METODIKA

NASTAVE
HRVATSKOG
JEZIKA
literatura: Teak:
teorija i praksa
nastave hrv. jezika
Teak: Govorne
vjebe
Rosandi: Pismene
vjebe
Prva sredstva
izraavanja:
1. ENT!E!" #
zaklju$ak izveden iz
jedna pretpostavke
dok je dru%a
neizre$ena
&pri$uvana misao'
npr. !arko e
umrijeti jer je $ovjek
(izostaje: )vi ljudi su
smrtni'
*. )+,G-"! #
lo%i$ki zaklju$ak
izveden iz dviju ili
vi.e pretpostavki
&premisa'
Kriteriji
dr!ivanja
"vrni# vrsta:
1.TE!"T/"
*.01N/23"
4.)T+
5."RG1!ENT"23"
6./,!P,-23"
7.8R)T"
"19T,R3"
:.;R,3 G,8,RN/"
<.;R,3 )+1=">"
?."19,@ "19,A
8-1"+N" 8E-"
1B. P,8R"TN"
)8E-"
11. 91+3N"
G,8,R"
1*. "!;3ENT G93E
)E 9RC
14. ,/,+N,)T
Stara Gr$%a& tri
vrste "vra
'( EPIDEIKTI)KI
GOVOR
A naj$e.e pohvalni
%ovor (svadbeni %.@
po%rebni@ zdraviDe@
razni %. uz proslave@
promaknue'
A moe biti i
pokudni %ovor
&9emosten
E0ilipikeF'
A visoki stil # &kieni
stil' # slikovit@ pun
ukrasa@ mno.tvo
metaGora@ epiteta@
poredbi@ basni@
parabola@
personiHkaDija
A ar%ument: etikaA
razlikovanje lijepo% i
runo%@ lo.e% i
dobro%I pokdni
%ovor ima samo
Gunk. zaustavljanja
A Dilj: upozoriti na
vrline
&velikodu.nost@
razboritost@
hrabrost@ mudrost'

*( PO+ITI)KI
GOVOR
A srednji stil: Amanje
slikovit od e.@ nema
toliko ukrasa
A ne bi trebao
sadravati stilske
H%ure@ posebiDe
mataGoriku@ ali
politi$ari se koriste
lijepim izrazima
A mora biti
osloboJen rije$i s
prenesenim
zna$enjem i voditi
ra$una kome se
obraa
A konDentriran na
zadobivanje
povherenja
slu.atelja i osobni
probitak
A ar%ument:
budunost
A Dilj: u$initi
zajedniDu sretnom@
zadobiti njeno
povjerenje
,( S-DSKI GOVOR
A jednostavan@
zananstven stilA
jez%rovit i saet@ bez
ukrasa@ odlu$an i
raz%ovijetan
A ar%ument: istina
A Dilj: razlikovanje
pravedno% od
nepravedno%
A dobar %ovornik
mora savledati sva
tri stila @ ali i
tehni$ku stranu
%ovora # pronalazak
tema@
rasporeJivanje@
dikDiju@ pamenja@
majstor izvedbe
.( VOJNI)KI
GOVOR
A saet@ jez%rovit@
odlu$an
A obilje imperativa@
vrlo malo pridjeva
A metaGorika nije
prihvatljiva
/( D-HOVNI
GOVOR
A usmjeren na
produhovljenje i
promjenu slu.atelja
A vezan za
propovjedni.tvo
& propovijed mora
biti razumljiva '
A slikovitost i
kienost # slike raja i
pakla@ metaGore@
parabole@ dosjetke@
moni imperativi@
prijetnje
0( ZNANSTVENI
GOVOR
A najtei i
nadosadniji %ovor
A mona
ar%umentaDija #
povezane re$eniDe
koje proizlaze jedna
iz dru%e
.A raspravlje$ki
konstruiran.
Vrste "vra 1
sti23:
1. %ovor visoko%
stila # prikladan za
pohvale@ %ovore
*. %ovor srednje%
stila # prikladan za
politi$ki %ovor
4. %ovor
jednostavno% stila
S3vre4ena
1dje2a vrsta
"vra
A ona donosi nove
%ovorne vrste:
'( RAZGOVOR
A podrazumijeva
nekoliko
su%ovornika &* ili
vi.eK'
A umijee je Diljano i
promi.ljeno
raz%ovarati
A imaju posebnu
strukturu@ na$ela i
Diljeve
A moraju biti
svrhoviti
A vrste:
a5 S+-67ENI8
POS+OVNI R(
A podrazumijeva * ili
vi.e su%ovornika ili
* ili vi.e strana u
slubenom odnosu
A jez%rovit stilA
kratke replike@
raz%ovjetno
oblikovanje misli
A .tovanje
su%ovornikaA
paljivo slu.anje
A konvenDionalnostA
$esto rabljene rije$i
i pohvale u svrhu
postizanja Dilja@ ali
mora postojati
odreJena mjera@
prikladne rije$i
A Dilj: nastoji se doi
do novih spoznaja ili
usu%la.avanja
stajali.ta tijekom
stvaranja oslovne
politike i ostvarbe
poslovnih nastojanja
A odvija se u
naposrednom
kontaktu ili
teleGonski
95 ANKETA
A kratak raz%ovor
izmeJu ono%a tko
pita i ono%a tko
od%ovaraA
sudioniDi: ispitiva$@
osoba koj aod%ovara
A dobra pitanja
mo%u pripremiti
samo vrhunski
stru$njaDi
A pitanja moraju biti
prila%oJena onome
ko%a se pita te
trebaju proizlaziti iz
od%ovora
:5 RASPRAVA
A vrti se oko
stru$nih@
zananstvenih@
politi$kih i sudskih
dvojbi
A .tovanje
su%ovornika
A velika mo%unost
manipuliranja
d5 NA7A;IVANJE
MIS+I
A nabaDivanje ideja i
predla%anje
A su%ovorniDi se ne
suprotstavljaju@ oni
predlau
e5 RAZGOVOR O
NEKOJ TEMI
A produbljivanje
neke tematike da bi
se do.lo do istine ili
su%lasnosti
A njima pripada i
.kolsko predavanje
A heuristi$ki
raz%ovorA dok
slu.atelj ne kae:
E,tkrio samKF
&Leureka@ "rhimed'

A moe biti i unutar
znanstveno%
predavanja
<5 INTERVJ-
1. intervju iz
$asopisa
*. rasprava o
pro$itanom
4. razovor o
zvedbenim
mo%unostima u
razredu
5. priprava u$enik
aza intervju
6. izvedba
7. ra.$lamba i
prosudba
:. domaa zadaa
"5 REKREATIVNI
RAZGOVOR
*( KRATKI
MONO+OZI
A kratke nedijalo.ke
vrste:
a5 -VODNA RIJE)
A svrha: otvaranje
neke dru%e vrste
%ovora
A po$inje
uobi$ajenim
Grazama: =tovani@
9ra%i@ 1vaeni@
9opustite da...
95 IZJAVA # kratka
obavijest povodom
neko% do%aJaja
:5 VIJEST
A nema komentara
niti vlastito%
stajali.ta
A tei objektivnosti
A %ovori o posebnom
do%aJaju
d5 KOMENTAR
A jez%rovito i
obrazloeno
izno.enje svo%a
stajali.ta o ne$emu
s uvjerenjem u
ispravnost svo%a
stajali.ta
e5 IZVJE=>E
A po stilu izmeJu
vijesti i komentara
A ne zahtijeva
previ.e
obrazla%anje svo%a
stajali.ta
A objektivnost@
neutralnost@
dokumentiranost
A naj$e.e na T8Au i
radiju
A te.ko je
izvje.tavati o
ne$emu@ ane iznijeti
svoje stajali.te
A u stru$nom
izvije.u vrlo su
vane vremenske
odredniDe jer
prikazuju nastanak i
kronolo%iju zbivanja
A takav je pisani ili
%ovorni oblik vrlo
$est u poslovnim
odnosima
A oblikovanje
stru$no% izvje.a:
A uvodni dio: A
redovno zapo$inje
re$eniDom u obliku
vijesti@ a zatim se
iznose najvaniji
podaDi kako bi se
mo%lo pratiti
izvje.ivanje
A sredi.nji dijelovi:
razradba # to su
obi$no posebno
podnaslovljeni
odjeljDi
A kratak zaklju$ak ili
zaklju$Di: A tamelji
se na Dijlom
izvije.u
,( GOVORI
A dui monolozi
A podvrste: prema
stilu@ GunkDiji@
ar%umentaiji
.( POSE7NE
GOVORNE VRSTE
A stvorene su u
okviru suvremenih
sredstava
priopavanja :
voditeljstvo@ najava@
DrtiDa@ obavijest@
prevoJenje@
reportaa &prijenos'@
krasnoslov&reDitiranj
e'
Od2i%e d9ra sti2a
"vrenja:
a' jasnoa
b' istinitost
D' ljepota
d' ostale osobine
kao npr.
jez%rovitost@
jednostavnost@
lo%i$nost@
muzikalnost@
ritmi$nost@
slikovitost
Za "vr je 9itn:
A misliti na Dilj koje%
elimo svojim
%ovorom postii
A zanos@ strast@
ljubav prema poslu@
volj@ $vrsta vjera
A vjeba i dobra
pripremljenost
A pozdrav@ ne.to o
%ovorniku@ najava i
istiDanje venosti
teme
A jez%rovit i jasan
%ovor s dobrom
dikDijom
Asrda$no pbraanje
slu.ateljima
A %ovorno umijee
donosi u%led i
poloaj@ ono osobu
$ino korisnom u
dru.tvu@ donosi mu
utjeDaj na dru.tvo
Sa413zdanje
misliti na Dilj koji
se eli postii
%ovorom(
predavanjem
sustavno se
pripremati
pripremati se u
duhu & vjeri ' za
uspjeh
zamisliti sebe kao
uspje.na %ovornika
& predava$a '
A potrebno je
svim ljudima@ a
posebno je vano za
%ovornika koji treba
pozitivan stav o
sebi
- takoJer je vano
za proG. koji
takoJer mora
potiDati svoje
u$enike i njihovo
samopouzdanje od
najranije% doba
- treba misliti na Dilj
koji elimo postii #
zamisliti .to e
nam zan$iti
samopouzdanje i
uspje.nost na.e%a
%A
- treba zamisliti
sebe pred
slu.ateljstvom i to
uvijek kako
%ovorimo uspje.no
i kako smo
zadovoljni #
zami.ljati liDa ljudi
koji nas slu.aju@
nastojati osjetiti ili
barem usmisliti da
vas slu.aju sa
zadovoljstvom@
zamisliti pljesak
nakon %ovora
- treba uvjeriti sebe
da se moe biti
uspje.an i bit emo
uspje.ni@ pozitivno
misliti o svojim
iz%ledima za uspjeh
&zatajiti dvojbe@
sumnje'
- treba si rei:
donosim odluku i
dobro u %ovoriti #
to treba ponavljati
u sebi@ ai dru%e to
nau$iti
- kao proGesori
moramo hrabriti
ono%a koji nije
si%uran u sebe@
moramo biti svjesni
da nitko ne zna sve
pa tako niti ja &E3a
nisam $ovjek koji
zna sve na svijetuF
ili ENau$it uFA
od%ovoriti ako ne
znas'
- treba odbaDiti
osjeaj sumnje i
dvojbe u sebe@
vjera u svoje
mo%unosti
- moramo iza sebe
zatvoriti vrata i
tako isklju$iti svaku
mo%unost bije%a
- moramo biti %lasni
- potrebno je
vjebati i dobro se
pripremiti
- autosu%estija
- ponekad je
potrebno iz sebe
napraviti smije.na
$ovjeka
- korisno je osjeati
malu tremu # dobro
je imati respekt
prema onima koji
nas slu.aju
- nije potrebno u$iti
%ovor napamet ve
zapamtiti smisao o
kojem %ovorimo
- imati uz sebe
podsjetniDu
Pri1re4e za
1redavanje
? "vr 5
1.razmi.ljanje o
temi i namjeni
*.pronalaenje i
prikupljanje
podataka
4.rasporeJivanje
prikupljenih
podataka
5.sastavljenje
predavanja
6.zapamivanje
predavanja
7.izriDanje
predavanja
Predstav2janje
"vrni%a
a' pozdraviti
prisutne
A nitko nije vaniji od
onih koji e slu.ati
npr. 9ra%i prijatelji@
GospoJe i %ospodo@
/ole%iDe i kole%e
b' predstavlja se
tema i isti$e se
vanost teme
A unosi se i malo
patosa i osobne
zainteresiranosti za
temu
A moramo se
obraati
slu.ateljstvu
srda$no i priladno
D' predstavljanje
%ovornika
A jez%rovito i jasno s
priladnom dikDijom
A moramo Dijelo
vrijeme pokazivati
zainteresiranost i
sreu .to e
%ovornik %ovoriti
d' iz%ovoriti ime i
prezime %ovornika
A na prikladan na$in@
bez vike
A posljednji slo%
ne$ije% imena je
trenutak kada se
okreemo prema
%ovorniku@ a ostalo
vrijeme obraamo
se slu.ateljima
e' predstavljanje
sebe
A $inimo to toliko da
nas oni koji nas
slu.aju preoznaju
&nikada ne smijemo
iznositi hvalospjeve
o sebi '
9isanje
A ono je u izravnoj
vezi s %ovorom
A moe biti presudan
za dobar %ovor
A%lasni i ubrzani
%ovor izaziva brzo
disanje
A disanje treba
vjebati
Glas
Amoramo pripaziti
na u$eni$ke %lasove
i popotrebi pomoi
A %las treba
kontrolirati i
usklaJivati s
potrebama # u
odnosu na auditorij i
mjesto %dje drimo
%ovor
A nisu prikladi niti
vrlo tihi %lasovi
A moramo %ovoriti
malo %lasnije ne%o
u svakodnevnoj
komunikaDiji
S23@anje
A blisko %ovoru # dio
je %ovorni$ko%
umijea
A slu.anjem se
pripremamo za
%ovor # pasivni
na$in u$enja
A ono je i .tednj
avremena
A oni koji znaju
paljivo slu.ati
pomau %ovorniku
Avelik br. ljudi koji
mo%u %ovoriti@ ali ne
mo%u slu.ati
A vei broj ljudi su
vizualni tipovi &bolje
u$e $itajui ne%o
slu.ajui'
A vjebe slu.anje
valja or%anizirati
radi:
a' osposobljavanja
za usredoto$enost
na usm. izla%anje
b' privikavanja na
kontinuirano
praenje usmeno%
izla%anja
D' razumijevanja
sadraja usm.
izla%anja
d' razlikovanja
bitno% i nebitno%@
ope% i posebno%@
sredi.nje% i rubno%
u usm. izla%anju
e' zapaanja jez.
obiljeja usm.
izla%anja
& artikulaDija
%lasova@
na%la.ivanje rije$i@
re$. melodija@ stil i
dr. '
G' zapamivanja
sadraja usm.
izla%anja
%' ponavljanja i
opona.anja bilo
sadrajnih bilo
iz%ovornih
sastavniDa usm.
izla%anja
& %a izvr
s23@anja 3 nastavi
4e se %ristiti:
a' u$iteljevo
%ovorenje ili $itanje
b' u$enikovo
%ovorenje ili $itanje
D' %ovorenje ili
$itanje na radiju
d' %ovorenje ili
$itanje na Hlmu ili
televiziji
e' %ovorenje ili
$itanje snimljeno na
%ramoGonskoj plo$i@
ma%netoGonskoj ili
kasetoGonskoj vrpDi
G' %ovorenje ili
$itanje preno.eno
putem .kolsko%
raz%lasa
& tri 4etde za
1zrn s23@anje:
'( IMAGINATIVNA
METODA &ili
slu.anje'
A stvaranje predobi@
posebiDe slikovitih u
svijesti slu.atelja@ tj.
prisiljavanje sebe na
stvaranje slika o
onome .to se sli.a
A u$enike treba
vjebati tako da
sveku iz%ovorenu
re$eniDu zamisle
kao u stripu@
tazmi.ljajui
vizualizirajui@ na
kraju sa stvori vi.e
slika@ a posljednja
neka bude zaklju$ak
A ima%. sl. te.ko je
ostvariti kod
apstraktnih
predmeta. zato se
oni ne sviJaju
u$eniDima npr. u
na.em predmetuje
to %ramatika
*( +OGI)KA
METODA
?+OGI)KO
S+-=ANJE5
A nastojanje
sli.atelja da lo%.
povee ono .to
%ovornik %ovori@
pronaJe odreJenu
vezu izmeJu
iz%ovorenih re$eniDa
i uspostavi izmeJu
njih odreJeni red
A uspostava reda i
poretka
A nije vana samo
memorija ve i
lo%ika
A veliku ulo%u ima
red@ plan izla%anja:
uvod@ %lavna
tvrdnja@ ar%ument@
dokazi@ primjeri i
ponavljanje
A dobri slu.a$i
prepoznaju red
izla%anja@ tj. imaju
lo%i$ku kontrolu koja
im slui kao
smaokontrola jesu li
dobro slu.ali
A iznimno vana za
starije u$enike &od
1* %.'@ a kod malJih
ne daj erezultate
,(
ANTI;IPA;IJSKA
METODA
A !EGN"T8N" M
+,G>/" !ET,9"
A vrlo aktivno
slu.anje koja
pretpostavlja
ima%inativnu i
lo%i$ku metodu
A slu.anje unaprijedA
nasluivanje .to e
%ovornik sljedee
rei@ kako e
oblikovati re$eniDu@
a iz uvodnih rije$i
nasluivanje i
%laven tvrdnje
A ne moemo sve
predvidjeti@ a to je
dobro jer onda
sku.a$ i dalje ostaje
zainteresiran
A pretpostavlja
zanimanje@ aktivno
slu.anje
A smanjuje %ovorni
.um
A vano %a je
uvjebati
A poznavanje
retorike pomae
slu.anju i obratno #
najbolji %ovorniDi su
i najbolji slu.a$i
A dobri %ovorniDi
velik dio svo% ivota
moraju posvetiti
slu.anju i
sustavnom slu.anju
-strj "vraA
1redavanja
'( -VOD
a5
POZDRAV+JANJE I
ZADO7IVANJE
NAK+ONOSTI
S+-=ATE+JSTVA

POZDRAVA+JANJE
A uspostavljanje
komunikaDije s
auditorijem
A uvijek moramo
imati na umu kome
%ovorimo i njihovo
prethodno znanje
A moramo postavljati
pitanja@ ako tema
dopu.ta@
zainteresirati ih
vizualno sa slikama
A prepisivanje Dijele
pjesme s plo$e nije
dobro
SKROMNO
PREDSTAV+JANJE
SE7E
-KAZIVANJE
=TOVANJA PREMA
S+-=ATE+JSTV-
A uvijek moramo
uputiti lijepu rije$ i
osmijeh onima
kojima se obraamo
95 STVARANJE
ZANIMANJA ZA
TEM-
A treba navesti
razlo%e dranja
%ovora(predavanja@
napomenuti povod
%ovora@
A navesti motivaDiju
ono% tko %ovori i
ono% tko slu.a
A iznijeti Diljeve
%ovora
:5 JEZGROVITO
-POZNAVANJE SA
SADR6AJEM
GOVORA
A najvljivanje Diljeva
%.
A stro%i saetak
A povezivanjes onim
.to slu.atelji ve
znaju
-VOD # ne smije
biti predu%@ na vei
od petine %ovora
- najavljuju se stil i
ton %ovora &miran@
pateti$an@ tuan@
sve$an@ odrje.it'
- o$ituje se hoemo
li kreuti
N91/T8N!
P1TE!Aod
pojedina$no%
prema openitom
izvodu ili
9E91/T8N!
P1TE! od
zaklju$ka@
uopeno% prema
pojedinostima
- u %ovor se moe
ui i na%lim
po$etkom .to
poja$ava
eGektivnost tzv.
hallo eGekt
*(SREDI=NJI DIO
A R"-R"9;" # %lavni
dio@ izla%anje
A * dijela:
a5 KAZIVANJE A
rasporeJivanje i
predstavljenje
$injeniDa@ podataka@
obavijesti
A izla%anje teme i
obrazla%anje
A izno.enje tvrdnji
95 DOKAZIVANJE A
dokazima se
podupire
%ovornikova tvrdnja
ili pobijaju suprotne
tvrdnje
A onaj koji eli dobro
podupirati ili pobijati
suprotnu stranu
treba dobro $uti
suprotnu stranu
A ponavljanje kako
bismo uvjerili
slu.ateljstvo
A DOKAZI:
'(9je%tivniA bolji
dokazi
a'
izravni
b'
izvedeniA lo%i$kim
izvoJenjem iz neke
dru%e o$ite ili
dokazane istine
*(
s39je%tivni A
ponekad bolje
prihvaeni od
objek.
A Diljaju na emoDije
i slu.atelja dovode
u poloaj
razumijevanja za
subjektivne dokaze
A %ovorni$ko
umijee po$iva na
tome koliko netko
te subjektivno to
moe uvjerljivo
predo$iti
,( ZAK+J-)AK B
ZAVR=NI DIO
1. 9,: A kratka i
jez%rovita sinteza
&saetak'
%ovora(predavanja #
pridodaje se kratka
ar%umentaDija
*. 9,: A poziv na
pamenje i
prihvaanje %ovora
A na kraju
eGektan zavr.etak
&koji obi$no kree iz
mirno% tona da bi
se podi%ao ton
&ponekad
aGektivnost' uz
pomo patetike' sa
poantom
A zahvalnost na
panji
O1Cenit
str3%t3ri "vra
- moramo %ovoriti u
skladu s
okolnostima
- ne smijemo
koristiti metaGori$ke
izraze
- moramo biti .to
raz%ovijetniji
- dobro je koristiti
neke izreke uz
tvrdnje
- ne ponavljati vi.e
puta ponovljeno
- mora postojati
lo%ika
- ne smijemo ii u
prevelike di%resije@
omeJavanje teme
-strj i izri:anje
1redavanja
A u predavanju treba
biti zastupljen
znanstveni ili
znanst.A polupul. stil
koje treba prila%oditi
potrebama u$enika
A razumljivost
a5 IZ+AGANJE
A povezano
izno.enje misli i
tvrdnji koje se
obrazlau
95 T-MA)ENJE
A usmeni ili pismeni
tekst kojim se ne.to
obja.njava s
nakanom odreJenja
.to je to@ te za.to je
to tako
A tuma$iti moe
osoba koja im
aodreJena znanja
A objasnidba je
spoznaja o svijetu
odreivanjem i
ra.$lambom pojava
i pojmova
A svrha: dokazivanje
&subjektivni i
objektivni dokazi' i
uvjerljivost
:5 O7RAZ+AGANJE
A netko tko
obrazlae zan kome
se obraa i pritom
izlae razlo%e to%a
d5 NAVODENJE
A navodi se iz tuJih
teksova ili
spominjanje
odreJnih $injeniDa
A navod se
najavljuje@ ako i
nje%ova zavr.niDa
A u pisanom obliku
kao upravni %ovor
A svrha n:objektivni
dokaz
e5 -P->IVANJE
A upuiva$ki ili
instruktivni tekstovi
su usmejreni na
djelovanje u
budunosti
A propisi@ upute ili
naputDi@ zakoni@
zapovijedi@
izdvojene pouke@
pripomene@ elje@
zamolbe@ zahtjevi@
pozivniDe@ $estitike@
zaalniDe@
pohvalniDe...
A postoje i razne
vrste uputa: za
uporabu lijekova@ za
rukovanje
strojevima
<5
RASPRAV+JANJE
A zananstveni stil
A karakteristi$no
je lan$ano
povezivanje
re$eniDa &jedna
re$eniDa prizlazi iz
dru%e'
- vrste
rasprava:
1. 1)!EN"
R")PR"8" # 4
stupnja: 1.
postavljenje tvrdnje
&teze'

*. postavljanje
proutvrdnje
&antiteze'

4. dokazivanje
tvrdnje
A potiDajno uvodno
izla%anje pridonosi
raspravi sudionika
neko% skupa
*. P)"N"
R")PR"8"
A znanstveni
tekst u kojem se
razvija neka
zaokruena misao i
rje.ava neki
problem
A ustroj : a'
postavljanje teze
& otkrivanje
problema'
b'
dokazivanje teze
& rje.avanje
problema'
D'
potvrJivanje ili
odbaDivanje teze
& prihvaanje
najbolje% rje.enja'
A oblik stru$no% i
znanstveno% rada sa
svrhom dokazivanja
ispravnosti neke
tvrdnje ili
odbaDivanje tvrdnje
A u pismenim
raspravama se
prosuJuje@ tuma$i@
obrazlae@ dokazuje
A sustavno se
ra.$lanjuje tema
A misli se
razvijaju lo%i$no@ .to
se o$ituje u lan$anoj
svezi meJu
re$eniDama
"5 OPISIVANJE
A za opisivanje je
vaan prostor@
zapaanje pojmova
u prostoru
#5
PRIPOVIJEDANJE
Atekstovna vrsta
koja izraava
promjenu u vremenu
i prostoru
A za prip. je vano
vrijeme
Krasns2v
A interpretativno
$itanje i iz%ovaranje
napamet
&reDitiranje'
knjievnoumjetni$kih
tekstova u skladu sa
suvremenim
odreJenjima u
kojima se o$ituje
nastojanje %ovorno%
izraavanja vlastito%
doivljaja i
razumijevanja teksta
A krasnoslovitelj:
A %ovorno oblikuje
pi.$eve rije$i
A posreduje izmeJu
teksta i $itatelja
o$itujui stvarala$ki
odos prema tekstu
A u %r$. i let. .kol. je
imao vanu ulo%u u
podizanju razine
%ovorno%
izraavanja #
vjebali k. na
odabranim
tekstovima
A "ristotel i
/vintilijan su se
bavili krasnoslovom
A klasiDisti su
nametnuli estetsku
normu koj aje vaila
do prve.pol. *B st. #
uspostavili su stro%a
na$ela kako treba
krasnosloviti #
=";+,NE # boja@
intonaDija@ stav@
%este ruku tijela@
%lave
A na.e vrijemeA malo
%estikulaDije &samo
dranje %lave@ izraz
liDa'
A u pripremi krasn.
se nastoji uvijek
pribliiti razini koja
mu daje zna$enje
interpretativne
%ovorne umjetnosti
# to zahtjeva
posebnu pozornost@
napore@ usustav
A u ovom stolj. bilo je
veliko protivnika
krasn.
A nema usustavljena
pristupa krasnoslovu
u pro%ramima
&posebna pozornost
darovitim u$eniDima'
A krasnoslov treba
uklju$iti u .kolovanje
svih u$enika
Strate"ija
s23@anja
A poseban posao u
krasnoslovu
A zahtjeva sustavno
promi.ljeno sul.anje
i konDentraDiju
Eneti$%a
%re%:ija
A dija%nostiDiranje
%ovornih te.koa je
posao proG.
A artikulaDija se
stabilizira u ?Aoj %.
ivota
A slu.ajui u$enike
proG. hrv. jez.
rje.avaju njihove
probleme
A nepravilnosti : 1.
su%lasja s
dijalektalnim
%ovorima koji ne
poznaju odreJene
%lasove
*.
razvojne i %ovorne
te.koe
4.
zna$ajan je br.
u$enika povratniDi iz
inozemstva koji su
se sluili stranim
jeziDima u
svakodnevnoj
komunikaDiji i u
.koli@ a izravna je
posljediDa utjeDaja
tih jezika #
nepravilan iz%ovor
hrv. jezika
A velik br. u$enika
nije imao susret s
lo%opedom #
opsebno u malim
%radovima@ otoDima@
selima
A roditeljska
nebri%a
A naj$e.e
%ovorne te.koe u
iz%ovori u 6Aom
razr.A korijeni od
roJenja

a' nepravilno
iz%ovaranje %lasova
s@z@.@@p@$@@d@J@t@h@
G jer ih ne iz%ovaraju
u svojoj sva%da.njoj
dijalektalnoj
komunikaDiji
A D@ z@ s jer im
nedostaju zubi # r
nepravilno
iz%ovaranje ili
zamjenjivanje s
dru%im %l.
b' landiDizam #
nepravilan iz%ovor l
i lj
D' tetaDizam # t
d' deltaDizam d
e' muDanje # danas
muDa 6BN vi.e
djeDe ne%o prije 16
%. i to zbo% rata@
rastava@ a%resivnih
roditelja.
proivljenih trauma
G' nazalnost #
iz%ovaranje%lasova
kroz nos
%' brzopletost
- moramo kori%irati
osjetljivo@ bez
napada na dje$ju
du.u # oni koji
slabo artikuliraju
%lasove prenose to
i u pismo
- u 6 #om razredu
ima 17N u$. s
%ovornim
pote.koama@ au <.
1BA11N@ usrednjoj
.k 6A<N@
- %ovorne te.koe
%ube se kod *N u$.
- moramo nau$iti
u$. brzini i tempu
iz%ovora@ boji
%lasa@ intonaDiji
Retri$%e F"3re 3
izraavanj3
A izrazi kojima se
ne.to kae na
neobi$an na$in
"' "0E/T8NE
;' P,ET>NE
=kari U potrazi za
igubljenim govorom
+OGI)KE EIG-RE
1.najava teme
&uvod'
*.smje.taj teme
4.razradba
&dihotomija
5.tvrdnja
6.pro.irivanje
trvdnje
7.paradiks
:.primjer &uzorak'
<.deHniDija
&odreJenje'
?.razabiranje
&razlu$ivanje'
1B. sjedinjenje
11. obja.njenje
1*. obrazloenje
14. dokaz
15. silo%izam
16. entimema
17. sorit &niz
skraenih
silo%izama'
1:. analo%ija
1<. indukDija(deduk
Dija
1?. dvojba
*B. kon%lobaDijaO
&nizanje nekoliko
dokaza'
*1. podatak
**. podatak s
navoJenjem izvoda
*4. po%led s dru%e
strane
*5. pobijanje
*6. antiprastaza #
lo%i$ki obrat
&optubuprotiv
neko%a pretvaramo
u pozitivnu stvar'
*7. odbijanje
&apodioksa'
*:. zaklju$ak
*<. saetak
TROPI B EIG-RE
RIJE)I
A nastaju
promjenom
osnovno%@
uobi$ajeno%
zna$enja
1. mtaGora
*. personiHkaDija
4. katahreza #
imenovanje
pojmova za koje u
rje$niDim anmamo
pojam
5. usporedba
6. metonimija
7. sine%doha
:. ale%orija
<. za%onetka
?. simbol
1B.amblem
11.periGraza
1*. aluzija
14. euGemizam
15. onomatopeja
16. epitet
EIG-RE MIS+I
A odnosi se na .iri
smisao ono%a .to je
re$eno
1. retori$ko pitanje
*. eksklamaDija &u
visokom stilu'
4. komunikaDijaA
uspostavljanje
%lumljeno%
raz%ovora E-na$i@ vi
me pitateF'
5. apostroGa
6. sermoniDija
7. prozopoeja
:. ironija
<. antiGraza
?. sarkazam
1B. parodija
11. paraGraza
1*. emGaza #
pretjerivanje u
rije$ima ili tonu
14. litota
15. metalepsa #
izbje%avanje te.ko%
ilinepristojno%
sadraja
16. hipola%a
17.sentenDija
1:.izreka
1<. epiGonem #
sentenDijski usklik
an kraju %.
1?. ane%dota
*B. dosjetka
*1. parabola
**. peterluDija #
pozornost na ne.to@
ali o tome se ne eli
%ovoriti
*4. prekid
*5. epiGraza
*6.konDesija
*7.prolepsa
*:. odla%anje
*<. retori$ka
skromnost
*?.di%resija
4B. umetanje
41.ivoopisivanje
4*. nabrajanj
44.kumulaDija
45. amplihikaDija
46.%radaDija
47.antiklimaks
4<.oksimorona
4?.antiteza rije$i
5B.antiteza re$niDe
51.korekDija
NASTAVA
IZRA6AVANJA
Asvrha nastave
izraavanja:
prakti$no
osposobljavanje u$.
za usmeno i
pismeno
komuniDiranje sa
svijetom
u kojem ivi i
djelujeA to se
ostvaruje:
a' oslobaJanjem
u$enika za javnu i
privatnu uporabu
%ovorene i pisane
rije$i u svim
ivotnim situaDijama
b' razvijanje
u$eni$kih
pravopisnih i
pravo%ovornih
navika u skladu s
knjievnojezi$nom
normom
D' razvijanje u$.
sposobnosti za usm.
i pis. komuniDiranje
na svim jez. @
stilskim i tekstovnim
razinama hrv.
stand. jezika
d' upoznavanje
u$enika u osnovnim
zna$ajkama
naj$e.ih tekstovnih
vrsta i GunkD. stilova
te s osnovama
tekstovne lin%vistike
i stilistike koje su
uvjeti za stvarala$ku
proizvodnju
tekstova te
uspje.no usm. i pis.
komuniDiranje
A Diljevi se ostvaruju
u nastavi:
a' usm. i pis.
izraavanja
b' %ramatike
povezano s
odreJenim
%radivom & re$eniDa@
tvorba rije$i i sl. '
D' knj evnosti
& pripovijedanje@
opisivanje@
raspravljanje o
tekstovima i sl.'
d' Hlmske i sDenske
umjetnosti
e' pravopisa i
pravo%ovora G'
Djelokupnoj nastavi
hrv. jez.
iskori.tavanjem razl.
oblika %ovorenja i
pisanja u metod.
svrhe
GG na$e2a:
n. ope
naobrazbe i stru$ne
usmjerenosti
n. prakti$nosti
n. jez.
standarda
n. ivotnosti
n. zavi$ajnosti
n. sadrajne
kompetenDije
n. sadrajne i
tekstovne
raznolikosti
n.
meJuovisnosti
%ovornih i pismenih
vjebi
n.
demokrati$nosti
n. or%anizaDije
n. prosudbe
& 4etdi$%i
s3stavi 3 nastavi
izraavanja:
a' %ramati$koA
knjievni
b' pra%mati$koA
peda%o.ki
& povezivanje
nastave izraavanja
s ostalim
podru$jima hrv.
jez.'
D'retori$ki & usmene
produktivne i
reproduktivne
vjebe'
d' komunikaDijskoA
stvarala$ki
& 4etdi$%i
1rist31i 3 nastavi
izraavanja:
a' utilitaristi$koA
%ovorni$ki & %ov.
vjebe usmjerene
na situaDijske
oblike koji su
najpotrebniji u
ivotuA tel.@
poslovni@ dru.t.
raz%ovor@ o%las@
diskusija'
b' dru.tvenoA
od%ojni & vjebe su
usmjerene prema
Diljevima dru.t.
moralno% ili polit.
od%ojaA
prepri$avanje
novinskih vjesti@
saimanje publiDist.
tekstovaA raz%ovor
o aktualnim
temama '
D'%ramati$koA
ortoepski
& usredoto$enost
vjebi na %ramatiku
i pravo%ovorA
GunkDija razvoj
u$eni$kih jez.
navika i
provjeravanje
%ram. znanja'
d' leksi$koA
kmpoziDijski
& vjebe usmjerenje
na prou$avanje
knji. tekstova i na
prakt. primjenu to%
iskustvaA na%lasak
na bo%aenju
rje$nika i umijeu
komponiranja
sloenijih Djelina'
e' lin%visti$koA
komunikaDijski & Dilj
upoznavanje lin%v.
znanosti i teorije
komunikaDijeA
vjebe minimalne
ili ih nema'
G' didakti$koA
komunikaDijski & Dilj
uravnoteiti teoriju
i praksu
komuniDiranjaA
tei.te na prakt.
osmi.ljenim metod.
vjebamaA nastava
mora biti
prila%oJena
psihoHz.
mo%unostima i
potrebama
u$enika'
GOVORENI
JEZIK
- prvotni oblik
komunikaDije
- speDiH$an
- Aslu.na senzaDija
- Aima svoje
vrijednosti i norme
PISANI JEZIK
- proiza.ao iz
%ovoreno% jezika
- izraajne strukture
ne poklapaju se sa
izraajnim
strukturama
%ovoreno% jezika
- u po$etku
pismenosti razlike
izmeJu %ovoreno% i
pisano% izraza bila
je zanemariva
K-+T-RA
IZRA6AVANJA:
a5 %32t3ra "vra
- kulturno %ovoriti
zna$i %ovoriti
rije$ima i na$inom
koji od%ovaraju
danim uvjetima@ tj.
temi@
sadraju@
problemima@
idejama@
slu.aoDima@
trenutnim
okolnostima
- jezik se mora
harmonizirati sa
sdrajem koji se
iznosi i slu.aoDem
kojem je sad.
usmjeren
- temelji se na
zakonitostima
%ovoreno% jezika@
tj. pretpostavlja
poznavanje
zakonitosti
%lasovno%@ %ram. i
leksi$ko% ustrojstva
jezika te
pravo%ovorne
norme i stilistike
%ovora
95 %32t3ra 1isanjaA
temelji se na
zakonitostima
pisano% jezika koji
ima svoju
pravopisnu@ %ram.@
stilist. i leksi$ku
normu te svoje
GunkDionalne stilove
i oblike
JEZI)NI OSJE>AJ
- u$enikova
naviknutost n
aodreJni jez.
sustav
- stje$e u
svakodnevnoj
%ovornoj praksi
ima osjeaj
'( -"8>"3N
G,8,R # rea%ira na
nje%ovo
naru.avanje
*( )1)T"8 )T"N9.
3E-/"A u$. je
stekao znanje i
vej.tine za
izraanjae u
pravilnom
stand.jez. i rea%ira
na nje%ovo
naru.avanje
KNJI6EVOJEZI)NE
NORME
1.%ramati$ka
*.leksi$ka
4.stilska
5.pravo%ovorna
&ortoepska'
6.pravopisna
&orto%raGska'
DIJA+EKT
- jezik nosilaD
zavi$ajne kulture
- po%odan za
komunikaDiju u
zavi$aju i u uem
kru%u te za
literarno
stvarala.tvo
KNJI6EVNI JEZIK
- slui za
sporazumijevanje
na .irem prostrou
&ljudi razli$. %ovor.
navika'
- standardni@
normiran
- povezuje
pripadnike isto%
naroda u vremenu i
prostoru
RAZGOVORNI
JEZIK
A manje podloan
normama
A %ovor
svakodneviDe
A pod utjeDajem
tiska@ tv sve je blii
standardnom
A5 Gvrne vje9e
A svrha %ovronih
vjebi: 1. suvereno
priopavanje svojih
misli i osjeaja

*. potiDanje da se
izraava idiomom

4. da se izvjeba u
pravilnoj uporabi
stand. jezika
& na$e2a "vrni#
vje9i
1.N">E+,
PR"/T>N,)T
*.N">E+,
3E->N,G
)T"N9"R9"
4.N">E+,
P,)T1PN,)T # u$.
razli$ite ivotne
dobi moramo prii
prikladno njihovoj
ivotnoj dobi
A 4 razdoblja:
a' ludi$ka Gaza do ?.
%.

b' poja$ana
radoznalost do 15.
%.

