Sveuilite u Zadru

Povijest umjetnosti
Velike drevne civilizacije
PALAA U FESTSU ! "AL!#!
$%ETS$A A%&!TE$TU%A
'oc( dr( sc( "arija $ole)a Tajana Vidovi*

Zadar+ ,,( studeni -../( )odina
$retske su 0alae 1ile odlino )ra2ene+ a stu0ovi su uvijek 1ili drveni( Zidovi
"inojeve 0alae ukraeni su 3reskama s 0riorima iz svakodnevno) 4ivota+ a oso1ito
esto 0rikazana je i)ra s 1ikovima( sim zidno) slikarstva na $reti je 1ilo vrlo
razvijeno i oslikavanje keramike( $re*ani su oso1ito voljeli slikati morski svijet 0a su
esti motivi ri1e+5o1otnice i morsko 1ilje( Z1o) to)a je taj stil oslikavanja nazvan
morskim stilom(
MALIA
67 km istono od Herakliona(
8 km od Herssonissosa
Prije -9 )odina "alia je 1ila malo ri1arsko selo s 0ar 5otela na 0rekrasnoj 0jeanoj
0la4i( !z sela+ koje je i danas oko 8.. metara od mora+ do 0la4e se ilo cestom koju su
okru4ivala 0olja krum0ira( 'anas+ selo "alia i dalje je 8.. metara od mora+ a do 0la4e
se 0rolazi ulicom na kojoj su smjetene tr)ovine i )otovo sve diskoteke u "aliji :v(
no*ni 4ivot;(
U 5otelima sa)ra2enim na 0la4i uje se samo um mora i valova+ izolirani su od 1uke
no*ni5 lokala( A 0la4e u "aliji su 0rekrasne+ 0jeane+ idealne za o1itelji s djecom(
<a 0la4ama se mo)u iznajmiti le4aljke i sunco1rani+ a mo4ete se 1aviti i raznim
vodenim s0ortovima(
Ako ste u "aliji+ svakako o1i2ite minojsku palau smjetenu oko 6 km od centra(
%adno vrijeme= 0on > zatvoreno? ut > ned .8(.. > ,9(.. sati(
<a 0utu do minojske 0alae vidjet *ete 0lastenike u kojima se uz)ajaju 1anane(
"o4ete i5 ku0iti na tandovima na )lavnoj cesti i nisu 1a je3tine :je3tinije su uvozne
1anane iz Ekvadora;(
sim o1ilaska minojske 0alae 0roetajte i samim selom "alija(
MINOJSKA CIVILIZACIJA
zgleda da je Kreta (Krit) prvi put bila naseljena tokom neolitskog doba, preciznije negdje od
6000 g. pr. kr. e. pa nadalje. Najstariji stanovnici vjerovatno su doli iz Male zije. Kultura ti!
naseljenika bila je jo uvijek vrlo primitivna, ali je dosegla "azu proizvodnje !rane, tj. gajenja
#itarica i dr#anja doma$i! #ivotinja. %ako su gradili kamene ku$e, mogu$e je da su povremeno
(ili neki od nji!) jo uvijek nastavali pe$ine.
&rocelje palate u Knososu
'ako(er su izra(ivali vrlo "ine kerami)ke posudice, dekorirane geometrijskim ornamentima.
Metali su u to doba jo uvijek nepoznati, tako da su oru(a i oru#ja ()eki$i, sjekire, no#evi i
ostalo), bili izra(eni od )vrstog kamena i opsidijana, koji je dovo#en sa kikladskog ostrva Milosa.
*ednostavne, primitivno izra(ene kamene "igurine svjedo)e o obo#avanju +elike Majke, tj.
boginje plodnosti.
Minojski i mikenski svijet
,a neolitikom je uslijedilo stvaranje razvijene bronzanodobne civilizacije, koju je slavni engleski
ar!eolog -ir rt!ur .vans, zaslu#an za otkopavanje pala)e u Knososu, prozvao /Minojska0,
prema Minoju, legendarnom kralju Krete. 1va civilizacija egzistirala je 2300 godina, ta)nije od
4600, do 2400 g. pr. kr. e., dok je na vr!uncu mo$i bila u razdoblju izme(u 25 6 26. stolje$a pr.
kr. e.
