomou centri:ugalnog separatora"
0apacitet separatora pode%ava se tako da bude isti kao i potro%nja goriva iz dnevnog tanka"
0ao %to se vidi iz primjera! mogue su kombinacije da se separatorom separira talo5ni tank
te%kog goriva C talo5ni tank te%kog goriva! kao i dnevni tank te%kog goriva C dnevni tank
te%kog goriva" &rvi sluaj koristi se kod kraih zadr5avanja u lukama tako da se! umjesto
zaustavljanja separatora! separira te%ko gorivo iz istog u isti tank" 2emperatura te%kog goriva u
dnevnim tankovima odr5ava se na temperaturi od oko -0

C (dizel goriva na ),

C)" Na slici &'

prikazan je shema separiranja te%kog goriva"
Slika &' . Shema separiranja teko! !oriva
(bino su ugraena dva separatora" * normalnim okolnostima dovoljno je da radi jedan
separator jer dobavna pumpa separatora ima kapacitet dobave vei za $0D od maksimalne
potro%nje goriva" * svaki separator voda potrebna za njihov rad dobavlja se iz gravitacionog
tanka kojeg je tijekom rada po potrebno nadopunjavati" 2e%ko gorivo se prije ulaska u
separator zagrijava pomou parnog grijaa na temperaturu od oko >9