D' sposobnost
apstraktno%
razmi.lj. do 15. .%.
A stupnjevite
%ovorne vjebe: na
razli$itim
stupnjevima razvoja
u$. se %ovori malo
vi.e
5. N">E+,
C8,TN,)T
6. N">E+,
-"8>"3N,)T #
mora se upozoriti na
razliku izmeJu
stand. i zavi$ajno%
%.
OSNOVNI TIPOVI
GOVORNIH VJE67I
%ovorne: A
%ramati$koA
pravo%ovorne
A stilskoA
kompoziDijske
pismene: A
%ramati$koA
pravopisne
A stilskoA
kompoziDijske
' GRAMATI)KO&
PRAVOGOVORNE:
a5 "ra4ati$%e:
A
Gonolo.ke: A
poistovjeivanje i
razlikovanje

A zamjena

A premetanja

A dometanja

A izostavljanja

A razlike $ i

A dvo%lasnik ie & ije '

A na%la.ivanje

A zvu$ni pokusi

A istraiva$ke vjebe
A
morGolo.ke: A tvorba
imeniDa od %la%ola

A tvorba pridjeva od
imeniDa

A vr.itelj radnje

A umanjeniDe

A zatvoreni prostor

A akuzativ jednine

A %enitiv mnoine

A instrumental
jednine

A %la%olski i pridj.
obliDi
A sintakti$ke:
A sreJivanje
izobli$ene@
ne%ramati$ke
re$eniDe
A sla%anje re$. od
zadanih rije$i uz
slobodnu uporabu
oblika

A dopunjavanje
re$eniDe

A pro.irivanje
re$eniDe

A saimanje re$eniDe

A preoblikovanje
re$eniDe

A premje.tanje re$.
dijelova

A zamjene sintakt.
jediniDa

A izborni diktat

A ispisivanje

A iz teksta razvrstaj
re$. $lanove u
tabliDu

A analiza re$eniDe

A tvorba re$eniDe...
95 2e%si$%e:
A leksi$koA
%ramati$ke: a'
leksi$koA Gonolo.ke

b' leksi$koA
morGolo.ke

D' leksi$koA
sintati$ke

d' leksi$koA
rje$otvorne

e' leksi$koA
etimolo.ke
A leksi$koA
semanti$ke & vjebe
sa sinonimima i
antonimima@
homonimima i
paronimima@
arhaizmima i
neolo%izmima@ vj. s
tematskim %rupama
rije$i'
A leksi$koA
stilisti$ke
& nepravilna
uporaba rije$i@
nemotivirano
ponavljanje iste
rije$i@ suvi.no
%omilanje rije$i@
neuspjele tvorbe@
nepravilna uporaba
rije$i isto%a korijena@
mije.anje leksika iz
razl. epoha@
upotreba neknji.
rije$i@ nepotrebna
upotreba Graza@
mije.anje razl.
stilova
A leksi$koA
orto%raGske
:5 1rav"vrne:
&arti%32a:ijs%eA
pravilan iz%ovor
%lasova i %las.
skupina u
%ovornom lanDu
A dvije razine: a'
iz%ovor Gonema
ovisnih o razliDi
izmeJu u$eni$ke
imanentne

%ramatike i %ram.
stand. hrv. jezika
b'
iz%ovor Gonema u
%las. lanDu@ tekstu@
%dje dolazi do
otklona
od
norme
A
naj$e.e: A slivenika
$@ @ d@ J
A
jedrenika h
A
otvornika e@ a@ o
A
dvo%lasnika ie
A
zvu$nika pred
iz%ovornom
stankom
A
zvona$nika v pred
bezvu$nikom i
iz%ovornom
stankom
A
rje.avanje
pote.koa:

a' upozoravanje u$.
na po%re.ku kada
%ovore stand.
jezikom

b' vjebama $itanja
i %ovorenja
usmjerenih na
iz%ovor

D' ispravljanjem
po%re.ke kada je u$.
napravi i to tako da
nastavnik rije$
iz%ovori pravilno@ a
u$. za njim ponovi

d' upozoravanjem
na pravilo u vezi s
nastavom %ram.
A a%:enats%e&
A na ope
obrazovnoj razini u$.
treba osposobiti:
a' da $uje
i raspoznaje na%l.
novo.tok. inventar u
tuJem %ovoru
b' da uz
pozornost i trud sam
uspijeva iz%ovoriti
sva $etiri na%laska i
nena%l.
duljinu
D' da
nau$i osnovna
pravila o mjestu
na%l. u rije$ima
d' da
slu.ajui novo.tok.
%ovornike i
opona.ajui njihovo
na%la.ivanje steknu
sposobnost usm.
izraavanja knji.
jezikom sa .to
manje povreda
na%lasne norme
A vrste: A
razlikovanje du%ih i
kratkih slo%ova
A
vjebe u iz%ovoru
pojedinih na%lasaka
A
vjebe proklize
A
vjebe odreJivanja
na%l. Djelina
A
vanost na$ela
postupnosti
& intna:ijs%e: A
vrste: a' vj. re$.
na%laska

b' vj. re$. tempa

D' re%istra i ja$ine
%lasa

d' vj. iskori.tavanja
stanki

e' vj. re$. melodije
A naj$e.e u obliku
Goneti$ko% diktata@
zvu$no% pokusa ili
autodiktata
A dijelovi
intonaDijske vjebe:
brzina@ intenzitet@
ton@ stanka@
intonaDija@ na%lasak
A
pravo%ovorno #
pravopisneA
naj$e.e u obliku
diktata
& istraiva$ki@
nadzorni@ izborni@
stvarala$ki@
samodiktat@ d. za
spre$avanje
po%re.aka@
prou$eni@ obja.njeni@
d. s obrazloenjem '
Arazine
Goneti$ko% diktata:

1. zapisivanje
iz%ovornih stanki

*. zapisivanje
na%lasaka

4. biljeenje
na%lasaka

5. biljeenje ostalih
intonaDijskih
parametara
*( STI+SKO&
KOMPOZI;IJSKE
a' dijalo.ke:
A raz%ovorne i%re
A teleGonski
raz%ovori
A rekreativni
raz%ovor
A poslovni raz%ovor
A usmena
dramatizaDija
A intervju
b' monolo.ke:
A opisivanje
A pripovijedanje
A tuma$enje
A raspravljenje
A upuivanje
,( GRAMATI)KO
PRAVOPISNE
a' %ramati$ke
b' leksi$ke
D' pravopisne: A
%raHjske & pisanje
slova@ velika i mala
slova@ strane rije$i '
A
%lasovne & pisanje i
%las. skupova '
A
interpunkDijske
& interpunkDijski i
ostali pravopisni
znakovi '
A
leksi$ke &sastavljeno
i rastavljeno pisanje
rije$i '
Teme %ovornih
vjebi: A
,=A tei.te na
raz%ovornim
vrstama@
opisivanjima i
pripovijedanju
)= # raspravljanje@
sintaksa@ stilistika
vezano% teksta
Gvrne vje9e
1 st31nj3
izvrnsti
sadraja:
1. usmene:
a' $itanje
b' reDitiranje
D' %ovorenje
napamet
d' usmeni diktat
e' davanje od%ovora
na tuJa pitanja
G' izla%anje vlastitih
sadraja
*. pismene:
a' prepisivanje
b' autodiktat
D' pismeni diktat
d'pisanje od%ovora
na tuJa pitanja
e'sastavljanje vl.
sadraja
Gra4ati$%&
1rav"vrne
vje9e
- vjeba se na
zasienim i
u$eniDima
zanimljivim
tekstovima
- provoJenje %Ap
vjebi :
1.vjebati ono u
$emu se %rije.i
2.za u$enike koj
e%irj.e or%anizirati
dodatne stove
3.u$. koji dobro
iz%ovaraju zaposliti
dru%im zadaDima
4.nastavnik mora
biti si%uran u
iz%ovore@
prepoznati
situaDiju
Stje:anje
"vrni# navi%a
1.NEL,T>N"
!T"23"A slu.ajuu
u$. usvaja od proG.
*.)83E)N"
!T"23"A u$. je
aktivniji@ svjesno
pazi na nastavnikov
iz%ovor i imtira %a
svjesno
A nastavnik
u$. upozorava@
ispravlja@ poti$e
A u okviru
$itanja@ reDitiranja@
prepri$avanja
4.
,RG"N-R"N"
!T"23"A najbolji
su usmeni diktati
5.
)T8"R"+">/"
PR!3EN"A kad se
u$. izvje.ta$e u
ortoepskom
problemu da mo%u
stvarati due
ori%inalne sadraje
polazei od
uvjebanih primjera
Sti2s%&
%41zi:ijs%e
vje9e
- vjebe za
bo%aenje rje$nika@
te$nost %ovora@
razvijanje
izraavanja...
- svrha: razvijanje
spsobnosti
stvaranja
GunkDionalnih
tekstova
MONO+O=KE VJ(
A E%on PerliDhA
podijela tekstova na
6 osn. tipova s
obzirom na
%ovornika i osnov.
jezi$. struktruru:
1. 9E)/RP23"A
zapaanje pojava u
prostoru
*. N"R"23" #
zapaanje pojava i
njihovih promjen u
prostoru
4. E/)P,-23" A
razumijebanje
pojmova s obzirom
na njihovu sloenost

a' sinteti$ka
kompoziDija A
deHniranje pojava@
imenovanja@
svrstavanja u razr.
vrstu

b' analiti$ka komp. A
povezivanje
pojmova
5.
"RG1!NET"23"A
odnosi meJu
pojmovima
6. N)TR1/23"
A5 VJE67E
OPISIVANJA
A opisivanje se
zasniva na
zapaanju pojava u
prostoru
A ustroj vjebe:
a' prou$avanje
uzora
b' opisivanje & usm.
ili pis. vjeba 'A na
osnovi:
A neposredno% ili
posredno%
promatranja
A biljeaka
na$injenih za
vrijeme
neposredno%
promatranja
A sjeanja
A ma.te
D' $itanje(
%ovorenje
d' rasprava
A prema
sudjelovanju
osjetila: a' vizualni

b' auditivni

D' olGaktivni

d' %ustativni

e' taktilni
A prema svrsi: a'
zanastveni
b'
popularnoA
zananstveni
D'
tehni$koA poslovni
d'
knjievnoumjetni$ki
A prema stajali.tu
opisiva$a: a'
subjetkivni

b' objektivni

D' romanti$ni

d' naturalisti$ni

e' humoristi$ni

G' sentimnetalni
A prema stupnju
kreativnosti:
a' reproduktivni
b' stvarala$ki ili
produktivni
A prema na$inu
uporabe:
a' samostalni
b' uklopljeni
A na$inu
ukomponiranosti u
vei Djelinu:
a' neprekinuti
b' razloeni
A prema stanju u
kojem se nalazi
opisana pojava:
a' stati$ni
b' dinami$an
D' opis osobe
& portret '
d' opis kraja
& krajolik '
e' opis
zatvoreno% prostora
& interijera '
G' opis otvoreno%
prostora
& eksterijera '
%' opis mora
& marina '
h' opis mrtve
prirode & nature
morte '
i' opis ivotinja
j' opis biljaka
k' opis prirodnih
pojava
l' opis %raJevina
lj' opis
umjetnina...
A prema zapaanju
bitno% i nebitno%:
a' supstanDijalni
b' akDidentalni
A prema jez.
konkretizaDiji
zapaenih
pojedinosti:
a' apstraktni
b' konkretni
75 VJE67E
PRIPOVIJEDANJA
A zasniva se na
zapaanju promjena
u vremenu i
prostoru
A vrste:
1. PREPRIAVANJE
A reprodukDija
pro$itane ili
odslu.ane pri$e
A svrha: .to
prikladnije
obavijestiti $itatelja
ili slu.atelja o
najvanijem u
odreJenom djelu ili
.to se $ulo u pri$i o
nekom do%aJaju ili
pojavi
A obiljeja: jasnoa@
kratkoa i
ujedna$enost u u
izno.enju podataka
A vrste: a'
inGormativnoA Dilj
obavijestiti
slu.atelja o bitnim
sastavniDama neke
pri$e & li.eno
subjektivnih
dodataka '
b' rekreativnoA
pro.irivanje ili
oduzimanje el.
izvornom tekstu
2. PRIANJE
A pri$anje
utemeljeno na
stvaranju pri$e o
zami.ljenom ili
zbiljskom do%aJaju
A stvarala$ki $in@
stvaranje
subjektivno%@
HkDijsko% teksta
A treba stvoriti
po%odnu
emoDionalnu i
intelektualnu
okolinu
A pri$e nastaju na
temelju vl.
doivljaja@ knji.
djela@ uz %lazbu@
sliku i sl.
3. IZVJEIVANJE
A priopavanje
zapaanja o
stvarnim pojavama i
promjenama u
vremenu
A to$nost@
objektivnost@
jasnoa@ kratkoa
A li.eno sve%a
subjektivno%@
emoDionalno%@ bez
komentara
& vrste:
a' vijest A
najjez%rovitiji
izvje.taj o do%aJaju
A nije
popraena
komentarom ili
izno.enjem vl.
stajali.ta
A
od%ovara na pitanja:
tko@ .to@ %dje@ kada@
za.to
A vjebe
prema novinama i
radiju
b' izvje.eA nastaje
op.irnijim
izvje.ivanjem
A stru$no
izvje.e: A vane
vrem. odredniDe jer
prikazuje nastanak i
kronolo%iju zbivanja
a' uvodA po$inje
re$. u obliku vijesti
iza kojih slijede
podaDi da bi se
mo%lo pratiti
izvje.ivanje
b' razradaA
naj$e.e u obliku
posebno
podnaslovljenih
odjeljaka
D' kratak
zaklju$akA u vezi s
Dijelim izvje.em
;5 VJE67E
T-MA)ENJA
A sinteti$ko i
analiti$ko izla%anje
pojava@ pojmova@
predobi
A * bitna oblika
tuma$enja:
1.,;3"=N3"8"N3EA
.to je toO
*. ,;R"-+"G"N3EA
za.to jetoO
A naj$e.i obliDi
tuma$enja:
'( PREDAVANJE
A Diljevi:
pou$avanje i znan.
obja.njavanje
A popul.Aznan. ili
znanstveni stil
A vrste: A $itano
A
djelomo$no $itano
A
%ovorenje uz
podsjetnik
A
predavanje bez
podsjetnika
*( REEERATI
,( REK+AME
.( GOVORI
A %ovornik se
obraa slu.ateljstvu
da bi objasnio i
obrazloio svoje
stavove@ ideje i tako
djelovao na auditorij
A %ovornik mora
poznavati:
1. sadraj usmene
poruke
*. na$in i oblik
slanja poruke
4. slu.ateljstvo #
tako %ovornik
postie
samopouzdanje
/( PROMID67ENI
OG+ASI
0( -D67ENI)KI I
POP-+ARNOZNAN
( )+AN;I
A u nastavi se
praktiDiraju:
a' predavanjaA o
temama koje u$.
zanimaju i koje su
im bliske
b' popularnoznan.
$lanakA o temama
kojima su pojedini
u$. zadivljeni
D' obavijesni prikazA
knji%a@ Hlmova@
izlobi@ predstava...
D5 VJE67E
-P->IVANJA
A zasniva se na
planiranju
djelovanja u
budunosti
A vjebe: A upute o
upravljanju
aparatom
A izviJa$ka
dnevna zapovijed
A razredni
ili .kolski kuni red
A pravilnik
Ja$ke udru%e
A prometni
propisi
A pravila
lijepo% pona.anja...
A mje.oviti obliDi: A
obavijest
A
molbe i zahtjevi
A
$estitke
E5 VJE67E
RASPRAV+JANJA
A zasniva se na
prosudbama osnosa
meJu pojavama i
pojmovima
A temelji se na
dokazivanju@
poniranju u sr
problema &pojma
pojave'
A stvarala$ka
aktivnost
A vrste:
'(
RASPRAVAATRAKT
AT
A znanast. tekst u
kojem se razvija
zaokruena misao i
rje.ava neki
problem
A pretpostavlja: 1.
postavljanje
teze(otkrivanje
problema
*.
dokazivanje
teze(rje.avanje
problema
4.
potvrJivanje ili
odbaDivanje
teze(prihvaanje
najbolje%
rje.enja
*( PRO7+EMSKI
)+AN;I
A rasprava u kojoj se
rje.avaju znanst.@ ali
o bi$ni svakiJa.nji
problemi
A pretpostavlja: 1.
postavljanje
problema
*.
nizanje mo%unosti
rje.enja problema
4.
predla%anje
najbolje% rje.enja
,( PO+EMIKA
A suprotstavljanej
dvaju razl. mi.ljenja
o istoj pojavi
.( KNJI6EVNA
INTERPRETA;IJA
A vrste rasprave
kojoj je Dilj
pribliavanje djela
$itateljima
/(
MEDITA;IJAARAZM
ATRANJE
Avrsta rasprave u
kojoj autor sam sebi
nastoji razbistriti
pojmove o
pojavama oko sebe
A ponekad moe
prerasti u esej ili
o%led
0( ESEJAOG+ED
A znanstvenoA
umjetni$ka knji.
vrsta
H(
KRITIKAAO;JENA
A rasprava u kojoj se
djelo svestrano
prosuJuje i vrednuje
A mo%ue je ii
putem indukDije i
dedukDije
I( DISK-SIJA
Ausmena rasprava u
kojoj sudjeluje vi.e
ljudi i u kojoj se
rje.ava neko vano
pitanje
A u ,= zastupljeni su
problemski $lanak@
usmena kritika i
diskusija
DIJA+O=KE
'( RAZGOVORNE
IGREA radi
bo%aenja rje$nika@
pred.k. doba
*( TE+EEONSKI
RAZGOVORA
Hn%irani raz%ovori
,( POS+OVNI
RAZGOVORA
u%ovaranje
.portskih
natjeDanja@ izleta@
posjeta...
.( REKREATIVNI
RAZGOVORA
raz%ovor na
aktualnu temu radi
osposobljavanja za
dru.t. komunikaDiju
/( -SMENA
DRAMATIZA;IJAA
pretakanje
nedijalo.kih djela u
dijalo.ke radi
usavr.avanja usm. i
pis. raz%ovorno%
izraza
0( INTERVJ-A
stvarni ili zami.ljeni@
kao %ovorna vjeba
75 Pis4ene vje9e
A pismeno
izaraavenje je
sustavan proDes u
kojem se smjenjuju
najraznovrsniji
postupDi@ obliDi i
sadraji # izbor
oblika i sadraja
uvjetovan je dobi
u$enika@ njihovim
psihoHzi$kim
mo%unostima
A temelji se na:
1. jezi$nim
djelatnostimaA
slu.anje@
%ovorenje@ $itanje@
pisanje
2. na zakonitostima
pisano% jezika koji
ima svoju:
pravopisnu@
%ramati$ku@
leksi$ku@ stilisti$ku
normu
te GunkDionalne
stilove i oblike
Eaze 3 razvijanj3
1isan" izraza
1. +19>/" 0"-"
A od 7. do 1B.
%odine
A dijete doivljeva
svijet kao i%ru
A dobro i lo.e
doivljeva kao u
bajDi te se te.ko
suo$iti s objektivnim
svijetom
A razi%ranost i
ma.tovitost
*. R"-9,;+3E
P,3">"NE NTE+.
R"9,-N"+,)T
A od 1B. do 15
%.
A djeDa
pokazuju poja$ano
zanimanje za svijeet
oko sebe
A sve nastoje
obrazloiti i
ra.$laniti
A Gantazijska
djelatnost i dalj
epostoji
A postavljaju se
pitanja: za.to@ kakoO
4. )P,),;N,)T
"P)TR"/TN,G
!=+3EN3"
A stvarala$ki
odnos prema svijetu
A nastav pism.
mora po.tvati dobi
u$.@ pokrenuti
doivljajni svijet u$.
A izvorno
doivljajne pojave
kojim se u$. kree
Na $ e2a 1is4en"
izraavanja
1. N" > E+,
PR!3EREN,)T(PR
/+"9N,)T 1 > .
9,;
2. N. P,)T1PN,)T
A o$ituje se u izboru
sadraja@ oblika i
postupaka
A sadraji se
proimaju i
nijansiraju te uvode
u nova tematska
podru$ja iz razr. u
raz
A u vi.im razr. ,=
primijenjuju se svi
obliDi:
A
opisivanje
A
izvje.ivanje
A
pripovijedanje@
prepri$avanje
A
raspravljanje
3. NAELO
INTERESA
A imati .to izraziti@
osjeati potrebu da
se to izrazi i pronai
od%ovarajua
izraajna sredstva
A poti$e se izborom
sadrajaA u$. s
rado.u pi.u o
onome .to vole i
poznaju
A tijekom .kolovanja
pro.iruje se opse%
sadraja@ mijenja se
vidni kut@ uo$avaju
se odnosi
Izvri "ra ! e za
1is4en
izraavanje
1.NEP,)RE9N"
)T8"RN,)T # dom@
.kola@ do%aJaji@
priroda@ prirodne
pojave
*.P,)ERN"(TR"N)P
,NR"N"
)T8"RN,)T #
umjetni$ka djela@
Goto%aHje@ Drte@ tv
4.PRPRE!+3EN"
)T8"RN,)T #
pripremljena
situaDija: pokusi @
vjebe
Pis4en
izraavanje 3
1r"ra43
6.R"-R. A 4B sati
%odi.nje pripada
pismenom
izraavanju
A najmanja
staniDe materinsko%
jezik au Europi
A pismeno
prepri$avanje@
stvarala$ko
prepri$avanje@opisiv
anje@ pismo kao
vrsta teksta@
obja.njavanje@

dokazivanje@diktat@
pro%ramirani
tekstovi@ aktualno
ra.$lanjivanje re$.
A 4 pismene
.k. zadae
7. R"-R.A pismeno
prepri$avanje@
stvaral$ko
prepri$avanje@vjeb
e sreJivanja
re$eniDe@ diktat@
povezivanje re$.
u
opisivanju@
pro%ramski tekstovi
A 4
pismene .k. zadae
:. R"-R. A vjebe
pisanja od%ovora na
pitanja@
dopunjavanje i
pro.irivanje re$.@
saimanje re$. i
tekstova@
opis
zatvoreno%
prostora@ opis osobe
s karakterizaDijom
&eti$ka@ psih.@
%ovorna '@
izvje.ivanje

& izvje.e@
komentar@
rasprava '@
stvaranje tekstova
za Hlm i tv@
problemski $lanak@
obavijesni prikaz
diktat@
vezivanje re$. u
raspravlja$kom
tekstu
<. R"-R.A uporaba
GunkD. stilova@
pisanje zamolbe@
zahtjeva@ prijave@
zapisnika@
stvarala$ki diktat@
pro%ramska
sekvenDija@ lo%i$koA
%ramati$ka i stilskoA
kompoziDijska
or%anizaDija@
samostalno
tuma$enje stranih i
nepoznatih rije$i
Pisanje @%2s%e
zada C e
A podrazumijeva:
1. pripravu u$. za
pisanje .kolske
zadae
*. pisanje .k.
zadaeA temu
zadaje nastavnik@
u$enik ili nastavnik
nudi vi.e naslova@ a
u$. biraju
4. nastavnikovo
$itanje i ispravljanje
.k. zadaaA vi.e
puta svaka zadaa:
a' prvi put za
stjeDanje ope%
dojma o sadraju i
pismenosti
b' dru%i put radi
ispravljanja jezi$nih
i nejezi$nih
po%re.aka
D' trei put za
kona$nu prosudbu i
odluku o oDjeni i
potrebnim
primjedbama@
savjetima@ uputama
5. nastavnikov osvrt
na rezultate .k.
zadae
6. pojedina$no
ispravljanje .k.
zadae
7. ispravak ispravka
A oDjenjuje se: a'
sadraj
b'
tekstovna vrsta
D'
kompoziDija
d' stil
e'
%ramatika i pravopis
G'
vanj.tina teksta
P"re@%e 3 1is(
3 $ ( radvi4a
P,GRE=/EA svako
odstupanje od
norma standardno%
jezika u
neumjetni$kom
izraavanju
PR"8,P) # sadri
normu pisano%
jezika
PR"8,G,8,RN
PRR1>N2 # sadre
pravo%ovornu
normu
,!"=/E A nisu
neznanje@ ve
propust@ $este u
kori.tenju ra$unala i
pisaih strojeva
vrste 1"re@a%a
'( JEZI)NE #
nastaju zbo%
nepoznavanja jez.
normi
a5 "ra4ati $ %e :
morGolo.keA
nenormativna
upotreba prijedlo%a@
vremena i na$ina@
padea@
komparativa@ %l.
aspekata@ sro$nost
sintakti $ keA u
redoslijedu enklitika@
u redu rije$i u re$.@
nelo%i$no
povezivanje re$.
tvorbeneA tvorba
rije$i &npr.
motoristaAispravno
je motoristK'
A
tuJiDe @posuJeniDe@
strane rije$i
b5 2e%si $ %e A
naru.avanje
leksi$ke norma
stand. jez.
A nastaje
mije.anjem leksika
koji pripada razl.
GunkD. stilovima
D5 sti2isti $ %e A
naru.avanje stil.
norme
A za
uo$avanje potrebno
poznavati kontekst
A
vrste: A leksi $ koA
stilisti $ ke

A %ramati $ koA
stilisti $ ke:
a' morG.A stilist.
& nepravilna
upotreba vremena@
zamjeniDa@ padea@
pozitiva i
komparativa@
mije.anje razl. %la%.
oblika...'
b' sintakt.A stilist.
& naru.avanje
%raniDa re$.@
naru.avanje reda
rije$i@ kaoti$no
nizanje re$.@
ispu.tanje rije$i ili
zareza....'
d' 1rav1isne&
odstupanje od
pravopisn. pravila
A
alternaDije ije(je
& odnos jd. i mno.@
umanjeniDe i
uveaniDe@
komparativ i
superlativ...'
A
povezuju se uz: A
jedna$enje su%l.

A ispadanje su%l.

A ispadanje
samo%lasnika
A
povezane uz %l.
promjene:
palatalizaDiju@
sibikarizaDiju@
jotaDiju@
nepostojano a@
zamjenu l(o@
prije%las@ %las h@
%lasove $@ @ J@ d
*( NEJEZI)NE
a5 sadrajneA
naru.avanje
semanti$ko%
jedinstva teksta
A
ostvaruju se ako: A
sadraj nije u skladu
s temom

A sadraj je
nepotpun@ oskudan

A podaDi su neto$ni

A obavijesti su
neto$ne
A za
otklanjanje se
or%aniziraju
tematskoA sadrajne
vjebe
& prikupljanje@
sistematiziranje@osm
i.ljavanje i
vrednovanje
sadraja te
omeJivanje sadraja
i teme '
b' 2"i $ %eA
naru.avanje lo%.
zakonitosti teksta
A ostvaruju
se: A ako se sadraj
ne povezuje u
jedinst. Djelinu

A ako se tekstovne
jediniDe meJusobno
ne povzuju

A ako ne postoji
dokazni materijal za
tvrdnju

A ako %eneralizaDije
nisu izvedene na
dovoljnom br.
$injeniDa

A po%re.ni zaklju$Di i
sudovi

A po%re.ne tvrdnje
A vj. koje razvijaju
lo%. mi.ljenje: a' vj.
se%mentiranja
teksta

b' vj. or%aniziranja
teksta

D' vj. s deGormiranim
re$.

d' vj. odreJivanja
semant. jez%re
teksta

e' vj. odreJivanja
naslova
se%mentima teksta
G'
vj. razvijanja teksta
na temelju po$.
Re$eniDa

%' vj. povezivanja
re$eniDa
h' vj. or%aniz.
teksta na temelju
potiDajnih
tematskih rije$i
D' %41zi:ijs%e
A naru.avanje
kompoziDije teksta
A
ostvaruju se: A
naru.avanjem
redoslijeda u
izno.enju sadraja
A
naru.avanjem lo%.
Djelina
A
naru.avanjem
odjeljka kao
kompoz. jediniDe
A
neadekvatnim
umetanjem Ditata
A
naru.avanjem
na$ela
ravnomjernosti
A za
otklanjanje se
or%aniziraju
kompoz. vjebe
d5
inter1reta:ijs%eA
ako se tema
interpretira
suprotno objektivnoj
istini
Metde
zna $ avanja
1"re@a%a
1. +E/T,R)/"
!ET,9" # ispravak
kona$no% sla%anja
prije prijeloma
*. /,RE/T,R)/"
!ET,9" #
kori%iranje ve
sloeno%(upisano%
teksta
4. /,!;NR"N"
=/,+)/" !ET,9" #
+E/T,R)/" M
/,RE/T,R)/"
Nastavni 12an i
1r"ra4
A prila%oJeni su
uzrastu u$enika
'( NASTAVNI P+AN
A .kolski dokument
kojim se u obliku
tabliDe propisuju
od%ojnoA obrazovna
podru$ja odn. nast.
predmeti koji e se
pou$avati u odr.
.koli@ redoslijed
pou$avanja tih
podru$ja ili
predmeta po
razredima ili
semestrima te tjedni
br. sati za pojedino
podru$je ili predmet
A hrvatski jezikA
satniDa:
6. razr.A 6 sati
7. rA 5 sata
:. rA 5 h
<. rA 5 h
*( NASTAVNI
PROGRAM
A .kolski dokument
kojim se propisuje
opse%@ dubina i
redoslijed nast.
sadraja u
pojedinom nast.
predmetu
A on je konkretizaDija
A hrv. jez. u ,=:
6. razr. # deklinaDije
7. r.A %la%ol. boliDi
:. r. # re$eniDa
<. r. # dijalekti@
povijest jezika
A hrv jezik kao
nastavno podru$je
zastupljenoje u ,=
oko 6BN@ a u )=
*7N
& 1dr3$ja
nastave #rv(
jezi%a :
O=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
4. jezi$no
izraavanje
5. medijska kultura
S=:
1. hrvatski jezik
*. knjievnost
4. jezi$no
izraavanje
Razine 3svajanja
znanja
1.PREP,-N"8"N3EA
u$. prepoznaju
ne.to i iskazuju
zanimanje
*.REPR,91/23"(P,
N"8+3EN3E #
reprodukDija
deHniDije@ pamte se
obavijesti i mo%u
se ponoviti
4.PR!3EN" # u$.
mo%u rje.iti i
odreJene tipove
zadataka i vjebi te
pronai i sli$ne
uzorke

A razvijaju
sposobnosti
rje.avanja zadataka
5.
TR"N)0,R!"23"
(PRE,;R"-;" #
okretnost u
prakti$noj primjeni i
samostalnosti
Nastavni sat
1.PRPRE!"(!,T8
"23" # na po$etku
nast. sata mora biti
uvijekK
*.,;R"9" N,8,G
GR"98"
4.83EC;"N3E
5.P,N"8+3EN3E
T8RQ8"N3E
6.9,!"R R"9
Nastavni 92i:i
'( ERONTA+AN
RAD # svi u$eniDi
rja.avaju isti
problem &pismeno ili
usmeno'
A prednosti: a'
u$eniDi su kolektiv #
navike pona.anja u
kolektivnom radu
b'
u$eniDi stje$u isto
znanje
D'
potje$u
nastvanikovu
kreativnost
d'
natjeDateljski duh
e'
razvijanje
heuristi$ko% raz%ov.
*( GR-PNI RAD
Apo%odan za
rje.avanje nekih
jednostav. jezi$nih
pitanja &npr.
ponavaljanje znanja
o pad.'
T"N9E!)/ R"9(
R"9 1 P"R1
A u$. u %rupi dijela
poslove@ ali ijedan
du%o% kontroliraju
,( INDIVID-A+AN
RAD
A ukida u$.
pasivnost na
anstavi@ na%lask na
stvarala.tvu
A problem:
motivaDija u$. i
osposobljavanje za
invidualnu nastavu
A treba: a'
proDijeniti stupanj
samostalnosti
primjeren svakom
pojedinDu # opse%@
teinu@ na$in obrade
b'
motivirati u$enike
D' dozirati
%radivo svakom
pojedinDu prema
nje%ovim
mo%unostima
d' na$elo
postupnosti
& vrste:
a' pro%ramirana
nastava
- pro%ramirana
tema S sekvenDija
- s. se satoji od niza
$lanova koji sadre:
- 1. obavijestA npr. o
%ramati$koj
$injeniDi@
*. zadatak
4. operaDijaA
rje.avanje zadatka
5. povratna
obavijestA je li
to$no rje.eno@
tj.kako treba biti
to$no rje.eno
A treba je
kombinirati s
ostalim obliDima
A nedostatak:
$esto daj eprednost
dedukDiji
b' samostalan rad s
udbenikomA
djelomi$no

A u potpunosti
D' al%oritam A skup
%ram. simbola i
postupaka potrebnih
za rje.enje bilo
koje% %ram. zadatka
ili problema pomou
odr. %ram. operaDija
to$no utvrJenim
redom
A zastupljene sve
misaone operaDije:
analiza@ sinteza@
indukDija@ dedukDija@
transGormaDija@
komparaDija@
supstituDija...
d' nastavni listi iA
naj$e.e se koristi
Ti1vi nastavni#
sati
1.)"T ,;R"9E
N,8,G GR"98" #
naj$e.i tip sata
*.)"T P,N"8+3"N3"
83EC;"N3"
4.)"T 1T8RQ8"N3"
83EC;"N3"
5.)"T
PR,)1Q8"N3"
1>EN>/,G
-N"N3"
Str3%t3ra
1r92e4s%" sata
1.stvaranje uvjeta
za nastajanje probl.
situaDije
*.Gormuliranje
problema
4.traenje na$ina za
rje.avanje
problema
5.Gormuliranje razl.
hipoteza
6.individualno ili
kolektivno
rje.avanje
problema@
provjeravanje i
ispravljanje
po%re.aka
7.rje.avanje %l.
problema
Str3%t3ra sata
jezi%a
1.priprava: a'
motivaDija

b' osvjeivanje
potrebno%
predznanja

D' najava
naobrazbene
zadae

d' priprava polazno%
teksta
*. $itanje i
kratka interpretaDija
polazno% teksta
4. zapaanje
novih jez. $injeniDa
5. otkrivanje
ostalih vanih
obiljeja
6. uopavanje
7.
provjeravanje
ste$enih spoznaja
:. utvrJivanje
znanja
<. davanje
uputa za u$enje i
domau zadau
SVRHA - ) ENJA
HRVATSKOGA
JEZIKA
1. spoznaja o
biti@ osnovama i
zna$ajkama hrv.
jezika
*.svijest o potrebi
u$enja i nje%ovanja
hrv. jezika
4.pravilna uporaba
knji.@ odnosno
stand. hrv. jezika u
%ovorenju i pisanju
& 1ret1stav2ja
raz2i%vanje i
1ri4anje
$etirij3 razina:
a' naobrazbenaA
postie se
stjeDanjem znanja o
jez. uope i o hrv.
posebiDe
b' od%ojnaA
ostvaruje se
pokretanjem volje
za u$enje i
nje%ovanje hrv. jez. i
potiDanje osjeajno%
odnosa prema hrv.
jez. kao jednoj od
temeljnih zna$ajki
hrv. narodnosno%
bia i nositelju
sveukupne hrv.
kult. ba.tine
A pretpostavlja i
poz. odnos prema
nestand. ina$iDama
hrv. jez.@ jez.
sno.ljivost te
kulturan odnos
prema dr. jeziDima
D' psihoGunkDijskaA
razvoj psihoHz.
GunkDija:
1. promatranje
tekstova u pis. i
usm. emitiranju@
zapaanja jez.
$injeniDa i njhovih
obiljeja
*. lo%i$no%
zaklju$ivanja i
apstraktno%
mi.ljenja nuno% za
spoznaju jez.
zakona i pravila
4. lin%vist. mi.ljenja
koje u$. omo%uuje
razlikovanjenelin%v.
od lin%v. pojava
u uporabi jez.
ma.tanja i
zami.ljanja kao
neizbjeno%
$imbenika u
stvaralaA
$koj uporabi
jezika
d' komunikaDijskaA
obuhvaa sve usm. i
pis. oblike
priopavanja kao
rezultante razvijenih
psihoHz. GunkDija te
ste$eno% znanja i
umijea
Na $ e2a nastave
#rv( jezi%a
1.n. ope
naobrazbe i
stru$ne
usmjerenosti
*.n. znanstvenosti
4.n. od%ojnosti
5.n. stvarala.tva
6.n. stand. jezika
7.n. zavi$ajnosti
:.n. meJuovisnosti
nast. podru$ja
<.n. razlikovanja i
povezivanja jez.
razina
?.n. obavijesne i
estetske
GunkDionalnosti
1B. n. teksta
11. n. sadrajne@
tekstovne i stilske
raznovrsnosti
1*. n. sadrajne
kompetenDije
14. n. prosudbe
15. n.
demokrati$nosti
16. n. sustavnosti i
nesustavnosti
17. n. primjerenosti
i akDeleraDije
1:. n.
ekonomi$nosti i
selektivnosti
1<. n. analize i
sinteze
1?. n. indukDije i
dedukDije
*B. n. zornosti
*1. n. zanimljivosti
S3stavi i 1rist31i
3 nastavi #rv(
jezi%a
A sustavi koji se
odnose na
Djelokupnu nastavu
hrv. jez.
a5 "ra4ati$%&
%njievniA temelji
se na shvaanju da
se jez. kultura stje$e
u$enjem %ramatike i
knjievnosti
95 inte"ra:ijs%&
%re2a:ijs%iA
zasniva se na
sjedinjavanju@
povezivanju i
usklaJivanjupro%ra
mskih sadraja na
razini predmetno%
podru$ja ili na razini
pro%. Djelina & u
nastavi hrv. jez.
nema inte%raDije jer
se koristi knji.
predloak '
A u nastavi
%ramatike:
a5 d"4ats%&
re1rd3%tivni
A nastavnik
prosuJuje@ ispravlja
i klasiHDira jez.
proizvodnju u$.
prema Gormalnim
%ram. pravilima
A preGerira se
dedukDija@
zapamivanje
napamet deG.@
pravila ili
paradi%me@ metoda
diktiranja@ u$enja
napamet i katehet.
raz%ovora
95 ana2iti$%&
e%s12i%ativni
A poti$e u$. da
prou$avanjem
teksta analiti$ki
otkriva %ram.
pojave na razini
norme hrv. stand.
jez.
A preGerira indukDiju@
samostalno
izvoJenje pravila@
paradi%me@ deG.@
heuristi$ki raz%ovor
:5 1r92e4s%&
stvara2a$%i
A temelji se na
na$elu stvarala.tva
A u$. treba nastupiti
u ulozi istraiva$a
pred koje% se
postavlja odr. jez.
problem
A naj$e.i obliDi: A
promatranje
pojedinih %ram.
$injeniDa
A
rje.avanje %ram.
zadaa
A
ispravljanje jez.
po%re.aka
A
.k. jez. pokus
& pokuspremje.tanja
@ p. zamjene@ p.
preoblike@ zvu$ni
pokus '
A
stvaranje
tekstovnoh jediniDa
prema zadanom
%ram. uzorku
Pr"ra4s%e vrste
nastave #rv(
jezi%a
1.obavezna
nastava
*.dopunska
nastava
4.izborna nastava
5.slobodna
nastava
6.u$eni$ke
slobodne
& izvannastavne '
aktivnosti
Izvri nastave
#rv( jezi%a
& 1re4a
te%stvni4
nsite2ji4a:
1. iva rije$
nastavnika@ u$enika
i dr. sudionika u
nastavi
*. usm. rije$
prenesena bilo kojim
sredstvom
& zvu$nikom@
teleGonom@
%ramoGonom@
kazetoGonom@
radijem@ videom...'
4. pisana rije$
predstavljena razl.
na$inima & knji%om@
novinama@
plakatom@
ekranom...'
A nastavni izvr:
svaki ostvaraj hrv.
jez. u svim nje%ovim
usm. i pis.
pojavnostima
A nastavn
sredstv:
prijenosnik teksta@
sredstvo kojim se
tekst u$eniku
predstavlja@
predo$uje
A nastavn
14a"a2:
naprava@ aparat ili
stroj potreban za
pokazivanje
tekstova naro$itim
tehnikama@ naj$e.e
razl. projekDijama
A jedini izvor
nastave neko% jez.
su te%stvi
stvoreni na tom
jezikuA mo%u biti
dani:
a' neposrednom
ivom rje$ju
b' prijenosom ive
rije$i
D' pismom
& rukopisni@
strojopisni@ tiskani@
elektronski '
& vrste:
1. a3ditivni ?
$3jni 'A iva rije$
nast.@ u$. i dr.
sudionika nastave
A radioprijenos@
radiosnimke i dr.
audiosnimke
*. viz3a2ni
? vidni 5& pisani
tekstovi
A tekstovi s
ekrana & na
%raGoprozirniDama@
iz tiskovina@ na
dijapozitivima i
disketama '
A Drtei@ slike@
modeli@ Goto%raHje@
skulpture@ iva i
neiva priroda & s
tekstom ili bez
teksta
4. a3diviz3a2ni
? $3jn& vidni 5&
zvu$ni Hlm

A televizija

A video

A ra$unalo sa
zvu$nim pro%ramom
Nastavne 4etde
A svrsishodni na$ini
zajedni$ko% rada
nastavnika i u$enika
tijekom nast.
proDesa@ pomou
kojih u$. stje$u
znaja@ vje.tine i
navike te pomou
ojih razvijaju
sposobnosti
A osnovne vrste:
'( 4etde 3s4(
iz2a"anja
? 4n2@%e 'A
opisivanja.
pripovijedanja@
tuma$enja@
raspravljanja i
upuivanja
*( 4etde
raz"vra
? dija2@%e 'A po
samostalnosti
u$enika: vezani@
usmjereni i slobodni
raz%ovor
A po metod.
namjeni:
motivaDijski@
heuristi$ki@
raspravljala$ki@

reproduktivni i
kateheti$ki
A po prakt.
usmjerenosti:
raz%ovorne i%re@ tel.
raz%ovor@ poslovni
raz%.@
rekreativni
raz%.@ usm.
dramatizaDija@
intervju
,( 4etde $itanja
? te%stvne 'A $. s
podDrtavanjem@ $. s
pribilje.kama@ $. s
promataranjem@ $. s
usm. izla%anjem
A po kriteriju
%lasnosti: $. na %las
i u sebi
A prema
doivljajno
spoznajnim
zadaDima: metoda
lo%. $itanja@ m.

usmjereno%& analit$
ko% i kriti$ko% ' $.@
m. interpretativno%
$.@
m.
stvarala$ko% $itanja
.( 4etde 1isanja
? "raFjs%e 5
& m.
od%ovora na $itanja
A m.
diktiranjaA diktati
mo%u biti:
a' udbeni
b'
vjebeni i
provjerbeniA
istraiva$ki@
nadzorni@ izborni@
stvarala$ki@
samodiktat@ d. sa
sprje$avanjem
po%re.aka@
prou$eni@
obja.njeni@ d. s
obrazloenjem@
slobodni
A m.
sastavljanja
A m.
ispravljanja
A m.
preoblikovanja
A m.
prepisivanja
A m.
ozna$ivanja
A m.
upisivanja
/( 4etde :rtanja
? 2i%vne 5A m.
slobodno% Drtanja

A m. usmjereno%
Drtanja

A m. %eometrijsko%
Drtanja
0( 4etde
1%azivanja
? de4nstra:ije 5A
vizualna@ auditivna@
taktilna@ olGaktivna i
%ustativna metoda
H( 4etde Fzi$%"
rada
? 1ra%se2@%a5&
m. ru$no% rada

A m. strojno% rada

A m. tjelesnih
pokreta
TRADI;IONA+NA I
MODERNA
NASTAVA
GRAMATIKE

tradi:ina2na
4derna


usredoto$ena na

spoznajni
objekt
spoznajni subjekt


te je

objektivna
subjektivna

kolektivna
individualna

pojmovna
ivotna

analiti$ka
%lobalna

apstraktna
konkretna

Gormalna
intuitivna

usmjerena prema
svrsi
usmjerena k
ishodi.tu radi
vezanoj
uz stati$ku pro.lost
osi%uranja
dinami$ne
budunosti


pa razvija

do%matizam
skeptiDizam
osjeaj
autoriteta
osjeaj slobode
pojam
transDedenDije i
apsolutnosti
pojam imanentnosti
i relativnosti
osjeaj
univerzalnosti i
esenDijalnosti
osjeaj posebnosti i
e%zistenDijalnosti

i osposobljava
jez.
reproduktivDa
jez. stvaratelja
NASTAVA
EONETIKE I
EONO+OGIJE
0,NET/"
- nauk o prirodi
%lasova
- jezi$na disDiplina
koja se bavi
artikulaDijskim
svojstvima%lasova
&materijalan str.
%lasova'
- mjesto tvorbe@
zvu$nost@ %lasovne
promjene
0,N,+,G3"
- nauk o GunkDiji
%lasova u
%ovornome lanDu
- jezi$na disDipl.
koja se bavi
GunkDionalnim
svojstvima %lasova
u %ovornome lanDu
0,N,)T+)T/"
A znanstv. disDipl.
koja se bavi
Gonetskim i
Gonolo.kim
sredstvima
individualizirano%
izraza
A nastav obuhvaa
teorijsko i prakti$no
znanje Gonetike@
Gonoslo%ije@
Gonostilist.
A osnovna .kola:
inte%raDijski pristup
a' NC R"-R. ,=A
podjednako je
zastupljenaGonetika i
Gonolo%.