+rlo se malo znalo o Minojskoj Kreti, prije nego to su zapo)ela velika ar!eoloka istra#ivanja
gr)ki! i strani! istra#iva)a, pokrenuta .vansovim otkri$em impozantni! pala)a u Knososu i
7estosu, sa nji!ovom zadivljuju$om ar!itekturom i prekrasnim spomenicima. Njena istorija bila
je poluzaboravljena legenda, sa)uvana u prepri)avanjima i mitologiji stari! 8rka. 9 spisima
drevni! 8r)ki! istori)ara govori se uglavnom o Minoju, kralju koji je vladao u kritskom Knososu i
bio mudar zakonodavac, pravedan sudija (toliko pravedan da je nakon smrti bio postavljen za
sudiju dua u :adu, zajedno sa ;adamantom i .akom). :omer ga naziva /...prijateljem mo$nog
,eusa...0, dok nas 'ukidid in"ormira da je Minoj bio prvi koji je vladao egejskim basenom, uz
pomo$ svoje velike "lote, te da je osvojio i kolonizirao Kiklade i oslobodio more gusara. &laton
govori o tekom danku koji su stanovnici tike bili du#ni pla$ati Minoju (vidi mit o 'ezeju), a
ristotel kretsku prevlast nad morem naziva talaskokratijom i pripisuje je idealnom geogra"skom
polo#aju Krete. 'akav polo#aj bio je zapravo presudan i za minoansku dominaciju morima i za
razvitak nji!ove predivne civilizacije. <ila je to svojevrsna raskrsnica koja je povezivala tri
kontinenta, mjesto gdje su se rasni elementi .vrope, zije i "rike, zajedno sa svojim kulturnim
tradicijama, susreli, pomjeali, tvore$i novi na)in #ivota, novu "ilozo"iju pogleda na svijet, te
naposlijetku i izuzetno lijepu umjetnost, koja jo uvijek o)arava svojom svje#inom, armom,
razlikovnos$u i pokretno$u. Mjeavina rasni! elemenata na Kreti nala je svoju ar!eoloku
potvrdu i iskopavanjem razli)iti! tipova lubanja. Me(utim, generalno govore$i, Minoanci su bili
dio tzv. /Mediteranske grupe ljudi0, srednje visoki, crne kovr)ave kose i sme(i! o)iju.
*ezik kojim su govorili jo uvijek je nepoznat, jer tekstovi pisani tzv. linearnim pismom , jo
uvijek nisu dei"rovani. *edino to se iz spisa da zaklju)iti jeste da prvobitni Kre$ani (prije
a!ejske invazije u 2=. st. pr. kr. e.), de"initivno nisu govorili gr)ki, ve$ jezik koji je pripadao
posebnoj grupi starosjedila)ki! mediteranski! jezika. Nakon 23=0 pr. kr. e. kada su se !ejci
u)vrstili na Kreti, ar!ai)na "orma 8r)kog je bila koritena kao zvani)ni jezik. 'aj je jezik postao
poznat kao jezik ispisan /linearom <0, a dei"rovao ga je +entris. Me(utim minoanski jezik je
pre#ivio a!ejsko osvajanje i jo je dugo bio u upotrebi me(u .teokre$anima (/pravim
Kre$anima0), o )emu svjedo)e natpisi prona(eni na eteokretskom, a koji poti)u iz 6. i =. st. pr.
kr. e.
.vans je !istoriju Krete podijelio u tri perioda> ranominojski, srednjeminojski i kasnominojski.
Me(utim u novije vrijeme pri!vata se druk)ija kronologija, koju je predlo#io pro"esor N. &laton,
a koja se bazira na usponima i padovima minojski! pala)a. 'ako !istoriju Krete mo#emo pratiti u
slijede$im razdobljima.
Predminojski period
Neolitski period (6000?4600 <@)
Minojski period
a.) &eriod prije gra(enja palata (4600?2A00 pr. kr. e.)
b.) &rvi period palata (2A00?2B00 pr. kr. e.)
c.) Crugi period palata ( 2B00 6 23=0 pr. kr. e.)
d.) &eriod poslije nestanka palata (2D50?2400 pr. kr. e.)
e.) -ub?Minojski period (2400?2000 pr. kr. e.)