C" &ostupak separiranja

i ispusta taloga i vode obavlja se automatski uz kontrolu i dojavu alarma niskog izlaznog tlaka
goriva (E$!+, bara)! visokog izlaznog tlaka goriva (F$!> bara)! visokeGniske temperature
(promjene temperature za ,D)! velikih vibracija! nedostatka vode i gre%ku u ispustu taloga i
vode" * sluaju da se separator ne mo5e osloboditi taloga i vode! upravljaka jedinica
postupak ponavlja! a ako se i nakon toga separator ne oslobodi taloga isti se automatski
zaustavlja! a gorivo se preko trogranog ventila vraa u tank" ?sto se dogaa i u sluaju alarma
velikih vibracija"
* tank taloga dolazi talog iz svih separatora i talo5nih tankova" 2alog iz talo5nog tanka
spaljuje se preko sustava inceneratora! a dio koji je voda prebacuje se u tank kalju5ne vode
odakle se kalju5nim separatorom proi%ava i izbacuje izvan broda"
?z dnevnog tanka dizel#goriva gorivo odlazi prema dizel#generatorima i kotlu (ukoliko
je potrebno da kotao radi na dizel#gorivo)"
Na slici && prikazana sustav goriva glavnog motora" ?z dnevnih tankova gorivo dolazi
do trosmjernog ventila za prebacivanje kojim se odreuje hoe li se koristiti te%ko ili dizel#
gorivo"
Slika && . Sustav !oriva !lavno! motora
;uvremeni motori pogone se te%kim gorivom i za vrijeme manevra! dok se u luci koristi stalna
cirkulacija te%kog goriva kako bi se odr5ala temperatura goriva" * sluaju veih radova na
glavnom motoru! sustavu goriva ili dokovanju broda kad nismo u mogunosti zagrijavati
te%ko gorivo u sustavu! potro%nja se prebacuje na dnevni tank dizel#goriva" .obavne pumpe
usissavaju gorivo iz dnevnog tanka i tlae ga pod tlakom od + bara preko mjeraa protoka u
odzrani tank" Cirkulacione pumpe usisavaju gorivo iz odzranog i tlae ga kroz zagrijae
te%kog goriva preko :iltara u visokotlane pumpe glavnog motora" 8a odr5avanje konstantnog
viskoziteta te%kog goriva brine se automatski viskozimetar koji preko regulacijskih ventila
propu%ta u zagrijae te%kog goriva onu koliinu pare koja je potrebna za odr5avanje 5eljenog
viskoziteta (maH" viskozitet 20 c;t i temp"$,0C)" Iudui da dobavne pumpe dobavljaju veu
koliinu goriva nego %to motor tro%i! vi%ak goriva se pod tlakom od = bara vraa se u odzrani
tank i tu se mije%a s gorivom koje dolazi iz dnevnog tanka ili se pak preko troputnog ventila
mo5e vraati direktno u dnevni tank" ;vi dobavni i povratni cjevovodi opremljeni su parnim
cijevnim grijaima postavljenim oko cijevi"
8a smanjenje sadr5aja N(
H
plinova u ispu%nim plinovima motora ugraena je upravljaka
jedinica za kontrolu emulzije gorivo#voda koja gorivu dodaje mali sadr5aj vode"
3.0. SUSTAV ZRAKA
;ustav zraka na suvremenim sporohodnim dizel motorima sastoji se od dva sustava'
# sustav zraka za upuivanje glavnog motora i pomonih motora!
# sustav zraka za pomone slu5be"
Namjena sustava zraka za upuivanje glavnog motora je osigurati dovoljne koliine
komprimiranog zraka odgovarajuih parametara (tlaka i temperature) za upuivanje dizel
motora (glavnog i pomonih)" ;ustav zraka za pomone slu5be osigurava potrebne koliine
zraka za pneumatsko upravljanje sustavom upuivanja i manevriranje dizelskih motora!
daljinsko upravljanje raznim pneumatskim ventilima potrebnih za automatski rad strojeva i
ureaja! za i%enje i propuhivanje! za pogon alata itd"
;ustav zraka za upuivanje dizelskih motora prikazan na slici &2 opslu5uje dva
glavna kompresora zraka i jedan kompresor u sluaju nu5de" ;vi kompresori zraka rade na
naelu dvostupanjske kompresije s meuhlaenjem! %to znai da se sastoje od dva stupnja
izmeu kojih je rashladnik"
Slika &2. Sustav zraka za upu(ivanje
0ompresori usisavaju zrak iz strojarnice i tlae ga u zrane spremnike" 8rani spremnici su
dimenzionirani tako da omogue ne manje od dvanaest uzastopnih upuivanja prekretnog
motora! a ako je motor neprekretan (npr" s prekretnim propelerom)! onda se radi o %est
uzastopnih upuivanja" Beutim! budui da je to donja granica! u praksi se izvode izvedbe s
daleko veim brojem moguih upuivanja %to opet ovisi od uputa proizvoaa motora i
pravila pojedinih klasi:ikacijskih zavoda" 8rani spremnici se uglavnom pune do tlaka od )0
bara! a rad kompresora zraka je automatiziran! %to znai da se padom tlaka u zranom
spremniku kompresori automatski ukljuuju! odnosno da se iskljuuju kada tlak dosegne
5eljenu vrijednost" * normalnom radu oba kompresora rade automatski s tim da je jedan
odabran kao glavni kompresor" ;va tri spremnika zraka su pod radnim tlakom" 0ompresor za
nu5du se po potrebi upuuje runo" ?z spremnika i rashladnika zraka mora se redovito
ispu%tati nakupljeni kondenzat"
&ostupci pripreme i upuivanja kompresora nakon du5eg perioda izvan rada su'
# &rovjeriti da li je sustav morske vode i krug niske temperature slatke vode u radu! te
da li su otvoreni ventili prema rashladnicima zraka"
# (tvoriti ulazne ventile zraka na rashladnicima zraka"
# ?spustiti kondenzat iz rashladnika otvaranjem ventila za njegov ispust
# (tvoriti ulazne i izlazne ventile na spremnicima zraka"
# ?spustiti kondenzat iz spremnika otvaranjem ventila za njegov ispust"
# 8atvoriti ventile za ispust kondenzata"
# Namjestiti rad kompresora na automatski mod rada i odabrati glavni kompresor
(upravljaki panel)"
# 0ada tlak u spremnicima naraste otvotiti ventil prema odabranim potro%aima"
8rak za pomone slu5be (slika &)) dobiva se preko radnog zranog spremnika kojeg
opslu5uje kompresor pomonog zraka"