A podjela %lasova@
razlikovanje %lasova
b' 8= R"-R. ,=A
Gonolo%ija je
zastupljena vi.e od
Gonetike
A srednja .kola:
odreJivanje
osnovnih pojmova:
%ovor i jezik@
Gonetika@ Gonolo%ija@
Gonostilistika@
morGonolo%ija@
morGonostilistika@
Gon@ Gonem@ aloGon@
tvorba %lasova@
podjela %lasova@ %l.
promjene@ prozodijaA
znanstveni pristup
A teme(sadraji A
%ovor i %ovorne
jediniDe
A
%ovor i pismo
A
%ovorni or%ani i
tvorba %lasova
A
%lasovi u hrv. jeziku
A
podjela %lasova
A
%lasovne promjene
A
na%la.ivanje
A
re$eni$na intonaDija
A
stilo%enost %lasova
A znanje se stje$e: u
po$etnom $itanju i
pisanju@ u nastavi
pravo%ovora i
pravopisu@ u nastavi
%ramatike@
knjievnosti@ Hlmske
i sDenske
umjetnosti@ u
nastavi usmeno% i
pismeno% izraav.
S3stavn&
terets%
31znavanje
<neti%e i
<n2"ije stje$e
se na , razine:
1. )18RE!EN,G
LR8. )T"N9"R9N,G
3E-/"
*. 9"N"=N3L
LR8"T)/L
N"R3E>3"
4. 3E-/" )T"R3L
LR8"T)/L P)"2"
Na$ini 3$enja
<neti%e i
<n2"ije
A spoznaje o G i G
stje$u se na *
razine:
1. TE,RET)/"
R"-N" # pojmovi@
pojave@ proDesi@
zakonitosti@ pravila@
razvrstavanje
*. PR"/T>N"
R"-N" A vjebe@
stvarala$ka
primjena
Vje9e
'( TEORETSKE
VJE67E:
a' Goneti$ke vj.A
spoznavanje
%ovornih or%ana i
tvorba %lasova koji
zbo% druk$ijih %ov.
navika u$eniku $ine
pote.koe u
iz%ovoru prema
normi stand. jezika
b' Gonolo.ke vj.A
problematika %l.
promjena
D' Gonostilisti$ke vj.A
promatranje stilske
u$inkovitosti
%lasova
*( PRAKTI)NE VJ(
a' pravopisne:
A vrste: A re$eni$ni
%lasovi
A vel. po$.
slovo
A sastavljeno
i rastavljeno pisanje
rije$i
A razlike
izmeJu %ovorene i
pisane rije$i
A tuJe rije$i
A or%anizaDija: 1.
prepisivanje
pojedinih rije$i@
sinta%mi@ odlomaka
*.
diktatiA ispravljanje
je tandemski@
Grontalno@
pojedina$ano
4.
vjebe dopunjavanja
# dijakriti$ki
znakovi...
5.
vj. sastavljanja #
npr. sastavak s
rije$ima $ i
6.
problemske vjebe
b' pravo%ovorne:
A vrste: A
artikulaDijske
A akDenatske
A
intonaDijske
A
pravopisnoA
pravo%ovorne

NASTAVA
MOREO+OGIJE
!,R0,+,G3"
- dio %ram. koja
prou$ava vrste
rije$i i i njihove
oblike@ znanost o
obliDima rije$i
- obliko slovlje@
likoslovljeAstari
naziv za morG.
A razlozi promjena
oblika rije$i: 1.
leksi$ki

*. %ramati$ki
A morG. u .irm
zna$enju: 1.
deklinaDija

*. konju%aDija

4. tvorba rije$i
A morGo. nije lako
odvojiti od Gonol. i
sintakse u .kolskom
pro%ramu
A osnovna .kola:
a' NC R"-: A
uvoJenje u m. na
dvije razine:
a) N" R"-N
,T+"N3"N3"
P,GRE="/"
b) N" R"-N
)P,-N"8"N3"
,)N,8NL
P,3!,8" # rije$@
imeniDe@ rod@ br.@
%l.@ liDe.@ vrijeme
b' 8= R"-. : vrste
rije$i@ deklinaDija
imenskih rije$i i
konju%aDija
A srednja .kola:
usustavljivanje
osnovno.k. znanja
te povezivanje s
tvorbom rije$i@
sintaksom i
stilistikom te u$enje
stru$no% nazivlja s
kojim se u$eniDi nisu
upoznali
NajveCi dida%ti$%i
1r92e4i:
a' du%a i kratka
mnoina
b' sibilarizaDija u
nom. i vok. mno.
imeniDa m. roda te u
dat. i lok. jd.
imeniDa . r.
D' akuzativ za ivo i
neivo imeniDa m. i
sr. roda u jednini te
zamjeniDe i pridjeve
koji se slau s
padeom
d' %en. mno.
imeniDa eA vrste s
vi.esu%lasni$kim
osnovnim
zavr.etkom
e' vok. jd. imeniDa
m. i . roda@
posebno vl. imena
G' instrumental
imeniDa iA vrste
%' alomorH u
pridjevnoj i zamj.
deklinaDiji
h' prez. nastavDi u
4. l. mno. te 1. l.
jed za jadranski
pojas
i' pisanje i iz%ovor
Gutura
j' iz%ovor %en.
mno. u pridjevnoj
deklinaDiji
k' zamjena %l. vrste
l' sklonidba brojeva
dva@ tri@ $etiri
lj' nepostojano e
m' kondiDional
9idakti$ki postupDi
1.N91/23"
*.9E91/23"
4.N91/T8N,A
9E91/T8N"
!ET,9"
5./,NTR")T8N"
"N"+-"A analiza i
usporedba primjera
iz mjesno% ili
zavi$ajno% %ovora
sa primjerima iz
stand. jezika # u$.
izvode zaklju$ke
A razlikovna
%ramatika# opisuje
jez. $injeniDe u$.
%ovora koji
po svojim
obiljejima
odstupaju od
%ramat. norme
stand. jezika
6.PR,;+E!)/
PR)T1P # postavlja
se pitanje: .to je
pravilnoO
7.)"!,)T"+N"
1P,R";"
19C;EN/"
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
- osnovna .kola: a'
NC R"-.A
zapaanje suHkasa
imeniDa m.@ . i sr.
roda

b' 8= R"-.A tvorba
rije$i se povezuje s
rje$nikom i stilom
A srednja .kola:
sustavno se
prou$ava: tvorbene
i netvorbene rije$i@
tvorba izvoJenjem i
sla%anje@ preG.@
suG.@ preG.A suG.
tvorba@ sloeniDe@
sloenosuG. tvorba@
sra.ivanje@
unutarnja tvorba@
tvorba kratiDa@
preobrazba@
novotvorba@ stilska
obiljeenost
novotvoreniDa i
zastarjeliDa
A spoznaje se
stje$u: u nast.
%ram. i pravopisa@
knji.@ usm. i pis.
izraavanja
Vje9e
- tvorba rije$i prema
nast. naputku
- problemski pristup
- stvarala$ke vjebe
- povezivanje
snastavom
knjievnosti
NASTAVA
SINTAKSE
)NT"/)"
- dio %ramatika koji
prou$ava re$eniDu@
re$. ustrojstvo@
vrste re$.@ sluba
rije$i u re$.@ sluba
rije$i u re$.@
sro$nost rije$i u re$
- osnovna .kola: a'
NC R"-.A pojam
re$eniDe@ subj. i
predikata na razini
prepoznavanja u
jednost.
primjerima %la%ol
kao jez%ra re$.@ %l.
liDa i vremena@
imeniDa kao
subjekt i dio
predikata@ li$ne
zamj. u nom.@
pridjevi kao dopune
imeniDi
b'
8= R"-.A re$.
ustroj@ sklapanje
re$. nizanjem@
spajanjem i
uvr.tavanjem@
osnovne slube
vrsta rije$i u re$.@
sro$nost i red rije$i
u re$.@ sla%anje re$.
u diskurz
- srednja .kola: a'
%imnazijeA
usustavljivanje
osnovno.k. znanja
te povezivanje sa
semantikom i
stilistikom
b'
stru$neA
usustavljivanje
osnovno.k. znanja
GunkDionalno je
podreJeno
komunikaDijskim
potrebama u vezi s
izabranom strukom
Razine
1rist31a sinta%si
'( RAZINA RIJE)I
A rije$ kao
polazi.te
A zanima nas:
rije$ kao rije$@ vrste
rije$i@ tvorbeni
na$ini i zna$enja u
odnosu prema
sinta%mama@
re$eniDama
ili kontekstu
*( RAZINA
SINTAGME
A zanima nas
rezultat sla%anja
A sintakt. nazivlja
nije prikladno u
svim razredima
A moe se
promatrati kao prvi
sintakti$ki stupanj i
to ako sinta%mu
razumijemo kao
vi.e$lanu strukturu
sastavljenu od dvije
ili vi.e
rije$i(uzastopnih
jediniDa
A struktura vi.a od
rije$i@ a nia od
re$aniDe
A samostalno
sinta%ma dolazi u
elipasama i
naslovima i tada se
tretira kao re$eniDa
,( RAZINA
RE)ENI;E
A pristup je
ukorijenjen u
nastavi hrv. j. K
A vani metodi$ki
postupDi u
prou$avanju i analizi
re$eniDe u nastavi
sintakse:
"' GENET>/"
"N"+-"(R"=>+"!;
"
A ostvaruje se u
postavljanju pitanja
&vr.iteljO@ radnjaO..'
A ide se od izvora
re$. @ a zatim se
otkrivaju re$eni$ni
$lanovi
;' )NT"G!"T)/"
". RE>.
A ostvaruje se u
razla%anju re$. na
subjektni i
predikatni skup
A razvija lo%i$ko
mi.ljenje
. po%odno
tijekom prou$avanja
dvodijelnih re$.
A omo%uuje
jez. promatranje u
kojem se moe
razotkriti da neka
re$. nije oblikovana
tj. ne prenosi misao
2' ,;"83E)N"
"N"+-"
A temelji se na
razlikovanju teme i
reme
A bitan je
komunik. i semant.
postupak: radnja@
vr.itelj@ predmet@
okolnosti
A re$eni$no
stablo: vizualna
analiza re$.
A lik@ predodba@
stablo od Gormula@
znakova@ simbola
9'
/,!P"R"T8N(TR"
N)0,R!"23)/
P,)T1P"/ 1
R"-!"TR"N31 RE>.
A razli$ite
preoblike re$. i
njihove usporedbe
A razotkrivanje
semant. i sintakt.
obiljeja pojedinih
re$. i sinta%matskih
oblika
A koristan za
kulturu %ovorenja@
kulturu pisanja i za
jezi$nu naobrazbu
.( RAZINA TEKSTA
A osnovna .kola:
a' NC R"-.A
zapaanje i
shvaanje bitnih
misli u tekstu@
izdvajanje re$. koje
sadre bitne misli@
zapaanje lo%i$ko%
jedinstva re$. u
tekstu@ zapaanje
uih ustrojstvenih
Djelina u tekstu@
zapaanje komunik.
povezanosti re$. u
tekstu@ zapaanje
sintakt.
paralelizama
b'8= R"-.A
paralelne veze
ostvarene
anaGori$kim
subjektom@
predikatom@
objektom ili pr.
oznakom@ lan$ane
veze ostvarene
leksi$kim
ponavljanjem@
zamjeniDama i
sinonimima@ vezani
tekstovi s jednakim
subjektom@
komunik.
povezanost re$. u
tekstu@ intonaDija
teksta
A srednja .kola: A
paralelne veze u
opisnim i
pripovijednim
stroGama@
nominativne stroGe@
lan$ane veze u
tekstovima s
dinami$kim@
modalnim i
vremenskim
po$eDima@ lan$ane
veze ostvaren razl.
leks. jediniDama@
razl. obliDi komunik.
povezanosti re$. @
intonaDija vezano%
teksta
Sinta%ti$%e vje9e
A na razini
prepoznavanja@
reprodukDije@
primjene
1. )REQ8"N3E
-,;+>ENE
GR"!"T>E/E RE>.
npr. .ao tr%ovina.
*. )+"G"N3E
RE>. ,9 -"9"NL
R3E> 1-
)+,;,9N1
1P,R";1 ,;+/"
npr. student@
studentiDa@ knji%a@
knjiniDa

4.9,P1N3"8"N3E
RE>. npr. 3a pjevam
pjevam pjesmu
&)IPIP,...'

5.PRE!3E=T"N3E
RE>EN>NL
93E+,8"
6.PRE,;+/"
RE>EN2E npr.
Proljee nam donosi
obilje Dvijea@ ,bilje
Dvijea nam
najavljuje proljee.
7.PR,=R8"N3E
RE>. npr. iz jednost.
u zavisnoAsl. re$.
:.)"C!"N3E RE>.
<.)P)8"N3E
?."N"+-" RE>.
....
NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3"
Aznanstv. disDipl.
koja prou$ava leksik
Anajzanimljivija u$. u
okviru jez. podru$ja
hrv. jezika zbo% i%re
rije$ima i njihovo%
zna$enja
A sustavno se u$i u
5. razr. %imnazije
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E #
jez. sustav@ jez.
zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
+E/)E! # ukupnost
svih oblika .to ih
ima jedna rije$ M
sadraj
Grane
2e%si%2"ije
1.0R"-E,+,G3"
*.T8,R;" R3E>
4.+E/)>/,
P,)1Q8"N3E
5.,N,!")T/"
6.N"-8,)+,8+3E
+ TER!N,+,G3"
7.+E/)/,GR"03"
Nastava
93#vaCa:
A jednozna$nost
rije$i
A vi.ezna$nost rije$i
# metaGora i
metonimija
A homonimija i
sinonimija #
istouna$niDe@
bliskozna$niDe@
naderJeniDe@
podreJaniDe@
suporeJeniDe
A antonimija i
antonimai
A homonimij ai
homonimi
A vremenska
raslojenst jezika #
opi ili opeuprabni
leksik@ stru$no
nazivlje ili termini@
aktivni leksik@
pasivni l.
&historiDizmi@
arhaizmi@
zastarjeliDe@
pomodniDe@
novotvoreniDe
Aprostorna
raslojenost l. #
lokalizmi@
re%ionalizmi@
dijalektalizmi@
ar%onizmi
A GunkDionalan
raslojenost l. #
Gonostilistika@
Gonostilem@
semantostilistika@mo
rGostilistika@
sintaktostilistika
A
vi.eGunkDionalnost@
kolokvijalizam@
at%onizam@
vul%arizam
A leksi$ko
posuJivanje #
unutarjezi$ni i
izvanjez. razlozi
A soDiolin%v.@
posuJeniDe@
internaDionalizmi@
prevedeniDe@
zna$enjske
posuJeniDe@
prila%odba
posuJeniDa &najvei
problem.%raHjska@pr
avopisna@Grazem...'
A leksi$ka norma #
purizam@
Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni
Grazem
A leksiko%raHja #
rje$nik@
leksiko%raG@podjela
rje$nika@
enDiklopedije@leksiko
ni
+e%si$%e vje9e
1.-"P"C"N3E
,9REQENL R3E>
1 T1Q! 8+.
TE/)T,8!"
*.>T"N3E
R3E>N>/L
1+,!"/"
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
4.PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
5.P)"N3E ,
R3E>!"
6.)")T"8+3"N3E
R3E>N/"
7.)T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/!
2+3E8!"
:.PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"QE
<.R">1N"+NE GRE
& 1 PandiC3A
Tea%3:
1.)E!"NT>/E 83. #
prepoznavanje@
razvrstavanje@
tvorbe
*.ET!,+,=/E 83.
4.R3E>,T8,RNE 83.
#tvorbe rije$i@ pri$e
o rije$ima
5.R3E>N>/E 83. #
rad s rje$niDima
6.0R"-E,+,=/E 83.
# a' Grazemske #
upoznati Gr. u uem
smislu

b' periGrazne #
zamijeniti rije$
opisnim izrazom

D' aGoristi$ne # jezik
na razini primjene:
izreke@ posloviDe@
Ditati
Nastavni 1rist31i
i 1st31:i
1.zapaanje rije$i u
tuJim i vl.
tekstovima
*.$itanje rje$ni$kih
odlomaka
leksikolo.ke i
leksiko%raGske
literature
4.predavanje o
rije$ima
5.pisanje o rije$ima
6.sastavljanje
rje$nika
7.stvaranje
tekstova s leks.
Diljem
:.predstavljanje
rje$nika i
leksiko%raGske
%raJe
<.ra$unalne i%re
NASTAVA
STI+ISTIKE
)T+ # na$in
izraavanja
A zanima nas stil
pisano% i usmeno%
izraavanja u svim
vrstama i obliDima a
jezu$no%
priopavanja
& s 9zir4 na :i2j:
1.
E!,2,N"+N("0E/
T8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje
pomou odreJenih
stilskih sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E
/T1"+N
A izraajna
sredstva koja bre
djeluju na razum
"' -N"N)T8EN
)T+ A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i

A sloene re$.

A tenja za
postupno.u i
preDizno.u

A izbje%avanje
subjektivnosti
;'
"9!N)TR"T8N ).
A uredsko@opslovni
rje$nik@ ustaljene
Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i
rjeJih %l. oblika
2' /,!;NR"NA
ispreplitanje
raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
1. popularnoA
znan.A tenja za
to$no.$u i
stru$no.u

A jasnoa@
jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki
A objektivnost i
to$nost iz znanstv.
izraav.

A budi zanimanje i
zadrava panju iz
knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni
sti2vi
1./N3CE8N,1!3ET
N>/
*.P1;+2)T>/
4.-N"N)T8EN
5."9!N)TR"T8N
6.R"-G,8,RN
Sti2vi 1
svjstvi4a
1.raHnirani
*.intelektualisti$an
4.biran
5.nemaran
6.vul%aran
7.ori%inalan
:.kli.eiziran
<.razvu$en
?.jez%rovit
1B. te$an
11. so$an
1*. jak
14. ro%obatan
15. bombasti$an
16. jedak
17. dobar
1:. lo.
& 1re4a dns3
na izraz i n"a
%ji se nji4e
s23i:
1. 9E)/RPT8N"(
)T+)T/" -R"-"A
promatra strukture i
njihovo
GunkDioniranje u jez.
sustavu
1. GENET>/"(
)T+)T/"
P,3E9N2"A
promatra uzorke
za.to se netko slui
ovim ili onim
izrazom@ uzorke
& 3 nastavi #rv(
jezi%a:
1.E)TET)/"(/N3CE8
N,ATE,RET)/" # u
nastavi knji.
*.+NG8)T>/"
)T+. # u nastavi jez.

Svr#a 3$enja
sti2isti%e
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj.
osnov. znanja o stilu
i stilistiDi koji
omo%uuju:
1. prepoznavanje i
prosudbu stilskih
osobina i vrijednosti
pojedinih tekstova@
pisaDa i knji.
smjerova
*. GunkDionalno
iskori.tavanje
ste$enih spoznaja
za oblikovanje
vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna: A analiza
konkretnih tekstova
i zapaanje njihovih
stilisti$kih svojstava
A teoretsko
stjeDanje znanja o
stilu i stilistiDi
A
primjena ste$eno%
znanja u vlastitoj
praksi
& 93#vaCa
13$avanje8
3$enje:
a' sredstava
jezi$no% izraavanja
b' izbora
najprikladnijih
izraza@ oblika i
konstrukDija prema
naravi i svrsi iskaza
D' svrhovitosti
uporabe sredstava
koja postoje u jeziku
i od%ovaraju
nje%ovim normama
te slue onim
zadaama .to ih
mo%u imati
sudioniDi
sporazumijevanja
d' jezi$nih pojava s
motri.ta njihova
zna$enja i
izraajnosti uz
oDjenu koliko su one
po%odne za to$nije@
jasnije i ja$e izraze
neku ideju
e' razli$itih sitnih
nijansa zna$enja s
motri.ta njhove
uporabe kao pomo
u izboru po
zna$enju srodnih
jezi$nih postupaka
koji nisu s ovim
istozna$ni ne%o se
razikuju po nekim
nijansama katkad
vrlo lijepim a te.ko
prepoznatljivima
G' jezi$no% umijea i
iz%radnje svjesno%
odnosa prema jeziku
Vje9e
- tri stupnja: A
vjebe zapaanja i
prepoznavanja
stilema@ stil.
sredstva@ stil.
osebujnosti@ stil.
pripadnosti
A vj.
vrijednosnih
prosudabastilskih
izbora u tekstu
A vj.
uporabe odr. stil.
sredstava u vl.
stvarala.tvu
a5
2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
A prozne
A versiHkaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
:5 na4jens%eA
razmi.ljaju o izboru
rije$i@ GormulaDiji
re$.@ oblikovanju
osnovno% tona s
obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov
obzor o$ekivanja@
mo%unosti
reDepDije
A
vrste: A pis. i usm.
obraanje
najmlaJima

A pis. i usm.
obraanje
vr.njaDima

A pis. i usm.
obraanjestru$noj
publiDi

A pis. i usm.
obraanje publiDi
razl. naobrazbe i
zanimanja
d5 4edijs%e
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje
mikroGonom
A pisanje za %raG.
medije
A pisanje za
auditivne medije
A pisanje za
audiovizualne
medije
8rste tekstova
& PerliDh '
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema
svijetu koje%a je i
sam dio
'( OPISNI
TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapaanju pojava u
prostoru
- jednostavna re$.
strukturaA subjekt@
predikat@ prilona
oznaka mjesta & u
predikatu %l. biti ili
%l. stanja'
- obliDi: subjektivni &
doivljajni opis '

objektivni & znan.@
tehni$ki opis '
*( PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na
zapaanju pojava i
promjena u
vremenu
- jednost. re$.
strukturaA subjekt@
predikat@ prilona
oznaka mjesta
& predikat ima
proDesualni %la%ol '
- obliDi: subjektivni &
od ane%dote do
romana '

objektivni & vijest@
izvje.e '
,( IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
A pojave se
identiHDiraju na
temelju njihove
sloenosti ili
razloenosti
A obliDi: subjektivni &
popularno
predavanje '
objektivni &
deG.@ saetak@
eksplikaDija '
A vrste: a'
sinteti$kiA pojave se
identiHDiraju
imenovanjem@
svrstavanjem u
razred@ vrstu@ rod i
sl.
A
strukturaA subjekt@
imenski predikat
b'
analiti$kiA pojave se
identiHDiraju
razla%anjem u
dijelove@
navoJenjem bitnih
odredniDa
A
strukturaA subjekt@
predikat@ objekt
..
RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na
prosudbi odnosa
meJu pojmovima@
pojavama@
predmetima...
A strukturaA subjekt@
zanijekani imenski
predikat ili slo. re$.
u kojoj se razvija
nije$noA jesna
opreka%la%.
skupova povezanih
suprotnim veznikom
A obliDi: subjektivni &
komentar@ usm.
rasprava '
objektivni &
znan. rasprava@
kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja
pojava u prostoru i
mijena u vremenu@
njihove
identiHkaDije i
prosudbe priopiva$
daje upute za
djelovanje u
budunosti
A jednostavna re$.
strukturaA jez%ra
predikat u
imperativu ili kojoj
od nje%ovih sintakt.
zamjena
A obliDi: subjektivni &
pouke@ savjeti'@
objektivni & teh.
upute. propisi@
zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
1.r. ,= # prva
znanstvene
$injeniDe iz
dijalektolo%ije
*.r. ,= # susutavnij
eupoznavanje
$injeniDa M primjeri
dijalektalne knji.
5.r. )= # %imnazije #
Djelovito u$enje
dijalektolo%ije
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i#
sadraja 3
nastav3:
a' kulturolo.kiA
proizlazi iz ulo%e i
vanosti narje$ja u
hrv. kulturi
b' metodi$kiA
proizlazi iz potrebe
za .to boljim
iskori.tavanjem
zavi$ajno% idioma
za svladavanje
stavd. jezika
A svrha dijal.
sadraja: svijest o
njihovoj ulozi u
komunik. i
stvarala$koj praksi
te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
A @%2s%a
raz2i%vna
"ra4ati%aA opisuje
i prepisuje one
jezi$ne $injeniDe u$.
%ovora koje po
svojim %ram.
odstupaju od stand.
jez. norme
A svojstva: A
razlikovna &sadri
samo razlike '
A
opisna &opisuje
razlike '
A
sinkronijska &ne
prelazi okvir
suvremenosti'
A
didakti$ka &izabire
razl. koje utje$u na
u$. osposobljav. za

uspje.nu komunik.
na stand@ jez. '
NASTAVA
POVIJESTI JEZIKA
A o pov. jezika
dobivamo temeljna
znanjaod 6. r. ,=
A do 1??B.
nezastupljena ili
skromno zastupljena
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d
'JJ/( :
a' osnovna .kolaA
pojam stand. jezika@
narje$ja@ podjela
narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi
spomeniDi
pismenosti te
pravopisni priru$niDi
i $asopisi
b' srednja .kola
A %imnazija
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1<
st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. M
periodizaDija@
zna$ajke pojedino%
razdoblja@ dru.t. i
polit. poloaj hrv.
stand. jez.@
nastojanja jez.
unitarista@
)kerlieva anketa@
novosadski ustanak@
borba za
ravnopravnost hrv.
jez. deklaraDija@
odnos hrv. i srpsko%
jezika@ pravopisna
problematika@
vanija
leksiko%raGska djela
A strukovne
a' $etvero%odi.njeA
%radivo propisano
kao i za %imnazije
b' tro%odi.njeA
zastupljena samo u
1. raz. i obuhvaa:
po$etke hrv.
pismenosti@ hrv.
pisma@ %la%oljski@
irili$ki i latini$ki
spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti
Iz9rna nastava i
s29dne 3$(
dje2atnsti:
a' prou$avanje
%la%oljiDe
b' prou$avanje
bosan$iDe
D' zapaanje %raHja
i %raG. svojstava
d' prijenos u
dana.nju %raHju i
pravopis
e' zapaanje
Gonetskih i
Gonolo.kih obiljeja
G' zapaanje
padenih nastavaka
%' odreJenje
%la%olskih oblika
h' zapaanje
sintakt. obiljeja
i' zapaanje manje
poznatih ili
nepoznatih rije$i
j' zapaanje stilskih
svojstava tekstova
k' utvrJivanje
narje$ne pripadnosti
teksta
l' prila%odba starih
tekstova
suvremenom hrv.
stand. jeziku
Pvijest #rv(
jezi%a ? 1re4a
7rzviC3 5
1.?(1B.A 16. st
*.17. st.
4.1:. i 1.pol.1<. st.
5.*.pol.1<. st.A 1.
desetljea 1?. st.
6.hrv. narodni
preporod i kraj 1?.
st.
7.*B. st.
PITANJA ZA JEZIK
1.osnovna obiljeja
prepri$avanja
*.metodi$ka na$ela
nastave pismenosti
4.razine pristupa
sintaksi
5.svrha nastave
jezikaA tri odredniDe
6.opisi prema svrsi
7."ristotelova i
/vintilijanova
knji%a o
%ovorni.tvu
:.svrha nastave
izraavanja
<.pristup sintaksi na
razini rije$i
?.Gonolo.ke
promjene u .koli se
promatraju na
kojim razinama
1B. stilisti$koA
kompoziDijske
vjebe
11. %lavni obliDi
pripovijedanja
1*. osam
morGolo.kih vjebi
14. svrha nastave
stilistike
15. auditivni izvori
16. .to su
upuiva$ki tekstovi
17. na kojim se jez.
djelatnostima
temelji jez.
izraavanje
1:. opisi prema
motri.tu opisiva$a
1<. svrha
prepri$avanja
1?. lin%vostilisti$ke
vjebe
*B. u stjeDanju
%ovornih navika
razlikujemoA 5
odredniDe
*1. struktura
uvodno% dijela
%ovora
**. na$elo zornostiA
primjer na
norGolo%iji
*4. osam lo%i$kih
H%ura i pet H%ura
misli
*5. vizualni izvori
*6. nejezi$ne
po%re.ke
*7. osam Gonolo.kih
vjebi
*:. struktura
zavr.no% dijela
%ovora
*<. pristup sintaksi
na razini teksta
*?. izvori hrv. jez.
prema tekstovnim
nositeljima
4B. T dunost je
nastavnika da
u$eni$ke zadae
pomno pro$itaju@
analiziraju i oDjene.
/orisno je da se
svaka zadaa
pro$ita vi.e puta:
- treba Ditirati tri
odredniDe iz Teaka
41. tri stupnja
rasprave
4*. pet anti$kih
u$itelja %ovorni.tva
44. tradiDionalna
nastava %ramatike
45. na$elo teksta
46. struktura
pismene rasprave
47. opisi prema
osjetilima
4:. razlikovna
%ramatika
4<. redoslijed
priprema za %ovor(
predavanje
4?. jezi$ne po%re.ke
5B. didakti$ka
%ramatika
51. pristupi i
postupDi u nastavi
leksikolo%ije
5*. na$elo
zavi$ajnosti
54. 2iDeronova
knji%a o
%ovorni.tvu
55. proG. hrv. jez.
izraJuje svoje
planove nastave:
- dvije odredniDe se
trae
56. didakti$ki
problemi nastave
morGolo%ije
PITANJA ZA
KNJI6EVNOST
1.Platon i knjievni
od%oj
*.polazi.ta u
oblikovanju
metodi$ko% modela
romana
4.knievno iskustvo
i reDepDija /iklopa
5.interpretaDija
bajke
6.knjievnost u
starom %r$kom
od%oju: od Lomera
do "ristotela
7.eksplikaDijski
pristup
:.povijest reDepDije
-latarovo% zlata
<.katali.ni pristup
dramskom djelu
?.interpretativno
$itanje
1B. vizualna
sredstva u nastavi
11. knjievnost u
starorimskom
od%oju
1*. interpretaDijski
pristup romanu
14. pristup
pjesni$koj zbirDi
15. psiholo.ki
pristup /rleinom
TPovratku 0ilipa
+atinoviDzaT
16. vertikalnoA
spiralni smjer
pro%ramiranja
17. najava i
lokalizaDija teksta
1:. interpretaDija
basne
1<. raz%ovor o int.
problemima u
-latarovom zlatu
1?. pozitivisti$koA
soDiolo.ki pristup
romanu
*B. planiranje
nastavno%
pro%rama
*1. knjievnost u
helenisti$kom
razdoblju
**. tv u nastavi
*4. motivaDija za
lirsku pjesmu
*5. radio u nastavi
*6. Hlm u nastavi
*7. .kolska knjiniDa
*:. semioti$ka
obrada lirske
pjesme
*<. sDenska pitanja
*?. tehni$ka
sredstva i
poma%ala u nastavi
4B. problemska
pitanja
41. istraiva$ka
metoda
4*. problemski
pristup nastavi
44. .kolska
interpretaDija kao
metodi$ki sustav
45. interpretaDija
epohe i pravDa
46. metode
knjievno% od%oja
47. priru$niDi za
nastavnike
4:. odreJivanje
kompoziDije
stvaranjem plana
4<. kompoziDijska
analiza lirske
pjesme
4?. struktura
udbenika za 6.
raz. osnovne i 1.
raz. srednje .kole
5B. stilska analiza
pripov. djela
51. karakterolo.ke
tabliDe za dramski
lik
5*. reDitatorska
druina
54. dramska druina
55. tipolo%ija
zadataka i pitanja
56. usmena
knjievnost u sred.
.koli
57. teorija knji. u
osnovnoj .koli
5:. objava doivljaja
5<. oDjenjivanje
5?. sekundarni
izvori u nastavi
6B. literarne
sposobnosti
61. "ristotel i
knjievni od%oj
6*. lirika u
osnovno.k.
pro%ramima
64. najaktualniji
problemi u /iklopu i
metode rada
65. knjievnoumj.
proza u srednjo.k.
nastavi romana
literatura:
1.Rosandi:
!etodika
knjievno% od%oja i
obrazovanja
*.Pandi: Lrvatski
roman u .koli
4.Pandi: Putovima
.kolske reDepDije
knjievnosti
5.bilje.ke s
predavanja
METODIKA
NASTAVE
KNJI6EVNOSTI
STI+SKA
INTERPRETA;IJA
DJE+A
- obuhvaa
lin%vostilisti$ku
analizu
- odnosi se na: a'
rje$nik
b'
stil u uem smislu
rije$iA zna$enje
rije$i i izraza te
njihova umj.

u tekstu
D'
sintaksuA re$.
konstrukDije i
posebitosti
pojedinih pisaDa
d'
versiHkaDijuA
Gaktura stiha i
struktura stroGe
A 1ezijaA
speDiH$nosti pjes.
jezika: su%estivnost@
muzikalnost@
slikovitost@
ritmi$nost
A vrsta
stiha@ stroGe@ rime
A
ponavljanja i reGreni
A izraajna
sredstva: a' H%ure
misliA poredba@
hiperbola@
metaGora...

b' H%ure
konstrukDijeA
inverzija@ ret.
pitanje@ elipsa...