Period prije graenja palata !"##$%&## pr' kr' e'() po *vans+, -anomonojski
Colaskom novi! rasni! elemenata na Kretu, po prvi put se u izradi alata i oru#ija po)inje koristiti
bronza, )ija se upotreba brzo proirila po cijelom otoku i ostala u upotrebi sve do kraja minojske
civilizacije. Naa znanja o naseljima koja su egzistirala prije podizanja pala)a, vrlo su oskudna,
ali su ar!eoloka iskopavanja pokazala da se radilo o vrlo )vrsto sagra(enim ku$ama od kamena
i opeke, sa velikim brojem soba i poplo)anim dvoritima. ,idovi su bili obljepljeni crvenom
#bukom. Najvie ku$ica otkriveno je u +assiliki i MEtrosu. 9nato) slabom poznavanju nastambi
tog pred 6 palatnog doba, grobnice su temeljito ispitane.
-+sevine + P.rgos+
'ako su velike zasvo(ene grobnice prona(ene u blizini Messare, grobnice u obliku cisterne
(Molosi) i komore kod gia &!otie, te slo#ene gorbnice sa vie odaja kod rc!anesa, Krisolakosa
(Malia), &alaikastrosa, ,akrosa itd. 1bilje nalaza u njima daje nam uvid u umjetni)ku evoluciju
pred?palatne civilizacije. Keramika tako svjedo)i o razlikovnosti stilova izrade, danas poznati!
pod imenima &Ergos, g, 1nou"rios, Fevina, Koumassa i +assiliki.
Okr+gla va/a sa ornamentima
&rona(ene su korpe od pleteng pru$a, drveta, ili glinene sa urezanim ili naslikanim motivima
punim #ivosti i pokretnosti. Naro)ito lijepi uzorci poti)u iz +assilikija 6 stilizovane oljice sa
svojom upadljivom aranom dekoracijom i so"isticiranim oblicima (kao oljice za )aj ili ka"u ili
visoke tr)ane ralje.) &rva viebojna keramika pojavljuje se pri kraju pred 6 palatnog perioda.
Gto se ti)e minijaturne umjetnosti, izvanredne izra(evine od zlata prednja)e (nakit iz Mo!losa i
grobnica kod Mesare), kao i per"ektni rani primjeri pe)ata izra(eni! od slonova)e i steatita.
Majka s djetetom $ glinena 0ig+rina
Crutvo je izgleda bilo bazirano na rodovima (gensovima) i klanovima, a poljoprivreda,
sakupljanje zali!a, moreplovstvo i trgovina, ve$ su bili odvojene grane privre(ivanja. 8lavna
"orma religioznosti, o)itovala se u obo#avanju +elike Majke <oginje.
Prvi period palata %&##$%1## 2C(, po *vans+ Srednjeminojski
+aza iz 7estosa 2500 p. kr. e.
1ko 2A00. g. pr. kr. e., iz nekog nepoznatog razloga vlast i mo$ se nala u rukama kraljeva (ili
kraljicaH) i prve palate, koje su imale vidljiv kulturni i politi)ki utjecaj na okolna podru)ja su
izgra(ene. %skopavanjima se dolo do otkri$a )etiri takve palateI u Knososu, 7estosu, Maliji i
,akrosu, ali je vjerovatno da i! je bilo jo.
&alata u Knososu ? snimak iz zraka
Nji!ovi skromni ostaci, prona(eni ispod kasniji! naselja, pokazuju sve odlike potpuno razvijene
minojske ar!itekture, tj. raspored zgrada oko centralnog dvorca, "ine "asade koje )ine )vrsto
zbijeni blokovi od poroznog kamena, veliki broj magacina, soba za obavljanje religijski! rituala,
spratovi povezani manjim stepenicama, te monumentalne kapije.