Slika &). Sustav pomo(no! zraka
2aj je zrak pod tlakom od obino -#9 bara! a mogue su i kombinacije da se taj zrak dobije
preko glavnih kompresora i spremnika za upuivanje" *pravljaki zrak obvezno se vodi kroz
jedinicu za pripremu zraka koja se sastoji od su%ioca! :iltera! regulatora tlaka i nauljivaa ija
je svrha dovesti komprimirani zrak u stanje %to prihvatljivije za rad pneumatskih sustava"
3.1
SUSTAV ZA KONTROLU I SMANJENJE EMISIJE NO
2
8agaivanje zraka mo5e se de:inirati kao stanje atmos:ere kod kojeg su %tetne tvari
prisutne u dovoljno velikim koncentracijama iznad njihovog normalnog nivoa da proizvedu
mjerljive negativne e:ekte na ovjeka! 5ivotinje! biljke ili materijale (okoli%)" J:ikasan nain
da se ponovno uspostavi osjetljiva ekolo%ka ravnote5a u prirodi je kori%tenje kontrole emisije
plinova uvijek! kad i gdje je to mogue"
;astav ispu%nih plinova za jedan sporohodni dizel motor rezultat je procesa u motoru! goriva i
naina kontrole emisije ispu%nih plinova" Njihov tipian sastav je' N
2
=-D! (
2
$)D! C(
2
,D!
1
2
0 ,D! a %to iznosi oko >>!,D ukupne koliine plinova" (statak emisije isu%nih plinova
otpada na du%ine okside (N(
H
)! ugljini monoksid (C()! ugljikovodike (1C) i estice
ugljine ade! metalnih oksida sul:ata neizgorenog ugljikohidrata"
Alavni onei%ivai iz dizelskih motora su kao'
# duikovi oksidi *+,
-
. C njihova emisija utjee na stvaranje smoga i kiselih ki%a"
Jmisija du%ikovih oksida neprestano raste kao rezultat poveanoga prometaK ona!
naime! uglavnom nastaje kao posljedica izgaranja bilo kojega tekueg goriva"
# sumporni oksidi (S,
-
) C sumporni dioksid ;(
2
poznat je kao LkiseliM plin jer
njegovom trans:ormacijom nastaju kiseli sastojci %to se izdvajaju iz atmos:ere u obliku
kiselih ki%a" Jmisija ;(
2
ovisi izravno o kvaliteti goriva! tj" sadr5aju sumpora u njemu"
# u!lji/ni monoksid *0,. C posljedica nepotpunog izgaranja goriva! utjee na stvaranje
smoga i ozonskih rupa" .ana%nji motori imaju vrlo malu emisiju ugljinog monoksida
poradi visoke koncentracije kisika i e:ikasnoga procesa izgaranja"
# u!ljikovodici *10. C sadr5aj ugljkovodika u ispu%nim plinovima ovisi o vrsti goriva!
ugaanju i konstrukciji motora" ;amo mali dio 1C napustit e proces neizgoren C
utjee na e:ekt staklenika"
# u!lji/ni dioksid *0,
2
. C iako nije otrovan! posveuje mu se posebna pozornost kao
osnovnom uzroku stvaranja e:ekta staklenika" Botori s visokim stupnjem iskoristivosti
i uporaba goriva s niskim udjelom ugljika preduvjet su da se smanje te emisije"
&rouavanjem danih emisija uoeno je da je udio utjecaja ugljikovodika i ugljinog
monoksida s brodova nizak u usporedbi s drugim tehnikim pogonima! a takoer! zbog
superiornije toplinske iskoristivosti dizelskog procesa! niska je i emisija ugljinog i
sumpornog dioksida" ;va je pozornost u brodarstvu zato prebaena na smanjenje du%ikovih
oksida (N(
H
)"
@neksom <? Beunarodne konvencije o sprijeavanju zagaenja s brodova
(?nternational Convention :or the &revention o: &ollution :rom ;hips! B@6&(7 =)G=9)!
Beunarodne pomorske organizacije (2he ?nternational Baritime (rganization # ?B( ) koji
je stupio na snagu 200, godine! propisan je najvei sadr5aj N(
H
u ispu%nom plinu motora s
unutra%njim izgaranjem snage vee od $)0 k4 u zavisnosti od brzine vrtnje motora (slika &2)"
Slika &2. 3raikon primjene 4A5P,67a8 Aneks9:
Nadalje! prilogom <? de:iniran je najvei dopu%teni sadr5aj sumpora u gorivu za
pogon motora s unutra%njim izgaranjem koji iznosi +!,D za podruje u kojima nije
ograniena emisija ;(
H
u ispu%nim plinovima! a u podruju u kojima je ograniena emisija
;(
H
u ispu%nim plinovima kao %to su ' ;jeverno more! Ialtiko more i Jngleski kanal! sadr5aj
sumpora u gorivu ogranien je na $!,D"
2ehnike smanjenja N(H mogu se podijeliti na tri osnovne kategorije'
# obradu prije uporabe goriva! odnosno prethodno tretiranje goriva!
# modi:ikacija procesa u cilindru motora# direktna metoda!
# obrada ispu%nog plina po izlasku iz cilindra motora (sekundarna metoda).
(brada prije uporabe goriva uglavnom se bazira na smanjenju du%ika u gorivu! tj" na njegovoj
denitraciji! ali zasad za to nema praktinih metoda"
.irektne metode su metode koje direktno utjeu na proces izgaranja u motoru %to znai da je
potrebno izvr%iti odreene modi:ikacije na samom motoru" ;tvarni stupanj redukcije!
odnosno smanjenja N(
H
! koji iznosi $0 #,0 D! ovisi o tipu motora i metodi redukcije" *
direktne metode spadaju'
# prilagoavanje sapnice rasprskaa!
# reduciranje maksimalnog tlaka izgaranja!
# u%trcavanjem vode posebnih sapnica ili sapnica goriva kroz koje se naizmjenino
u%trcavaju gorivo i voda!
# vla5enjem zraka ispirnog zraka odmah iza turbopuhala!
# recuirkulacija ispu%nih plinova"
# metoda redukcije vodenom emulzijom itd"
Betoda redukcije vodenom emulzijom sastoji se u dodavanje 20D demineralizirane
vode kod punog optereenja motora! a da to ne predstavlja ogranienje u pogledu izgaranja"
*tjecaj vodene emulzije ovisi o tipu motora ali vrijedi openito $D vode reducira N(
H
za $D"
.odavanje vode se regulira na osnovu izmjerenje vrijednosti N(
H
koja se kontinuirano prati"
8a brodske motore koji koriste emulziju goriva! ugraen je specijalni sigurnosni sustav u
vanjski sustav goriva tako da nestanak struje na brodu nema nikakvog utjecaja na stabilnost
emulzije gorivoGvoda! tako da se mo5e upuivati bez prebacivanja na sustav bez vode"