D' H%ure dikDijeA
anaGora@ epiGora@
aliteraDija...
A ulo%a
%ramati$kih
kate%orija
A 1rzaA %ovorna
karakterizaDija
likova
A monolozi@
dijalozi
A pripovjeda$
i prip. tehnike
KOMPOZI;IJSKA
ANA+IZA
A 1ezijaA raspored
stroGa@ pjes. slika i
motiva
A
mo%ue prikazati
tabliDama
A
odnos pjes. slika
meJusobno i
njihova or%anizaDija
A dra4aA
ekspoziDija@ zaplet@
kulminaDija@
peripetija@ rasplet
A
otkrivanje unutarnje
i vanjske dramatike
A 1rzaA
kompoziDijske
tabliDe vezane uz
lokalizaDiju zavisno%
teksta
A
praenje Gabule
K+ASIEIKA;IJA
PITANJA I
ZADATAKA
A dijele se na pitanja
i zadatke koji:
a' pokreu
zapaanje
b' intelektualnu
djelatnost
D' ima%inaDiju
d' kriti$ku reUeksiju
e' asoDijativne
proDese
G' trae analo%iju i
raz%rani$enje
%' problemska
pitanja
SEMIOTI)KA
O7RADA
A za$etnik +otman
A razlikuje kji. znak
od jez. znakaA knji.
znak je Dijeli tekst u
kojem se nalaze
manje jediniDe koje
dobivaju zna$enje
samo u odnosu na
dru%e jediniDe koje
se nalaze u tekstuA
svaka ima ozna$eno
i ozna$itelja te tri
aspekta
& semanti$ki@
sintakti$ki i
pra%mati$ki 'A u
skladu s time@ lirska
pjesma se sastoji od
motiva i pjes. slika
koje dobivaju
zna$enje samo u
odnosu jedne na
dru%e te se ne
mo%u promatrati
izvan konteksta
pjesme koju tvore
A odnosi se na
prou$avanje
odnosa:
a' Gonema prema
rije$i
b' morG.
karakteristika prema
rije$i
D' rije$i prema stihu
d' stiha prema stroH
te odnos stihova
meJusobno
e' stroGe prema
tekstu te stroH
meJusobno
G' teksta prema
izvantekstovnim
$injeniDama
%' teksta prema
vi.im umj.
ostvarajima
RE;ITATORSKA
DR-6INA
A u izvannastavnim i
izvan.kolskim
aktivnostima
A Dilj razvijanje
usmeno%
izraavanja
A pretpostavlja
interpretativno
$itanje nakon koje%
se tekst u$i
napamet
A zasniva se na
vrednotama
%ovorno% jezika
& intonaDija@
intenzitet@ boja i
brzina %lasa te
stanke'
A podrazumijeva
pravilnu: a'
artikulaDiju %lasova

b' akDentuaDiju te
po.tivanje prozodije

D' intonaDiju
z" P)!EN

1. )vrha nastave
pismenosti u ,=
*. 1dbeniDi za
hrvatski jezik i
jezi$no izraavanje
u vi.im razredima
,=
4. 3ezik suvremenih
medija i nastava
hrvatsko% jezika
5. Rastereenje i
osuvremenjivanje
nastavno% proDesa
6. >itanke za
nastavu knjievnosti
i medijske kulture u
vi.im razredima ,=
7. !otivaDija u
nastavi knjievnosti
:. /njievni interesi
u$enika vi.ih
razreda ,=
<. Teatrolo.ki
pristup dramskome
tekstu
?. Razvijanje
literarnih
sposobnosti u
nastavi knjievnosti
1B. /ultura jezi$no%
izraavanja
11. Razvijanje
kulture $itanja u
nastavi hrvatsko%
jezika
1*. 1lo%a nastave
jezi$no% izraavanja
u ivotu u$enika
14. Na$ini
upoznavanja
u$enika s dramskim
djelom( s Hlmskim
djelom
15. !edijska kultura
u ,=
16. 1$enik A
%ovornik u razvoju
!ET,9/" 3E-/" #
P)!EN
N")T"8"
LR8"T)/,G 3E-/" #
,PRENT,
'(2T"T ) 41. str.
V2ilj nastave hrv.
jezika je nau$iti
u$enika hrvatski
osjeati@ hrvatski
misliti@ hrvatski
%ovoriti@ hrvatski
pisati i hrvatski
djelovatiW.
*()8RL" N")T"8E
LR8"T)/,G"
3E-/" &4
,9RE9N2E'
-spoznaja o biti@
osnovama i
zna$ajkama
hrvatsko% jezika
-svijest o potrebi
u$enja i nje%ovanja
hrvatsko%a jezika
-pravilna uporaba
knjievno%a@
odnosno
standardno%a
hrvatsko% jezika u
%ovorenju i pisanju
&Ta slojevita svrha
pretpostavlja
razlikovanje@ ali i
proimanje na
razinama
naobrazbe@ od%oja@
psihoGunkDije i
komunikaDije'
,(N")T"8N
PR,2E)
-niz metodi$kih
postupaka kojima
u$enik@ stjeDanjem
novih spoznaja@
unaprjeJuje vlastitu
jezi$nu praksu
-ustroj nastavno%
proDesa u obradi
jedne nastavne
jediniDe obuhvaa
ove temeljne
stupnjeve:
a'priprava
b'istraivanje
jezi$ne $injeniDe
D' provjera ste$enih
spoznaja
.(N")T"8N"
)RE9)T8"
-prijenosnik teksta@
sredstvo kojim se
tekst u$eniku
predstavlja ili
predo$uje
a'auditivna #
%ramoGonska plo$a@
29Ai@..
b'vizualna # tekst@
slika@ prozirniDa
D' audioAvizualna #
T8Aemisija@ Hlm
/(N")T"8N"
P,!"G"+"
-naprava@ aparat ili
stroj potreban za
pokazivanje
tekstova naro$itim
tehnikama@
naj$e.e razli$itim
projekDijama #
%raGoskop@
projektor@ televizor
0(N")T"8N -8,R
-svaki ostvaraj
hrvatsko% jezika u
svim nje%ovim
usmenim i
pismenim
pojavnostima@ dakle
tekst uzet u
naj.irem
lin%visti$kom
zna$enju te rije$i
-8,R # ;a.anska
plo$a@ aorist@X
)RE9)T8, #
Goto%raHja@
prozirniDa@ T8A
emisija
P,!"G"+, #
%raGoskop@ televizor@
projektor
H(-8,R N")T"8E
3E-/" PRE!"
TE/)T,8N!
N,)TE+3!"
-EivaF &usmena'
rije$ #
nastavnikova@
u$enikova i dru%ih
sudionika u nastavi
-usmena rije$
prenesena nekim
sredstvom
-pisana rije$
predstavljena
razli$itim na$inima
&knji%a@ pismo@
nastavni listi'
I(N">E+,
PR,C!"N3"
N")T"8NL
)"9RC"3"
J("19T8N -8,R
-iva rije$
nastavnika@ u$enika
i dru%ih sudionika u
nastavi
-radioprijenos@
radiosnimke i dru%e
audiosnimke
'K( 8-1"+N -8,R
-pisani tekstovi #
rukopisni@
strojopisni@ tiskani
-tekstovi prikazani
na ekranu #
dijapozitivi@
dijaHlmovi@ nijemi
Hlmovi@ teletekstovi@
videotekstovi@
ra$unalni tekstovi
-Drtei@ slike@
Goto%raHje@
skulpture@ modeli@
iva i neiva priroda
''( N">E+,
-,RN,)T
PR!3ER -"
N")T"81
!,R0,+,G3E
N")T"81 )NT"/)E
-nastava hrvatsko%
jezika treba biti
zorna # u$eniDima
treba zorno
predo$avati da bi
shvatili i dobro
zapamtili
-na$elo zornosti
mora obuhvatiti
vizualnu i auditivnu
stvarnost
-primjer za nastavu
morGolo%ije:
-primjer za nastavu
sintakse:
'*( /,3" )E
0R"N/,P"N,8"
P3E)!" )P,!N3E 1
TEC"/1O
)rDe aluje da vilu
ne vidi
',( TR"N)0,R!"23
)/" GENER"T8N"
GR"!"T/"@
)NT"/)"
2L,!)/YK
To se odnosi na
neke nje%ove
postavke koje su
metodi$ari pri%rlili@
npr. preoblike
re$eniDa su korisne
u u$enju sintakse i
promatranju
struktura i GunkDija
vrsta rijeDi u re$.@ a
dodala bih da je
DhomskZ zasluan i
za otkrivanje u$.
imanentne
%ramatike
&bihevioristi prije
nje%a rekli da se
djeDa raJaju kao
prazne plo$e i
moraju beskona$no
u$iti da bi
savladale jezik@ a
DhomskZ je uo$io
da djeDa proizvode
re$eniDe kao na
tripu@ $ak i one koje
nisu nikad $ula plus
znaju oDijeniti je li
sto u otklonu od
jez. sustava kojim
su ovladala'.
poanta je da nije
Dijeli 2homski
upotrebljiv u skoli
jer je preapstraktan
i tezak@ ali ne neke
nje%ove postavke
dadu dobro
primijeniti. dakle@
2homski je rea%irao
na bihevioriste
&;loomHeld kao
%lavni predstavnik'
koji su tvrdili da se
djeDa radjaju kao
prazne ploDe koje
uDe jezik tijekom
odrastanja i u
njemu su uspjesna
jer Duju 6BB puta
iste strukture i tako
ih nauDe. 2homski
je rekao da to
nema smisla jer
djeDa znaju
napraviti i reDeniDe
koje nisu nikad
Dula@ a to znaDi da
u moz%u imamo
neki jeziDni
mehanizam s kojim
se raJamo. u
skolskoj primjeni
2homski je vazan
jer je ovakvo
razmi.ljanje dovelo
do izrade
razlikovne
%ramatike i@ na
nizoj razini@ do
primjene
transGormaDija i
transGormaDijskih
shema u usvajanju
dubinskih jeziDnih
struktura. time se
stjeDe okretnost u
oblikovanju
reDeniDe@
uoDavanje znaDenja
i strukture
reDeniDe. eto@ to je
to. ako zelis
konkretno kako se
2homski moze
primijeniti@ onda
npr. zadas
uDeniDima zadatak
da od aktivnih
reDeniDa naprave
pasivnu i obrnuto.
'.( !"R/, 0";3E X
&Kvintilijan'
N"P)", 3E
/N3G1X &O
uitelju'
'/( N">E+, TE/)T"
-tekst je izvor i uvir
nastave Lrvatsko%a
jezika@ .to zna$i da
nastava Lrvatsko%a
jezika polazi od
teksta i njemu se
vraa jer joj je
stvaranje uspje.nih
%ovorenih i pisanih
tekstova svrha
- na tekstu se
jezi$ne pojave
zapaaju@
promatraju@
ispituju@ potvrJuju@
uvjebavaju
- tekst je
lin%visti$koA
didakti$ka osnoviDa
za razmi.ljanje o
jeziku
- tekst koji nam
slui za potrebe
hrvatsko% jezika A
lin%vodidakti$ki
- lin%vometodi$ki
predloak treba biti:
a'Djelovit
b'zasien
D' prila%oJen
d'prirodan
'0( N">E+,
-"8>"3N,)T
-Na$elo zavi$ajnosti
je dopuna na$elu
knjievno% jezika i
polazi od zahtjeva
da se u nastavi
knjievno% jezika
iskoristi u$eni$ka
imanentna
%ramatika .to
naj$e.e zna$i #
%ramati$ki sustav
zavi$ajno% narje$ja
koji se vi.eAmanje
ne podudara sa
sustavom
knjievno% jezika
-imanentna
%ramatika # jezi$ni
ili %ramati$ki
osjeaj &u$enikova
naviknutost na
odreJeni jezi$ni
sustav'
-nastava %ramatike
polazi od dje$je%
jezi$no% osjeaja
&naviknutosti na
odreJeni sustav'@
poti$e uporabu
vlastito% idioma
osobito u po$etnoj
nastavi
-pretpostavlja
upotrebu
dijalekatskih
tekstova kao
lin%visti$kih
predloaka
-upozorava na
upotrebu
kontrastivne analize
'H( TR"92,N"+N"
i !,9ERN"
N")T"8"
GR"!"T/E
usredoto$ena je na:
spoznajni objekt
&%ramatika'
spoznajni subjekt
&u$enik'
te je:
objektivna #
kolektivna
Gormalna #
pojmovna #
analiti$ka
apstraktna
usmjerena prema
svrsi
vezanoj za stati$nu
pro.lost
subjektivna #
individualna
intuitivna # vitalna #
%lobalna
konkretna
usmjerena k
ishodi.tu zbo%
bolje%
osi%uranja
dinami$ne
budunosti
pa razvija:
do%matizam
osjeaj autoriteta
pojam
transDendenDije i
apsolutnosti
osjeaj
univerzalnosti i
esenDijalnosti
skeptiDizam
osjeaj slobode
pojam imanentnosti
i relativnosti
osjeaj posebnosti i
e%zistenDijalizma
i osposobljava:
za jezi$nu
reprodukDiju
za jezi$no
stvarala.tvo
-tradiDionalna je
%ramatika
usredoto$ena na
udbeno %radivo@ tj.
na %ramatiku@ te se
u$enik mora privui
i prila%oditi
%ramatiDi@ a ne
obratno@ ona je
objektivna@
kolektivna@
pojmovna@
analiti$na@
apstraktna
-moderna %ramatika
je sva okrenuta k
u$eniku i udbeno
se %radivo
prila%oJava
potrebama i
mo%unostima
u$enika@ ona je
subjektivna@
individualna@
ivotna@ %lobalna@
konkretna
'I( R"-+/,8N"
GR"!"T/"
-na$elo zornosti i
na$elo zavi$ajnosti
-propisuje i opisuje
one jezi$ne
$injeniDe u$eni$ko%
%ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima
odstupaju od
standardnojezi$ne
norme
-svojstva: A
razlikovna &sadri
razlike'
A opisna
&opisuje razlike'
A sinkronijska
&ne prelazi okvire
suvremenosti'
A didakti$ka
&izabire razlike koje
utje$u na u$enikovo
osposobljavanje za
komunikaDiju'
-moe se sastaviti:
uvod
%lasovi
obliDi
tvorba
re$eniDa
primjeri
rje$nik
zaklju$Di
-sadri: A uvod
A %lasovni
sustav i %lasovne
promjene
A na%lasak
A obliDi
A sintaksa
A ilustrativni
tekstovi
A razlikovni
rje$nik
-proDes oblikovanja:
a'prikupljanje %raJe
# oslu.kivanje
%ovora
A tra%anje
za zapisima
A
zapisivanje
b'izrada %ramatike
# $itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
A zapaanje
razlike
A svrstavanje
razlika u
%ramati$ki sustav
A provjeravanje
A metodi$ko
vrednovanje
A
oblikovanje i
objelodanjivanje
razlikovne
%ra
matike
A dopuna i
usavr.avanje
1.99"/T>/"
GR"!"T/"
-konDentri$na
&%radivo je
konDentri$no'
-inte%rirana
or%anizaDija
%ramati$ko%
%radiva koje se
izlae u manjim
Djelinama i
povezuje po na$elu
sloenosti i teine
usvajanja
-svaka nastavna
jediniDa uklju$uje
prethodno %radivo i
nosi novo
-Djelokupno se
%radivo sjedinjuje
na sintakti$koj
razini &re$eniDe i
teksta' # ,=
udbeniDi
-odnosi se na
%ramatiku koja je
prila%oJena dje$jim
psihoHzi$kim
mo%unostima@
temelji se na
znanstvenoj@ ali
po.tuje na$elo
postupnosti i
primjerenosti. npr.
razlikovna
%ramatika je i
didakti$na jer se
upotrebljava u
.kolama i metodi$ki
je obraJena
'J( -N"N)T8EN"
GR"!"T/"
-uspostavlja
vodoravan raspored
%radiva koje iznosi i
opisuje prema
znanstvenim
disDiplinama
&Gonolo%ija@
morGolo%ija' i
rasporeJuje po
jediniDama
&imeniDe@ pridjevi'
-raspored se
primjenjuje i u )=
udbeniDima
-bari i ostali@ npr.@
siliApranjkovi@
brabeDAhrasteA
ivkovi
-temelji se na
saznanjima i
dosti%nuima
kroatistike i
lin%vistike.
*K( P,9R1>3"
N")T"8E
LR8"T)/,G 3E-/"
-osnovna .kola #
hrvatski jezik
A knjievnost
A jezi$no
izraavanje &usmeno
i pismeno'
A medijska kultura
A lektira
-srednja .kola A
hrvatski jezik
A knjievnost
A jezi$no
izraavanje &usmeno
i pismeno'
A medijska kultura O
A lektira
)TR1/T1R"
PR,;+E!)/,G
)"T"
-stvaranje
problemske
situaDije
-odreJenje
problema
-istraivanje
problema
-izvje.e o
rje.avanju
problema i raz%ovor
-stvaranje nove
problemske
situaDije i domai
uradak
*'( R"-NE
1)8"3"N3" -N"N3"
-prepoznavanje
-reprodukDija
-primjena
-transGormaDija
**( N")T"8N )"T
-priprema(motivaDij
a
-obrada novo%
%radiva
-vjebanje
-ponavljanje i
utvrJivanje
-domai rad
*,( N")T"8N
,;+2
-Grontalni rad #
u$eniDi su kolektiv@
omo%ueno je
stjeDanje isto%a
znanja@
natjeDateljsko%a
duha@ pona.anje u
zajedni$kome radu
-%rupni rad
&tandemski #
vjebanje u paru' #
vjebe u
ispravljanju
po%re.aka@ neki
podDrtavaju@ dru%i
ispisuju i sl.
-individualni rad #
najuspje.niji oblik@
ali zahtijeva vi.e
nastavni$ko%a rada
i problem je u
motiviranju i
osposobljavanju
u$enika za istinsku i
svrsishodnu
aktivnost u
individualnoj
nastavi
*.( N">E+"
N")T"8E
LR8"T)/,G 3E-/"
-na$elo
znanstvenosti
-na$elo ope
naobrazbe i stru$ne
usmjerenosti
-na$elo od%ojnosti
-na$elo stvarala.tva
-na$elo knjievno%
jezika
-na$elo zavi$ajnosti
-na$elo
meJuovisnosti
nastavnih podru$ja
-na$elo razlikovanja
i povezivanja
jezi$nih razina
-na$elo obavijesne i
estetske
GunkDionalnosti
-na$elo teksta
-na$elo sadrajne@
tekstovne i stilske
raznovrsnosti
-na$elo sadrajne
kompetenDije
-na$elo prosudbe
-na$elo
demokrati$nosti
-na$elo sustavnosti i
nesustavnosti
-na$elo
ekonomi$nosti i
selektivnosti
-na$elo indukDije i
dedukDije
-na$elo
primjerenosti i
akDeleraDije
-na$elo analize i
sinteze
-na$elo zornosti
-na$elo zanimljivosti
*/( TP,8
N")T"8NL )"T
-sat obrade novo%
%radiva
-sat ponavljanja i
vjebanja
-sat utvrJivanja i
vjebanja
-sat prosuJivanja
u$eni$kih znanja
*0( TE!E+3
N")T"8E
LR8"T)/,G"
3E-/"
-u$enik
-u$itelj
-jezik
-okolnosti u kojima
se nastava izvodi
*H( 99"/T>/"
)+,3E8T,)T
-slu.anje
-razumijevanje
-%ovorenje
-$itanje
-pisanje
*I( )TR1>N"
/,!PETEN23"
N")T"8N/"
-nastavniku
hrvatsko% jezika
potrebna je solidna:
a'peda%o.ka
b'psiholo.ka
D' soDiolo.ka
d'didakti$ka
naobrazba
-stru$na
kompetenDija
nastavnika
obuhvaa:
a'potpunu
teoretskoAprakti$nu
ovladanost
sadrajima
uvr.tenima u
.kolski predmet
b'.iru kulturu@
iznadprosje$nu
obavije.tenost o
ostalim
znanstvenim i
umjetni$kim
podru$jima@ osobito
onima koji su u
tijesnoj vezi s
jezikom i
knjievno.u &Hlm@
%lazba@ slikarstvo@
povijest@ zemljopis'
*J( GR"!"T/"
()+,8N2"
-imanentna
&intuitivna'
%ramatika(slovniDa
-didakti$ka &.kolska'
%ramatika(slovniDa
-znanstvena
&analiti$ka'
%ramatika(slovniDa
,K( ,/,+N,)T
-zemljopisne
-povijesnoApoliti$ke
-dru.tvenoA
%ospodarske
-kulturolo.ke
,'( )1)T"8 1
23E+,/1PN,3
N")T"8
LR8"T)/,G"
3E-/"
-Gramati$ko A
knjievni sustav #
polazi od
pretpostavke da se
jezi$na kultura
stje$e u$enjem
%ramatike i
knjievnosti
-nte%raDijsko A
korelaDijski sustav #
tei povezivanju i
sjedinjavanju
nastavnih na razini
dvaju predmeta ili
unutar jedno%
predmeta
,*( )1)T"8 1
N")T"8 3E-/"
-do%matsko #
reproduktivni
-analiti$ko #
eksplikativni
-problemsko #
stvarala$ki
-lin%visti$ko #
komunikaDijski
,,( PR,GR"!)/E
8R)TE N")T"8E
LR8"T)/,G 3E-/"
1' obavezna
nastava
-,.= #
osposobljavanje
u$.za uspje.nu
komunikaDiju u
nastavi i
dr.ivotnim
okolnostima
-Gimnazije # pruaju
visoki stupanj
jezi$ne kulture na
prakti$noj i
teoretskoj razini
-)trukovne .kole #
usavr.avaju o.A
kolsku naobrazbu
sadrajima
speDiH$nim za
komunikaDiju u
strukovnim
djelatnostima
*' dopunska
nastava # za
manje darovite@
slabije u$enike
-nastava pisanja
-nastava $itanja
-nastava %ovorenja
-nastava %ramatike
-
4' izborna nastava
# svaki u$enik sam
bira predmet koji
mu onda postaje
obvezatan
5' slobodna
nastava # za
darovitije i
ambiDioznije
u$enike &primjer
sadraja:
etimolo%ija@
leksikolo%ija@
ar%onizmi..'