Palata + Knosos+
Najljepi primjer toga je zapadno krilo palate u 7estosu. %nteresantno je da je najljepi
dekorativni stil keramike nastao upravo u radionicama kretski! palataI poli!roman, pun pokreta,
rozeta, spirala, naslikani! na sjajnocrnoj pozadini. +aze su izra(ene u vie oblika i
zaprepa$uju$e su te!ni)ke per"ekcije. -pecijalizirane radionice u palatama tako(er su
proizvodile veoma "ine vaze i posude od kamena i "ajansa, pe)ate od poludragog i dragog
kamenja sa !ijerogli"ima i dinami)nim scenama iz prirode, kvalitetna i elegantna oru#ja i alat,
posude od bronze i srebraI nakit )udesno lijepe izrade (poznat je /&)elinji visuljak0 iz
@!rEssolakkosa), te zadivljuju$e minijaturne skulpture. &rotopalatijalne terakote su
najpoznatije, a prona(ene su na posve$enim /svetitima vr!ova planina0, koja su bila
uobi)ajena za taj period. Najpoznatija su ona otkrivena u &teso"i, &isoke"alu, Jouktasu, Kalo
:oriji, Ko"inasu, 'raostalosu i +rEssinasu. Minojski pantenon uvijek je imao <oginju Majku kao
glavno bo#anstvo, a religiozni simboli poput sveti! rogova i dvostruke sjekire uobi)ajeni su.
Crutvo je bilo organizirano !ijerar!ijskiI postojala je raspodjela poslova, a kontakti sa spoljnim
svijetom bili su sve )e$i i )e$i. 9 upotrebi je bilo !ijerogli"sko pismo, koje se vrlo brzo razvilo u
linearno.
-trana katastro"a, vjerovatno zemljotres, pretvorila je velike kretske palate u ruevine, negdje
oko 2B00 g. pr. kr. e.
3r+gi period pala4a %1## 5 %67# pr' kr' e'(
'okom ovog perioda, Minojska civilizacija dosegla je svoj zenit. Nove palate, sagra(ene na
ruevinama stari!, bile su jo veli)anstvenijeI gradovi koji su i! okru#ivali proirili su se i vrvjeli
#ivotom. +eliki broj seoski! vila, rezidencija lokalni! guvernera, kontrolirale su velika upravna
podru)ja, vrlo sli)no "eudalnim zamkovima srednjovjekovne .vrope. <roj i kvalitet putova se
uve$aoI iz organizirani! luka brzi brodovi nosili su !ranu i izra(evine kretski! umjetnika,
)itavom, tada civiliziranom svijetu, gdje su mijenjani za sirovine. Nove palate bile su
kompleksne viespratnice sa velikim dvoritima, impozantne, sa oslikanim stubitima iroki!
stepenica, procesijskim stazama i monumentalnim kapijama.
Minojske /idne slike $ Knosos
Kraljevske odaje imale su nizove vrata (&olEt!Era), prijestolja i klupe, kupatila, unutranje
osvjetljenje, te niz sveti! odaja (u kojima se vrio religiozni obred), magacina, kripti, dvorana za
audienciju i blagovaonica. 'ako(er, postojale su mnoge obrtni)ke odaje, poput radionicaI
vodosnabjeva)ki i vodovodni sistem bili su genijalno osmiljeni. 9opte nije iznena(uju$e da su
ovako velike i komplikovane gra(evine (palata na Knososu prostirala se na 44 000 kvadratni!
metara i imala preko 2=00 soba), potakle gr)ku narodnu matu da stvori mit o labirintu.
8Pari/anka8 $ 0reska i/ Knososa
+elike palate imale su jednu zajedni)ku karakteristiku sa onim manjima, koje su mo#da imale
"unkciju ljetni! rezidencija kretski! kraljeva, a to je predivan stil zidnog "reskoslikarstvaI zidovi
su ukraeni svje#im, #ivotnim scenama u gizdavom rasporedu boja ili zasljepljuju$e bijelim i
proaranim blokovima gipsa, koji je koriten za pokrivanje zidova i podova. @entralne dvorane
seoski! dvoraca (+at!Epetro, -klavokambos, 'Elissos, Metropolis (8ortEs), Nirou K!ani, ,ou,
&Ergos (MErtos), &raessos, pano ,akros i drugdje) imale su ruralni i proizvo(a)ki karakter.
9reska i/ Knososa $ oko %7## pr' kr'e'
K,ar pticaK ? :agia 'roada ? oko 2=00 p.n.e
-ocijalni sistem, kao i karakter drutva, bio je najvjerovatnije "eudalan i teokratski, to zna)i da
je kralj svakog dvorca bio ujedno i vr!ovni svetenik. Mo#da je postojala i !ijerar!ija ti!
kraljeva?svetenika, na )elu koje je bio vladar Knososa. ,a!valjuju$i takvom sistemu ostrvom je
vladao trajan mir (&L M%N1%@), koji je olakao veliki kulturni napredak, )aroban, pre"injen
na)in #ivota, te kretsku talasokratiju.
