Analiza prostornih podataka

Prof. dr. sc. Damir Medak

ak. god. 2005/2006.
Prostorni podaci 2
Sadraj
Tipine primjene GIS-a
Zahtjevana funkcionalnost GIS-a
Podaci i baze podataka
Osobitosti prostornih podataka
Prikupljanje podataka
Zakljuak
Prostorni podaci 3
Tipine primjene GIS-a
inventarizacija turistiki informacijski sustav
mrena analiza optimiranje puta
analiza terena lokacija vidikovca u parku prirode
slojna analiza potencijalna ljunara
analiza lokacije pronalaenje najblie bolnice
prostorno-vremenska analiza 900 godina Zagreba
Prostorni podaci 4
Inventarizacija virtualni turizam
skup svih podataka o kulturnim i rekreativnim
sadrajima nekog podruja, kombiniran s
mogunostima prijevoza, noenja i prehrane
mo informacijskog sustava lei u koritenju
podataka iz vie izvora
mo se viestruko poveava ako su podaci prikazani
u jedinstvenom prostornom okviru
presudno je podatke iz razliitih prostornih okvira
postupkom transformacije prevesti u jedinstveni
multimedijalni podaci se mogu korisno upotrijebiti
Prostorni podaci 5
Mrena analiza optimiranje rute
mrena analiza presudna za brojne probleme u
transportu, vodovima itd.
problem: nai najkrau rutu koja prolazi svim
izabranim znamenitostima nekog grada
rjeenje: pronalaenje rute s najmanjim ukupnim
trokom koja prolazi svakim vorom grafa
mogue je uvesti dinamiku (promjenjive teine
pojedinih veza u grafu, npr. smanjenje brzine
kretanja pri velikim prometnim guvama)
Prostorni podaci 6
Analiza terena lokacija vidikovca
visine terena u odabranim tokama (pravokutni
raster, mrea trokutova TIN)
rezultati neposredne analize: stupanj i smjer nagiba
terena
sloenija analiza: vidljivost s odreene toke
na temelju analize mogue je odrediti potrebu za
postavljanje putokaza na planinarskoj stazi koja vodi
do potencijalnog vidikovca
Prostorni podaci 7
Slojna analiza potencijalna ljunara
usporednom analizom vie slojeva raznorodnih
podataka koji se odnose na isto podruje mogue je
nai optimalne lokacije prema zadanim kriterijima
pitanje za ljunare: koja se zemljita nalaze 500 m
od upanijske ceste, nisu urbanizirana, nalaze se na
ljunanoj podlozi i nalaze se u dravnom
vlasnitvu?
ovakva se funkcionalnost obino rjeava
kartografskom algebrom prostornih podataka u
rasterskom formatu
Prostorni podaci 8
Analiza lokacije najblia bolnica
kritini faktor: vrijeme potrebno za put do bolnice
potrebno je izraunati susjedstva za svaku bolnicu,
tj. skup toaka koje su blie jednoj od njih nego bilo
kojoj drugoj
ovisno o susjedstvu koje bolnice se trenutano nalazi
korisnik, ista mu je najblia
pretpostavka: euklidski prostor, udaljenost linearna
situacija je drugaija u mrei putova: susjedstvo
uzdu veza izmeu vorova
Prostorni podaci 9
Prostorno-vremenska analiza
GIS kao statika slika stvarnog svijeta nije dovoljan
problem dinaminih pojava
problem povijesnih baza podataka
podaci se mogu podijeliti u tri kategorije:
prostorni podaci
vremenski podaci
atributni podaci
Pitanja za prostorno vremenski GIS:
Koje su ulice promijenile ime od 1990. do 2000?
Kako su se mijenjale granice gradskih etvrti u zadnjih 50
godina?