6' u$eni$ke
slobodne
& izvannastavne '
aktivnosti # u .koli
i izvan nje
-jezikoslovno ili
Hlolo.ka druina
-knjievna druina
-novinarska druina
-reDitatorska i
dramska druina
-Hlmske@ televizijske
i radio druine
,.( "19,8-1"+N
-8,R
-$ujna rije$ u vidljivu
okruenju
-zvu$ni Hlm # kao
lin%vodidakti$ki
predloak u nastavi
jezika
A kao
Hlmodidakti$ki
predloak u
nastavi jezika
A kao
nastavni Hlm
-televizija # jezi$ne
televizijske emisije
-video
-ra$unalo sa
zvu$nim
pro%ramom
,/( N")T"8NE
!ET,9E
- metode usmeno%
izla%anja
&monolo.ke
metode'
a'metoda opisivanja
# po promatranju@
sjeanju@ ma.ti@
objekta@ subjekta@
reprodukDija
b'metoda
pripovijedanja #
pri$anje@
prepri$avanje@
izvje.ivanje
D' metoda
analiti$ko% i
sinteti$ko%
tuma$enja #
obja.njavanje@
deHniranje@
saimanje
d'metoda
dokazivanja #
raspravljanje@
polemiziranje@
oDjenjivanje
e'metoda
upuivanja #
upozorenje@
nareJivanje@
davanje stru$nih
uputa
- metode raz%ovora
&dijalo.ke metode'
a'prema stupnju
u$enikove
samostalnosti #
vezani
A
usmjereni
A
slobodni
b'prema metodi$koj
namjeni #
motivaDijski
A heuristi$ki
A
raspravlja$ki ili
akademski
A
reproduktivni
A kateheti$ki
D' prema prakti$noj
usmjerenosti #
raz%ovorne i%re
A
teleGonski
raz%ovor
A poslovni
ili slubeni
raz%ovor
A intervju
- metode $itanja M
rada na tekstu
a'po kriteriju
%lasnosti &$ujnosti'
# $itanje u sebi
A $itanje
na %las
b'prema doivljajno
# spoznajnim
zadaDima
1. metoda lo%i$ko%
$itanja
*. metoda
usmjereno% $itanja
4. metoda
interpretativno%
$itanja
5. metoda
stvarala$ko%
$itanja
- metode pisanja
a'metoda od%ovora
na pitanja
b'metoda diktiranja:
1. udbeni diktat
*. vjebeni diktat
4. provjerbeni
diktat
5. istraiva$ki
diktat
6. nadzorni diktat
7. izborni diktat
:. stvarala$ki diktat
<. samodiktat
?. diktat sa
spre$avanjem
po%re.aka
1B.prou$eni diktat
11.obja.njeni diktat
1*.slobodni diktat
D' metoda
sastavljanja
d'metoda
ispravljanja
e'metoda
preoblikovanja
G' metoda
prepisivanja
%'metoda
ozna$ivanja
h'metoda
upisivanja
- metode
pokazivanja # po
na$inu perDipiranja
# auditivna
A vizualna
A olGaktivna
A taktilna
A %ustativna
- metode Drtanja #
prema vrsti Drtanja i
stupnju Drta$ke
slobode
a'metoda
slobodno% Drtanja
&ovisno o temi i
tehniDi@ u
%ramati$koj
nastavi'
b'metoda
usmjereno% Drtanja
&zadana tema i
tehnika@ u
%ramati$koj
nastavi'
D' metoda
%eometrijsko%
Drtanja &tabliDe@
%raGovi@ sheme@ u
%ramati$koj
nastavi'
- metode Hzi$ko%
&prakti$no%' rada #
prema na$inu i vrsti
Hzi$ko% rada:
a'metoda ru$no%
rada
b'metoda strojno%
rada &ra$unalstvo'
D' metoda tjelesnih
pokreta &mimika@
%este@ hodanje'
,0( N")T"8"
GR"!"T/E
-&povezuje se s
nastavom
knjievnosti@
pismeno% i
usmeno%
izraavanja@ Hlma i
sDenske umjetnosti'
-metoda analiti$ko%
i sinteti$ko%
izla%anja
-metoda
dokazivanja
-metoda
usmjereno% $itanja
-metoda
usmjereno%
raz%ovora
-metoda diktata
&nadzorni@ izborni@
stvarala$ki@
slobodni@
obja.njidbeni'
-metoda
sastavljanja
-metoda
prepisivanja
-metoda ispravljanja
-metoda
ozna$avanja
-metoda
preoblikovanja
,H( N")T"8N P+"N
&kostur'
-.kolski dokument u
kojem se u obliku
tabliDe propisuju
od%ojnoAobrazovna
podru$ja@ odnosno
nastavni predmeti
koji e se
prou$avati u
odreJenoj .koli@
zatim redoslijed
prou$avanja tih
podru$ja ili
predmeta po
razredima ili
semestrima te
tjedni broj sati za
pojedino podru$je ili
predmet.
,I( N")T"8N
PR,GR"!
&nad%radnja'
-.kolski dokument
kojim se propisuju
opse%@ dubina i
redoslijed nastavnih
sadraja u
pojedinom
predmetu
-on je konkretizaDija
nastavno% plana
,J( /1R/1+1! #
PR,=REN P+"N
PR,GR"!
-kurikulum@ kao
krajnji proizvod
proDesa razvijanja@
je plan za
sastavljanje i
odvijanje nastavnih
jediniDa. Takav plan
mora sadravati
iskaze o Diljevima
u$enja@ or%anizaDiji
i kontroli u$enja te
ostvarivanja u$enja.
-razvijanje
kurikuluma se
odvija u planiranju@
or%anizaDiji i
kontroli u$enja
-projektiranje #
planiranje M
pro%ramiranje
-plan M pro%ram S
obvezni
S dopunski
S dodatni
.K( ,;+2
N9891"+NE
N")T"8E
-pro%ramirana
nastava
-samostalan rad s
udbenikom
-al%oritam
-nastavni listii
.'( PR!3ER
/,NTR")T8NE
"N"+-E
-Govorimo o
kravama@ konjima@
veslima. # standard
-Govorimo o
hravah(krava@
konjih(konji@
veslih(vesli. #
dijalekatski %ovor
.*( N")T"8N/
,;"8E-N, !,R"
P)"T P+"N,8E
-%odi.nji plan
nastave hrvatsko%
jezika za svaki
razred i razredni
odjel
-plan nastave za
obradu svake
nastavne jediniDe
.,( N">E+,
P,)T1PN,)T
-u pou$avanju
%radiva se ide od
lak.e% prema
teem@ od
jednostavnije%
prema sloenijem@
%radivo koje se
obja.njava se
nastavlja na ve
nau$eno %radivo
..( N">E+,
!E Q 1),;N,G
PR,C!"N3"
N")T"8NL
P,9R1>3"
-hrvatska rije$ je
bitna sastavniDa
svih nastavnih
podru$ja hrvatsko%
jezika@ ona ih
povezuje i $ini
inte%ralnim
dijelovima isto%a
predmeta pa se to
mora odraziti i u
or%anizaDiji
nastavnih proDesa:
moraju postojati
zasebni satovi
%ramatike@
knjievnosti@ Hlma@
%ovornih i pismenih
vjebi@ ali i oni u
kojima se ta
podru$ja povezuju@
preklapaju@
isprepliu.
./( N">E+,
N91/23E
9E91/23E
-indukDija se
primjenjuje u niim
razredima jer je
lak.i put od
zapaanja
konkretnih pojava
do uopavanjaI to
znaDi da ne tuma$i.
djeDi %ramati$ko
pravilo u svom
kondenziranu
apstraktnom obliku
pa onda prelazi. na
primjenu@ ne%o
polazi. od teksta
zasiena primjerima
da i onda to svi
skupa analizirate.
djeDa kau ono
najo$itije ili
najprototipi$nije@ a
ti pravilo
dopunjuje.. bitno je
da djeDa sama
izvode iz zaklju$ke.
a za primjer... u$itelj
u$i djeDu@
proGesoriDa pi.e po
plo$i
-dedukDija se
primjenjuje u vi.im
razredima jer su
u$eniDi stekli
sposobnost
apstraktno%
mi.ljenja i mo%u
shvatiti put od
openito% prema
konkretnom
-%ramatika se
postupno usvaja
preko opona.anja i
indukDije@ a nakon
to%a se deduktivno
primjenjuje u
konkretnom
%ovornom $inu
.0( ,;3")N
N">E+,
)T8"R"+"=T8"K
Nastava hrv jezika
mora biti
stvarala$ka kako za
u$enika@ tako i za
nastavnika. 1$enik
bi trebao i sam
istraivati i otkrivati
neke jezi$ne
zakonitosti@ a
nastavnik %a mora
voditi jezi$no
stvarala.tvo.
Nastavnik je i
potiDaj i uzor.
1 jezi$nom
stvarala.tvu
razlikujemo:
1. stupanj
reprodukDije #
prakti$na primjena
&npr. tvorba
smislenih re$.'
*. stupanj
produkDije #
postavljanje
problema@
ma.tanje@ traenje i
pronalaenje novo%
&npr.stvaranje
pjesni$kih re$.'
4. stupanj
stvarala$ke
primjene jezi$no% #
&npr. uvr.tavanje
metaGori$ne
re$eniDe u opis ili
pri$u'
.H( N">E+,
9E!,/R"T>N,)T
)vakom pojedinom
u$eniku valja dati
jednaku priliku da
nau$i hrv.knji.jez.@
da %a spozna i da
njime prakti$ki
ovlada. To osobito
vrijedi za usmene i
pismene vjebe jer
se $esto prednost
daje boljim@
darovitijim
u$eniDima ili pak
isklju$ivo onim
slabijima.
Ravnotea se
postie
iskori.tavanje
nastavnih oblika
&individualno%@
tandemsko%@
%rupno% i
Grontalno% rada.
.I( )TRP 1 N")T"8
GR"!"T/E@
PR"8,P)"
)T+)T/E )+1C
/",:
1. kao motivaDija za
obradu prou$avane
jez pojave &npr.
o%rani$enost
prostora uvjetuje
bez%la%olske i
bezli$ne re$'
*. stvaranje
problemske
situaDije &npr. kojoj
jezi$noj razini
pripadaO'
4. kao
lin%vometodi$ki
predloak za
stjeDanje@
utvrJivanje i
provjeru jezi$nih
spoznaja
.J( /,3E 13E8RE8E
P3E)!E TEC"/
,;R" Q 13E 1
)PTN,3
+TER"T1RO
9ad@ 9vije@
)vakida.nja
jadikovka@ ,pro.taj@
Poezija rje$nika.
3E->N, -R"C"8"3E
A P)!EN" /1+T1R"
)PR"8"/ =/.
-"9"R"
1./,R)N, 3E 9" )E
)8"/" -"9"R"
PR,>T" 8=E P1T"
-V dunost je
nastavnika da
u$eni$ke zadae
pomno pro$itaju@
analiziraju i oDijeneW
- $ita se 4 puta:
a' radi stjeDanja
ope% dojma o
sadraju i
pismenosti
b' radi ispravljanja
jezi$nih i nejezi$nih
po%re.aka
D' radi kona$ne
prosudbe o oDjeni i
potrebnim
savjetima i
uputama
-oDjenjuje se:
a' sadraj
b' tekstovna veza
&veza naslov #
sadraj'
D'kompoziDija
d' stil
e' %ramatika i
pravopis
G' vanj.tina teksta
P,GRE=/E
1.3E->NE
P,GRE=/E
- %ramati$ke
- stilisti$ke
- leksi$ke
- pravopisne
1.NE3E->NE
P,GRE=/E
-kompoziDijske
-sadrajne
-lo%i$ke
-interpretaDijske
1.)8RL" N")T"8E
-R"C"8"N3" &5
,9RE9N2E'
- oslobaJanje
u$enika za javnu i
privatnu uporabu
%ovorene i pisane
rije$i u svim
ivotnim situaDijama
- razvijanje u$eni$kih
pravopisnih i
pravo%ovornih
navika u skladu s
knjievnojezi$nom
normom
- razvijanje
u$eni$kih
sposobnosti za
usmeno i pismeno
komuniDiranje na
svim jezi$nim@
stilskim i
tekstovnim
razinama
standardno% jezika
- upoznavanje
u$enika s osnovnim
zna$ajkama
naj$e.ih
tekstovnih vrsta i
GunkDionalnih
stilova te s
osnovama
tekstovne
lin%vistike i stilistike
koje su uvjeti za
stvarala$ku
proizvodnju
tekstova@ za
uspje.no usmeno i
pismeno
komuniDiranje
&izraavanje #
%ovorenje@ $itanje@
pisanje'
&svrha nastave
izraavanja je
prakti$no
osposobljavanje
u$enika za usmeno i
pismeno
komuniDiranje sa
svijetom u kojem
ivi i djeluje'
*.N" /,3! )E
3E->N!
93E+"TN,)T!"
TE!E+3 3E->N,
-R"C"8"N3E
-slu.anje i
ispravljanje
%ovorenja i pisanja
-na$elo postupnosti
# u$enje hrvatsko%
jezika se treba
odvijati postupnoI
u$eniDi prilikom
obrade nastavne
jediniDe polaze od
teksta@ nakon
$itanja teksta
u$eniDi prvo
interpretiraju tekst@
a nakon to%a
uo$avaju jezi$ne
$injeniDe
-kompoziDijske
vjebe #
or%anizaDija
sadraja &iz%led
predmeta@ smje.taj@
GunkDija M
emoDionalni odnos'
/K( 9,/"- 1
R")PR"8+3"N31K
To je ona shema s
postavljanjem
problema@ pa
na$ina rje.avanja
problema i
rje.avanje
%lavno%a problema@
tj. odabiranje
najbolje% rje.enja.
/'( >T"N3E PRE!"
9,C8+3"3N,A
)P,-N"3N!
-"9"2!" LLL
!oe biti lo%i$ko@
izraajno i
usmjereno.
+o%i$kome $itanju
Dilj je razumijevanje
poruke &$itanje s
razumijevanjem' i
na%lasak je na
spoznajnoj razini.
zraajno $itanje
stavlja na%lasak na
doivljajnu razinu i
Dilj mu je izraziti
doivljaj teksta ili
pobuditi odreJeni
doivljaj teksta kod
slu.atelja. Tu
razlikujemo
interpretativno
&%lasovno
interpretiranje
svoje%a
razumijevanja i
doivljaja teksta' i
stvarala$ko
&reDitatorsko
$itanje'. 1smjereno
$itanje zahtijeva
dublje i .ire
poniranje u tekst.
!oe biti analiti$ko
sa zadaom da se
ra.$lambom
vrednuju
pojedinosti u tekstu
ili kriti$ko sa
zadaom da se
tvrdnje i pitanja u
tekstu stavljaju pod
prosudbeno
povealo.
/*( =to je entimem@
sorit@ silo%izam@
katakreza@
metonimija@
amblem@ periGraza@
antonomazija@
antimetabola
euGemizam@
apostroG@
prozopopeja@
retori$ko pitanje@
litota@ parodija@
paraGraza@ antitezaO
M primjeri
/,( "ristotelova 1.
knji%a Retorike
/.( 83EC;E
PREPR>"8"N3"
A dvije vrste:
a' inGormativnoA Dilj
obavijestiti
slu.atelja o bitnim
sastavniDama neke
pri$e &li.eno
subjektivnih
dodataka'
b' rekreativnoA
pro.irivanje ili
oduzimanje
elemenata izvornom
tekstu
A bitno je da se u
prepri$avanju .to
prikladnije
obavijesti $itatelja
ili slu.atelja o
najvanijem u
odreJenom djelu ili
.to se $ulo u pri$i o
nekom do%aJaju ili
pojavi
4.)T+)/,A
/,!P,-23)/E
83EC;E
-svrha: razvijanje
sposobnosti
stvaranja
GunkDionalnih
tekstova
a' monolo.ke
1. tuma$enje
*. upuivanje
4. raspravljanje
5. opisivanje
6. pripovijedanje
7. analiti$ko i
sinteti$ko
izla%anje
:. mje.oviti obliDi
Je su dijalo.keO
1.,P) PRE!"
)193E+,8"N31
,)3ET+" 1
-"P"C"N31
- vizualni
- auditivni
- olGaktivni
- %ustativni
- taktilni
- mje.oviti
1.,P) PRE!"
)8R)
- znanstveni
- popularnoznanstv
eni
- tehni$koAposlovni
- knjievnoumjetni$
ki
5.,P) 1 )/+"91 )
,P)8">/!
!,TR=TE!
-subjektivni A
romanti$ni
A
naturalisti$ki
A humoristi$ni
A sentimentalni
A realisti$ni
-objektivni
-apstraktni
-konkretni
*.RE9,)+3E9
PRPRE!E G,8,R"
- razmi.ljanje o
temi i namjeni
- pronalaenje i
prikupljanje
podataka
- rasporeJivanje
prikupljenih
podataka
- sastavljanje
%ovora(predavanja
- zapamivanje
%ovora &ne
napamet'
- izriDanje
%ovora(predavanja
6.)8RL"
PREPR>"8"N3"
-.to prikladnije
obavijestiti $itatelja
ili slu.atelja o
najvanijem u
odreJenom djelu ili
.to se $ulo u pri$i o
nekom do%aJaju ili
pojavi
*.,)N,8N"
,;+3EC3"
PREPR>"8"N3"
- jasnoa
- kratkoa
- ujedna$enost u
izno.enju
podataka
7.G+"8N ,;+2
PRP,83E9"N3"
-pri$anje
-prepri$avanje
-izvje.ivanje
4.93E+,8
R")PR"8E &4
)T1PN3"
R")PR"8E'
- postavljanje teze
# otkrivanje
problema
- dokazivanje teze
# rje.avanje
problema
- potvrJivanje ili
odbaDivanje teze #
prihvaanje
najbolje% rje.enja
5.)TR1/T1R"
P)!ENE R")PR"8E
- uvod # s
odreJenjem Diljeva
i metoda
istraivanja te
izno.enje
temeljnih tvrdnja
- sredi.nji dio #
razradba tvrdnje i
obrazloeno
dokazivanje
- zaklju$Di
-
4.N">E+"
P)!EN,)T
- na$elo
primjerenosti
&prikladnosti'
u$eni$koj dobi
- na$elo
postupnosti
- na$elo interesa
:.1P1R8">/
TE/)T,8
&N)TR1/T8N'
-usmjeravaju na
djelovanje u
budunosti
-naputDi@ zakoni@
zapovjedi@ elje@
molbe@ zahtjevi@
obavijesti@
pozivniDe@ $estitke@
zahvalniDe
-razne vrste uputa:
na uporabu lijekova@
za rukovanje
strojevima@
-jednostavne
re$eni$ne struktureI
predikat je u
imperativu &npr.
+ivadu treba
pokositi.'
//( 8R)TE
TE/)T,8"
&TE/)T,8NE
8R)TE'
-opisni tekstovi
-pripovjedni tekstovi
-izla%a$ki tekstovi #
sinteti$ki
A analiti$ki
-raspravlja$ki
tekstovi
-upuiva$ki tekstovi
/0( !ET,9>/
)1)T"8 1 N")T"8
-R"C"8"N3"
-%ramati$koA
knjievni
-pra%mati$koA
peda%o.ki
-retori$ki
-komunikaDijskoA
stvarala$ki
/H( -8,R GR"QE
-" P)!EN,
-R"C"8"N3E
-neposredna
stvarnost
-posredna stvarnost
-pripremljena
stvarnost
/I( 83EC;E
R")PR"8+3"N3"
-problemski $lanak
-interpretaDija
knjievno% teksta
-kritika ili oDjena
-polemika
- esej ili o%led
- meditaDija ili
razmatranje
- rasprava
1.83EC;E
,P)8"N3"
- prema
sudjelovanju
osjetila
- prema svrsi
- prema stajali.tu
opisiva$a
- prema stanju
- prema predmetu
opisivanja
1.83EC;E
PRP,83E9"N3"
&,;+2
PRP,83E9"N3"'
- pri$anje
- prepri$avanje
- izvje.ivanje
/J( 83EC;E
1P1R8"N3"
-obavijesti &usmena'
-molbe i zahtjevi
-$estitke
-statut Ja$ko%
udruenja
1.83EC;E
T1!">EN3"
- predavanja
- reGerati
- konGerense
- %ovori
- promidbeni
o%lasi
0K( PR"8,P)NE
83EC;E
-%raHjske &pisanje
veliko% i malo%
slova@ strane rije$i'
-%lasovne &pisanje
%lasova i %lasovnih
skupina'
-interpunkDijske
&pisanje re$eni$nih
znakova'
-leksi$ke
&sastavljeno i
rastavljeno pisanje
rije$i'
0'( 8R)TE
PR"8,P)NL
83EC;
-prepisivanje
-diktat
-vjebe
dopunjavanja
-vjebe sastavljanja
-problematske
vjebe
0*( )PR"8+3"N3E
-povremeno
ispravljanje
-redoviti pre%led i
ispravak
-redoviti ispravak #
vjebe $itanja
A vjebe
%ovorenja
A vjebe
pisanja
-proDes ispravljanja:
a'zapaanje
po%re.ke
b'obja.njenje vrste
po%re.ke
D' ispravljanje
po%re.ke
-pri ispravku
u$eni$ko% rada
koriste se tri
metode:
a'lektorska
b'korektorska
D' kombinirana
.kolska
&korektorska M
lektorska'
0,( N")T"8"
-R"C"8"N3"
-metoda pisanja
&sastavljanje@
ispravljanje@
preoblikovanje'
-metoda usmeno%
izla%anja
-metoda $itanja
&interpretativno%'
-metoda diktiranja
0.( 19C;EN
9/T"TK
1dbeni diktat
zamjenjuje
udbenik. 1
prijelomnim i
ratnim vremenima@
kada nema
potrebnih@
svjetonazorno
prihvatljivih
udbenika@
nastavniDi su
prisiljeni izdiktirati
%radivo koje u$eniDi
moraju nau$iti. 1
normalnim
.kolskim uvjetima
u$enike ne
smijemo stavljati u
poloaj pisara
rukopisnih
udbenika@ koji
katkad vrve
propustima@
nedore$enostima i
dru%im
po%rje.kama@ a
nastavnik obi$no
nema kad
provjeravati sve .to
pojedini u$enik
napi.e. ,vo je
dakle diktat iz
nude@ iznimka@
koju $estom
primjenom ne valja
dizati na razinu
pravila.
Pone.to ipak
u$eniDima i treba
izdiktirati:
a'vlastiti
lin%vodidakti$ki
predloak &ako
nastavnik nije u
priliDi da %a ponudi
na %raGoprozirniDi@
nastavnom listiu ili
kako dru%a$ije'
b'GormulaDiju
deHniDije koja je
to$na kao i ona u
udbeniku@ ali
moda stilski blia
u$eniDima
D' jezi$nu pouku
potrebnu zbo%
%ovornih navika
u$enika
d'zanimljiv i
koristan jezi$ni
podatak.
3E->N,
-R"C"8"N3E A
G,8,RN" /1+T1R"
A G,8,RN=T8,
1./N3GE ,
G,8,RN=T81
- "ristotel: Retorika
- 2iDeron: ,
%ovorni.tvu
- /vintilijan:
zobrazba
%ovornika
6.PET "NT>/L
1>TE+3"
G,8,RN=T8"
- )okrat@ Platon@
"ristotel@
/vintilijan@ 2iDeron
*.N"-8
22ER,N,8E
/N3GE ,
G,8,RN=T81
- 9e ,ratore # ,
%ovorniku
4.EP9E/T>/
G,8,R
- naj$e.e #
pohvalni %ovor
&sve$ani@ po%rebni@
zdraviDa'
A pokudni %ovor
- visoki stil # kien@
slikovit@ pun
ukrasa@ metaGora@
epiteta
- ar%ument: etika #
razlikovanje
lijepo% i $asno% od
zla@
A pokudni %ovor
ima samo GunkDiju
zaustavljanja
ne$e%a
- Dilj: upozoriti na
vrline
<.1 )T3E2"N31
G,8,RNL N"8/"
R"-+/13E!, 5
/,R"/":
-nehoti$nu imitaDiju
&nastavnik
na%la.enim
emotivnim
odnosom prema
sadraju nehoti$no
poti$e u$enike'
-
-svjesna imitaDija
&nastavnik
postupno
upozorava u$enike
na razlike izmeJu
zavi$ajno% %ovora i
standarda@ ispravlja
i poti$e'
-
-or%anizirana
imitaDija
&prepisivanje@
$itanje@
prepri$avanje@
reDitiranje'
-
-stvarala$ka
primjena &u$eniDi
stvaraju due
ori%inalne sadraje
uz pravilnu
primjenu
uvjebano%'
?./,3E )1 83EC;E
-" -G,8,R
P,TRE;NE 1
N")T"8 3E-/"
-artikulaDijske
vjebe &iz%ovor
%lasova'
-akDenatske vjebe
&na%la.avanje rije$i'
-intonaDijske vjebe
&intonaDija
re$eniDe'
1B. )TR1/T1R"
18,9N,G 93E+"
G,8,R"
-za%lavlje:
a' pozdravljanje
b' predstavljanje
D' oslovljavanje
-pred%ovor:
a' stvaranje
naklonosti prema
%ovorniku
b' stvaranje
zanimanja za temu
*.)TR1/T1R"
-"8R=N,G 93E+"
G,8,R"
-zaklju$ak:
a' saetak
b' poziv
D' eGektivni
zavr.etak
d' zahvala &i(ili
isprika'
11. ,)"! +,G>/L
0G1R" PET
0G1R" !)+
-lo%i$ke H%ure:
a' tvrdnja
b' pro.irenje tvrdnje
D' paradoks
d' primjer
e' deHniDija
G' silo%izam
%' entimem
h' analo%ija
i' indukDija
j' dilema
-H%ure misli:
a' retori$ko pitanje
b' asteizam
D'paraGraza
d' hiperbola
e' ironija
G'sarkazam
%' litota
h' hipala%a
i' posloviDa
j' ane%dota
1.P,93E+"
G,8,RNL 83EC;
-osnovni tipovi
%ovornih vjebi:
a' $itanje
b' %ovorenje #
monolo.ko i
dijalo.ko
D' pisanje
- %ovorne vjebe po
stupnju izvornosti
sadraja:
1. usmene
a' $itanje
b' reDitiranje
D' %ovorenje
napamet
d' davanje
od%ovora na tuJa
pitanja
e' izla%anje
vlastitih sadraja
*. pismene
a' prepisivanje
b' autodiktat
D' pismeni diktat
d'pisanje od%ovora
na tuJa pitanja
G' sastavljanje
vlastitih sadraja
-
-podjela %ovornih
vjebi uvjetovana je
svrhom vjebanja:
a5"ra4ati$%&
1rav"vrne
!. gramati"e
a.GonetskoA
Gonolo.ke
b.morGolo.ke
D.sintakti$ke
#. le"$i"e
a.leksi$koA
%ramati$ke A
b.leksi$koA
semanti$ke #
sinonimi@
antonimi@
toponimi@
historizmi
D.leksi$koA
stilisti$ke # rije$i
idu u odreJeni
GunkDionalni stil
3. pravogovorne
%ortoepne&
a.artikulaDijske #
iz%ovor %lasova
b.akDenatske #
prakti$no i
teoretski
na%la.enih rije$i
D.intonaDijske
d.pravo%ovornoA
pravopisne #
Goneti$ki diktat
95sti2s%&
%41zi:ijs%e
1. monolo.ke
*. dijalo.ke
:5"ra4ati$%&
1rav1isne
!. gramati"e
a.Gonolo.ke # u
razdoblju
po$etno% $itanja
i pisanjaI
%lasovne
promjene
b.morGolo.ke #
obuhvaaju
oblike i tvorbu
rije$i
D.sintakti$ke #
vezane uz
nastavu
sintakse
#. le"$i"e
3. pravopi$ne
%ortogra'$"e&
a.%raHjske #
pisanje slova@
veliko(malo
slovo@ strane
rije$i
b.%lasovne #
pisanje %lasova i
%lasovnih
skupova
D.interpunkDijske
# interpunkDijski
i ostali
pravopisni
znakovi
d.leksi$ke #
sastavljeno(rast
avljeno pisanje
5.)8RL"
G,8,RNL 83EC;
- suvereno
priopavanje
svojih misli i
osjeaja
- potiDanje da se
istodobno izraava
idiomom
- da se izvjeba u
pravilnoj uporabi
standardno% jezika
- oslobaJanje
dje$je% izraza
6.>T"N3E /",
G,8,RN" 83EC;"
- koristi se za
pravilan iz%ovor@
razvijanje stila i
bo%aenje rje$nika
- kriteriji u
razvrstavanju
$itanja:
a' $ita$ #
individualno
A zborno
A $itanje u paru
A $itanje
posredstvom
auditivnih i
audiovizualnih
sredstava
b' te%st # predmet
$itanja A $itanje #
rukopisnih@
strojopisnih@
tiskovnih@
ma%netskih ili
elektronskih zapisa
D'4jest $itanja #
razredno
A izvanrazredno
d' svr#a # jasno i
to$no primanje
napisane obavijesti
A lo%i$ko $itanje #
Dilj: razumijevanje
poruke
A izraajno $itanje
# spoznajna razina
# Dilj: razviti
doivljaj teksta
A $ita$ke
mo%unosti #
interpretativno
$itanje
A stvarala$ko
$itanje
e' na$in # *
kriterija: %lasnoa i
nazo$nost(izo$nost
$itanja
A $itanje na%las
A $itanje u sebi
7.G,8,RNE 8R)TE
- stara Gr$ka
a' epiediktiki
gvr # visoki
stilI slikovitostI
etika kao
ar%umentI
svrha je
$ast(sramotaI
vano je
upozoriti na
vrline #
hrabrost@
mudrost@
bla%ost@
velikodu.nost@
pravednostX
b' p!itiki
gvr B srednji
stilI budunost
kao ar%umentI
svrha:
korisno(.tetnoI
%ovori o
prihodima(rash
odima@ obrani
zemlje@
zakonodavstvu
D's"dski gvr #
jednostavan stil@
bez ukrasa@ istina
kao ar%umentI
svrha je pravedno
ili nepravedno djelo
- podvrste #
vojni$ki %ovor
A duhovni %ovor
A znanstveni
%ovor
Avrste %ovora po
stilu:
a' %ovor visoko%
stila
b' %ovor srednje%
stila
D'%ovor
jednostavno% stila
- s3vre4ena
1dje2a vrsta
"vra:
a' raz%ovorni
1. slubeni
&poslovni'
*. anketa
4. rasprava # obuhvaa
misaono poniranje u
sr problema
5. nabaDivanje misli
6. raz%ovori o nekoj
temi
7. intervju
:. postoje i tzv.
rekreativni raz%ovori
b' kratki monolozi
1. uvodna rije$
*. izjava
4. vijest
5. diskusija &rasprava'
6. komentar
7. izvje.e
D'%ovori &monolozi'
d' posebne %ovorne
vrste A voditeljstvo@
najava@ DrtiDa@
obavijest@
prevoJenje@
reportaa@
krasnoslov@
reDitaDija
:.TE!E+3N"
)TR1/T1R"
G,8,R"
- uvod #
pozdravljanje i
zadobivanje
naklonosti
slu.ateljstva
A pozdravljanje
A skromno
predstavljanje sebe
A ukazivanje
.tovanja rema
slu.ateljstvu
A stvaranje
zanimanja za temu
A jez%rovito
upoznavanje sa
sadrajem %ovora
&najava teme'
- razradba
&sredi.nji dio' #
kazivanje #
rasporeJivanje i
predstavljanje
$injeniDa@
podataka@
obavijesti
A dokazivanje
# dokazima se
podupire
%ovornikova
tvrdnja ili se
pobijaju
suprotne tvrdnje
A dokazi #
objektivni A
izravni
A izvedeni
A
subjektivni
- zaklju$ak #
sinteza &saetak'
A poziv za
prihvaanje misli
A eGektan
zavr.etak
<.!ET,9E -"
P,-,RN,
)+1="N3E
- ima%inativna
metoda
- lo%i$ka metoda
- antiDipaDijska
metoda
?.N">E+" G,8,NL
83EC;
- na$elo
prakti$nosti
- na$elo jezi$no%
standarda
- na$elo
postupnosti
- na$elo ivotnosti
- na$elo
zavi$ajnosti
0/( )"!,P,1-9"N3
E
-poveanju
samopouzdanja
pridonosi:
a'misliti na Dilj koji
se eli postii
%ovorom(predavanj
em
b'sustavno se
pripremati
D' pripremati se u
duhu(vjeri za
uspjeh
d'zamisliti sebe kao
uspje.na
%ovornika(predava$
a
1B. "RT/1+"23)/E
83EC;E
- obuhvaaju
iz%ovor %lasova i
%lasovnih skupina
u %ovornom lanDu
- najtee i
najnunije vjebe
za iz%ovor aGrikata
$@ @ d@ J
- kad bi se
sustavno i
metodi$ki ispravno
provodile u Drtiu i
prva 4 razreda ,=@
ne bi bile nune
- najpo%odnije su
vjebe sa
zasienim
tekstovima
- rijetka je
nehoti$na imitaDija
00( PR"8,G,8,RNE
83EC;E
-artikulaDijske
&iz%ovor %lasova'
-akDenatske
&na%la.avanje rije$i'
-intonaDijske
&re$eni$na melodija@
tempo@ stanke@
silina@ boja %lasa'
-pravo%ovornoA
pravopisne
&povezivanje
pravo%ovora s
pravopisom'
0H( TE!E 1)!ENL
83EC;
-u skladu s
potrebama@
mo%unostima i
interesima u$enika
-usmene se vjebe
odnose na
reDitiranje@ $itanje@
%ovorenje napamet@
i na usmene diktate
-npr. dom@ .kola@
vrti@ obitelj@
%odi.nja doba...
0I( N"3>E=R ,;+2
-G,8,RNL 83EC;
1 N"=! =/,+"!"
-iz%ovorne ili
artikulaDijske vjebe
su dio
pravo%ovornih
vjebi@ a Dilj im je
uklanjanje naj$e.ih
iz%ovornih %re.aka
u na.ih u$enika
-ispravljanje
po%re.no% iz%ovora
%lasova $(@ d(J@ h@
ije(je@ e@ a o
0J( "/2EN"T)/E
83EC;E
-u$enika treba
osposobiti da $uje i
raspoznaje na%lasni
novo.tokavski
inventar u tuJem
%ovoru
-
-da uz pozornost i
trud i sam uspijeva
iz%ovoriti sva 5
na%laska i
nena%la.enu duljinu
-
-da nau$i osnovna
pravila o mjestu
na%laska u rije$ima
-
-da slu.ajui
novo.tokavske
%ovornike@
opona.ajui njihovo
na%la.avanje@
steknu sposobnost
usmeno%
izraavanja
knjievnim jezikom
sa .to manje
povreda na%lasne
norme
-
-to se postie:
a'slu.anjem &baka@
plaa@ ruka@
seka@ isplatiti@
upisati@ zaraditi'
b'slu.anjem i
usporeJivanjem
&bakaAbajka@
plaaAplava@
rukaAruke'
D' slu.anjem i
opona.anjem
&u$iteljA baka@
u$enikA baka@
u$iteljA plaa'
d'slu.anjem i
opona.anjem obaju
na%lasaka &u$iteljA
baka@ bajkaI
u$enikA baka@
bajka'
e'slu.anjem i
opona.anjem
re$eniDa &;aka
pri$a bajku.
!ajka pi.e#
pismo.'
HK( NT,N"23)/E
83EC;E
-vjebanje
re$eni$no%
na%laska
-vjebanje
re$eni$no% tempa
-vjebanje ja$ine i
re%istra %lasa
-vjebanje
iskori.tavanja
stanki
-vjebanje re$eni$ne
melodije
H'( /,!P,-23)/E
G,8,RNE 83EC;E
-slue za otklanjanje
kompoziDijskih
po%re.aka
-kompoziDijske
po%re.ke se
ostvaruju:
a'naru.avanjem
redoslijeda u
izno.enju sadraja
b'naru.avanjem
lo%i$kih Djelina
D' naru.avanjem
odjeljka kao
kompoziDijske
jediniDe
d'neadekvatnim
umetanjem Ditata
e'naru.avanjem
na$ela
ravnomjernosti
H*( /"/"8 3E 8),/
)T+ 1 /,3,3 /N3-
"R)T,TE+ 8R=
P,93E+1 )T+,8"O
-kien@ slikovit@ pun
ukrasa@ metaGora@
epiteta
-"ristotel: Retorika
H,( =T, 3E -83E=RE
N" /,3" PT"N3"
,9G,8"R"O
-op.irno
izvje.ivanje o
do%aJajima
-objektivno@
dokumentirano@
neutralan stav
izvjestitelja
-prati kronolo%iju
-bez obja.njavanja
uzro$noA
posljedi$no% slijeda
-rabe se izjavne
re$eniDe
-pitanja: TkoO =toO
GdjeO /adaO /akoO
H.( =T, /8NT+3"N
/"CE , 1>TE+31O
/vinitilijan ima
utopijske ideje o
u$itelju: dobar@
pravedan@ mora
svojim pona.anjem
biti primjerom u$.@
po.tuje na$elo
individualizaDije i
postupnosti. 2itat:
[Prije sve%a neka
prema svojim
u$eniDima zauzme
roditeljski stav i
neka sebe smatra
zamjenikom onih
koji su nje%ovoj
brizi povjerili svoju
djeDu. ,n sam
mora biti bez
poroka i ne smije ih
kod dru%ih trpjeti.
Neka bude stro%
bez natmurenosti@
nje%ov odnos neka
je srda$an@ ali neka
ne prelazi u
Gamilijarnost@ kako
se ne bi iz stro%osti
porodila mrnja@ a
iz Gamilijarnosti
prezir. Neka se
nje%ov %ovor
naj$e.e kree oko
$estitosti i
po.tenja. =to ih
vi.e bude
opominjao@ to e ih
manje kanjavati.
Ne smije se ljutiti@
ali isto tako ne
smije ni zatvarati
o$i pred onim .to
zasluuje da se
ispravi.[
H/( 1T8RQ8"N3E
GR"!"T>/,G
-N"N3" P1TE!
G,8,RNL 83EC;K
Trostruki je dobitak
za u$enike
primjena
%ramati$ko% znanja
u nastavi usmeno%
i pismeno%
izraavanja:
a' vjebanje
pravilne %ramati$ke
uporabe knjievno%
jezika
b' na uspje.niji
na$in se utvrJuje
teoretsko
%ramati$ko znanje
D' u$eniDi se
uvjeravaju da ne
u$e %ramatiku radi
%ramatike
9alje se opisuje
primjer A
povezivanje
%ovorne vjebe
&usmeno
izvje.tavanje' s
%ramatikom
&%la%oli' i Hlmskom
kulturom.
H0( GR"!"T>/,A
PR"8,G,8,RNE
83EC;EK
Gramati$ko
Apravo%ovorne
vjebe se dijele na
Gonolo.ke@
morGolo.ke@
sintakti$ke@
leksi$ke i
pravo%ovorne.
vjeba se na
zasienim i
u$eniDima
zanimljivim
tekstovima
Pravo%ovorne se
dijele na
artikulaDijske@
akDenatske @
intonaDijske i
pravo%ovornoA
pravopisne vjebe
&povezivanje
pravo%ovora s
pravopisom'.
A provoJenje %Ap
vjebi :
5.vjebati ono u
$emu se %rije.i
6.za u$enike koje
%rije.e or%anizirati
dodatne satove
7.u$. koji dobro
iz%ovaraju zaposliti
dru%im zadaDima
8.nastavnik mora
biti si%uran u
iz%ovore@
prepoznati
situaDiju
0,N,+,G3"
1.PR!3ER
0,N,+,=/E
83EC;E
- vjebe
poistovjeivanja i
razlikovanja
A =to je zajedni$ko
sljedeim
rije$imaO
topot@ ii@ radar@
.a.@ bob &po$inju i
zavr.avaju istim
slovom'
1.R"-NE N"
/,3!" )E
PR,!"TR"31
0,N,+,=/E
P,3"8E 1 )RE9N3,3
=/,+ &4 R"-NE'
- suvremeno%a
hrvatsko%a
knjievno% jezika
- dana.njih
hrvatskih narje$ja
- jezika starijih
hrvatskih pisaDa
koje prou$avaju u
knjievnosti
4.,)"!
0,N,+,=/L
83EC;
-poistovjeivanje i
razlikovanje
-zamjene
-dometanja
-premetanja
-izostavljanja
-razlike $A
-dvo%lasnik ije
-na%lasak
-zvu$ni pokusi
-istraiva$ke vjebe
1.N">N 1>EN3"
0,NET/E
0,N,+,G3E
- teoretska razina #
Goneti$ke vjebe
A Gonolo.ke
vjebe
A Gonostilisti$ke
vjebe
- prakti$na razina #
pravopisne vjebe
A
pravo%ovorne
vjebe
HH( PR"8,G,8,RN
,APR"8,P)NE
83EC;E
-to su prakti$ne
vjebe u nastavi
Gonetike i Gonolo%ije
-
-pravopisne:
re$eni$ni znakovi
veliko
po$etno slovo
sastavljeno i
rastavljeno
pisanje
razlike
izmeJu %ovorene
i pisane rije$i
tuJe rije$i
-pravo%ovorne:
artikulaDijske
akDenatske
intonaDijske
stilisti$ke
!,R0,+,G3"
1.< !,R0,+,=/L
83EC;
&obuhvaaju oblike
i tvorbu rije$i'
- vr.itelj radnje #
du%a(kratka
mnoina
- sibilarizaDija u N i
8 mn. m. r. te + i 9
jd. im. . r.
- akuzativ za ivo i
neivo imeniDa
mu.ko% roda
- %enitiv mnoine
imeniDa eAvrste s
vi.esu%lasni$kom
osnovom &npr.
narana$a'
- vokativni nastavDi
m.r. i .r. jd.@
posebno u vlastitih
imena
- instrumental
jednine imeniDa iA
vrste
- iz%ovor G mn. u
pridjevnoj
deklinaDiji
&%ubljenje h u
nastavku #ih'
- prezentski
nastavDi@ osobito
4.l.mn@ a u
jadranskom pojasu
i 1.l.jd. &kopan'
- tvorba imeniDa i
%la%ola
- tvorba pridjeva od
imeniDa
- zatvoreni prostor@
odreJeni(neodreJe
ni pridjevi
- umanjeniDe
*.99"/T>/
PR,;+E! 1
N")T"8
!,R0,+,G3E
-du%a i kratka
mnoina
-sibilarizaDija # N@ 8
mn. imeniDa m.r.
A +@ 9
imeniDa .r.
-akuzativ za ivo i
neivo imeniDa m.r.
i u zamjeniDama i
pridjevima koji se
slau s tim
padeima@ a to
vrijedi i za njihovo
sla%anje s " s.r.
-vokativni nastavDi
u jednini imeniDa m.
i .r.@ posebiDe u
vlastitih imeniDa
-pisanje i iz%ovor
Gutura
-po%re.na uporaba
Gutura
-po%re.ni prezentski
nastavDi # 4. l. mn.
-instrumental
imeniDa iAvrste
-sklonidba brojeva
*@ 4 i 5
-nepostojano e
-kondiDional
-zamjena %la%olskih
vrsta
-%enitiv mnoine &eA
vrsta' s
vi.esu%lasni$kim
osnovnim
zavr.etkom
&narana$a@ naran$i@
naran$a'
*.PR!3ER
!,R0,+,=/E
83EC;E
- napi.ite padee
svim rije$ima u
re$eniDi koje se
dekliniraju
>e%a sve ima u
tvojoj torbiO
11. 99"/T>/
P,)T1P2 1
N")T"8
!,R0,+,G3E
- indukDija # od
primjera prema
pravilima &od
konkretno% prema
apstraktnom'
- dedukDija # od
apstraktno% prema
konkretnom
- induktivnoA
deduktivni put #
konkretno #
apstraktno A
konkretno
- deduktivnoA
induktivni put #
apstraktno #
konkretno A
apstraktno
- kontrastivna
analiza
)NT"/)"
1.N" /,3! )E
R"-N"!" !,CE
PR)T1PT
)NT"/)
- na razini rije$i
- na razini
sinta%me
- na razini re$eniDa
- na razini teksta
4.PR)T1P
P,)T1P2 1
N")T"8 )NT"/)E
-razina rije$i
-razina sinta%me
-razina re$eniDe
a' %eneti$ka analiza
&ra.$lamba'
b' sinta%matska
analiza re$eniDe
D' obavijesna
analiza
d' komparativni
&transGormaDijski'
postupak
-razina teksta
*.PR)T1P )NT"/)
) R"-NE R3E>
- rije$ kao polazi.te
- zanima nas kako
se rije$ kao rije$@
rije$ kao vrsta@
tvorbeni na$ini i
zna$enja izlau u
odnosima prema
sinta%mama@
re$eniDama@ tekstu
ili kontekstu
- kako se elementi
&rije$i' slau u
strukturu
&re$eniDu'
- sintaksa
pretpostavlja
znanje o
elementima
&rije$ima' # ta se
znanja stje$u u
ispreplitanju
leksi$koA
sintakti$kih@
morGolo.kih i
Gonolo.kih
zapaanja
HI( R"-N"
RE>EN2E 1
N")T"8 )NT"/)E
-pristup je
ukorijenjen u
nastavi hrvatsko%
jezika
-vani metodi$ki
postupDi u
prou$avanju i
analizi re$eniDe u
nastavi sintakse:
a'%eneti$ka
analiza(ra.$lamba
b'sinta%matska
analiza re$eniDe
D' obavijesna
analiza
d'komparativni(tran
sGormaDijski
postupak u
razmatranju
re$eniDe
5.PR)T1P )NT"/)
N" R"-N TE/)T"
-tekst je izvor i uvir
u$enja o re$eniDi
-nastavi sintakse je
svrhom da u$eniku
otkrije bit i
GunkDioniranje
jezika kako bi se@
upoznat sa svim
obiljejima
tekstova@ u Djelini i
u dijelovima@
uspje.nije snalazio
u reDepDiji i
proizvodnji svih
vrsta tekstova
-prou$avajui razinu
re$eniDe uvijek
emo analizom
teksta ustanoviti
njezino zna$enje i
GunkDiju u tekstu
-Djelovitost teksta
ostvaruje se
sadrajnom@
smislenom
meJuzavisno.u i
jezi$nim sredstvima
-u modernoj je
nastavi pristup
sintaksi na razini
teksta prisutan od
1. razreda osnovne
.kole do kraja
srednje .kole
-snvna @%2a:
a' nii razredi #
zapaanje i
shvaanje bitnih
misli u tekstu
b' vi.i razredi #
veze otkrivene
anaGori$kim )@ ,@
P@ P,
A lan$ane veze
ostvarene
leksi$kim
ponavljanjem
-srednja @%2a:
a' lan$ano
povezivanje
re$eniDa
b' linearne veze
ostvarene
leksi$kim
ponavljanjem
D' sinonimne veze
meJu re$eniDama
d' zamjeni$ke veze
e' nadre$eni$no
jedinstvo
ostvareno
subjektom
G'sintakti$ka Djelina
povezana
anaGoni$kim
subjektom
%' interpunkDija
vezano% teksta
5.N")T"8"
)NT"/)E 1
)RE9N3,3 =/,+
-dva pravDa
sintakti$ke nastave:
a' %imnazijski #
obuhvaa sintaksu
u DjeliniI
usustavljuje se sve
sintakti$ko znanje
ste$eno u ,= i
dopunjuje se u vezi
sa semantikom i
stilistikom
b' usmjereni #
prema potrebama
prvo% budue%
zanimanjaI
usustavljivanje
znanja ste$eno% u
,= GunkDionalno je
podreJeno
komunikaDijskim
potrebama u vezi s
odabranom
strukom
4.PR!3ER
)NT"/T>/E
83EC;E
- saimanje
re$eniDe &zavisno
sloena #
jednostavna'
Pjevao je da bolje
nije mo%ao.
Pjevao je najbolje.
1.)NT"/T>/E
83EC;E
- sreJivanje
izobli$ene@
ne%ramati$ke
re$eniDe
- sla%anje re$eniDe
od zadanih rije$i
uz slobodnu
uporabu oblika
- dopunjavanje
re$eniDe
- premje.tanje
re$eni$nih dijelova
- zamjene
sintakti$kih
jediniDa
- pro.irivanje
re$eniDe
- saimanje
re$eniDa
- analiza re$eniDe
)T+T/"
1.)8RL" N")T"8E
)T+)T/E
- stjeDanje
stilisti$ke
naobrazbe@ tj.
osnovno% znanja o
stilu i stilistiDi koji
omo%uuju:
-
a' prepoznavanje i
prosudbu stilskih
osobina i
vrijednosti
pojedinih tekstova@
pisaDa@ knjievnih
smjerova@
razdoblja i epoha
b' GunkDionalno
iskori.tavanje
ste$enih spoznaja
za oblikovanje
vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
1*. +NG8,)T+)T
>/E 83EC;E
-Gonostilisti$ke
-%raGostilisti$ke
-morGonostilisti$ke i
morGostilisti$ke
- sintaktostilisti$ke
- leksostilisti$ke
- semantostilisti$ke
*.)T+)T>/E
83EC;E P,
/N3CE8N,1!3ETN
>/! )T+,8!"
- pri$e@ DrtiDe@
pjesme@ i%rokazi@
eseji@ i dr.
5.N")T"8"
)T+)T/E 3E
TR,)+,3N". Temelji
su joj:
- analiza konkretnih
tekstova i
670
zapaanje njihovih
stilskih osobina
- teoretsko
stjeDanje znanja o
stilu i stilistiDi
- primjena
ste$eno% znanja u
vlastitoj praksi
1*. TR ,)N,8N"
TP" )T+"
- emoDionalni #
elimo djelovati na
ma.tu i osjeaje
671
- raDionalni #
znanstveni
A
administrativni
&sredstva koja
djeluju na razum'
A popularnoA
znanstveni
A novinski
- znanstveni
14. 01N/2,N"+N
)T+,8
LR8"T)/,G 3E-/"
672
- knjievnoA
umjetni$ki
- publiDisti$ki
- znanstveni
- raz%ovorni
- administrativni
+E/)/,+,G3"
1.+E/)>/E 83EC;E
- semanti$ke
vjebe
673
- etimolo.ke vjebe
- rje$otvorne
vjebe
- rje$ni$ke vjebe
- Grazeolo.ke
vjebe
HJ( +E/)/,+,=/E
83EC;E
-zapaanje rije$i u
tuJim i vlastitim
tekstovima
674
-$itanje rje$ni$kih
odlomaka@
leksikolo.ke i
leksiko%raGske
literature
-predavanje o
rije$ima
-pisanje o rije$ima
-sastavljanje
rje$nika
-stvaranje tekstova
s leksi$kim Diljem
-predstavljanje
rje$nika ili
675
leksiko%raGske
%raJe
-ra$unalne i%re
-leksi$ke vjebe
IK( PR)T1P
P,)T1P2 1
N")T"8
+E/)/,+,G3E
a' zapaanje rije$i u
tuJim i vl.
tekstovima
676
b' $itanje rje$ni$kih
odlomaka
leksikolo.ke i
leksiko%raGske
literature
D' predavanje o
rije$ima
d' pisanje o rije$ima
e' sastavljanje
rje$nika
G'stvaranje
tekstova s leks.
Diljem
677
%' predstavljanje
rje$nika i
leksiko%raGske
%raJe
h' ra$unalne i%re
93"+E/T,+,G3"
1.N"-,R,8"
P3E)!" 1 N")T"8
93"+E/T,+,G3EK
678
Galeotova pesan
P,83E)T 3E-/"
NASTAVA
EONETIKE I
EONO+OGIJE
A%radivo u
%lasovima u
679
srednjo.kolskoj
nastavi dijeli se na:
#$etik" &nauk o
prirodi %lasova'
#$!gi%" &nauk o
GunkDiji %lasova u
%ovornom lanDu'
#$sti!istik"
&nauk o Gonetskim i
Gonolo.kim
sredstvima
individualizaDije
izraza'
680
As %lasovnom
problematikom usko
se vee:
pravgvr
&ortoepija'
1rav1is
&orto%raHja'
Aiz Gonetske i
Gonolo.ke
problematike za
opu naobrazbu u
obzir dolaze ovi
sadraji:
681
a& govor i govorne
je(ini)e
b& govor i pi$mo
)&govorni organi i
tvorba gla$ova
(& gla$ovi *+
e& po(jela gla$ova
'& gla$ovne
promjene
g& nagla,avanje
-& reenine
intona)ija
i& $tilogeno$t
gla$ova
682
Apitanje deHniDija@
nazivlja i planiranja
# s nekim
deHniDijama moe
se po$eti dosta
rano@ dok dru%e
iziskuju veu
sposobnost
apstraktno%
mi.ljenja
Ato se podru$je
povezuje s
683
mor'ologijom i
$tili$ti"om
Au osnovnoj .koli te
se disDipline
prou$avaju
$es"stav$@ ali u
$vrstoj vezi s
dru%im
nastavnojezi$nim
podru$jima:
poetnim itanjem i
pi$anjem &iz%ovor
%lasova kojih nema
u u$eni$koj
684
imanentnoj
%ramatiDi'@
pravopi$om.
pravogovorom.
mor'ologijom
&%lasovne promjene'
AGonetskoAGonolo.ko i
Gonostilisti$ko
znanje stje$e se:
u poetnom
itanju i pi$anju
u na$tavi
pravogovora
685
u na$tavi
pravopi$a
u na$tavi
u$menog i
pi$menog
izra/avanja
u na$tavi
gramati"e
u na$tavi
"nji/evne. $)en$"e
i 0lm$"e umjetno$ti
As"stav$
teoretsko
upoznavanje
686
Gonetike i Gonolo%ije
L3 zadaa je
nastave u srednjoj
.koli &odreJenje
osnovnih pojmova'
AGonolo.ke pojave u
srednjoj .koli treba
promatrati na razini:
1. s"vre&e$g
'rvatskg
k$%i(ev$g %e)ika
2. da$a*$%i'
'rvatski'
$ar%e%a
687
3. %e)ika stari%i'
'rvatski' pisa+a
k%e pr"ava%"
" k$%i(ev$sti
Na$ini 3$enja
Aspoznaje o GonetiDi i
Gonolo%iji stje$u se
na dvjema
didakti$kim
razinama:
a' na teoret$"oj
razini &pojmovi@
688
pojave@ proDesi@
pravilaX'
b' na pra"tinoj
razini &vjebe@
stvarala$ka
primjena'
Vje9e
a5 terets%e
vje9e
'oneti"e #
spoznavanje
%ovornih or%ana i
tvorbu %lasova koji
689
$ine pote.koe u
iz%ovoru
'onolo,"e #
problematika
%lasovnih promjena
i GunkDija Gonema u
%ovoru
'ono$tili$ti"e #
promatranje stilske
u$inkovitosti
%lasova
95 1ra%ti$ne
vje9e
690
pravopi$ne
Are$eni$ni znakovi
Aveliko po$etno
slovo
Asastavljeno i
rastavljeno pisanje
Arazlike izmeJu
%ovorene i pisane
rije$i
AtuJe rije$i
pravogovorne
AartikulaDijske
AakDenatske
AintonaDijske
691
Astilisti$ke
En2@%e vje9e
'( 1istvjeCiva
nje i
raz2i%vanje
Avjebe
prepoznavanja@ ali i
reproduDiranja
ste$eno% znanja na
teoretskoj razini
Npr.:
a' topot. i1i. ra(ar.
bob. ,a, &.to je
692
zajedni$ko svim tim
rije$imaO'
b' pitati 2 pitati.
(raga 2 (raga. lu" 2
lu" &.to je razli$ito
u tim rije$imaO'
*( za4jene
a' !ijenjaj zna$enje
rije$i zamjenom
Gonema
Ana poet"u rijei
boj &roj@ joj@ noj@ njoj@
poj@ sojX'
693
Au $re(ini rijei "at
&kit@ kut@ krtX'
Ana "raju rijei Rab
&rad@ raj@ rak@ raX'
,( 1re4etanja
a& 'onema
Abor. (o. gol. "o(
&premeui Goneme
moe. dobiti nove
rije$i'
b& $logova
Abagra. (ome.
gumo. la/i
694
&premeui slo%ove
moe. dobiti nove
rije$i'
.( d4etanja
Adodajui rije$i o(
po jedan po$etni
Gonem moe.
nanizati podosta
novih rije$i
/( Izstav2janja
A$toga. zgra(a.
potona. grana
695
&izostavljajui
po$etni Gonem od
svake e. rije$i
dobiti niz dru%ih'
0( raz2i%e $&C
Au sljedeim
re$eniDama obiljei
dijakriti$kim
znakovima .to
trebaKI %dje ne
moe biti $@ %dje O
H( dv"2asni% ije
696
Azamijenite ikavske
rije$i ijekavskimaK
I( na"2asa%
Aje li samo iz
konteksta mo%ue
znati .to zna$e rije$i
koje se jednako
pi.uO
J( zv3$ni 1%3si
Au$eniDi slu.aju
re$eniDu 3ratio $e
4ime u razli$itim
697
intonaDijskim
ostvarajima # izjava@
pitanje@ usklik@ izraz
ravnodu.ja@
nesi%urnosti@
sumnje@ prkosa@
strahaX
'K( istraiva$%e
vje9e
Ana predlo.ku
tekstova iz $itanke
ili odabranih
odlomaka iz
698
obvezne lektire
u$eniDi se mo%u
vjebati u malim
Gonolo.kim
istraivanjima
a& i"avizmi u(
jelima (ubrova"i-
pi$a)a &9ore 9ri@
!arin 9ri@ van
GunduliX'
b& i"av$"o5e"av$"i
o(raz jata u
(jelima ozalj$"og
"ruga
699
)&pi$anje
$logotvornog r u
"aj"av$"im
te"$tovima
Prav"vr
artik"!a+i%ske
v%e(,e
Apotrebne su vjebe
za iz%ovor
a' slivenika $@ @ d@
J
b' jedrenika h
D'otvornika e@ a@ o
700
d' dvo%lasnika ijeX
ak+e$atske
v%e(,e &vidi
skriptu'
i$t$a+i%ske
v%e(,e
a' vjebanje
re$eni$no%
na%laska
b' vjebanje
re$eni$no% tempa
D'vjebanje re%istra
i ja$ine %lasa
701
d' vjebanje
iskori.tavanja
stanki
e' vjebanje
re$eni$ne melodije
Pravopis
prepisiva$%e
&pojedinih rije$i@
sinta%mi@
odlomaka'
diktati
v%e(,e
dp"$%ava$%a
702
&dijakriti$ki
znakovi@
dodavanje slova@
dodavanje veliko%
slova@ dodavanje
rije$i'
v%e(,e
sastav!%a$%a
&sastavite re$eniDu
u kojoj ete
upotrijebiti vi.e
rije$i sa $ i '
pr,!e&ske
v%e(,e &Strijeljati
703
ne pomilovati #
/oje je pravo
zna$enje te
re$eniDeO'
NASTAVA
MOREO+OGIJE
AmorGolo%ija je nau"
o obli)ima
&obuhvaa i tvorbu
rije$i'
704
Aiz prakti$nih
razlo%a u osnovnoj
.koli morGolo%ija se
obi$no svodi na ue
podru$je: na
(e"lina)ij$"i i
"onjuga)ij$"i $u$tav
s Gonolo.kim
promjenama i o
o$novnim
obavije$tima o
vr$tama rijei
AmorGolo%iju treba
sustavno u$iti u
705
osnovnoj i srednjoj
.koli
" $i(i&
ra)redi&a u$enik
se samo uvo(i u
mor'ologiju: na
razini otklanjanja
po%re.aka i na
razini spoznavanja
osnovnih pojmova
&rije$@ imeniDa@
%la%ol@ prezent@
perGekt@ Gutur .@
pridjev'
706
" vi*i&
ra)redi&a u$e se
sve vrste rije$i@
deklinaDija
imenskih rije$i i
konju%aDija
" sred$%% *k!i
osnovno.kolsko
morGolo.ko znanje
se pro.iruje@
usustavljuje@
povezuje s tvorbom
rije$i@ sintaksom i
stilistikomI u$i se
707
$truno nazivlje
&morGem@ morG@
alomorG@
morGolo%ijaX'
Apote.koe u nastavi
morGolo%ije &vidi
skriptu'
Dida%ti$%i
1st31:i:
'( Ind3%:ija
708
Ana
lin%vodidakti$kom
predlo.ku u$eniDi
zapaaju oblik koji
jo. nisu u$ili &npr.
vokativ # otkriti
vokativne nastavke
na zasienom
tekstu'
Ana nizu primjera
otkrivaju zajedni$ka
obiljeja i izvode
deHniDiju
709
*( Ded3%:ija
Aostvaruje se:
a& usmenim
izla%anjem
na$tavni"a
b& usmenim
izla%anjem ueni"a
koji se pripremio
)&$itanjem
deHniDija@ pravila@
paradi%mi iz
u(/beni"a ili
(i(a"tini-
materijala
710
Apo.to su tim putem
do.li do spoznaja o
vokativu@ u$eniDi na
razli$ite na$ine
otkrivaju nove
primjere za nau$ene
pojmove &npr. na
zasienim
tekstovima'
,( Ind3%tivn&
ded3%tivni 13t
Ainduktivnim putem
u$eniDi otkrivaju
711
nastavke za mu,"i i
/en$"i ro( je(nine@ a
deduktivnim sve o
ostalim nastavDima
u mu,"om i
/en$"om ro(u
mno/ine te
$re(njem obaju
ro(ova
.( Ded3%tivn&
ind3%tivni 13t
Apo$inje osnovnim
obavijestima o
712
padeu &vokativu'@ a
ostatak %radiva
u$eniDi otkrivaju
indukDijom &nastavDi
i zna$enje'
/( Kntrastivna
ana2iza
Akoristi se za oblike
koji nisu isti u
standardnoj
morGolo%iji i
%ovornoj naviDi
713
Ausporedba
"nji/evnojezine i
zaviajne norme
Anpr. Govorimo o
kravama@ konjima@
veslima
Govorimo o
kravah@ konjih@
veslih
0( Pr92e4s%i
1rist31
Au hrvatskoj
morGolo%iji ima
dosta (vojni-
714
na$tava"a pa se
mo%u pojaviti
ne(oumi)e:
upotrebljavaju li se
alomorH
ravnopravno prema
vlastitom izboru
pisDa odnosno
%ovornika ili je
uporaba uvjetovana
kakvim pravilomO
715
H( Sa4sta2na
31ra9a
3d9eni%a
Adanas se izbje%ava
takva metoda
&Ezlorabe je lijeni
u$iteljiF'
Ane treba potpuno
izbaDiti tu metodu #
da se u$enik
navikne koristi
udbenikom@ da se
provjeri nje%ova
716
samostalnost u
u$enjuX
I( Pti:ajni
1st31:i
Anpr. iskoristiti ,alu.
(u-oviti te"$t. igru.
$trip. ra(ioemi$iju
kako bi privukao
u$enika da se
zadubi u morGolo%iju
717
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
Adio je nastave
morGolo%ije
" $i(i&
ra)redi&a u$eniDi
zapaaju da
imeniDe ensko%
roda veinom
zavr.avaju na #a@
718
otkrivaju nastavke
za umanjeniDe@
uveaniDe
" vi*i&
ra)redi&a tvorba
rije$i povezuje se
sa $tilom i
rjeni"om &tako da
se postupno
obuhvaaju
najplodniji suHksi
prema njihovoj
uporabnoj $estoi s
obzirom na dob
719
u$enika i
mo%unost
povezivanja s
pravopisom i
%ramatikom'
" sred$%% *k!i
tvorba rije$i
prou$ava se
$u$tavno: tvorbene
i netvorbene rije$i
&tvorba
izvoJenjem@
sla%anjem@
preHksalna@
720
suHksalna@ tvorba
kartiDaX'
Aspoznaje o tvorbi
rije$i u$eniDi stje$u
u nastavi
gramati"e i
pravopi$a
u nastavi
"nji/evno$ti &u
jezi$noj stilskoj
analizi teksta'
u nastavi
u$menog i
721
pi$menog
izra/avanja
NASTAVA
SINTAKSE
Asintaksa je nauk o
re$eniDi
" $i(i&
ra)redi&a: pojam
re$eniDe@ subjekta@
predikata@ %la%ol
kao jez%ra
722
re$eniDe@ %la%olska
liDa i vremenaX
" vi*i&
ra)redi&a:
re$eni$ni ustroj@
sklapanje re$eniDa
nizanjem@
spajanjem i
uvr.tavanjem@
slube rije$i u
re$eniDiX
sred$%a *k!a
razvija dva pravDa
723
sintakti$ke
nastave:
a' gimnazij$"i #
obuhvaa sintaksu
u Djelini@
usustavljuje se
sintakti$ko znanje
ste$eno u o. te se
dopunjuje u vezi sa
semantikom i
stilistikom
b' u$mjereni #
usustavljivanje
znanja ste$eno% u
724
o. podreJeno je
komunikaDijskim
potrebama u vezi s
odabranom
strukom
Prist31 sinta%si:
1.s razine rije$i
&vidi skriptu'
*.s razine
sinta%me
725
4.na razini
re$eniDe &vidi
skriptu'
5.na razini teksta
Sinta%ti$%e vje9e
i zada:i:
$re6ivanje
ne%ramati$ke
re$eniDe
$laganje reeni)e
od zadanih rije$i
726
uz slobodnu
uporabu oblika
(opunjavanje
reeni)e
&subjektom@
predikatom@
atributomX'
premje,tanje
re$eni$nih
dijelova
preobli"e
reeni)e
&pasivom@
727
pitanjem@
nijekanjemX'
zamjene
sintakti$ki
jediniDa
pro,irivanje
re$eniDe
$a/imanje
re$eniDe
izborni (i"tat
&prepi.i samo
objekte@
subjekteX'
i$pi$ivanje
728
analiza re$eniDe
reenini zna"ovi
NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3" A
znanstv. disDipl. koja
prou$ava le"$i"
Anajzanimljivija
u$eniDima u okviru
jez. podru$ja hrv.
729
jezika zbo% i%re
rije$ima i njihovo%
zna$enja
A sustavno se u$i u
7. razre(u gimnazije
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E #
jez. sustav@ jez.
zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
+E/)E! # ukupnost
svih oblika .to ih
730
ima jedna rije$ M
sadraj
Grane
2e%si%2"ije
:.0R"-E,+,G3"
<.T8,R;" R3E>
?.+E/)>/,
P,)1Q8"N3E
1B. ,N,!")T/"
11. N"-8,)+,8+3E
+ TER!N,+,G3"
1*. +E/)/,GR"03"
731
Nastava
93#vaCa:
je(noznano$t
rije$i
vi,eznano$t rijei
# metaGora i
metonimija
-omonimija i
$inonimija #
istozna$niDe@
bliskozna$niDe@
naderJeniDe@
podreJaniDe@
suporeJeniDe
732
antonimija i
antonimi
-omonimija i
-omonimi
vremen$"a
ra$lojen$t jezi"a #
opi ili opeuprabni
leksik@ stru$no
nazivlje ili termini@
aktivni leksik@
pasivni l.
&historiDizmi@
arhaizmi@
zastarjeliDe@
733
pomodniDe@
novotvoreniDe
pro$torna
ra$lojeno$t le"$i"a
# lokalizmi@
re%ionalizmi@
dijalektalizmi@
ar%onizmi
'un")ionalan
ra$lojeno$t le"$i"a
# Gonostilistika@
Gonostilem@
semantostilistika@m
734
orGostilistika@
sintaktostilistika
le"$i"o
po$u6ivanje #
unutarjezi$ni i
izvanjez. razlozi
prilago(ba
po$u6eni)a
&najvei
problem.%raHjska@p
ravopisna@Grazem...
'
le"$i"a norma #
purizam@
735
Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni
Grazem
le"$i"ogra0ja #
rje$nik@
leksiko%raG@podjela
rje$nika@
enDiklopedije@leksik
oni
+e%si$%e vje9e
736
?.-"P"C"N3E
,9REQENL R3E>
1 T1Q! 8+.
TE/)T,8!"
1B. >T"N3E
R3E>N>/L
1+,!"/"
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
11. PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
1*. P)"N3E ,
R3E>!"
737
14. )")T"8+3"N3E
R3E>N/"
15. )T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/!
2+3E8!"
16. PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"QE
17. R">1N"+NE
GRE
738
NASTAVA
STI+ISTIKE
)T+ # nain
izra/avanja
A zanima nas stil
pisano% i usmeno%
izraavanja u svim
vrstama i obliDima a
jezi$no%
priopavanja
& s 9zir4 na :i2j:
739
1.
E!,2,N"+N("0E/
T8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje
pomou odreJenih
stilskih sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E
/T1"+N
A izraajna
sredstva koja bre
djeluju na razum
740
"' 8NANST3ENI
STIL A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i