:mjetnost
Igra s ;ikom $ 0reska i/ Knososa
9mjetnost drugog palatnog doba, gotovo je u svim svojim segmentima naturalsiti)ka i svjedo)i
o ljubavi Minoanaca prema vje)noj, mo$noj i uvijek?obnavljaju$oj prirodi, kao i njenoj trajnoj
spiritualnoj komponenti. Kretski majstori razvili su varijitet stilova izrade keramike> morski, sa
svojim #ivotnim motivima oktopoda, tritona, morski! zvijezda, pu#eva, morske trave i ostali! iz
raznolikog i o)aravaju$eg svijeta dubineI cvijetni, izuzetne svje#ine naslikani! biljaka i
otvorenog rosnog cvije$aI dekorativni, )iji je glavni motiv spirala u mnogim varijantama
komplikovani! aran#mana, ali i religiozni simboli i oru#je, te najzad tzv. palatni stil sa svojim
tektoni)kim "ormama i dekoracijom aran#iranom vrpcama.
Prika/i na sarko0ag+
7reskoslikarstvo 6 divna grana umjetnosti toga doba 6 sada je jo vie razvijena i nije vie samo
u slu#bi ukraavanja palata i bogataki! ku$a. 1 tome svjedo)e oslikani krajolici (kraljevski
vrtovi, obrasli bujaju$om vegetacijom, puni egzoti)ni! #ivotinja, kao to su majmuni, ptice, )ije
se perije preljeva #ivim bojama, divlje ma)ke i jeleni)I scene iz drutvenog i religioznog #ivota>
proslava u palatama i svetitima (minijature iz Knososa), kao to su ritualne igre sa bikom i
ceremonije /svetog pri)e$a0 prikazane na "resci /&ari#anka0. %stom te!nikom koristili su se
kretski umjetnici pri slikanju zadivljuju$i! "resaka prin)eva i veliki! sve$enika (&rinc sa
ljiljanima), te sveti! i mitski! #ivotinja (bikova, s"ingi, gri"ona. 9mjetni)ka renesansa ovog
zlatnog doba kritske civlizacije odrazila se i na vajarstvuI "igure su sada mnogo prirodnije i
anatomski razra(enije, kao "igurine #ena sa predivnim "rizurama iz &iskoke"ala (-itia), ili ritoni u
obliku glave bika i divlje ma)ke. Kamene vaze i posude izra(ene su od "inog kamena boje vina ili
od rijetkog )vrstog kamena, kao to je alabaster, mramor, okamenjeni kristal, opsidijan, por"ir i
balzat. Mesto imaju oblik sveti! #ivotinja ili #ivotinjski! glava, kao izvanredne glave bika iz
Knososa i ,akrosa, dok su druge ukraene majstorski naslikanim slobodnim scenama (kao one
iz gia 'riade? r!Eton #eteoca, r!Eton sveti! igara, i rEt!on sa brdskim svetitem sa ,akrosa.
7ajans je bio koriten pri izradbi rijetki! luksuzni! predmeta, kao to su plasti)ni r!Etoni
(,akros), ukrasne ili zavjetne plo)e (/gradski mozaik0 i zavjetne plo)e iz Knososa), te unikatni!
"igurina, kao to je /zmijska bo#ica0. Cjela od zlata i slonova)e, na)injena su sa jednakom
te!ni)kom per"ekcijom, kao c!rEsselep!antinski /toreador0, kraljevski igra$i skupovi, zlatno
prstenje sa ugraviranim minijaturnim scenama religiozni! rituala, koji pru#aju mnoge
in"ormacije o minojskoj religiji, pregrt nakita, posuda napravljeni! napravljeni! od srebra i
zlata, ili pozla$ni!. Crke dugi! ma)eva i elegantni! bode#a ovog perioda, tako(er su )esto
pozla$ene. Gto se ti)e, pak, bronzanog oru#ja i oru(a svi! vrsta, mnoga nalikuju na dananjaI
bronzane vaze su "ine sa pa#ljivo ura(enom, i divnom na izgled, dekoracijom. &e)ati drugog
palatnog perioda na)injeni su od dragog i poludragog kamena, sa divnim prirodnim scenama
#ivotinjskog svijeta, te prikazima religioznog karaktera. 1bi)no su s"ernog ili tapi$astog oblika.