Slika &;. <=riz!avanje vode u cjevovod !oriva i pumpni a!re!at za u=riz!avanje vode
;ekundarnim metodama reducira se N(
H
bez mijenjanja konstrukcije motora" .anas
je najzastupljenija metoda selektivnog katalitikog smanjenja ;C6#Selective 0atal>tic
5eduction" ;ustav koristi +0D otopinu uree ili amonijak (N1
)
)" (vom metodom (slika &7)
ispu%ni se plin mije%a s amonijakom (N1
)
) ili otopinom uree prije prolaska kroz sloj
specijalnih katalizatora na temperaturi od 2>0 do +,0 C! ime se N(
H
ponovno pretvara u
neopasni du%ik i vodu (N
2
i 1
2
()"
Slika &7. Proces selektivno! kataliti/ko! smanjenja emisije +,
-
*S057 Selective 0atal>tic
5eduction.
0isik je pri tome u procesu" @ko je temperatura previsoka! N1
)
e prije izgarati nego reagirati
s N(GN(
2
" &ri previ%e niskoj temperaturi reakcija e biti spora i kondenzacijom amonijevih
sul:ata uni%tavati e se katalizator" 0oliina u%trcanoga N1
)
u cijev ispu%nih plinova nadzire
se procesnim raunalom koje dozira N1
)
u odnosu na N(
H
%to ga proizvodi motor ovisno o
optereenju" (dnos izmeu proizvedenog N(
H
i optereenja motora mjeri se tijekom
pokusnog rada na ispitnom stolu" .obiveni odnos programira se raunalom i slu5i za kontrolu
doziranja N1
)
" .oza se amonijaka potom namje%ta na odstupanje povratnog sustava na
osnovi izmjerenoga izlaznog signala N(
H
"
;tupanj uklanjanja N(
H
ovisi o koliini dodanog amonijaka (izra5en u omjeru
N1
)
GN(
H
)" * isto e vrijeme koliina neiskori%tenog amonijaka (ispu%teni N1
)
) porasti u
oi%enom ispu%nom plinu" &o5eljno je da koncentracija neiskori%tenog amonijaka u
oi%enom plinu bude %to manja jer kada ispu%ni plin doe u kotao ili izmjenjiva topline!
amonijak mo5e reagirati s ;(
)
u ispu%nom plinu pa e se ogrjevna povr%ina oneistiti
amonijevim sul:atom" (ksidacijom u ;C6#procesu osim smanjenja emisije N(
H
uklanja se i
pone%to neizgorivih estica i ugljikovodika iz ispu%nih plinova"
;ustav (slika &7) kao minimum obuhvaa sljedee podsustave"
# katalizator!
# kontrolni sustav!
# mjerni sustav!
# sustav za u%trcavanje"
0oliine N(H u ovim sustavima iznose oko 20gGk4h i smanjuju emisiju za >0D u odnosu na
dana%nje norme"
Slika &7. Shema smanjenja +,
-
plinova primjenom S05 metode na 4A+ ?@A !lavnom
motoru