A sloene re$.

A tenja za
postupno.u i
preDizno.u

A izbje%avanje
subjektivnosti
;'
A9:INISTRATI3NI S.
741
A uredsko@opslovni
rje$nik@ ustaljene
Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i
rjeJih %l.

oblika
2' KO:;INIRANIA
ispreplitanje
raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
742
1. popularnoA
znan.A tenja za
to$no.$u i
stru$no.u

A jasnoa@
jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki
A objektivnost i
to$nost iz znanstv.
izraav.
743

A budi zanimanje i
zadrava panju iz
knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni
sti2vi
7./N3CE8N,1!3ET
N>/
:.P1;+2)T>/
<.-N"N)T8EN
?."9!N)TR"T8N
1B. R"-G,8,RN
744
& 1re4a dns3
na izraz i n"a
%ji se nji4e
s23i:
1. 9ESKRI<TI3NA=
STILISTIKA I8RA8AA
promatra strukture i
njihovo
GunkDioniranje u jez.
sustavu
*. >ENETIKA=
STILISTIKA
<O+E9IN?A5
745
promatra uzorke
za.to se netko slui
ovim ili onim
izrazom@ uzorke
& 3 nastavi #rv(
jezi%a:
1.ESTETSKA=KN+I@E
3NO5TEORETSKA # u
nastavi knjievnosti
*.LIN>3ISTIKA
STIL. # u nastavi
jezika

746
Svr#a 3$enja
sti2isti%e
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj.
osnov. znanja o stilu
i stilistiDi koji
omo%uuju:
1. prep)$ava$%e i
prs"d," stilskih
osobina i vrijednosti
pojedinih tekstova@
pisaDa i knji.
smjerova
747
*. #"$k+i$a!$
iskri*tava$%e
ste$enih spoznaja
za oblikovanje
vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna:
A a$a!i)a
k$kret$i'
tekstva i
zapaanje njihovih
stilisti$kih svojstava
748
A teretsk
st%e+a$%e )$a$%a o
stilu i stilistiDi
A pri&%e$a
stee$g )$a$%a u
vlastitoj praksi
Vje9e
- tri stupnja: A
vjebe zapa/anja i
prepoznavanja
$tilema. $til.
$re($tva. $til.
749
o$ebujno$ti. $til.
pripa(no$ti
A vj.
vrije(no$ni-
pro$u(aba $til$"i-
izbora u te"$tu
A vj.
uporabe o(r. $til.
$re($tava u vl.
$tvarala,tvu
a5
2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
750
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
A prozne
A versiHkaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
751
:5 na4jens%eA
razmi.ljaju o izboru
rije$i@ GormulaDiji
re$.@ oblikovanju
osnovno% tona s
obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov
obzor o$ekivanja@
mo%unosti
reDepDije
A vrste: A pis. i
usm. obra1anje
najmla6ima
752
A pis. i
usm. obra1anje
vr,nja)ima
A pis. i
usm. obra1anje
$trunoj publi)i
A pis. i
usm. obra1anje
publi)i razl.
naobrazbe i
zanimanja
d5 4edijs%e
753
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje
mikroGonom
A pisanje za %raG.
medije
A pisanje za
auditivne medije
A pisanje za
audiovizualne
medije
754
Vrste te%stva
? Mer2i:# 5
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema
svijetu koje%a je i
sam dio
.( OPISNI
TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapa/anju pojava u
pro$toru
- obliDi: subjektivni &
doivljajni opis '
755
objektiv
ni & znan.@ tehni$ki
opis '
/( PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na
zapa/anju pojava i
promjena u
vremenu
- obliDi: subjektivni &
od ane%dote do
romana '
756
objektiv
ni & vijest@ izvje.e '
0( IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
A pojave se
identiHDiraju na
temelju nji-ove
$lo/eno$ti ili
razlo/eno$ti
A obliDi: subjektivni &
popularno
predavanje '
757
objektivni &
deG.@ saetak@
eksplikaDija '
..
RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na
prosudbi o(no$a
me6u pojmovima.
pojavama.
pre(metima...
758
A obliDi: subjektivni &
komentar@ usm.
rasprava '
objektivni &
znan. rasprava@
kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja
pojava u prostoru i
mijena u vremenu@
njihove
identiHkaDije i
759
prosudbe priopiva$
daje upute za
(jelovanje u
bu(u1no$ti
A obliDi: subjektivni &
pouke@ savjeti'
objektivni
& teh. upute. propisi@
zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
760
$i(i r. - # prva
znanstvene
$injeniDe iz
dijalektolo%ije
vi*i r. - #
sustavnije
upoznavanje
$injeniDa M primjeri
dijalektalne knji.
sred$%a *k!a #
%imnazije #
Djelovito u$enje
dijalektolo%ije
761
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i#
sadraja 3
nastav3:
a' k"!t"r!*kiA
proizlazi iz ulo%e i
vanosti narje$ja
u hrv. kulturi
b' &etdikiA
proizlazi iz
potrebe za .to
boljim
iskori.tavanjem
762
zavi$ajno%
idioma za
svladavanje
stand. jezika
A svrha dijal.
sadraja: svijest o
njihovoj ulozi u
komunik. i
stvarala$koj praksi
te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
763
=%2s%a
raz2i%vna
"ra4ati%a
Apropisuje i opisuje
one jezi$ne
$injeniDe u$eni$ko%
%ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima
odstupaju od
standardnojezi$ne
norme
764
ona je ra)!ikv$a
jer sadri samo
razlike
ona je pis$a jer
se zasniva na opisu
tih razlika
ona je
si$kr$i%ska jer
ne prelazi okvire
suvremenosti
ona je didaktika
jer izabire one
razlike koje utje$u
na u$enikovo
765
osposobljavanje za
komunikaDiju na
jezi$nim standardu
Aprvi potiDaj za
stvaranje takve
%ramatike dao je
lin%vist Mate
Tentr 1?11.@ a
kasnije se za nju
zala%ao i 7ra9e:
&razlikuje opu i
mjesnu %ramatiku'I
766
Per3@%:
Spe)ijalna (i(a"ti"a
Amalen broj .kola
ima potpuno
razraJene RG zbo%:
nedovoljne
gramati"e
izobrazbe
nastavnika
opravdanje da
bavljenje
dijalektom o(uzima
767
vrijeme pou$avanju
knjievno% jezika
nedovoljna
$timula)ija
nastavnika
op,irno$t programa
i preoptereenost
djeDe
Amoe se sastaviti:
a' %ramatika
%ed$g $ar%e%a
&kajkavsko%'
768
b' %ed$g
di%a!ekta &juno%
$akavskoikavsko%
'
D'%ed$g gvra
&kastavsko%'
d' %ed$e
gvr$e
vari%a$te
&akDenatski
pro%resivnije
varijante
ozaljsko% %ovora'
769
e' %ed$g
(arg$a
&za%reba$ko%'
&1@irnija =RG
4e se va%
%n:i1irati:
1. "vd$i di #
zemljopisne meJe@
obavijesti o
dijalekti$koj
literaturi
*. g!asv$i s"stav
i g!asv$e
770
pr&%e$e # koji se
%lasovi ne
iz%ovaraju kao u
knjievnom jezikuO
/ojih %lasova nema
u mjesnom %ovoruO
ma li posebnih
GonemaO /oje se
%lasovne promjene
javljaju dru%a$ijeO
4. $ag!asak #
kojem na%lasnom
sustavu pripada
%ovorO 1 kojoj je
771
mjeri izvr.eno
pomiDanje akDentaO
5. ,!i+i # razlike u
deklinaDiji i
konju%aDijiI navesti
oblike kojih nema u
mjesnom %ovoru i
obrnuto
6. si$taksa #
razlike s obzirom na
sro$nost@ red rije$i i
uporabu oblika
7. i!"strativ$i
tekstvi # narodne
772
pitaliDe@ posloviDe@
uzre$iDe@ brojaliDe@
pro i$e@ pjesme@
zdraviDe@ $estitkeX
:. ra)!ikv$i
r%e$ik # uvr.tavaju
se sve rije$i koje se
bilo po svom
%lasovnom sastavu@
bilo po zna$enju
razlikuju od
od%ovarajuih rije$i
knjievno% leksika
773
Pr:es
92i%vanja =RG:
prik"p!%a$%e
gra.e
oslu.kivanje
%ovora
tra%anje za
zapisima
zapisivanje
i)rada gra&atike
$itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
774
zapaanje razlike
svrstavanje razlika
u %ramati$ki
sustav
provjeravanje
metodi$ko
vrednovanje
oblikovanje i
objelodanjivanje
=RG
dopuna i
usavr.avanje
Primjeri:
775
>"/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
ueni"e $ po(ruja
>robin,tine
&priredila va
+ukei@ ,= 3elenje
# 9raiDe'
/"3/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
776
ueni"e
zlatar$"oga "raja
&priredio /azimir
)viben@ Gimnazija
-latar'
=T,/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
ueni"e $ po(ruja
i$tonog
@umber"a
&priredio !arijan
777
;aDan@ ,= Petra
-rinski@ -a%reb'
NASTAVA
POVIJESTI JEZIKA
A o povijesti jezika
dobivamo temeljna
znanja od 6. r. ,=
A do 1??B.
nezastupljena ili
skromno zastupljena
778
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d
'JJ/( :
a/ s$v$a *k!aA
pojam stand. jezika@
narje$ja@ podjela
narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi
spomeniDi
pismenosti te
pravopisni priru$niDi
i $asopisi
,/ sred$%a *k!a
A "i4nazija
779
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1<
st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. M
periodizaDija@
zna$ajke pojedino%
razdoblja@ dru.t. i
polit. poloaj hrv.
stand. jez.@
nastojanja jez.
unitarista@
)kerlieva anketa@
novosadski ustanak@
780
borba za
ravnopravnost hrv.
jez. deklaraDija@
odnos hrv. i srpsko%
jezika@ pravopisna
problematika@
vanija
leksiko%raGska djela
A str3%vne
a' etverogo(i,njeA
%radivo propisano
kao i za %imnazije
b' trogo(i,njeA
zastupljena samo u
781
1. raz. i obuhvaa:
po$etke hrv.
pismenosti@ hrv.
pisma@ %la%oljski@
irili$ki i latini$ki
spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti
NASTAVA
EONETIKE I
EONO+OGIJE
782
A%radivo u
%lasovima u
srednjo.kolskoj
nastavi dijeli se na:
#$etik" &nauk o
prirodi %lasova'
#$!gi%" &nauk o
GunkDiji %lasova u
%ovornom lanDu'
#$sti!istik"
&nauk o Gonetskim i
Gonolo.kim
sredstvima
783
individualizaDije
izraza'
As %lasovnom
problematikom usko
se vee:
pravgvr
&ortoepija'
1rav1is
&orto%raHja'
Aiz Gonetske i
Gonolo.ke
problematike za
opu naobrazbu u
784
obzir dolaze ovi
sadraji:
j& govor i govorne
je(ini)e
"&govor i pi$mo
l& govorni organi i
tvorba gla$ova
m&gla$ovi *+
n& po(jela gla$ova
o& gla$ovne
promjene
p& nagla,avanje
A& reenine
intona)ija
785
r& $tilogeno$t
gla$ova
Apitanje deHniDija@
nazivlja i planiranja
# s nekim
deHniDijama moe
se po$eti dosta
rano@ dok dru%e
iziskuju veu
sposobnost
apstraktno%
mi.ljenja
786
Ato se podru$je
povezuje s
mor'ologijom i
$tili$ti"om
Au osnovnoj .koli te
se disDipline
prou$avaju
$es"stav$@ ali u
$vrstoj vezi s
dru%im
nastavnojezi$nim
podru$jima:
poetnim itanjem i
pi$anjem &iz%ovor
787
%lasova kojih nema
u u$eni$koj
imanentnoj
%ramatiDi'@
pravopi$om.
pravogovorom.
mor'ologijom
&%lasovne promjene'
AGonetskoAGonolo.ko i
Gonostilisti$ko
znanje stje$e se:
u poetnom
itanju i pi$anju
788
u na$tavi
pravogovora
u na$tavi
pravopi$a
u na$tavi
u$menog i
pi$menog
izra/avanja
u na$tavi
gramati"e
u na$tavi
"nji/evne. $)en$"e
i 0lm$"e umjetno$ti
789
As"stav$
teoretsko
upoznavanje
Gonetike i Gonolo%ije
L3 zadaa je
nastave u srednjoj
.koli &odreJenje
osnovnih pojmova'
AGonolo.ke pojave u
srednjoj .koli treba
promatrati na razini:
0. s"vre&e$g
'rvatskg
k$%i(ev$g %e)ika
790
1. da$a*$%i'
'rvatski'
$ar%e%a
2. %e)ika stari%i'
'rvatski' pisa+a
k%e pr"ava%"
" k$%i(ev$sti
Na$ini 3$enja
Aspoznaje o GonetiDi i
Gonolo%iji stje$u se
na dvjema
didakti$kim
razinama:
791
D'na teoret$"oj
razini &pojmovi@
pojave@ proDesi@
pravilaX'
d' na pra"tinoj
razini &vjebe@
stvarala$ka
primjena'
Vje9e
:5 terets%e
vje9e
'oneti"e #
spoznavanje
792
%ovornih or%ana i
tvorbu %lasova koji
$ine pote.koe u
iz%ovoru
'onolo,"e #
problematika
%lasovnih promjena
i GunkDija Gonema u
%ovoru
'ono$tili$ti"e #
promatranje stilske
u$inkovitosti
%lasova
793
d5 1ra%ti$ne
vje9e
pravopi$ne
Are$eni$ni znakovi
Aveliko po$etno
slovo
Asastavljeno i
rastavljeno pisanje
Arazlike izmeJu
%ovorene i pisane
rije$i
AtuJe rije$i
pravogovorne
AartikulaDijske
794
AakDenatske
AintonaDijske
Astilisti$ke
En2@%e vje9e
'( 1istvjeCiva
nje i
raz2i%vanje
Avjebe
prepoznavanja@ ali i
reproduDiranja
ste$eno% znanja na
teoretskoj razini
Npr.:
795
D'topot. i1i. ra(ar.
bob. ,a, &.to je
zajedni$ko svim tim
rije$imaO'
d' pitati 2 pitati.
(raga 2 (raga. lu" 2
lu" &.to je razli$ito
u tim rije$imaO'
*( za4jene
b' !ijenjaj zna$enje
rije$i zamjenom
Gonema
796
Ana poet"u rijei
boj &roj@ joj@ noj@ njoj@
poj@ sojX'
Au $re(ini rijei "at
&kit@ kut@ krtX'
Ana "raju rijei Rab
&rad@ raj@ rak@ raX'
,( 1re4etanja
)&'onema
Abor. (o. gol. "o(
&premeui Goneme
moe. dobiti nove
rije$i'
797
(& $logova
Abagra. (ome.
gumo. la/i
&premeui slo%ove
moe. dobiti nove
rije$i'
.( d4etanja
Adodajui rije$i o(
po jedan po$etni
Gonem moe.
nanizati podosta
novih rije$i
798
/( Izstav2janja
A$toga. zgra(a.
potona. grana
&izostavljajui
po$etni Gonem od
svake e. rije$i
dobiti niz dru%ih'
0( raz2i%e $&C
Au sljedeim
re$eniDama obiljei
dijakriti$kim
znakovima .to
799
trebaKI %dje ne
moe biti $@ %dje O
H( dv"2asni% ije
Azamijenite ikavske
rije$i ijekavskimaK
I( na"2asa%
Aje li samo iz
konteksta mo%ue
znati .to zna$e rije$i
koje se jednako
pi.uO
800
J( zv3$ni 1%3si
Au$eniDi slu.aju
re$eniDu 3ratio $e
4ime u razli$itim
intonaDijskim
ostvarajima # izjava@
pitanje@ usklik@ izraz
ravnodu.ja@
nesi%urnosti@
sumnje@ prkosa@
strahaX
'K( istraiva$%e
vje9e
801
Ana predlo.ku
tekstova iz $itanke
ili odabranih
odlomaka iz
obvezne lektire
u$eniDi se mo%u
vjebati u malim
Gonolo.kim
istraivanjima
(& i"avizmi u(
jelima (ubrova"i-
pi$a)a &9ore 9ri@
!arin 9ri@ van
GunduliX'
802
e& i"av$"o5e"av$"i
o(raz jata u
(jelima ozalj$"og
"ruga
'& pi$anje
$logotvornog r u
"aj"av$"im
te"$tovima
Prav"vr
artik"!a+i%ske
v%e(,e
Apotrebne su vjebe
za iz%ovor
803
e' slivenika $@ @ d@
J
G' jedrenika h
%' otvornika e@ a@ o
h' dvo%lasnika ijeX
ak+e$atske
v%e(,e &vidi
skriptu'
i$t$a+i%ske
v%e(,e
G' vjebanje
re$eni$no%
na%laska
804
%' vjebanje
re$eni$no% tempa
h' vjebanje
re%istra i ja$ine
%lasa
i' vjebanje
iskori.tavanja
stanki
j' vjebanje
re$eni$ne melodije
Pravopis
prepisiva$%e
&pojedinih rije$i@
805
sinta%mi@
odlomaka'
diktati
v%e(,e
dp"$%ava$%a
&dijakriti$ki
znakovi@
dodavanje slova@
dodavanje veliko%
slova@ dodavanje
rije$i'
v%e(,e
sastav!%a$%a
&sastavite re$eniDu
806
u kojoj ete
upotrijebiti vi.e
rije$i sa $ i '
pr,!e&ske
v%e(,e &Strijeljati
ne pomilovati #
/oje je pravo
zna$enje te
re$eniDeO'
NASTAVA
MOREO+OGIJE
807
AmorGolo%ija je nau"
o obli)ima
&obuhvaa i tvorbu
rije$i'
Aiz prakti$nih
razlo%a u osnovnoj
.koli morGolo%ija se
obi$no svodi na ue
podru$je: na
(e"lina)ij$"i i
"onjuga)ij$"i $u$tav
s Gonolo.kim
promjenama i o
o$novnim
808
obavije$tima o
vr$tama rijei
AmorGolo%iju treba
sustavno u$iti u
osnovnoj i srednjoj
.koli
" $i(i&
ra)redi&a u$enik
se samo uvo(i u
mor'ologiju: na
razini otklanjanja
po%re.aka i na
razini spoznavanja
osnovnih pojmova
809
&rije$@ imeniDa@
%la%ol@ prezent@
perGekt@ Gutur .@
pridjev'
" vi*i&
ra)redi&a u$e se
sve vrste rije$i@
deklinaDija
imenskih rije$i i
konju%aDija
" sred$%% *k!i
osnovno.kolsko
morGolo.ko znanje
se pro.iruje@
810
usustavljuje@
povezuje s tvorbom
rije$i@ sintaksom i
stilistikomI u$i se
$truno nazivlje
&morGem@ morG@
alomorG@
morGolo%ijaX'
Apote.koe u nastavi
morGolo%ije &vidi
skriptu'
811
Dida%ti$%i
1st31:i:
'( Ind3%:ija
Ana
lin%vodidakti$kom
predlo.ku u$eniDi
zapaaju oblik koji
jo. nisu u$ili &npr.
vokativ # otkriti
vokativne nastavke
na zasienom
tekstu'
812
Ana nizu primjera
otkrivaju zajedni$ka
obiljeja i izvode
deHniDiju
*( Ded3%:ija
Aostvaruje se:
(& usmenim
izla%anjem
na$tavni"a
e& usmenim
izla%anjem ueni"a
koji se pripremio
813
'& $itanjem
deHniDija@ pravila@
paradi%mi iz
u(/beni"a ili
(i(a"tini-
materijala
Apo.to su tim putem
do.li do spoznaja o
vokativu@ u$eniDi na
razli$ite na$ine
otkrivaju nove
primjere za nau$ene
pojmove &npr. na
814
zasienim
tekstovima'
,( Ind3%tivn&
ded3%tivni 13t
Ainduktivnim putem
u$eniDi otkrivaju
nastavke za mu,"i i
/en$"i ro( je(nine@ a
deduktivnim sve o
ostalim nastavDima
u mu,"om i
/en$"om ro(u
mno/ine te
815
$re(njem obaju
ro(ova
.( Ded3%tivn&
ind3%tivni 13t
Apo$inje osnovnim
obavijestima o
padeu &vokativu'@ a
ostatak %radiva
u$eniDi otkrivaju
indukDijom &nastavDi
i zna$enje'
816
/( Kntrastivna
ana2iza
Akoristi se za oblike
koji nisu isti u
standardnoj
morGolo%iji i
%ovornoj naviDi
Ausporedba
"nji/evnojezine i
zaviajne norme
Anpr. Govorimo o
kravama@ konjima@
veslima
817
Govorimo o
kravah@ konjih@
veslih
0( Pr92e4s%i
1rist31
Au hrvatskoj
morGolo%iji ima
dosta (vojni-
na$tava"a pa se
mo%u pojaviti
ne(oumi)e:
upotrebljavaju li se
alomorH
ravnopravno prema
818
vlastitom izboru
pisDa odnosno
%ovornika ili je
uporaba uvjetovana
kakvim pravilomO
H( Sa4sta2na
31ra9a
3d9eni%a
Adanas se izbje%ava
takva metoda
&Ezlorabe je lijeni
u$iteljiF'
819
Ane treba potpuno
izbaDiti tu metodu #
da se u$enik
navikne koristi
udbenikom@ da se
provjeri nje%ova
samostalnost u
u$enjuX
I( Pti:ajni
1st31:i
Anpr. iskoristiti ,alu.
(u-oviti te"$t. igru.
$trip. ra(ioemi$iju
820
kako bi privukao
u$enika da se
zadubi u morGolo%iju
NASTAVA TVOR7E
RIJE)I
Adio je nastave
morGolo%ije
821
" $i(i&
ra)redi&a u$eniDi
zapaaju da
imeniDe ensko%
roda veinom
zavr.avaju na #a@
otkrivaju nastavke
za umanjeniDe@
uveaniDe
" vi*i&
ra)redi&a tvorba
rije$i povezuje se
sa $tilom i
rjeni"om &tako da
822
se postupno
obuhvaaju
najplodniji suHksi
prema njihovoj
uporabnoj $estoi s
obzirom na dob
u$enika i
mo%unost
povezivanja s
pravopisom i
%ramatikom'
" sred$%% *k!i
tvorba rije$i
prou$ava se
823
$u$tavno: tvorbene
i netvorbene rije$i
&tvorba
izvoJenjem@
sla%anjem@
preHksalna@
suHksalna@ tvorba
kartiDaX'
Aspoznaje o tvorbi
rije$i u$eniDi stje$u
u nastavi
gramati"e i
pravopi$a
824
u nastavi
"nji/evno$ti &u
jezi$noj stilskoj
analizi teksta'
u nastavi
u$menog i
pi$menog
izra/avanja
825
NASTAVA
SINTAKSE
Asintaksa je nauk o
re$eniDi
" $i(i&
ra)redi&a: pojam
re$eniDe@ subjekta@
predikata@ %la%ol
kao jez%ra
re$eniDe@ %la%olska
liDa i vremenaX
826
" vi*i&
ra)redi&a:
re$eni$ni ustroj@
sklapanje re$eniDa
nizanjem@
spajanjem i
uvr.tavanjem@
slube rije$i u
re$eniDiX
sred$%a *k!a
razvija dva pravDa
sintakti$ke
nastave:
827
D'gimnazij$"i #
obuhvaa sintaksu
u Djelini@
usustavljuje se
sintakti$ko znanje
ste$eno u o. te se
dopunjuje u vezi sa
semantikom i
stilistikom
d' u$mjereni #
usustavljivanje
znanja ste$eno% u
o. podreJeno je
komunikaDijskim
828
potrebama u vezi s
odabranom
strukom
Prist31 sinta%si:
1.s razine rije$i
&vidi skriptu'
*.s razine
sinta%me
4.na razini
re$eniDe &vidi
skriptu'
5.na razini teksta
829
Sinta%ti$%e vje9e
i zada:i:
$re6ivanje
ne%ramati$ke
re$eniDe
$laganje reeni)e
od zadanih rije$i
uz slobodnu
uporabu oblika
(opunjavanje
reeni)e
&subjektom@
830
predikatom@
atributomX'
premje,tanje
re$eni$nih
dijelova
preobli"e
reeni)e
&pasivom@
pitanjem@
nijekanjemX'
zamjene
sintakti$ki
jediniDa
831
pro,irivanje
re$eniDe
$a/imanje
re$eniDe
izborni (i"tat
&prepi.i samo
objekte@
subjekteX'
i$pi$ivanje
analiza re$eniDe
reenini zna"ovi

832

NASTAVA
+EKSIKO+OGIJE
+E/)/,+,G3" A
znanstv. disDipl. koja
prou$ava le"$i"
833
Anajzanimljivija
u$eniDima u okviru
jez. podru$ja hrv.
jezika zbo% i%re
rije$ima i njihovo%
zna$enja
A sustavno se u$i u
7. razre(u gimnazije
A od 6.r.,= do
5.razr.G!"-3E #
jez. sustav@ jez.
zankovi@
sporazumijevanje@
komunikaDija
834
+E/)E! # ukupnost
svih oblika .to ih
ima jedna rije$ M
sadraj
Grane
2e%si%2"ije
14. 0R"-E,+,G3"
15. T8,R;" R3E>
16. +E/)>/,
P,)1Q8"N3E
17. ,N,!")T/"
1:. N"-8,)+,8+3E
+ TER!N,+,G3"
835
1<. +E/)/,GR"03"
Nastava
93#vaCa:
je(noznano$t
rije$i
vi,eznano$t rijei
# metaGora i
metonimija
-omonimija i
$inonimija #
istozna$niDe@
bliskozna$niDe@
naderJeniDe@
836
podreJaniDe@
suporeJeniDe
antonimija i
antonimi
-omonimija i
-omonimi
vremen$"a
ra$lojen$t jezi"a #
opi ili opeuprabni
leksik@ stru$no
nazivlje ili termini@
aktivni leksik@
pasivni l.
&historiDizmi@
837
arhaizmi@
zastarjeliDe@
pomodniDe@
novotvoreniDe
pro$torna
ra$lojeno$t le"$i"a
# lokalizmi@
re%ionalizmi@
dijalektalizmi@
ar%onizmi
'un")ionalan
ra$lojeno$t le"$i"a
# Gonostilistika@
Gonostilem@
838
semantostilistika@m
orGostilistika@
sintaktostilistika
le"$i"o
po$u6ivanje #
unutarjezi$ni i
izvanjez. razlozi
prilago(ba
po$u6eni)a
&najvei
problem.%raHjska@p
ravopisna@Grazem...
'
839
le"$i"a norma #
purizam@
Grazeolo%ija i
Grazem@vi.ezna$ni
Grazem
le"$i"ogra0ja #
rje$nik@
leksiko%raG@podjela
rje$nika@
enDiklopedije@leksik
oni
840
+e%si$%e vje9e
1:. -"P"C"N3E
,9REQENL R3E>
1 T1Q! 8+.
TE/)T,8!"
1<. >T"N3E
R3E>N>/L
1+,!"/"
+E/)/,+,=/E
+E/)/,GR"0. +T.
1?. PRE9"8"N3E ,
R3E>!"
*B. P)"N3E ,
R3E>!"
841
*1. )")T"8+3"N3E
R3E>N/"
**. )T"8R"N3
TE/)T,8" ,
+E/)>/!
2+3E8!"
*4. PRE9)T"8+3"N3E
R3E>N/ "+
+E/)>/E GR"QE
*5. R">1N"+NE
GRE
842
NASTAVA
STI+ISTIKE
)T+ # nain
izra/avanja
A zanima nas stil
pisano% i usmeno%
izraavanja u svim
vrstama i obliDima a
jezi$no%
priopavanja
& s 9zir4 na :i2j:
843
1.
E!,2,N"+N("0E/
T8N
A eli djelovati na
ma.tu i osjeaje
pomou odreJenih
stilskih sredstava
*.
R"2,N"+N(NTE+E
/T1"+N
A izraajna
sredstva koja bre
djeluju na razum
844
"' 8NANST3ENI
STIL A apstraktan@
stru$an@ strane rije$i

A sloene re$.