-eligija
,mijska <oginja ? oko 2600 p.n.e.
8lavno bo#anstvo je uvijek <oginja Majka, koju se prikazuje u njenim razli)itim
mani"estacijama> kao lijepu i zanosnu /boginju zmija0, /veliku sve$enicu #ivotinja0, u pratnji
lavova i kozoroga, ili kraljicu neba, okru#enu pticama i zvijezdama. ,ajedno s boginjom
obo#avan je i mo$ni bog plodnosti, o)igledno u "ormi bika. Nji! dvoje bili su par, mu# i #ena,
mladi$ i djevojka, koji bi umirali, ili bili izgubljeni u ranu jesen, a oivljavali u svjetlosti i zelenilu
proljea, predstavljajui tako prirodni ciklus godinjih doba.
7igurica bika iz 7estosa
9 minojskom pantenonu postojao je tako(er )itav egzoti)ni svijet demona i geniusa, koji su
slu#ili boga i boginju u nji!ovom carstvu i olakavali komnikaciju izme(u nji! i ljudi. ;eligiozni
obredi vrili su se u svetitima palata, u ku$ama ili na otvorenom, brdskim i pe$inskim
svetitima. Mnoge crte minojske religije zadr#ale su se i u kasnijim gr)kim religijama misterija.
Sa<ranjivanje
Minojska grobnica, Maleme, Kreta 2B00 pr.kr.e.
8robnice drugog palatnog perioda su )etvrtaste osnove, usje)ene su u meku stijenu ili
zasvo(ene sa grobnom komorom kru#ne ili pravokutne osnove. *u#no kraljevsko grobno svetite
u Knososu zapravo je )itav kompleks sa malim stepenitem, kriptom u kojoj se nalazi sveti stub,
komorom usje)enom u stijenu i gornjim spratom predvi(enim za posmrtni kult. Mitava
unutranjost jako podsje$a na /Minojevu grobnicu0 na -iciliji, )iji je opis u svom djelu dao
Ciodor.
Pismo
:ijerogli"sko pismo pret!odnog perioda sada se potpuno razvilo u ono to danas zovemo Finear
. -a)uvani tekstovi 6 400 nji! napisani! na nepoznatom minoanskom jeziku, izgleda da sadr#e
podatke vezane za ra)unovodstvo, a prona(eni su u ar!ivama palata i vila u Knososu,
rc!aensu, 'Elissosu, gia 'riadi, &!aestosu, ,akrosi i :anii. Cisk iz &!aestosa, sa svojim
jedinstvenim !ijerogli"skim zapisom poti)e iz prve "aze drugog palatnog perioda. :ijerogli"sko
pismo izgleda da je pre#ivjelo iz raniji! vremena, a njime su se koristili sve$enici pri pisanju
sveti! tekstova.
Finear
Zemljotres i navala A<eja=a
1ko 2=00?23=0 g. pr. kr. e. sve centre drugog palatnog perioda sravnio je sa zemljom u#asan
zemljotres, uzrokovan erupcijom vulkana na otoku -antorini. 'u nesre$u su iskoristili
indoevropski !ejci sa gr)kog kopna, iskrcavi se na Krit i zagospodarivi Knososom. 'amonja
palata je obnovljena i postala rezidencija nove a!ajske dinastije, o )emu svjedo)i i prona(eno
tzv. Finear <, pismo, za koje je +entris dokazao da predstavlja ar!ai)nu "ormu gr)kog jezika.
'om periodu pripada i grn)arija /palatnog stila0. @ijela palata pre#ivjela je preure(enjeI
sagra(ena je poznata /prijestolna dvorana0, a "ormirani su i poljednji stilovi dekoracije, vidljivi u
/procesijskom !odniku0 i drugim sa)uvanim "reskama.
Post$palatni period %>?# 5 %!##(
&oslije kona)nog unitenja, oko 2D50, ni jedna od minoanski! palata vie nije bila naseljena.