Prostorni podaci 10
Analitika funkcionalnost
GIS nisu samo grafiki podaci
Geometrijska / topoloka / skupovna analiza
pripadnost, Boolova algebra, hijerarhije (administrativne
jedinice), susjedstvo, povezanost
Polja, povrine i slojevi
varijacija atributa, diskretni i kontinuirani podaci, skalarni
(visine) i vektorski (vjetar)
Mrena analiza
konfiguracija veza izmeu vorova
javni prijevoz
usmjerene veze (jednosmjerne ulice)
operacije: najkrai put, teenje, dostupnost
Prostorni podaci 11
Prostorni podaci i baze podataka
informacijski sustav je dobar koliko su dobri
podaci kojima raspolae
baze prostornih podataka moraju udovoljiti
uobiajenim zahtjevima na standardne baze
podataka (sigurnost, pouzdanost, konzistentnost,
stabilnost) kao i posebnostima prostornih podataka
prostorni podaci se tradicionalno dijele u dvije
kategorije: rasterske i vektorske
Prostorni podaci 12
Rasterski podaci
(2D-) rasterski podaci su strukturirani kao matrica
ili grid elemenata (piksela), 3D-ekvivalent su
kubini elementi (vokseli)
svaki piksel je adresiran svojim poloajem u
matrici (broj retka i stupca)
eksplicitna diskretizacija prostora
rasteri mogu prikazati iroki raspon prostornih
objekata: toku jednim pikselom, duinu nizom
piksela, poligon skupom susjednih piksela
pogodni za raunalnu obradu, nuna kompresija za
efikasno spremanje
Prostorni podaci 13
Vektorski podaci
vektor: konana prava linija definirana poetnom i
zavrnom tokom
diskretizacija prostora nije eksplicitna, ali mora
postojati s obzirom na diskretnu prirodu raunalne
aritmetike
prednosti: potrebno manje memorijskog prostora
nedostaci: podrazumijeva se strogo razgranienje
objekata to je rijetkost (obalna linija, granica
ume)
Prostorni podaci 14
Kvaliteta i uporabljivost
prostornih podataka
tonost, konzistentnost i potpunost
tonost atributa
tonost prostornog i vremenskog referentnog okvira
(geodezija)
aurnost (vrijeme prikupljanja)
prikladnost odreenoj namjeni
uporabljivost (pristupanost, format)
metapodaci: podaci koji opisuju podatke
nuni podaci o podrijetlu koji opisuju kvalitet
podataka (lineage)
Prostorni podaci 15
Zakljuak
funkcionalnost geoinformacijskih sustava ovisi o
mogunostima za analizu prostornih podataka koje
sustav prua
donoenje ispravnih odluka mogue samo na
temelju ispravnih podataka
prostorni podaci su specifini: dualnost
vektorskog (objektnog) i rasterskog
(kontinuiranog) modela
kvaliteta podataka presudna za kvalitetu sustava
Prostorni podaci 16
TOPOLOGIJA
to je prostor?
Geografski prostor i geometrija
Euklidski prostor
Ravninske transformacije
Metriki i topoloki prostori
Posljedice za analizu prostornih podataka
Zakljuak
Prostorni podaci 17
to je prostor?
"relacija definirana na skupu objekata" - preopenito
fiziki prostor - ovjekova osjetila: veliina, smjer,
boja, tekstura ...
"kontejner ili okvir u kojem stvari postoje"
dva razliita koncepta (dihotomija) u kontekstu
geoinformacijskih sustava:
skup lokacija s tematskim atributima (apsolutni prostor)
skup objekata s prostornim atributima (relativni prostor)
apsolutni prostor => rasterski model
relativni prostor => vektorski model
Prostorni podaci 18
to je geografski prostor?
"apsolutni ili relativni prostor u geografskom
mjerilu" - tautologija
"skup geografskih entiteta koji se odnose na dio
Zemlje i sudjeluju u geografskimprocesima" -
atomistiki (relativni) pogled
"skup zemaljskih lokacija na kojima su mogue
geografske pojave" - apsolutni pogled
geometrija omoguuje formalni pristup apstraktnih
obiljeja prostornih struktura
geometrija se bazira na naelu invarijantnosti
(stalnosti) odreenih obiljeja
Prostorni podaci 19
Primjer geometrije
trodimenzionalni prostor u kojem transformacije
moraju sauvati udaljenost izmeu toaka
geometriju ine:
tri prostorne dimenzije
skup transformacija koje ne mijenjaju udaljenost:
translacije
rotacije
trodimenzionalni prostor u kojem su sauvani kutovi
i paralelizam => geometrija ukljuuje jo i:
promjenu mjerila (smanjenje ili uveanje)
Prostorni podaci 20
Euklidski prostor
koordinatni model prostora, uobiajen u zapadnim
kulturama
transformacija prostornih obiljeja u ureene retke
(parove, triplete, ...) realnih brojeva
2D sluaj: Euklidska ravnina s fiksnim ishoditem i
parom ortogonalnih osiju koje se sijeku u ishoditu
toka: jedinstveni par realnih brojeva (x,y), esto
prikazana vektorom, koji ima svoju normu,
linijski objekti: pravac, polupravac, duina, krivulje
poligonski objekti: stranice (koje se sijeku iskljuivo u
rubnim tokama) i vrhovi, konveksnost i monotonost
Prostorni podaci 21
Ravninske transformacije (1)
transformacija je funkcija koja ravninu preslikava u
ravninu: R
2
R
2
, tj. svaka toka se preslikava u
toku
euklidske transformacije (kongruencije) uvaju oblik
i veliinu objekata (npr. translacija)
slinost uva oblik, ali ne uvijek i veliinu (npr.