A tenja za
postupno.u i
preDizno.u

A izbje%avanje
subjektivnosti
;'
A9:INISTRATI3NI S.
845
A uredsko@opslovni
rje$nik@ ustaljene
Graze

A bez slikovitosti i
muzikalno% izraza i
rjeJih %l.

oblika
2' KO:;INIRANIA
ispreplitanje
raDional. i
emoDional. stilskih
zna$ajki
846
1. popularnoA
znan.A tenja za
to$no.$u i
stru$no.u

A jasnoa@
jednostavnost
znanstv. izraavanja
*.
novinski(publiDisti$ki
A objektivnost i
to$nost iz znanstv.
izraav.
847

A budi zanimanje i
zadrava panju iz
knjiev. izraav.
E3n%:ina2ni
sti2vi
11. /N3CE8N,1!3E
TN>/
1*. P1;+2)T>/
14. -N"N)T8EN
15. "9!N)TR"T8
N
16. R"-G,8,RN
848
& 1re4a dns3
na izraz i n"a
%ji se nji4e
s23i:
1. 9ESKRI<TI3NA=
STILISTIKA I8RA8AA
promatra strukture i
njihovo
GunkDioniranje u jez.
sustavu
*. >ENETIKA=
STILISTIKA
849
<O+E9IN?A5
promatra uzorke
za.to se netko slui
ovim ili onim
izrazom@ uzorke
& 3 nastavi #rv(
jezi%a:
1.ESTETSKA=KN+I@E
3NO5TEORETSKA # u
nastavi knjievnosti
*.LIN>3ISTIKA
STIL. # u nastavi
jezika
850

Svr#a 3$enja
sti2isti%e
A stjeDanje stil.
naobrazbe@ tj.
osnov. znanja o stilu
i stilistiDi koji
omo%uuju:
1. prep)$ava$%e i
prs"d," stilskih
osobina i vrijednosti
pojedinih tekstova@
pisaDa i knji.
smjerova
851
*. #"$k+i$a!$
iskri*tava$%e
ste$enih spoznaja
za oblikovanje
vlastito% stila u
%ovorenju i pisanju
Nastava sti2isti%e
A troslojna:
A a$a!i)a
k$kret$i'
tekstva i
zapaanje njihovih
stilisti$kih svojstava
852
A teretsk
st%e+a$%e )$a$%a o
stilu i stilistiDi
A pri&%e$a
stee$g )$a$%a u
vlastitoj praksi
Vje9e
- tri stupnja: A
vjebe zapa/anja i
prepoznavanja
$tilema. $til.
$re($tva. $til.
853
o$ebujno$ti. $til.
pripa(no$ti
A vj.
vrije(no$ni-
pro$u(aba $til$"i-
izbora u te"$tu
A vj.
uporabe o(r. $til.
$re($tava u vl.
$tvarala,tvu
a5
2in"vsti2isti$%e:
A Gonostilisti$ke
854
A %raGostilisti$ke
A morGostilisti$ke
A sintaktostilisti$ke
A leksostilisti$ke
A semantostilisti$ke
95 1 %riterij3
te%stvni# vrsta:
A prozne
A versiHkaDijske
A dijalo.ke
A monolo.ke
855
:5 na4jens%eA
razmi.ljaju o izboru
rije$i@ GormulaDiji
re$.@ oblikovanju
osnovno% tona s
obzirom na tip
slu.ateljstva(
$itateljstva@ njihov
obzor o$ekivanja@
mo%unosti
reDepDije
A vrste: A pis. i
usm. obra1anje
najmla6ima
856
A pis. i
usm. obra1anje
vr,nja)ima
A pis. i
usm. obra1anje
$trunoj publi)i
A pis. i
usm. obra1anje
publi)i razl.
naobrazbe i
zanimanja
d5 4edijs%e
857
A %ovorenje pred
nazo$nom javno.u
A %ovorenje
mikroGonom
A pisanje za %raG.
medije
A pisanje za
auditivne medije
A pisanje za
audiovizualne
medije
858
Vrste te%stva
? Mer2i:# 5
A polazi.te je odnos
priopiva$a prema
svijetu koje%a je i
sam dio
H( OPISNI
TEKSTOVI
- zasnivaju se na
zapa/anju pojava u
pro$toru
- obliDi: subjektivni &
doivljajni opis '
859
objektiv
ni & znan.@ tehni$ki
opis '
I( PRIPOVIJEDNI
TEKSTOVI
- zasniva se na
zapa/anju pojava i
promjena u
vremenu
- obliDi: subjektivni &
od ane%dote do
romana '
860
objektiv
ni & vijest@ izvje.e '
J( IZ+AGA)KI
TEKSTOVI
A pojave se
identiHDiraju na
temelju nji-ove
$lo/eno$ti ili
razlo/eno$ti
A obliDi: subjektivni &
popularno
predavanje '
861
objektivni &
deG.@ saetak@
eksplikaDija '
..
RASPRAV+JA)KI
TEKSTOVI
A zasniva se na
prosudbi o(no$a
me6u pojmovima.
pojavama.
pre(metima...
862
A obliDi: subjektivni &
komentar@ usm.
rasprava '
objektivni &
znan. rasprava@
kritika '
/( -P->IVA)KI
TEKSTOVI
A nakon zapaanja
pojava u prostoru i
mijena u vremenu@
njihove
identiHkaDije i
863
prosudbe priopiva$
daje upute za
(jelovanje u
bu(u1no$ti
A obliDi: subjektivni &
pouke@ savjeti'
objektivni
& teh. upute. propisi@
zakoni '

NASTAVA
DIJA+EKTO+OGIJE
864
$i(i r. - # prva
znanstvene
$injeniDe iz
dijalektolo%ije
vi*i r. - #
sustavnije
upoznavanje
$injeniDa M primjeri
dijalektalne knji.
sred$%a *k!a #
%imnazije #
Djelovito u$enje
dijalektolo%ije
865
& raz2zi 3n@enja
dija2e%ta2ni# i
dija2e%t2@%i#
sadraja 3
nastav3:
a' k"!t"r!*kiA
proizlazi iz ulo%e i
vanosti narje$ja
u hrv. kulturi
b' &etdikiA
proizlazi iz
potrebe za .to
boljim
iskori.tavanjem
866
zavi$ajno%
idioma za
svladavanje
stand. jezika
A svrha dijal.
sadraja: svijest o
njihovoj ulozi u
komunik. i
stvarala$koj praksi
te o njihovu odnosu
prema stand. jeziku
867
=%2s%a
raz2i%vna
"ra4ati%a
Apropisuje i opisuje
one jezi$ne
$injeniDe u$eni$ko%
%ovora koje po
svojim %ramati$kim
obiljejima
odstupaju od
standardnojezi$ne
norme
868
ona je ra)!ikv$a
jer sadri samo
razlike
ona je pis$a jer
se zasniva na opisu
tih razlika
ona je
si$kr$i%ska jer
ne prelazi okvire
suvremenosti
ona je didaktika
jer izabire one
razlike koje utje$u
na u$enikovo
869
osposobljavanje za
komunikaDiju na
jezi$nim standardu
Aprvi potiDaj za
stvaranje takve
%ramatike dao je
lin%vist Mate
Tentr 1?11.@ a
kasnije se za nju
zala%ao i 7ra9e:
&razlikuje opu i
mjesnu %ramatiku'I
870
Per3@%:
Spe)ijalna (i(a"ti"a
Amalen broj .kola
ima potpuno
razraJene RG zbo%:
nedovoljne
gramati"e
izobrazbe
nastavnika
opravdanje da
bavljenje
dijalektom o(uzima
871
vrijeme pou$avanju
knjievno% jezika
nedovoljna
$timula)ija
nastavnika
op,irno$t programa
i preoptereenost
djeDe
Amoe se sastaviti:
a' %ramatika
%ed$g $ar%e%a
&kajkavsko%'
872
b' %ed$g
di%a!ekta &juno%
$akavskoikavsko%
'
D'%ed$g gvra
&kastavsko%'
d' %ed$e
gvr$e
vari%a$te
&akDenatski
pro%resivnije
varijante
ozaljsko% %ovora'
873
e' %ed$g
(arg$a
&za%reba$ko%'
&1@irnija =RG
4e se va%
%n:i1irati:
1. "vd$i di #
zemljopisne meJe@
obavijesti o
dijalekti$koj
literaturi
*. g!asv$i s"stav
i g!asv$e
874
pr&%e$e # koji se
%lasovi ne
iz%ovaraju kao u
knjievnom jezikuO
/ojih %lasova nema
u mjesnom %ovoruO
ma li posebnih
GonemaO /oje se
%lasovne promjene
javljaju dru%a$ijeO
4. $ag!asak #
kojem na%lasnom
sustavu pripada
%ovorO 1 kojoj je
875
mjeri izvr.eno
pomiDanje akDentaO
5. ,!i+i # razlike u
deklinaDiji i
konju%aDijiI navesti
oblike kojih nema u
mjesnom %ovoru i
obrnuto
6. si$taksa #
razlike s obzirom na
sro$nost@ red rije$i i
uporabu oblika
7. i!"strativ$i
tekstvi # narodne
876
pitaliDe@ posloviDe@
uzre$iDe@ brojaliDe@
pro i$e@ pjesme@
zdraviDe@ $estitkeX
:. ra)!ikv$i
r%e$ik # uvr.tavaju
se sve rije$i koje se
bilo po svom
%lasovnom sastavu@
bilo po zna$enju
razlikuju od
od%ovarajuih rije$i
knjievno% leksika
877
Pr:es
92i%vanja =RG:
prik"p!%a$%e
gra.e
oslu.kivanje
%ovora
tra%anje za
zapisima
zapisivanje
i)rada gra&atike
$itanje biljeaka i
slu.anje snimaka
878
zapaanje razlike
svrstavanje razlika
u %ramati$ki
sustav
provjeravanje
metodi$ko
vrednovanje
oblikovanje i
objelodanjivanje
=RG
dopuna i
usavr.avanje
Primjeri:
879
>"/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
ueni"e $ po(ruja
>robin,tine
&priredila va
+ukei@ ,= 3elenje
# 9raiDe'
/"3/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
880
ueni"e
zlatar$"oga "raja
&priredio /azimir
)viben@ Gimnazija
-latar'
=T,/"8)/:
O$novno,"ol$"a
razli"ovna
gramati"a za
ueni"e $ po(ruja
i$tonog
@umber"a
&priredio !arijan
881
;aDan@ ,= Petra
-rinski@ -a%reb'
NASTAVA
POVIJESTI JEZIKA
A o povijesti jezika
dobivamo temeljna
znanja od 6. r. ,=
A do 1??B.
nezastupljena ili
skromno zastupljena
882
& 3 sada@nji4
1r"ra4i4a d
'JJ/( :
a/ s$v$a *k!aA
pojam stand. jezika@
narje$ja@ podjela
narje$ja@ po$eDi
pismenosti i prvi
spomeniDi
pismenosti te
pravopisni priru$niDi
i $asopisi
,/ sred$%a *k!a
A "i4nazija
883
1. r. A do 16 stoljea
*. r.A 17. do kraja 1<
st.
4 .r.A 1? st.
5. r.A *B st. M
periodizaDija@
zna$ajke pojedino%
razdoblja@ dru.t. i
polit. poloaj hrv.
stand. jez.@
nastojanja jez.
unitarista@
)kerlieva anketa@
novosadski ustanak@
884
borba za
ravnopravnost hrv.
jez. deklaraDija@
odnos hrv. i srpsko%
jezika@ pravopisna
problematika@
vanija
leksiko%raGska djela
A str3%vne
a' etverogo(i,njeA
%radivo propisano
kao i za %imnazije
b' trogo(i,njeA
zastupljena samo u
885
1. raz. i obuhvaa:
po$etke hrv.
pismenosti@ hrv.
pisma@ %la%oljski@
irili$ki i latini$ki
spomeniDi@
%la%olja.i i latinisti
886

Samar(/ijaB
Le"$i"ologija
- SINONIMIJA B
887
A #i1erni4 #
leksem s
nespeDiH$nom
sastojniDom u
zna$enju@
nadreJeniDa
A svaki hiperonim
ima najmanje dva
#i1ni4a # leksem
s uim zna$enjem
primjer:
>ovjek # hiperomin
888
!u.karaD@ ena #
hiponimi & ujedno i
%#i1ni4i #
leksemi koji imaju
zajedni$ki
hiperonim'
1' 92is%zna$ni:e
# zamjenjive samo
u nekim
kontekstima
primjer:
nara.taj@ pokoljenje@
%eneraDija
889
*' istzna$ni:e #
zmajenjive u svim
kontekstima
primjer:
muzika@ %lazba
ljekarna@ apoteka
A ANTONIMIJA B
890
A leksi$koA
semanti$ka pojava
zna$enjske opreke
<O <O9RI+ETLU
a5 razn%rijens%i
B 1ri4arni
primjer: istina # la@
iv # mrtav
95 ist%rijens%i B
tvr9eni
primjer: upisati #
ispisati@ zatvoriti #
otvoriti
891
<O NARA3I
8NAEN+SKE
O<REKE
a5 9inarni
A kad leksi$koA
semanti$ki sustav
$ine samo dva
zna$enjski suprotna
leksema
Primjer:
Civ # mrtav@ dje$ak #
djevoj$iDa
95 st31njeviti
892
Apredstavljaju
krajnje to$ke
mikrosustava
Primjer:
!alen # velik@ mlad
# star@ visok # nizak
:5 9ratni
Arazli$ito opisuju
odnose izmeJu
osoba@ stvari i
pojava
Primjer:
893
Pradjed # praunuk@
ispod # iznad@
iz%ubiti # dobiti
& vi@estr3%a
antni4ija
Primjer:
)tar # nov@ mlad@
moderan
& %nte%st3a2ni
antni4i # oni koji
se nalaze samo u
tekstu@ a izvan
894
nje%a nemaju
opre$no zna$enje
ANTONI:I

PO PODRIJET+-
PO -SVOJENOSTI
- primarni
A opejezi$ni
- istokorijenski
A individualni
&tvorbeni'
895
PO NARAVI
ZNA)ENJSKE
OPREKE

A binarni
&komplementarni'

A stupnjeviti

A obratni
- VREMENSKA
RAS+OJENOST B
896
Pasiv$i !eksik
3I45-RIZ6I #
leksemi koji su iz
aktivno% u pasivni
leksik pre.li
djelovanjem
izvanjezi$nih
$imbenika
Primjer:
A titule i slube:
barun@ %roG@ kmet...
A instituDije:
banovina@
vlastelinstvo...
897
A dijelovi odjee:
krinolina@ surka...
A novaD: .kuda@
talir...
AR3AIZ6I #
zastarjeli izrazi koji
su u jeziku
zamijenjeni novim
izrazima
a5 izrazni
primjer: horu%va #
zastavaI $islo # broj
898
95 sadrajni i2i
zna$enjs%i
A kada je leksemu
pridruen nov i
dru%a$iji sadraj
primjer: Vvra$W je
arhai$an izraz ako
mu pridruimo
sadraj lije$nik
:5 tvr9eni
- leksemi sa
zastarjelim
suHksom
899
primjer: kraljski #
kraljevskiI ljepost #
ljepota
d5 <n2@%i
primjer: sarDe@ Desar
&Dar'
e5 rt"ra<s%i i2i
"raFjs%i
- kada se iz stilskih
razlo%a primjenjuje
stari pravopis
-
NE7R-5IZ6I B
karakteristi$niza
900
jedno% pisDa@ ali
nisu u opoj uporabi
Primjer: ljesit
&drven' #
;./arnaruti
bojan
&stra.an' # )tulli
7NJI7I 8E74E6I #
nalaze se samo u
knji%ama i
u%lavnom su ih
stvorili puristi
901
Primjer: brodokr.je
&brodolom'I
mirisniDa
&parGumerija'
Na gra$i+i
pasiv$g i
aktiv$g !eksika
ZA45ARJE8I9E 2
sve rjeJi leksemi u
suvremenom jeziku
Primjer: GerijeI
Hskultura
902
P-6-:NI9E #
pojavljuju se na%lo@
brzo se .ire i brzo
zastarijevaju
Primjer: kaH@
tenisiDe &danas'
dol$evita@
.u.kavaD &nekad'
-;IV8JENI9E
Primjer: sveza@
bitniDa@ bojnik
903
N-V-5V-RENI9E
<$e!gi)&i/
Primjer:
samoposluivanje@
zrakomlat
- PODR-)NA
RAS+OJENOST B
8-7A8IZ6I #
leksemi koji
pripadaju mjesnom
%ovoru
904
Primjer: %ospar A
dubrova$ki
.jalpa &.al'
# splitski
RE=I-NA8IZ6I #
leksemi koji
obuhvaaju vi.e
mjesnih %ovora@ ali
njih ne
upotrebljavaju svi
%ovorniDi jedno%
narje$ja
905
Primjer: manestra
&juha' # primorje
:IJA8E75IZ6I #
leksemi koji
pripadaju podru$ju
jedno% narje$ja
a' $akavizmi:
spuva
b' kajkavizmi:
kukaD
D'.tokavizmi:
ko.tati &nije u.ao u
standardni jezik'
906
'5 2e%si$%i #
razlikuju se
Djelovitim izrazom
Primjer: hia # kua
*5 zna$enjs%i #
sadrajem se
razlikuju od izraza u
standardnom jeziku
Primjer: tovar S
teretI ma%araD
%ae S
rubljeI hla$e
,5 tvr9eni
907
Primjer: slonek
&sloni'@ biidid
&pradjed'
.5 <n2@%i
Primjer: pes &pas'@
Drikva &Drkva'
/5 etn"ra<s%i #
standardni jezik za
njih nema zamjenu
Primjer: kulen@
.trukli@ piDi%in@
poDuliDa
908
- +EKSI)KO
POS-DIVANJE B
POS- D ENI;E
Primjer: lektor@
$asopis@ .arm@
drevan...
a' 5>?I9E # strane
rije$i u hrvatskom
tekstu
,/ IN5ERNA9I-NA
8IZ6I
Primjer:
demokraDija@
909
kronika@ stil@ valDer@
viza
D'E=Z-5IZ6I #
ozna$avaju razli$ite
posebnosti
pojedinih naroda
Primjer: votka@ Gado@
mazurka@ i%lu@
banana@ avokado@
pon$o@ %nu@ ljama...@
strane nov$ane
jediniDe
910
d' EP-NI6I #
leksemi nastali
prema imenima
Primjer: %iljotina@
sendvi$@
petrarkizam@
.ovinist@ marksizam
e' PREVE:ENI9E #
izrazom i
sadrajem
nasljeduju izraz i
sadraj leksema
911
Primjer: vodopad@
neboder...
PRI+AGOD7A
POS-DENI;A
1' %raHjska
*' Gonolo.ka
4' morGolo.ka
5' zna$enjska
- >4V-JENI9E #
prila%odbom se
912
potpuno uklapaju u
hrvatski standardni
jezik
Primjer: boja@ Dar@
$amaD@ kip@ kralj@
krumpir...
- 5>?I9E # ni
poslije prila%odbe
ne uklapaju se u
standardni jezik
Primjer: ansambl@
biDikl@ GasDikl@ .ou@
bistro...
913
@$e& i &r#e&
<ne4 # najmanja
jezi$na jediniDa
koja sama nema
smisao ali ima
razlikovnu ulo%u.
&4B M otvornik ie M
samo%lasno r'
4r<e4 #
najmanja jezi$na
jediniDa koja ima
zna$enje
914
4r<e4s%a
ana2iza # postupak
razdvajanja rije$i
na morGeme
o padAaAti@ stanAarA
skAi@ u$iAteljAiDAa@
Dv&i'jetAovAi
4r< # izraz
morGema
a24r< # varijanta
morGema izrazom
djelomi$no razli$ita
&nizakAniska' a
sadrajem
915
&zna$enjem'
jednaka
o do alomorGa dolazi
jer je jedan
<ne4 3 rije$i
za4ijenjen
dr3"i4
o alomorH jedno%
morGema mo%u
biti razli$iti #
s312etivni
a24rF #
ja(mene@
916
$ovjek(ljudi@
dobar(bolji
Pd%e!a &r#e&a
Pdje2a 4r<e4a
1re4a 12aj3
dvije su vrste
morGema prema
poloaju
o %rijens%i
4r<e4 # ima %a
svaka rije$@ on
sadri temeljno
zna$enje rije$i
o aF%sa2ni 4r<e4
917
1reF%sa2ni
morGem #
dlomiti@ izlomiti@
neslan@
1redstava@
tkriti@ ispod
s3F%sa2ni
morGem # Drta$@
ko.arka@@ mladiC@
stara:@ slu.ati
inF%s ili 34eta%
# domvi@ o$evi@
ramena@ djeteta
918
nastav:i # boDa@
slu.ati@ domai@
slike@ dobri@ stolN
?n32ti 4r<e45
Pdje2a 4r<e4a
1re4a <3n%:iji
dvije su vrste
morGema prema
GunkDiji
2e%si$%i ili
rje$tvrni
morGemi # slue za
tvorbu novih rije$i
919
o $ine %a %rijens%i
morGem koji nosi
temeljno zna$enje
rije$i@ i
1reF%sa2ni i
s3F%sa2ni
morGemi &nose
dopunsko leksi$ko
zna$enje rije$i'
o dijele se na
2e%si$%e &koji se
odnose na rije$i' i
deriva:ijs%e
&putem njih
920
izvodimo jednu
rije$i iz dru%e@
preHksalni i
suHksalni
morGemi'
re2a:ijs%i8
"ra4ati$%i ili
92i%tvrni
morGemi # stavljaju
rije$i u meJusobne
odnose &padee@
liDaX'
"ra4ati$%i
nastav:i
921
morGemi inFnitiva
o naj$e.e se
inHnitiv sastoji od
KOSOnastava%
&padAaAti'@ ali
ponekad se
suHksalni ne vidi
pa na tom mjestu
ozna$imo n32ti
4r<e4 &padAaAti
pasA\Ati'
o dodavanjem neko%
suHksalno%
morGema se
922
%la%olu naj$e.e
mijenja vid &poA
sko$AiAti poAskakA
ivaAti'
-s$va ri%ei
Osnva i nastava%
na morGolo.koj
razini@ rije$i se
sastoje od snve
i nastav%a
snva # dio rije$i
koji nosi njezino
leksi$ko zna$enje
&zajedni$ki niz
923
%lasova upuuje na
ono .to je rije$ima
zajedni$ko u
zna$enju'
nastava% # dio
rije$i koji se nalazi s
desne strane
osnove
Mr<e4 i snva
rije$i
snva rije$i moe
se sastojati od
jedn" ili vi@e
morGema
924
dodavanjem
preHksa i suHksa
daje se dodatno
zna$enje %rijen3
rije$i # mijenja se
2e%si$% zna$enje
nve rije$i
Vrste snve
rije$i nastaju
izv!enje4 jedne
rije$i iz dru%e
&brod@ brodski' ili
s2a"anje4 dviju
925
rije$i &ruka i pisati@
rukopis'
rje$tvrna ili
tvr9ena snva
# ona snva na
koju naj$e.e
dodajemo s3F%s ili
1reF%s i tako
tvorimo nv3 rije$
o rije$ moe imati
jedn3 &sklonAost'
ili vi@e &rukAoApis'
tvorbenih snva
926
92i%tvrna
snva # snva
na koju se dodaje
nastavak za
raz2i$ite 92i%e
iste rije$i
o dobijemo ju tako
da rije$i maknemo
92i%tvrni
&%ramati$ki@
relaDijski' 4r<e4
927
=ra&atike
kategri%e
%ramati$ka
kate%orija
predstavlja
razredAvrst3 u koji
se svrstavaj3
pojedine rije$i ili
obliDi rije$i s
obzirom na njihove
"ra4ati$%e
osobine
Vrste "ra4ati$%i#
%ate"rija:
928
%ate"rija vrste
rije$i # podjela na
promjenjive i
nepromjenjive rije$i
o prema sadraju@
rije$i se dijele u 'K
vrsta
o 1r4jen2jive
vrste rije$i
zovu se i
13nzna$ne ili
2e%si$%e rije$i jer
imaju i 2e%si$% i
929
"ra4ati$%
zna$enje
i4eni:e #
imenuju bia@
stvari@ pojave
za4jeni:e #
zamjenjuju
&naj$e.e'
imeniDe ili
upuuju na ne.to
ozna$eno
imeniDama
1ridjevi # dodaju
se imeniDama da
930
bi ih poblie
ozna$ili
9rjevi # broje
&ozna$uju'
koli$inu ili
poredak
"2a"2i #
ozna$uju radnju@
stanje ili zbivanje
o ne1r4jen2jive
vrste rije$i
zovu se i
ne13nzna$ne
ili "ra4ati$%e
931
rije$i jer slue za
uspostavljanje
dnsa meJu
13nzna$ni4
rije$ima
1ri2zi # prilau
se &naj$e.e'
%la%olima i
ozna$uju uvjete
vr.enja %la%olske
radnje
1rijed2zi #
pokazuju razli$ite
odnose izmeJu
932
ono%a .to
imenuju imeniDe
ili ono%a na .to
upuuju
zamjeniDe
vezni:i #
povezuju * rije$i@
skupove rije$i ili
re$eniDe
$esti:e@ rije$:e
ili 1arti%32e #
same nemaju
zna$enje@ ali slue
za oblikovanje i
933
preoblikovanje
re$eniDe
3zvi:i # rije$i
kojima
izraavamo neki
osjeaj@
opona.amo zvuk@
dozivamo neko% i
sl.
%ate"rija 92i%a
rije$i # podjela na
morGolo.ke
kate%orije
934
o morGolo.ke
kate%orije
i4ens%i# rije$i
&imeniDa@
zamjeniDa@
pridjeva@ brojeva'
%ate"rija rda
A m@ @ s
%ate"rija 9rja
# s%@ pl
%ate"rija
1adea # N@ G@ 9@
"@ 8@ +@
935
%ate"rija 2i:a #
%ovornik &1.'@
su%ovornik &*.' i
ne%ovorna osoba
&4.' # imaju samo
zamjeniDe
o morGolo.ke
kate%orije "2a"2a
%ate"rija 2i:a #
%ovornik &1.'@
su%ovornik &*.' i
ne%ovorna osoba
&4.'
936
%ate"rija 9rja
# s%@ pl
%ate"rija
vre4ena #
sada.njost@
pro.lost@
budunost
%ate"rija vida
# trajanje
%la%olske radnje #
svr.enost@
nesvr.enost
%ate"rija
na$ina # na$in
937
vr.enja %la%olske
radnje # izjavni@
zapovjedni@
po%odbeni i eljni
na$in
<romjenljive vr$te
rijeiC
kod svih
promjenljivih rije$i
razlikuje se snva
i nastavak
o snva # onaj dio
koji se u promjeni
ne mijenja #
938
dobijemo ju
miDanjem
nastavka u G s%.
o nastavak # %las ili
%lasovni skup koji
se dodaje osnovi
radi tvorbe
pojedinih oblika
rije$i
i4eni:e@
za4jeni:e@
9rjeve i 1ridjeve
&oni se i
kompariraju(uspore
939
Juju' zovemo
i4ens%i4 rije$ima
o one se
de%2iniraj3
&sklanjaju' 1
1adei4a #
promjena rije$i po
padeima zove se
de%2ina:ija ili
s%2nid9a
"2a"2i se
%nj3"iraj3 ili
s1re3 1 2i:i4a
# promjena %la%ola
940
po liDima zove se
%nj3"a:ija ili
s1rezanje
o %la%olske
kate%orije # liDe@
broj@ vrijeme@ vid@
na$in
o imaju dvije osnove
# inFnitivn3 i
1rezents%3
inFnitivn3
osnovu dobivamo
miDanjem
nastavka &ti
941
1rezents%3
osnovu dobivamo
kad u 4.l.pl.
maknemo
nastavak za
prezent
PP %la%oli na &Ci
imaju istu
prezentsku i
inHnitivnu osnovu
942
Imeni)e.
+EKSI)KE
OSO7INE
IMENI;A
Pdje2a i4eni:a
1re4a zna$enj3
imeniDe se prema
zna$enju dijele na
1Ce i v2astite
ope imeniDe dijele
se na:
o ne %je
zna$3j3
943
1jedin3 vrst3
i4eni:e
o z9irna ili
%2e%tivna
i4eni:a A imeniDa
koja imenuje s%31
primjeraka iste
vrste koje
shvaamo kao
Djelinu
o "radivna
i4eni:a A
imeniDa koja
imenuje tvar
944
&"ra!3@
4aterija2' u bilo
kojoj koli$ini
uvijek je u jednini@
osim kada
%radivna imeniDa
moe zna$iti raz2(
vrste ne%e tvari
&kemijske soli@
mediDinske soli'
podjela imeniDa s
obzirom na
$vje%v ddir s
945
ni4 @t i4eni:e
zna$3j3
o stvarne i2i
%n%retne
i4eni:e # imenuju
ne.to opipljivo ili
ne.to .to moemo
zamisliti kao
opipljivo
o nestvarne8
4is2ene i2i
a1stra%tne
i4eni:e # imenuju
946
osobine@ osjeaje@
stanja i sl.
GRAMATI)KE
OSO7INE
IMENI;A
rod@ broj i pade
Kate"rija rda
rod je %ramati$ka
kate%orija koja se
o$ituje u s2a"anj3
i4eni:a s dr3"i4
i4ens%i4
rije$i4a
947
s12 se s
"ra4ati$%i4
rd4 poklapa
kod imeniDa koje
ozna$avaju 2j3de i
ne%e ivtinje
ponekad i nije tako
o neke imeniDe
ozna$uju ensku
osobu &:3reta%8
djevj$32ja%' a
ipak su mu.ko%
roda
948
o neke imeniDe
ozna$avaju ensku
osobu &djevj$e'
a ipak su srednje%
roda
o imeniDa 44$e
ozna$ava osobu
mu.ko% spola@ ali
ipak je srednje%
roda
rd se odreJuje
prema nastav%3
imeniDe
949
o imeniDe koje u
N.s%. zavr.avaju
na s3"2asni% &tj.
n32ti morGem' su
naj$e.e mu.ki
rod@ osim 4a2"
9rja ens%"
rda
o imeniDe koje u
N.s%. zavr.avaju
na &a su ensko%
roda@ osim onih
koje zna$3j3
43@% 9iCe
950
o imeniDe koje u
N.s%. zavr.avaju
na & i &e su
srednje% roda@
osim v2astiti#
i4ena i
#i1%risti%a
izni4%e i 1as%e
o imeniDe tipa
s23"a8 vjvda8
starje@ina8
%nji"v!a i s2.
su 43@%" rda@
ali se de%2iniraj3
951
kao imeniDe
ens%" roda
o 92 moe biti i
ensko% i mu.ko%
roda
o d9a &%odine' je
srednje% roda@ a
d9a &%lazbena'
je ensko%
o ve$er je ensko%
roda &D9ra
ve$erK'
952
Kate"rija 9rja
"ra4ati$%a
jednina ne mora
uvijek odreJivati
jedn bie@ stvar ili
pojavu
o zbirne imeniDe su
po zna$enj3
mnoina@ ali
"ra4ati$%i
jednina
o sin"32aria
tant34 # imeniDe
koje imaju sa4
953
jedninu # z9irne
i4eni:e i v2astita
i4ena te neke
"radivne
i4eni:e
o 123ra2ia tant34 #
imeniDe koje imaju
sa4 mnoinu #
%rablje@ ljestve@
hla$e@ .kare@
8inkovDi i dr.
Kate"rija 1adea
1ade # izri$e
razli$ite odnose
954
izmeJu ono%a .to
rije$ zna$i i
sadraja re$eniDe
imenske rije$i se
dekliniraju(sklanjaju
po padeima
N4inativ
o nezavisan pade
kao i vokativ
o i4en3je ne.to@
naj$e.e vr@ite2ja
radnje te
od%ovara na
pitanja t%L @tL
955
Genitiv
o zavisni pade
kojim se izri$e
1drijet2@
1ri1adnst ili
ne$ija s9ina i
od%ovara na
pitanja %"aL
$e"aL
Dativ
o zavisni pade
kojim se izri$e
na4jena ili :i2j te
od%ovara na
956
pitanja %43L
$e43L
o dolazi s
prijedlozima %8 %a8
nas31rt8
3nat$8 3s1r%s
A%3zativ
o zavisni pade
naj$e.e 9je%ta
pa od%ovara na
pitanja %"aL
@tL
V%ativ
957
o nezavisni pade i
nije dio re$eniDe@
dvaja se
zarez4
o pade dzivanja@
s2v2javanja ili
9raCanja
+%ativ
o zavisni pade
4jesta i od%ovara
na pitanja ?5
%43L ?5 $e43L
o uvijek dolazi s
prijedlozima na8
958
8 18 1ri8
1re4a8 3
Instr34enta2
o zavisni pade
naj$e.e sredstva
i dr3@tva te
od%ovara na
pitanja ?s5 %i4L
$i4L
o dolazi s
prijedlozima
4e!38 nad8 1d8
1red8 sa8 za
959
Gra4ati$%a
sinni4ija i
#4ni4ija
"ra4ati$%a
sinni4ija B
pojava kad se
jedan %ramati$ki
sadraj &1ade'
izraava razli$itim
izrazima
&nastava%'
"ra4ati$%a
#4ni4ija B
pojava kad se
960
jednom izrazu
&nastava%'
pridruuje vi.e
%ram. sadraja
&1adea'
:ek!i$a+i%a
i&e$i+a
imeniDe se
dekliniraju prema
tri deklinaDije@ koje
naziv dobivaju
prema nastavku u
G.s%.
961
o '( i2i Ba
de%2ina:ija #
imeniDe mu.ko% i
srednje% roda # N
stol@ nebo G stola@
neba
o *( i2i Be
de%2ina:ija #
u%lavnom imeniDe
ensko% roda # N
rijeka G rijeke
o ,( i2i Bi
de%2ina:ija #
imeniDe ensko%
962
roda # N no@ G
noi
I&e$i+e &"*kg
rda
N4inativ
sin"32ara
naj$e.e &N8 & i Be
A%3zativ
sin"32ara
ivo GQA@ neivo
NQA
V%ativ sin"32ara
&e8 &38 &8 QN
963
o #e &naj$e@Ci
nastavak' dobivaju
ope imeniDe koje
ne zavr.avaju na
1a2ata2 &brate@
%olube@ kriv$e@
slone@ sine'
domaa imena
koja ne
zavr.avaju na
1a2ata2 &vane@
3osipe@ Tomislave@
8edrane'
964
domaa imena
koja zavr.avaju
na Bi:a &viDe@
PeriDe@ )tipiDe'
u raz". jeziku
mo%u imati
nastavak Ba &,j
viDaK'
o B3 dobivaju
ope imeniDe koje
zavr.avaju na
1a2ata2 &mladiu@
kraju@ puu@
konju@ muu'
965
domaa imena
koja zavr.avaju
na 1a2ata2
&;lau@ !ateju'
imena naroda i
mjesta na &ez8
&iz8 3z &Pariz@
En%lezu@ /inezu@
Lolandezu'
o VQN
#i1%risti:i
&ujo@ trapavko@
mr.avko@ ljutko'
966
domaa imena
koja zavr.avaju
na Ba &3ura@ +uka@
Nikola'
domaa imena
koja zavr.avaju
na B ili Be &Roko@
vo@ !arko@ +ujo@
Lrvoje@ !ate@
)tipe'
prezimena koja
zavr.avaju na Ba8
&e ili BN &Rumora@
)ikaviDa@ 3onke@
967
Petre@ ;uzuk@
Nehajev@
/amenov'
o B3 i2i Be &dvojni
obliDi'
imeniDe na Bar
&%ljivaru(%ljivare@
pekaru(pekare@
slikaru(slikare'
imeniDe na Ber
&djeveru(djevere@
Grizeru(Grizere@
mesoderu(meso
dere'
968
imeniDe na Bir
&leptiru(leptire@
pastiru(pastire@
veziru(vezire'
imeniDe na Bs% ili
B@%
&odu.ku(odu.$e@
obelisku(obeli.$e'
imeniDe na Bsta%
ili B@ta%
&zalisku(zali.$e@
lisku(li.$e' prvo
t se %ubi
969
imeniDe na &:a%8
&$a%8 &$a:8 &Ca%8
&da%8 &!a%8 &ta%
&DuDku@ ru$ku@
,to$Du@ steku@
pretku@
omeJku(omeku@
patku' $e.i je
nastavak B3 jer se
kod Be %ubi veza
s ostalim obliDima
rije$i
o &3 i2i QN &dvojni
obliDi'
970
prezimena na BiC
ili Bi$ &3uri$(3uri$u@
8ukeli(8ukeliu'
Instr34enta2
sin"32ara
&48 &e4
o &4 dobivaju
imeniDe koje ne
zavr.avaju na
1a2ata2 &mrakom@
strahom@ stolom@
kaputom@ %lasom'
jedno i dvoslone
imeniDe na
971
1a2ata2 ispred
koje% imaju e
&keljom@ ;e$om@
krpeljom@
laveom@
Drteom'
imeniDe na Bs i Bz
&nosom@ %lasom@
kupusom@
obrazom@
mrazom'
o &e4 dobivaju
imeniDe na
1a2ata2 &zmajem@
972
ma$em@ panjem@
okoli.em@ noem'
imeniDe na B?a5:
&oDem@ oslonDem@
pre$aDem@
tr%ovDem@
starDem'
troslone na Bte2j
&%ledateljem@
slu.ateljem@
vr.iteljem@
moliteljem'
o &4 ili Ae4 &dvojni
obliDi'
973
imeniDe na Bar
&novinarom(novin
arem@
ribarom(ribarem@
kriti$arom(kriti$ar
em '
imeniDa 13t ima
u doslovnom
zna$enju oba
nastavka@ u
prenesenom
samo Be4@ a
nakon prijedlo%a
samo B4
974
N4inativ 123ra2a
zavr.ava na Bi ali
se prije to%a
snva moe ne
1r4ijeniti@
s%ratiti ili
1rd3iti
%rat%a 4nina
i4eni:a A snva
rije$i ostaje ista kao
u jednini
o veinom
dvs2ne i
vi@es2ne
975
imeniDe &potoDi@
nosorozi@ orasi@
pristupi@ izlasDi@
potomDi'
o imaju je i
jedns2ne ali je
stilski obiljeena
&brijezi@ snijezi@
klasi@ vali'
o neke jedns2ne
upotrebljavaju i
d3"3 i %rat%3
mnoinu
&brDi(brkovi@
976
kraDi(krakovi@
sni(snovi@
zvuDi(zvukovi'
d3"a 4nina
i4eni:a A snva
rije$i se pro.iruje
umetkom &vA&ev
o veinom
jedns2ne i
ne%e dvs2ne
imeniDe
o &v imaju imeniDe
na ne1a2ata2
977
&klasovi@ snje%ovi@
tra%ovi@ vlakovi'
o &ev imaju imeniDe
na 1a2ata2
&brojevi@ jeevi@
puevi@ vr$evi@
kr.evi@ panjevi@
ma$evi' i imeniDe
na &:8 &@t i2i Bd
&o$evi@ prin$evi@
hru.tevi@ pla.tevi@
dudevi@ pri.tevi'
o :ar # Darevi@ %nez
# knezovi(kneevi
978
s%raCena
4nina i4eni:a
A snva rije$i
skrauje se za
jedan slo%
o veinom imeniDe
na Bin koje
imenuju
stanvni%e i2i
1ri1adni%e
s%31ina
&)plianinA)pliani@
%raJaninA%raJani@
979
pu$aninApu$ani@
kr.aninAkr.ani'
Genitiv 4nine
nastavDi su #a
&naj$e.e'@ tj. #ova@
Aeva@ Ai@ a 4 imeniDe
imaju #iju
o &a dobivaju
veCina imeniDa
ne1stjan a
se zadrava u
tom obliku kao i u
nominativu
jednine@ samo .to
980
se d32ji
&poklopaDa@
sveanja@ nokata'
o Bi dobivaju
nekoliko imeniDa
mu.ko% roda
imeniDe koje
zna$e 4jer3
&sati@ hvati@ ari@
pari@ mjeseDi'
prsti@ %osti@ nokti
Drvi@ mravi@ zubi
ljudi
981
o Bij3 dobivaju #
1rstij38 n%tij38
"stij3
neke imeniDe imaju
vi.e oblika
o n%at #
nokata(nokti(noktij
u
o 1rst #
prsta(prsti(prstiju
o "st #
%osti(%ostiju
o z39 # zubi(zuba
982
:ek!i$a+i%a
i&e$i+a &"*kg
rda stra$g
pdri%et!a
ope imeniDe tipa
1rje%t8 e2e4ent8
re:e1t8 e%s1ert8 ?
inde%s 5
o te imeniDe mo%u
izmeJu posljednja
dva slova
34etn3ti Ba& i
1r@iriti osnovu
983
&projekat'@ ali to je
stilski obiljeeno
o te imeniDe uvijek u
G.mn. imaju
ne1stjan a
&konUikata@
akDenata@
konDepata@
konDerata'
ope imeniDe tipa
a3t8 %a%a8
Ra4en%8
trnad8 rde8
te41
984
ope imeniDe tipa
#9i8 st3di8
a2i9i8 4artini8
1ni8 re2i8 vis%i8
#i1i
o imeniDe strano%
podrijetla $ija
snva zavr@ava
na Bi izmeJu
osnove i nastavka
34eC3 Bj&
?vis%ija8 st3dija5
v2astite imeniDe
na B8 &i8 &S i2i Bee
985
izmeJu osnove i
nastavka umeu Bj&
o !arija@ Ghandija@
8i%nZja@ +eeja@
2avalDantija@
2ampUeurZja@
!anzonija@ Tokija
o ako je S samo
1rav1isni znak
ili se $ita %a j@
ne umee se j
&/allaZ # /allaZa@
NestroZ #
NestroZa'
986
o ako je i samo
1rav1isni znak
takoJer ne
umeemo j
&;oDDaDDio #
;oDDaDDia@ Re%%io
# Re%%ia'
v2astite imeniDe
koje zavr.avaju
sa4"2asni%4
koje% $ita4 ne
umeu j
o Goethea@ 9antea@
Rousseaua@ Lu%oa
987
v2astite imeniDe
koje zavr.avaju
sa4"2asni%4
koje% ne $ita4
ne umeu j
o RaDinea@
)hakespearea@
!olierea@
;audelairea@
8oltairea@
2ambrid%ea
v2astite imeniDe
koje zavr.avaju
s3"2asni%4
988
koje% ne $ita4
isto ne umeu j
o !aupassanta@
9iderota@
!alrau]a@
9umasa@ 2amusa
I&e$i+e (e$skg
rda
s9itsti 3
de%2ina:iji
o %Ci # deklinira se
kao imeniDa .r. na
N@ ali u svim
padeima osim u
989
N.s%. pojavljuje se
Ber &ki@ keri@
keri@ %CerX'
o 4ati # deklinira se
kao imeniDa .r. na
Ba@ ali u svim
padeima osim u
N.s%. ima Ber
&mati@ matere@
materi@ 4aterX'
o 123ra2ia tant34 #
neke imeniDe
imaju samo
mnoinu # ljestve@
990
hla$e@ nao$ale@
novine i sl.
o imeniDe tipa s23"a
ili Ivi:a #
ozna$avaju mu.ku
osobu i mu.ko% su
roda ali se
dekliniraju kao
imeniDe ensko%
roda na #a
izni4%e
si9i2ariza:ije 3
de%2ina:iji
ens%" rda
991
o veina imeniDa
koje imaju osnovu
na jedan
s3"2asni% &kuki@
li%i@ psihi@ .ljuki@
pje%i@ papi%i@ si%i@
dro%i@ .kr%i'
neke mo%u imati
dva oblika
&slu%i(sluzi@
kvr%i(kvrzi@
teDi(teki'
992
o #i1%risti:i
&baki@ diki@ striki@
seki@ koki'
o imeniDe koje
imenuju ens%3
s93 na B%a
&Eskimki@
%imnazijalki@
tramvajki@ liDejki@
ilirki'
o imeniDe na B:%a8
&$%a8 &C%a8 &z"a8
&s%a8 &t%a
993
osim 9it%a B
9it:iA9it%i
trs2ne na B%a
mo%u imati oba
oblika &pripovijeDi@
za%oneDi@ krleDi@
poluDi(polutki '
neke na Bs% i B@%
imaju dva oblika #
vojsDi(vojski@
%usDi(%uski@
daski(dasDi@
Greski(GresDi@
994
%re.ki(%re.Di@
pu.ki(pu.Di
o imeniDe koje
zavr.avaju na dva
s3"2asni%a d
%ji# je zadnji "
&.tan%i@ sHn%i@
maz%i@ al%i@ taj%i'
o zemljopisna imena
koja ne podsjeaju
na osobne imeniDe
&/rki@ !ala%i@
/arta%i@ !eki@
8ol%i'
995
zemljopisna
imena koja
1dsjeCaj3 na
ope imeniDe
provode
sibilarizaDiju
&RijeDi@ ;anjoj
+uDi@ 9razi@ !laDi'
neka mo%u imati
dva 92i%a
&"ljaski("ljasDi@
Gradi.ki(Gradi.Di@
+iki(+iDi@
/ostariki(/ostariDi
996
@ Poe%i(Poezi@
;a.ki(;a.Di'
o imeniDe na B#
&juhi@ muhi@ buhi'
imaju oba oblika@
al su
nesibilarizirani
uobi$ajeniji
V%ativ jednine
&8 &e8 &a8 &i
o B dobiva veina
o Be dobivaju
troslone i
997
vi.eslone na Bi:a
koje zna$e
ens%3 s93 #
studentiDe@
proGesoriDe@
kipariDe@ u$iteljiDe
34anjeni:3 #
zvjezdiDe@
mrkviDe@ stvar$iDe
ivtinj3 #
labudiDe@ lisiDe@
ti%riDe@
medvjediDe@
vu$iDe
998
9i2j%3 #
tratin$iDe@ ljubiDe@
JurJiDe@
mauhiDe@
p.eniDe
43@% i4e
d4i2a # 3oiDe@
3uriDe@ viDe@
)tipiDe@ TomiDe
o Ba dobivaju
neke imeniDe koje
imenuju
rd9ins%e ili
#ijerar#ijs%e
999
odnose # mama@
teta@ ujna@ strina@
starje.ina
s9na i4ena i
1rezi4ena na Ba
# 9ubravka@
"ndrija@ 9obri.a@
Toma@ Nikola
ens%a i4ena
na #a mo%u imati
9a nastavka: i #
o i #a
&+ad(+ada'
1000
imeniDe nastale
1re9raz94
d 1ridjeva #
9ivna@ Lrvatska@
mlada@ stara@
8esela
o Bi dobivaju
imeniDe ensko%
roda na N # lai@
hrabrosti@ milosti@
radosti@ misli
Instr34enta2
jednine
&48 &i8 &?j53
1001
A4 dobivaju
imeniDa na #a i #e
&kua(kuom@
/ata(/atom@
!are(!arom'
Ai dobivaju sve
imeniDe na N
morGem # pomoi@
lai@ radosti@
slabosti # naj$e.e
kada stje s
1rijed2"4
A?j53 dobivaju isto
sve imeniDe na N #
1002
pomou@ rado.u@
slabo.u@ krvlju #
naj$e.e kad stje
sa4e
o 1r4jena #
jta:ija@ zatim
jedna$enje 1
4(tv. &milostMjuA
milostjuAmilosuA
milo.u' ili
e1entets% 2
&krvMjuAkrvjuA
krvlju'
1003
Genitiv 4nine
imeniDe na #a
imaju nastavke Ba8&
i8&3 za G.mn
o Ba dobivaju sve
imeniDe ove
deklinaDije
imeniDe na dva
su%lasnika od
kojih je zadnji 28
2j8 48 r8 v i2i %
&i%ala@ zemalja@
pjesama@ sestara@
bukava@
1004
djevojaka' i
imeniDa s
osnovom na d9@
d9 ili 9
&naredaba@
svjedodaba@
optuaba'
dobivaju
ne1stjan a
o Bi dobivaju
imeniDe koje
ne4aj3
nepostojano a #
strepnji@ sekundi@
1005
himni@ pravdi
?ia% ne 4"3
d9iti i nastava%
Ba5
%%@8 %st8
1rst i 3@ imaju
dva oblika #
koko.i(koko.iju@
kosti(kostiju@
prsti(prstiju@
u.i(u.iju
o B3 dobivaju
n"aAn"38
1006
r3%aAr3%38
s23"aAs23"3
neke imeniDe mo%u
imati i po sva tri
92i%a &sa
nepostojanim a@
bez nje%a@ i s
nastavkom #i'
o izloaba@ izloba@
izlobi
o narana$a@
naran$a@ naran$i
?3 s%31ine Bn: i
Bn$ se 4e i ne
1007
4ra 34etati
ne1stjan a5
o narudaba@
narudba@
narudbi
I&e$i+e
sred$%ega rda
Jedna%s2na
1r4jena
zavr.avaju na B ili
Be@ a u svim
padeima ima isti
9rj slo%ova
1008
& dobivaju imeniDe
kojima snva
zavr.ava na
ne1a2ata2
&e dobivaju imeniDa
koje zavr.avaju na
1a2ata2
Nejedna%s2na
1r4jena
u nominativu je N8
a u %enitivu
dobivaju s2" vi@e
&naj$e.e Bet ili B
en' djeteta@
1009
imena@ vremena@
sjemena@ plemena@
tako dobivena
snva zove se
1r@irena snva
s9itsti 3
de%2ina:iji
o ne98 $3d8
tije28 % # imaju
dva oblika za
mnoinu razli$ito%
zna$enja
1010
ne9a # svemirski
prostori@ nebesa #
prebivali.te boje
$3da # neutralno
zna$enje@ $udesa
# boje djelo
tije2a # neutralno
zna$enje@ tjelesa
# runa tijela
$i # or%ani vida@
oka # otvori na
mrei
o 3# # 4 mnoine #
u.i &or%ani'@ u.esa
1011
&velike u.i'@ uha
&dr.ke na posudi'
o drv # * osnove i
* zna$enja
S stablo drvo@
drveta@ drvetu
nejedna%s2n
a
S materijal
drvo@ drva@ drvu
jedna%s2na
o 123ra2ia tant34 #
prsa@ kola@ vrata@
leJa@ plua
1012
o do(prije(poslije1d
ne snva na B
ev podne@
podneva@
podnevu@ podne@
podne@ o podnevu@
s podnevom
8amjeni)eD
zamjeniDe su
promjenljive vrste
rije$i koje
zamjenjuju imeniDe
ili pridjeve i
1013
upuuju na ne.to
njima ozna$eno
podjela po
zna$enju #
li$ne(osobe@
povratna@ posvojne@
povratnoAposvojna@
pokazne@ upitne i
odnosne@
neodreJene
podjela po GunkDiji
o i4eni$%e A
zamjenjuju
imeniDe # 2i$ne@
1014
1vratna@ 31itne
i dnsne
&t%(@t'@
nedre!ene
na$injene od
t%(@t
o 1ridjevs%e#
zamjenjuju
pridjeve
8i $e i!i s,$e
)a&%e$i+e
li$ne zamjeniDe
zamjenjuju 2i:a # 1.
liDe ili %ovornik &ja@
1015
mi'@ *. liDe ili
su%ovornik &ti@ vi' i
4. liDe &on@ ona@
ono@ oni@ one@ ona'
imaju na"2a@en i
nena"2a@en oblik
o na"2a@eni # kod
isti:anja@
s31rtstav2janja
i iza 1rijed2"a
o nena"2a@eni # u
ostalim
slu$ajevima # $ine
za4jeni$%e
1016
en%2iti%e &%enitiv@
dativ i akuzativ'
enklitike ne mo%u
stajati iza
na%lasne Djeline
jer iza nje dolazi
stanka pa
enklitika nema
rije$ na koju bi se
naslonila
Pvrat$a
)a&%e$i+a
povratna zamjeniDa
zamjenjuje sve
1017
li$ne zamjeniDe i
ozna$uje da radnja
ne prelazi na
dru%o%a ne%o
subjekt vr.i radnju
na samom sebi
nema n4inativ
ima isti oblik za
sva 4 roda@ 4 liDa i
oba broja
ima en%2iti$ne
92i%e # pona.a se
kao za4jeni$%a
en%2iti%a
1018
Psv%$e
)a&%e$i+e
posvojne zamjeniDe
ozna$uju kojem liDu
.to pripada@ dakle
one zamjenjuju
pridjeve
zamjeniDe s
snv4 na j
&moj@ tvoj@ svoj@
koji' imaju u G9+
s%. mu.ko% i
srednje% roda
1019
ste"n3te oblike
&je du%o '
Pvrat$-
psv%$a
)a&%e$i+a
povratno posvojna
zamjeniDa &svoj'
ozna$uje da ne.to
1ri1ada subjektu i
zamjenjuje sve
1svjne
za4jeni:e
1020
Pka)$e
)a&%e$i+e
pokazne zamjeniDe
upuuju na ne.to
.to se nalazi 3
92izini %ovornika ili
na ne.to .to je
%ovorniku blisko
o '( 2i:e # vaj #
nalazi se u
neposrednoj blizini
%ovornika
1021
o *( 2i:e # taj # blie
je su%ovorniku
ne%o %ovorniku
o ,( 2i:e # naj #
nije u blizini ni
%ovornika ni
su%ovornika
prema pokaznim
zamjeniDama
na$injeni su i
1%azni
za4jeni$%i
1ridjevi # va%av8
v2i%8 ta%av8
1022
t2i%8 na%av8
n2i%
o ovoj skupini
pripadaju i neki
pridjevi koji slue
za 1ja$avanje #
sa4 &ona sama #
za poja$avanje
2i$ni# zamjeniDa' i
isti &isti taj # za
poja$avanje
1%azni#
zamjeniDa'
1023
>pit$e i d$s$e
)a&%e$i+e
upitne i odnosne
zamjeniDe imaju isti
92i%@ ali razli$itu
<3n%:ij3
o 31itne se
zamjeniDe
upotrebljavaju u
pitanjima
o dnsne
zamjeniDe uvode
zavisnu re$eniDu u
1024
zavisno sloenoj
re$eniDi
i kod njih je kod
ivih AQG@ a kod
neivih AQN
o $ovjek %je"
$ekamo@ brod %ji
$ekamo
%a%av i %2i% se
mo%u deklinirati
kao za4jeni:e
&kakav@ kakvo%' ili
kao nedre!eni
1025
pridjevi &kakav@
kakva'
prema vrsti rije$i
%ja zna$ava
n $e43 se
1ita@ upitne
dijelimo na
o i4eni$%e # tko@
.to
o 1ridjevs%e # koji@
$iji
o a kakav i kolik su
za4jeni$%i
1ridjevi
1026
Nedre. e$e
)a&%e$i+e
neodreJene
zamjeniDe upuuju
na ne.to
nedre!en@
ne.to 1Cenit i
ne.to nije$n
o termin
neodreJene ima
dva zna$enja #
vrsta zamjeniDa i
podskupina
zamjeniDa unutar
1027
neodreJenih
zamjeniDa
tvore se od 31itni#
i dnsni#
zamjeniDa na dva
na$ina
o dodavanjem
1reF%sa ne&8 ni&8
i&8 sva&8 1&8
@t&8 ili $estiDe
"d
o dodavanjem
$estiDe 4a@
4a%ar8 9i2 ili se
1028
iza zamjeniDe
moe staviti
$estiDa "d
naj$e.e
neodreJene
zamjeniDe
o nedre!ene
netko@ ne.to@
nekojiX "djetko@
"dje.to@
"djekojiX t%%od
@ @t%od@
%ji%odX
o nije$ne
1029
nitko@ ni.ta@
nikojiX
o 1Ce
itko8 i.ta@
ikojiX svatko@
sva.ta@ sva%iX
%jetko@ %je@ta@
%je$ijiX 4a tko@
4a .to@ 4a kojiX
9i2 tko@ 9i2 .to@
9i2 kojiX tko
"d@ .to "d@ koji
"dX
1030
sav sva8 sve B
za4jeni$%i
1ridjev
SG: sav@ sve%a@
svem@ sav(sve%a@ o
svem@ sa svim
P+: svi(sve(sva@
svih(sviju@ svim@
sve(svu(sve@ o
svim@ sa svim
1isanje
neodreJenih
zamjeniDa
1031
o t%"d se pi.e
sastav2jen i s
jednim na%laskomI
moe se zamijeniti
s net%
o t% "d se pi.e
dvjen i s dva
na%laskaI moe se
zamijeniti s 4a
t%
o ako se nitko ili itko
upotrebljavaju s
1rijed2zi4a@
onda se i& i ni&
1032
dvajaj3 i dolaze
ispred prijedlo%a
&ni za @t'
<ri(jeviC
8eksi ke s,i$e
prid%eva
pridjevi su
promjenljive vrste
rije$i koje se
pridijevaju
imeniDama da bi ih
poblie ozna$ili@ a
dijele se na
1033
o 1isni
&%va2itativni'
pridjevi # %a%av #
izri$u svjstv
imeniDe@ uklju$uju
i "2a"2s%i
1ridjev radni i
tr1ni
o 1svjni
&1sesivni'
pridjevi # $iji #
izri$u 1ri1adanje
o "radivni
&4aterija2ni'
1034
pridjevi # od $e"a
# izri$u "ra!3
ono%a .to imeniDa
opisuje
kad se
upotrjebljuju u
1renesen4
zna$enju imaju
sva obiljeja
1isni# pridjeva
alternativna
podjela prema
zna$enj3
o 1isni pridjevi
1035
o dnsni ili
re2a:ijs%i pridjevi
# pokazuju
svojstva koja jedna
imeniDa ima u
odnosu na dru%u
1svjni pridjevi@
"radivni pridjevi
i ne%i 1isni
pridjevi &koji izri$u
1rstr i
vrije4e # prednji@
%ornji@ sutra.nji@
budui'
1036
Nedre. e$i i
dre . e$i ,!ik
prid%eva
podjela pridjeva
prema 31ra9i
o nedre!eni 92i%
# upotrebljava se
uz ne.to
neodreJeno@ prvi
put spomenuto #
%a%avO
kao dio
i4ens%"
1037
1redi%ata # !ia
je runa.
kao dio "enitiva
svjstva
&%va2itativni
"enitiv' # !ia
lo.a daha
pridjevi izvedeni
suHksima &v8
&ev8 &2jev8 &in
o dre!eni 92i% #
upotrebljava se
kada imeniDa uz
koju stoji ozna$uje
1038
ne.to ve poznato
# %jiO
kao dio v2astit"
imena # Novi
8inodolski
uz 1%azne
zamjeniDa # ta
o%avna !ia
u ter4ini4a #
jednakostrani$ni
trokut
pridjevi koji
zavr.avaju na Ci #
smrdei@ prdei
1039
posvojni pridjevi
na Bji8 &nji8 &@nji8
&s%iA&%i # kozji@
dana.nji@
unutra.nji@ seoski
jo. ne%i pridjevi #
arki@ kuni
odreJenost i
neodreJenost
pridjeva izri$e se
samo 1isni4 i
"radivni4
pridjevima #
1svjni su uvijek
1040
1 zna$enj3
odreJeni
1i4eni$eni
1ridjevi # imeniDe
nastale od pridjeva
o 1isni pridjevi koji
su postali 1Ce ili
v2astite i4eni:e
# dobro@ mlada@
3asna@ Tihana
o pridjevi koji su po
zna$enj3 i vrsti
imeniDe@ ali
zadravaju 92i%
1041
pridjeva #
Lrvatska@ 9anska@
Novi@ -rinski
o pridjevi i po
92i%3 i
zna$enj3@ ali se
upotrebljavaju 3
s239i imeniDe #
E@ buraz@ jel ti stari
domaO
1042
7&para+i%a
<st"p$%eva$%e/
prid%eva
%41ara:ija ili
st31njevanje je
3s1re!ivanje
najmanje dviju
imeniDa na temelju
neke zajedni$%e
s9ine
kompariraju se
samo 1isni
1ridjevi@ a
"radivni i
1043
1svjni isklju$ivo
u 1renesen4
zna$enju
"2asvne
1r4jene #
kraenje ije u je i je
u e@ jotaDija@
nepostojano a@
jedna$enja@
epenteza@
ispadanje
su%lasnika
tvorba komparativa
1044
o ne1ravi2na
%41ara:ija
samo kod: d9arA
bolji@ zaA%ori@
4a2enAmanji@
ve2i%Avei@ d3"A
dulji(dui
ove osnove zovu
se s312etivne
snve #
potpuno razli$it
izraz isto%
morGema
o nastavak B@i
1045
4 pridjeva # 2a%8
4e%8 2ije1
o nastavak B?j5i
dobivaju
veina
jednoslonih
pridjeva s d3"i4
na%laskom
koji zavr.avaju
na ne1a2ata2
uvijek i4a
jta:ije # ja$i@
luJi@ %u.i@ bjelji@
Drnji@ %lu.i@
1046
skuplji@ ui@
$vr.i
koji zavr.avaju
na 1a2ata2 i2i r
ne4a jta:ije@ j
ispada # krnjA
krnji@ riJAriJi@
vruAvrui
nekoliko
jednoslonih
pridjeva s
%rat%i4
na%laskom #
d3i8 stri8 ti@i8
1047
4r$iA4r%iji8
$i@CiA$istiji
dvosloni na Ba%8
&e%8 &%8 &e8 &e2
"39e te suHkse
blizak # bliiI
dalek # dalji@
dubok # dublji@
debeo # deblji@
"ra% ne
odbaDuje Ba%@
ne%o samo %ubi
ne1stjan a i
postaje "r$i
1048
4rza% moe
imati
komparative
4ri i 4rs%iji
%re1a% i %rta%
mo%u biti
%re1$i(%re1%iji i
%r$i(%rt%iji
o nastavak Biji
dobivaju
veina
jednoslonih
pridjeva s
1049
%rat%i4
na%laskom
starAstariji@ vje.tA
vje.tiji@ srtmA
strmiji@ zdravA
zdraviji
nekoliko
jednoslonih
pridjeva s d3"i4
na%laskom # %s8
ran8 s2an8 stran8
@t3r
5 pridjeva dobiva
Biji uz
1050
v%a2iza:ij3 #
4i8 zre8 vre8
tr3
dv8 tr i
vi@es2ni
1ridjevi # bistar #
bistriji@ bijesan #
bjesniji(bje.nji@
vrijedan #
vrjedniji(vredniji
u komparativu se
uvijek ije s%raC3je
3 je # bijedanA
bjedniji
1051
pridjevi kojima
snva zavr.ava
na B18 &98 &v
e1enteza S
%rublji@ skuplji@
krivlji
superlativ se@
a<%rs@ tvori
dodavanjem najA@ a
pridjevi koji po$inju
na j ne "39e t j
S najja$i@
najjednostavniji
1052
1isna
?ana2iti$%a5
%41ara:ija #
provodi se pomou
prilo%a 4anjeAvi@e
i
naj4anjeAnajvi@e
ut@ manje ut@
najmanje ut
o na%lasku
komparativa
o 1rvi d %raja je u
komparativu
3vije% d3"
1053
o u dvs2ni4
komparativima
prvi od kraja je
d3"@ a dru%i od
kraja je
%rat%si2azan
o tr i vi@es2ni
komparativi uvijek
imaju na%lasak na
treCe4 d %raja
o na%lasku
superlativa
o u trs2ni4
s31er2ativi4a
1054
uvijek je
d3"si2azni na
preHksu naj@ a prvi
od kraja je du%
o u vi@es2ni#
s31er2ativa rije$
ima dva na%laska
# d3"si2azni na
naj i
%rat%3z2azni na
treCe4 od kraja
;rojeviDC
brojevi su rije$i
kojima se izri$e
1055
koliko $e%a ima i
koje je .to po redu