!ejci su na nji!ovim ruevinama izgradili svoje mikenske megarone, )iji su ostaci prona(eni
samo u zemljanom sloju iznad raniji! kraljevski! vila (kao gia 'riada) i "arma i ku$a (u
'Elissosu). Mak ni pala)a legendarnog %domeneja, a!ejskog kralja Knososa, koji je u)estvovao u
'rojanskom ratu, dovevi sa sobom 50 la(a, nije prona(ena. +eliki broj mikenski! centara su
poznati 6 nicali su po cijeloj Kreti, a ve$ina i! je pre#ivjela i do po)etka gr)ke ere> KEdonia, ,
&olErr!enia, Kissamos, Knossos, @ortEs, &!aestos, FEktos, rcadia, ;!Etion, itd. 1snove ove
nove civilizacije bile su minojske, iako je njezin du! bio gr)ki, to se vidi iz posebnog stila
ar!itekture i te#nje ka posebnosti. 'ako palata vie nije bilo i zamjenili su i! sivi, strogi mikenski
megaroniI predominantan stil u keramici postao je tzv. /mikenski koine0, koji se bazirao na
kontinuirnom ponavljanju jedni! te isti! oblika, uz malene "reske, koje su izgubile svoju
nekadanju )ar i pokretljivost. +ajarstvo je i dalje bilo razvijenoI umjetnici su izra(ivali "igure
impresivne veli)ine, ali su one u pore(enju sa minojskim, bile ura(ene ablonski i vrlo rigidne.
Nije bilo odre(ene promjene ni u religiji ni u obredima. -a!ranjivalo se i dalje u grobnice tipa
komore sa velikim dromosom, kao i ranije, mada su prinosi za pokojnika bili daleko siromanijiI
ve$ina prona(eni! /dragulja0, bili su na)injeni od obi)nog obojenog stakla.
&eriod a!ejske prevlasti na Kritu, bio je, u svakom slu)aju doba dekadencije i zavrio se u
optem !aosu invazije /Naroda s mora0 na %sto)ni Mediteran. &ristignu$em prvi! Corana,
po)inju se malo, po malo pojavljivati nove kulturne i religiozne odlike> kremiranje mrtvi!,
#eljezno oru#je i oru(e, broevi 6 to svjedo)i o novom stilu odjevanja i geometrijskim
dekorativnim motivima.
S+;$minojski period %!##$%### 2C(
Kreta je ula u /)isto0 gr)ki dio svoje !istorije, masovnim naseljavanjem Corana, u periodu
2400 6 2200 pr. kr. e. &eriod protogeometrijske keramike koji je uslijedio (2200?A00), razvijao
se u isto vrijeme sa -ub?minojskim kulturnim utjecajem, koji je nastavio da pru#a otpor u
nekim podru)jima otoka, posebno u sredinjim planinama, te na isto)nim obalama @rete (Kar"i
(Fassit!i), +rokastro (Merambello), &raessos, -itia) i koji je dokazano ostavio izvjestan utjecaj
na svoje divlje osvaja)e. ,apravo, danas nema istori)ara koji bi sumnjao u ogromni minojski
doprinos stvaranju kasnije jedinstvene !elenske civilizacije.
9potreba #eljeza i kremiranje mrtvi! postali su za ovo doba uobi)ajeni, a urne u kojima se dr#ao
pepeo mrtvaca, bile su najkarakteristi)nije posude ovog perioda. Naj"iniji primjerci, prona(eni
blizu Knososa, otkrivaju utjecaj tene na protogeometrijsku umjetnost Krete.
Semargl
1bjavioNla -emargl u 40>00, 4 komentar(a), print, O
2og spava + mineralima, sanja + ;iljkama, <oda + @ivotinjama i misli + 4ovjek+'
Drevna mudrost
/-ve to je stvoreno, nije nita drugo do )udesna sim"onija, bilo da se odnosi na ideje, du! ili materijalna
bi$aI sve se to dr#i zajedno i povezano je me(usobnim odnosima koje nije mogu$e rastaviti, sve to tvori
skladnu cjelinu. 9 bo#anstvu vlada !armonija, vr!ovni sklad, poto nas je <og stvorio po svome liku i
uda!nuo nam smisao i osje$aj sklada. Sve Ato postoji je @ivo, nada<n+to @ivotom, jer sve je
postepeno i pove/ano' Nema /vije/de koja nije @ivo ;iBe i koja nema d+Ae0.