promjena mjerila), svaka kongruencija je slinost
afine transformacije uvaju afina svojstva -
paralelnost (npr. rotacije, refleksije, torzije), svaka
slinost je i afina transformacija
Prostorni podaci 22
Ravninske transformacije (2)
projekcijske transformacije uvaju projekcijska
svojstva, krug se moe preslikati u elipsu (npr.
centralna projekcija), sve afine transformacije su i
projekcijske
topoloke transformacije (homeomorfizmi) uvaju
topoloke osobine prostora (susjedstvo, povezanost)
Prostorni podaci 23
to je topologija?
Topologija dolazi od grke rijei topos (poloaj) i
znai "prouavanje promjena poloaja i odnosa",
za razliku od geometrije koja se prevodi sa
"izmjera Zemlje".
Topologija je grana geometrije koja prouava
topoloke transformacije i obiljeja koja ostaju
nepromjenjiva poslije takvih transformacija.
Prostorni podaci 24
Topoloka obiljeja
u Euklidskom prostoru
toka je poetak duine
krivulja ne sijee samu sebe
toka je na granici poligona
toka je unutar poligona
toka je izvan poligona
podruje nema rupe
podruje je povezano
Prostorni podaci 25
Netopoloka obiljeja
u Euklidskom prostoru
udaljenost izmeu dvije toke
smjerni kut s jedne toke na drugu
duljina duine (krivulje)
promjer podruja
povrina podruja
Prostorni podaci 26
Analitika topologija
Analitika topologija (pointset topology) prouava
skupove toaka i koncepte susjedstva, blizine i
otvorenosti.
Vani prostorni odnosi (povezanost, granice)
mogu se izraziti analitikom topologijom.
Postoji jo i algebarska (kombinatorna ili
geometrijska topologija).
Prostorni podaci 27
Opa analitika topologija
Mogue ju je definirati pojmom susjedstva:
Neka je S skup toaka. Topoloki prostor je skup
podskupova od S (zvanih susjedstva) koje
zadovoljavaju sljedea dva uvjeta:
svaka toka unutar S je u nekom susjedstvu
presjek bilo koja dva susjedstva neke toke x u S sadri
susjedstvo od x
Prostorni podaci 28
Topoloki prostor
Presjek dvaju
susjedstava sadri
susjedstvo toke
Svaka toka je u
susjedstvu
Prostorni podaci 29
Metriki prostori
Metriki prostor je model prostora koji sadri
koncept udaljenosti izmeu objekata.
Definicija: skup toaka S je metriki prostor ako
postoji funkcija udaljenost (d), koja ureene
parove (a,b) preslikava u realni broj udaljenost
(a,b) pri emu su zadovoljeni sljedei uvjeti:
d (a,b) > 0, ako su a i b razliite toke
d (a,b) = 0, ako us a i b identine toke
d (a,b) = d (b,a)
za svaki triplet a, b i c iz S: d (a,b) + d (b,c) d (a,c)
Prostorni podaci 30
Primjer: udaljenost izmeu
gradova na Zemlji
geodetska udaljenost (uzdu geodetske linije)
sferna Manhattan udaljenost (razlika irina plus
razlika duljina)
vrijeme putovanja (minimalno vrijeme letenja
izmeu dva grada)
leksikografska (apsolutna vrijednost razlike
poloaja u popisu gradova)