1dje2a 9rjeva #
%lavni &koliko $e%a
ima' i redni &koje je
.to po redu'
1dje2a "2avni#
9rjeva # snvni
&1A?@1BB@1BBBX' i
izvedeni &11@ 14@
??@ 1B1X'
1056
svi se redni brojevi
pi.u s t$%4 &i
rimskiK'
:ek!i$a+i%a
,r%eva
jedan se deklinira
raz2i$it za sva tri
roda jedan (
jedna ( jedno
dva ima iste oblike
za 43@%i i srednji
dva $ovjeka@
dvije ene@ dva
djeteta
1057
o N"8 dva dvije
o G dvaju dviju
o 9+
dvama dvjema
tri i $etiri imaju
isti oblik za sva tri
roda tri $ovjeka@
tri ene@ tri djeteta
kako se pi.u neki
brojevi
o 'KK # sto ili
stotina
1058
o *KK # dvjesto@
dvjesta@ dvije
stotine
o 'KKK # tisua &ali
'KK' # tis3C3
jedan'
o */ # dvadeset pet
# veznik i moe
doi u sredinu ali
se sve rjeJe koristi
u bankarskom
poslovanju
vi.e$lani brojevi se
1059
pi.u sve zajedn
&petstopedesetpet'
kako se pi.e put&a'
uz brojeve
o kad je zajedno #
13t # jedanput &N'
o kad je odvojeno #
13ta # jedan puta
&G'
o s rednim
brojevima # 13t #
prvi put &N'
1060
Ar%ev$e i&e$i+e
i ,r%ev$i pri!)i
9rjevne i4eni:e
su rije$i po 92i%3
i4eni:e ali
zna$3j3 9rjeve@
tj. imenuju bia@ ali
ozna$uju koliko ih
ima
o pripadniDi
43@%" spola:
dvojiDa@ obojiDa@
trojiDa@ $etvoriDaX
1061
o pripadniDi
raz2i$it" spola:
dvoje@ oboje@
obadvoje@ troje@
$etveroX
o stotina@ tisua@
milijun itd. su
takoJer brojevne
imeniDe
o deklinira se $3dn
i te@%@ pa
po%ledaj u knji%u
1062
9rjevni 1ri2zi #
izri$u priblinu
koli$inu ne$e%a
o tvorba # 9rjOa%
o pazi na pleonazam
# izriDanje jedno%
sadraja istodobno
dvama izrazima #
Dirka oko
dvadesetak
9rjevni 1ridjevi
# pojavljuju se uz
imeniDe koje
nemaju jedninu@
1063
imaju s2393
1ridjeva a
zna$enje 9rja
o dvoji svatovi@
desetore hla$e
s2a"anje 9rja s
"2a"2i4a
o 1 # %la%ol u
jednini # plovi
jedan brod
o *@ 4 i 5 # %la%ol u
4nini # plove
tri broda
1064
o 6M A %la%ol je u
jednini # tisuu
brodova je plovilo
imenski dio
predikata@ tj.
%la%olski pridjev je
u sr( rd3
>lagoli B%
podjela prema
zna$enju
o "2a"2i radnje #
ozna$uju
#ti4i$n3@
svjesnu aktivnost
1065
o "2a"2i stanja #
ozna$uju
nedje2vanje@
stanje u kom se
ni.ta ne zbiva #
stajati@ $ekati@ biti@
boraviti@ ivjeti@
.utjeti@ htjeti@
eljeti@ spavati
o "2a"2i z9ivanja
# ozna$uju
ne#ti4i$n@
nenamjerno
djelovanje kojem
1066
su uzrok prirodni
zakoni@ zbivaju se
u prirodi ili u
$ovjeku A
zadrhtati@ buditi
se@ ostarjeti@
raalostiti se@
prestra.iti se@
tu%ovati@ aliti@
%rmjeti@ Dvjetati@
rasti@ nastajati@
mra$iti se
1067
=ra&ati ke
kategri%e
g!ag!a
liDe@ broj@ vrijeme@
vid i na$in
Kate"rija
vre4ena
sada@njst #
prezent
93d3Cnst # Gutur
prvi(sada.nji@ Gutur
dru%i(pro.li
1r@2st #
imperGekt@ aorist@
1068
perGekt@
pluskvamperGekt
Kate"rija vida
?as1e%ta5
svr@eni i2i
1er<e%tivni
"2a"2i # u
trenutku kad o njoj
%ovorimo zavr.en
je po$etak radnje@
kraj radnje ili Dijela
radnja
nesvr@eni i2i
i41er<e%tivni #
1069
dvije skupine
ovisno u tome na
koji na$in radnja
traje
o trajni i2i
d3rativni # radnja
traje dulje bez
prekida # tr$ati@
plivati@ skakati
o 3$esta2i i2i
iterativni # radnja
traje s
povremenim
prekidima #
1070
pretr$avati@
preskakivati
tvore se suHksima
#iva@ Aava
dvvidni %la%oli #
o biti
o objedovati@ ru$ati@
ve$erati #
#ranjenje
o vidjeti &da sazna.
vid@ zamijeni s
?35"2edati'@ $uti
o %la%oli strano%
podrijetla na Birati
1071
# teleGonirati@
or%anizirati
Kate"rija na$ ina
indi%ativ &izjavni'
# u njemu su sva
vremena
i41erativ
&zapovjedni'
%ndi:ina2
&po%odbeni'
1tativ &eljni' #
CivjeliK -dravi biliK #
izri$e se samo
GPR4
1072
G2a"2s%a stanja
%la%olskim stanjem
izri$e se dns
iz4e!3 s39je%ta i
"2a"2s%e radnje
a%tiv # radno
stanje@ 1asiv #
trpno stanje
Prije2aznst
"2a"2a B 1dje2a
"2a"2a 1re4a
1red4et3 radnje
1rije2azni
?tranzitivni5
1073
"2a"2i # mo%u
imati imeniDu u
"k.s%. upuuju na
direktni objekt
ne1rije2azni
?intranzitivni5
"2a"2i # ne mo%u
imati imeniDu u
"k.s.% upuuju
na indirektni objekt
1vratni
?reRe%sivni5
"2a"2i # imaju
povratni zamjeniDu
1074
upuuju da
subjekt vr.i radnju
na sebi S39je%t
Q O9je%t ?se5
o 1ravi 1vratni #
subjekt S objekt #
upravo sam se
ubila
o ne1ravi 1vratni
# povratni oblik ali
bez povratno%
zna$enja # smijem
se
1075
o 3zaja4nAre:i1r
$n 1vratni #
dva ili vi.e
subjekata vr.e
radnju jedan na
dru%om # Roko i
!ia su se
namlatili.
>lagol$"i obli)i %ono
te,"o&
I$B$itiv
inFnitiv je
nedre!eni
1076
"2a"2s%i 92i% na
Bti i2i BCi
inHnitivna snva
dobiva se
miDanjem Bti
kod #Ci %la%ola
inHnitivna snva
je ista %a i
1rezents%a &mo%A
ti@ mo%Au'
svi inHnitivi imaju
dv4r<e4s%e
snve # nakon
%rijens%" imaju
1077
s3F%sa2ni morGem
i nastava% ti
promjenom suHksa
mijenja se vid
%la%ola # iz
svr.eno% u
nesvr.eni
&i41er<e%tiviza:ij
a' ili nesvr.eno% u
svr.eni
&1er<e%tiviza:ija'
ponekad se
suHksalni morGem
ne vidi pa na tom
1078
mjestu 1i@e4
n32ti
Pre)e$t
na nastavDima za
prezent nalazi se
d3ina
prezentska snva
dobiva se
4i:anje4
nastav%a 3 ,(2(12(
1rz(8 a %la%oli na #
i imaju ist3 in<( i
1rez. osnovu
&pridti@ idti@ pekti'
1079
5 vrste nastavaka
za prezent
o 1ere4 # em. e,.
e. emo. ete. u
o 1i@e4 # jem. je,.
je. jemo. jete. ju
da bi odredili
%la%olsku osnovu@
4etni 3 i41<.
imaju jtiran3
osnovu &pisjuApi.u'
o tr$i4 # im. i,. i.
imo. ite. e
1080
o 1jeva4 # am. a,.
a. amo. ate. aju
biti A
o nesvr@eni
1rezent # sam si
je
o svr@eni i2i
dvvidni 1rezent
# budem@ bude.@
bude
Arist
arist je 1r@2
svr@en vrije4e
%ji4 se izri$e
1081
radnja %ja se
z9i2a ne1sredn
1rije tren3t%a
%ada se njj
"vri
o kad snva
zavr.ava na
sa4"2asni% h@
ni.ta@ ni.ta@ smo@
ste@ .e
o kad snva
zavr.ava na
s3"2asni% oh@ e@
e@ osmo@ oste@ o.e
1082
aorist pomonih
%la%ola
o 9iti # bih@ bi@ bi@
bismo@ biste@ bi.e
ili bi
o #tjeti # htjedoh@
htjede@ htjede@
htjedosmo@
htjedoste@
htjedo.e
I&per#ekt
i41er<e%t je
1r@2 nesvr@en
vrije4e %ji4 se
1083
izri$e radnja %ja
je traja2a 3
1r@2sti
o &j'ah@ &j'a.e@ &j'a.e@
&j'asmo@ &j'aste@
&j'ahu
o "2a"2i na %"# #
dobivaju ija# i
uvijek
si9i2ariziraj3 B
peDijah@ peDija.e@
peDija.eX
imperGekt
pomonih %la%ola
1084
o 9iti # bijah(bjeh
o #tjeti #
htijah(hoah(hotija
h
I&perativ
"2a"2s%i na$in
%ji4 se izri$e
za1vijed8
za9rana8
14ena8 savjet8
429a i s2(
jednostavne oblike
ima samo za
*(2(s"( i '( i *(2(12(
1085
za ,( 2i:e s" i 12
koristi se sloeni
oblik ne%a M
prezent
tvori se od &obi$no
prezentske' osnove
i nastavka
o N8 48 te A %la%oli
s prezentom na #
em ili #im ispred
kojih je #jA &$ujem #
$uj@ $ujmo@$ujte'
o i8 i48 ite #
%la%oli s
1086
prezentom na #em
ili #im &smrdim #
smrdi@ smrdimo@
smrdite'
o ji8 ji48 jite #
%la%oli na #ati s
prezentom #em #
uvijek jotaDija
&vezati # vei@
pisati # pi.i@ drati
# dri@ miDati #
mi$i'
o aj8 aj48 ajte #
%la%oli na #ati s
1087
prezentom na #am
&dati # daj@ biraj@
$uvaj@ lijevaj@ znaj'
o j "2a"2i # s
prezentskom
osnovom na #oj #
dvojni obliDi #
broj@brojmo@brojte
ili
broji@brojimo@brojit
e
neki %la%oli ne
tvore imperativ #
#tjeti8 4Ci8
1088
4rati8 svi!ati se
itd(
imperativ
pomonih %la%ola
o 9iti # budi@
budimo@ budite
=!ag!ski prid%evi
G2a"2s%i 1ridjev
radni ?a%tivni5
s23i za tvr93
s2eni#
"2a"2s%i# 92i%a
?1er<e%t8
123s%va41er<e%t8
1089
<3t3r dr3"i8 9a
%ndi:ina2a 5
ako ima slubu
1ridjeva
&rasDvjetalo
Dvijee' deklinira se
ko 1ridjev@ i ima
slubu atri93ta
tvori se od
inHnitivne osnove i
nastavka o=ao. la.
lo. li. le. la
1090
G2a"2s%i 1ridjev
tr1ni ?1arti:i1
1asivni5
s23i za tvr93
1asiva
ako ima slubu
1ridjeva &no.ena
lopta' deklinira se
% 1ridjev@ i ima
slubu atri93ta
tvori se od
inFnitivne
snve i
nastava%a
1091
o #n nazivan
o #en priveden@
ispe$en &ako Ak@A%@A
h@AD dobiva #en@
dolazi do
palatalizaDije'
o #jen po%aen
&jotaDija'@ usamljen
&epenteza'
o #t na$et
o #ven mljeven@
naduven@ umiven
9iti i #tjeti nemaju
GPT
1092
ako postoje dva
oblika &danAdat'
onaj na #n ima
prednost
=!ag!ski pri!)i
G2a"2s%i 1ri2"
sada@nji ?1arti:i1
1rezenta5
tvori se preteno
od nesvr@eni#
%la%ola@
dodavanjem BCi na
4.l.pl. prezenta
1093
njime se izri$e
radnja koja 1rati
radnj3 izre$enu
%lavnim %la%olom
G2a"2s%i 1ri2"
1r@2i ?1arti:i1
1er<e%ta5
tvori se preteno
od svr@eni#
%la%ola@
dodavanjem Bv@i i
Bav@i &ili Bv8 &av
ali je onda sti2s%i
1094
obiljeeno # vidjev@
rekav'
njime se izri$e
radnja koja je
1ret#di2a radnji
%lavno% %la%ola

%la%olski prilozi
pomonih %la%ola
o biti # budui@ biv.i
o htjeti #
hotei(htijui@
htjev.i
1095
Per#ekt
1er<e%t je
s2en
"2a"2s% vrije4e
%je se tvri d
1rezenta
14Cn"
"2a"2a 9iti i GPR
u 4. liDu jednine
kod povratnih
%la%ola
izostavljamo
en%2iti$%i 92i% od
1096
9iti #on se je javio
on se javio
P!"skva&per#ekt
123s%va41er<e%t
je s2en
"2a"2s% vrije4e
%ji4 se izri$e
radnja %ja se
d"di2a 1rije
ne%e dr3"e
radnje 3 1r@2sti
tvori se od
1er<e%ta ili
i41er<e%ta
1097
pomono% %la%ola
9iti i GPR # bio
sam( bijah(bjeh
radio
@"t"r I.
tvri se d
nena"2a@en"
?nesvr@en"5
1rezenta
14Cn"
"2a"2a #tjeti i
inFnitva
kad je inHnitiv prije
htjeti@ &samo'
1098
%la%oli na #ti %ube i
&tzv( %rnji
inFnitiv'
kad je puno radnji@
C3 moemo
napisati samo 1rvi
13t # ja u pjevati i
plesati
@"t"r II.
<eg)akt$i/
tvori se od
svr@en"
1rezenta
1099
14Cn"
"2a"2a 9iti i GPR
upotrebljava se
is%2j3$iv 3
zavisni4
re$eniDama
izri$e radnju koja
1ret#di dr3"j
93d3Cj radnji
kod svr.enih
%la%ola radnja koja
prethodi $e.e se
izri$e 1rezent4
1100
&tko preivi@ pri$at
e'
7$di+i$a! I.
<sada*$%i/
%ndi:ina24 se
izri$e 1"d9a
1d %j4 Ce se
izvr@iti radnja
"2avne re$eni:e
kondiDionalom
prvim naj$e.e se
izri$e radnja koja 9i
se 4"2a izvr@iti8
1101
e2ja8 1"d9a i
s2(
tvori se od
nena"2a@en"
arista pomono%
%la%ola biti i GPR
7$di+i$a! II.
<pr*!i/
kondiDionalom
dru%im se naj$e.e
izri$e radnja koja
se 4"2a izvr@iti
3 1r@2sti
1102
tvori se od
%ndi:ina2a
1rv" %la%ola biti i
GPR
Pasiv$i g!ag!ski
,!i+i
pasiv imaju samo
1rije2azni "2a"2i@
a tvori se na dva
na$ina
o nekim oblikom
a%tiva d 9iti i2i
9ivati M GPT
1103
o se M a%tivni
92i% odabrano%
%la%ola &9ez2i$ni
oblik'
1asiv i4a sve
"2a"2s%e 92i%e
%a i a%tiv
inFnitiv #
biti(bivati %raJen
1rezent # je(biva
%raJen
arist # bi %raJen
i41er<e%t #
bija.e(bje.e %raJen
1104
1er<e%t # je(je bio
%raJen
123s%va41er<e%t
# bija.e(bje.e bio
%raJen
<3t3r 1rvi # biti e
%raJen
<3t3r dr3"i # bude
bio(bude %raJen
%ndi:ina2 1rvi #
bio bi %raJen
%ndi:ina2 dr3"i
# bio bi bio %raJen
1105
i41erativ # budi
%raJen
GPS # budui
%raJen
GPP # biv.i %raJen
<riloziC
1ri2zi s3
ne1r4jen2jive
rije$i %je se
1ri2a3 3"2avn4
"2a"2i4a %a% 9i
192ie 1isa2i
%2nsti vr@enja
"2( radnje
1106
o 4jesni # %djeO
kamoO kudaO
odakleO dokleO #
tu@ ovdje@ %ore@
ovuda@ tamo@
onuda@ odatle@
izbliza@ nizbrdo@
kui@ doma@
naprijed
o vre4ens%i #
kadaO otkadO
dokadO koliko
du%oO # ju$er@
danas@ sutra@
1107
odmah@ oduvijek@
ve@ zatim@
do%odine@ lani@
jutros@ nou@ ljeti@
zimi
o 3zr$ni # za.toOKO
# zato@ sto%a@
bezrazlono@
hotimiDe
o na$ins%i # kakoO #
te.ko@ brzo@ jedva@
lako@ onako@
svakako@ usprkos@
uzalud@
1108
neprestano@
slu$ajno
o %2i$ins%i # koliko
putaO # ovoliko@
toliko@ malo@ puno@
previ.e@ potpuno@
triput@ pomalo
vdje # blizu
%ovornika
t3 # blizu
su%ovornika
ndje # nije ni kod
jedno% ni dru%o%
dvzna$ni
1109
o blizu@ prije@ poslije
#
vre4ens%iA4jesn
i
o jo.@ upravo #
vre4ens%iAna$in
s%i
o skroz B
4jesniAna$ins%i
GPS i GPP su po
zna$enju prilozi
<rije(loziD
1rijed2zi s3
rije$i %je
1110
1%az3j3 razne
dnse iz4e!3
n"a @t zna$e
i4eni:e i2i n"a
na @t 313C3j3
za4jeni:e
prijedloni izraz #
prijedlo% M imeniDa
G # bez@ blizu@ do@
iz@ iza
D # k&a'@ nasuprot@
unato$@ usprkos
A # na@ o@ po@ u@
kroz&a'@ meJu@
1111
mimo@ nad&a'@
pod&a'@ pred@ uz&a'@
niz&a'@ za
+ # na@ o@ po@ pri@
prema@ u
I # s&a'@ meJu@ nad@
pod@ pred@ za
sa se pi.e
o kad rije$ zapo$inje
ili je dru%o slovo
su%lasni$ko%
skupa S8 =8 Z8 6
o kada je rije$ na
koju se odnosi
1112
prijedlo% samo
jedan "2as ili
ne1r4jen2jiva
rije$ # npr. sa
^slovom _@ sa i
^veznikom i_
o ispred 4n4 # sa
mnom
%a se pi.e
o kad rije$ zapo$inje
ili je dru%o slovo
su%lasni$ko%
s%31a K G H
1113
%rza8 nada8
1da8 3za8 niza
se pi.e
o uz nena"2a@ene
92i%e s9ni#
za4jeni:a # kroza
me
o uz imeniDa koje
po$inju na S8 =8 Z8
6 # niza stube@
nada abe
1114
S2a"anje
1rijed2"a s
1adei4a
s * padea
o na@ o@ po B AA+
o meJu@ nad@ pod@
pred # AAI
o s&a' # GAI
s , padea
o u # GAAA+
o za # GAAAI
sinni4ni
1rijed2zi # oni koji
1115
zna$e isto # 1%raj
i %raj@ npr.
nas31rt8
3s1r%s i radi #
jedini mo%u biti iza
imeniDe # 1bio sam
%a tebe radi.
1ri2zi %ji 4"3
9iti 1rijed2zi #
prije@ poslije@ vi.e@
nie@ blizu itd.
&poslije ane dolazi
petra # PR3I idem
tamo poslije # PR+'
1116
z9"Aradi # zbo%
je 3zr%@ radi je
na4jera
%rz # uzrok@ a ne
sredstvo # kroz
u$enje bit e. bolji
u$enjem e. biti
bolji
3ezni)i.
vezni:i s3 rije$i
%je 1vez3j3 *
rije$i8 s%31ine
rije$i i2i re$eni:e
1117
sastavni # i@ pa@ te@
ni@ niti 9ez
zareza
rastavni # ili@ iliAili
9ez zareza
s31rtni # a@ ali@
ne%o@ ve@ no
3vije% zarezP
is%2j3$ni # samo@
samo .to@ tek@ tek
.to@ jedino@ jedino
.to 3vije%
zarezP
1118
za%2j3$ni # dakle
sto%a zato
3vije% zarez
vezni:i zavisni#
re$eni:a kad je
nr4a2an poredak
&%lavna pa zavisna'
ne4a zareza@ a u
inverziji i4a
o dnsne
za4jeni:e # tko@
.to@ kojiX
o 1ri2zi # kamo@
kadaX
1119
o vezni:i # da@ ako@
iakoX
1ravi i ne1ravi
vezniDi
o 1ravi # mo%u
povezivati i rije$i
i re$eni:e &"na i
Petra@ 9olaze i
odlaze'
o ne1ravi # samo
re$eni:e &di
kamo hoe..'
to su i dnsne
za4jeni:e8 ne%i
1120
1ri2zi i ne%e
$esti:e
e$ti)e. rije )e.
parti"ule
$esti:e8 rije$:e i2i
1arti%32e s3
ne1r4jen2jiva
vrsta rije$i %je
sa4e ne4aj3
zna$enje a2i s23e
za
?1re592i%vanje
re$eni$n"
3strjstva
1121
o 31itne # zar@ li
o 1tvrdne i
nije$ne # da@ ne
o za1vjedne #
nekaK
o sta2e # evo@ eto@
eno@ $ak@ %od@ put@
putaX
enkliti$ki oblik se
se smatra
zamjeniDom kad se
moe zamijeniti s
na%la.enim
oblikom se9e@ a
1122
ina$e je $esti:a &u
ne1ravi4
1vratni4
%la%olima@ 1asiv3 i
u nes9ni4
re$eni:a4a'
Uuuuuuzvi)iCCC
3zvi:i s3
ne1r4jen2jive
vrste rije$i
%ji4a
izraava4 ne%i
sjeCaj8
ras12enje8
1123
dziva4 ne%"8
1na@a4
zv3%ve8 92a8 92a8
% da Ce@ 31Ce
3$it deFni:ij3
3zvi%a
sjeCaji i
ras12enje #
oho@ bravo@ uaaaa@
aha
dzivanje # hej@ oj@
i.@ miD
n4at1ejs%i
zv3:i # pljes@ tres@
1124
bu@ pljas@ bum@
traG@ buG@ kres@ dum@
mljaD@ njam@ .kljoD@
pljuD@ kreAkre@ vauA
vau@ DijuADiju@ mjau
1@ta1a2i:e #
spadaju ili u uzvike
ili u $estiDe

1125