Kepler
(:armonices Mundi, 262A)
/1vaj svijet, isti za sve, nije u red doveo nikakav <og niti )ovjek, nego je odiskona postojao, postoji i
postoja$e> jedna vje)na?#iva +atra, koja se mjerom pali, i u mjeri gasi.0
/*edno te isto su u nama> #ivo i mrtvo, budno i spavaju$e, mlado i staro. *er ovo drugo, promijenivi se,
postaje ono prvo, i obratno, ono prvo, promijenivi se, ovo drugo0.
Ceraklit
KKad bi volovi ili lavovi imali ruke i mogli rukama da slikaju i proizvode (umjetni)ka) djela kao ljudi, konji bi
likove boga crtali nalik konjima, goveda nalik govedima, a nji!ova tijela bi na)inili svojim obli)jima.K
Kseno0an
*a sam 1naj koga volim, a 1n koga volim je *a>
Mi smo dva du!a koja borave u jednom tijelu.
ko vidi mene, ti vidi Njega,
ko vidi Njega, vidi nas obojicu.
C+sein i;n Mans+r
K<ogovi misle sasvim druga)ije od ljudi. Misli )ovjekove su slike. Misli bogova su #iva bi$a.K
-+dol0 Steiner
% ? Apsol+t
! ? mani0esta=ija
> ? evol+=ija
6 ? o;lik
7 ? @ivot
Kosmika doktrina
!ttp>NN!umnauke.blogger.baNar!ivaN400=N0BN2=N==663
Malija>

the entrance to the archaeological site of Malia (panoramic image)

the kouloures (1)
the South entrance to the Malia Palace (2)
the Central Court of the Malia Palace (3)
the Altar in the Malia Palace (4)
the West Wing of the Malia Palace (5)
the staircase in the West Wing of the Palace (6)
the kernos of Malia (7)
the Pillar Crypt (8)
the Grand Staircase of the Palace (9)
the Loggia and the Central Court of the Malia Palace (panoramic image - 10)
the east storerooms (11)
the Royal Apartments of the Malia Palace (12)
the pillared room and the banquet hall (13)
the o!er court and the Mycenean sanctuary (14)
the "orth entrance and the Sea road (15)
the Minoan o!n of Malia (16)
Malia #uartier M (17)
he "ecropolis of Chryssolakkos in Malia


FA!STS=


ZA$L#UA$=
L!TE%ATU%A=
!ZV%!=
5tt0=@@AAA(5ersonissosBcarB5ire(co(uk@5ersonissosB1lo)@A0B
content@u0loads@-../@.C@maliaB0alaceBD96.8(j0)
5tt0=@@AAA(eE0lorecrete(com@arc5aeolo)F@"aliaB
Palace@ima)es@"aliaGHrandGstaircaseGD96,I(j0)
5tt0=@@AAA()reekBislands(us@5eraklio@knossos@"aliaBPalace(j0)
5tt0=@@AAA(creteBkreta(com@3iles@u-@"aliaPalace-(j0)
5tt0=@@AAA(mla5anas(de@Hreece@Dities@!ma)es@"aliaPalais"a0(j0)
5tt0=@@AAA(eE0lorecrete(com@arc5aeolo)F@"aliaB
Palace@ima)es@"aliaG0lanGE<GD967,(j0)
5tt0=@@3arm-(static(3lickr(com@,6-/@,,67,7/C,CG..edC88-7eGo(j0)
5tt0=@@3arm-(static(3lickr(com@,688@,,6C66C,79GI/eCI/91a6(j0)
5tt0=@@AAA(istronBa0ts()r@ima)es@)allerF@)allerF@3aistos(j0)
5tt0=@@AAA(s0oradestours(com@3estosGme)aron(j0)
5tt0=@@static(0anoramio(com@05otos@ori)inal@-,C-..8,(j0)
5tt0=@@AAA(1lueseaa0artments()r@assets@0ictures@Aksiot5eata@Full
J-.!ma)es@)ortFna,(j0)
5tt0=@@AAA(uk(di)iserve(com@mentor@minoan@05aistos.-61(j0)