1

Proraun potronje grijanja

Za precizan izraun potronje usporedite graevnu izvedbu objekta sa nie priloenom
tablicom, te na taj nain moete doi do tonog prorauna za godinju potronju i potrebnu
koliinu energije, za grublji proraun, moete iz naeg iskustva uzeti da je potrebno za prosjene
uvjete gradnje, dakle klasina gradnja sa klasinom bukom oko 120W/m2 instalirane snage, uz
takav proraun potronja se iz naeg iskustva kree od 40 do 70kn/m2 godinje ovisno najvie o
izolaciji vanjskih zidova i krova.
Dakle za stan od 70m2, potrebno je 70m2 x 120W= 8.400W potrebne energije za
zagrijavanje u najhladnijim danima.
Primjer:
Za stan povrine 60 m2 uz visinu stropa 270 cm i prosjenu termo-izolaciju (k=1,3 W/m2K)
potrebno je instalirati snagu priblino 120 W/m2 ili ukupno oko 7kW.
Poetna investicija u izvedbu grijanja:
Kod primjene sustav grijanja Viking, potrebna energija za zadani model se postie sa jednim
radijatorom po prostoriji, to je 5 radijatora plus kupaonski registar tzv. lojtra= ukupno 6
ogrijevnih tijela:
ifra
artikla
Opis proizvoda ili usluge Pdv. Kol Cijena Iznos
Rabat %
vrij.
Fak.
Vrijedn
Ukupno
ERC 5
Solar 5 lanka,600W,
484/670
25% 2 1.206,35 2.417,70 15% 2.050,80 2.563,50
ERC 10
Solar 10 lanaka, 1200W,
884/670
25% 1 1.804,35 1.804,35 15% 1.533,70 1.917,13
ERC 15
Solar 15 lanaka, 1800W,
1284/670
25% 1 2.298,85 2.298,85 15% 1.954,02 2.442,53
ERC 22
Solar 22 lanka, 2520W,
1844/670
25% 1 3.103,85 3.103,85 15% 2.638,27 3.297,84
VDR3
Kupaonske ljestve, 600W,
750/940
25% 1 1.544,45 1.544,45 15% 1.312,78 1.640,98
NKZ
Nosai za zid , komplet 4
komada
25% 6 30,00 180,00 15% 153,00 191,25

Ukupni iznos: 9.642,57 kn
PDV ukupno: 2.410,66 kn
Ukupni iznos sa PDV-om: 12.053,23 kn

Usporedba grijanja na struju sa grijanjem zemnim plinom
Primjenom sustava grijanja Viking gdje se sva energija pretvara u korisnu toplinu, bez
gubitaka na kotlu ili cijevima te je potrebno uz preciznu termostatsku regulaciju oko 900 kWh
energije za zagrijavanje stana zadane veliine, gdje Viking sustav 900 kWh elektrine energije
pretvara u isto toliko toplinske, dok za plinski sustav moramo uraunati gubitke do 30% te uz
manju mogunost regulacije dolazi do pregrijavanja pojedinih prostorija jer se sustav ravna prema
prostoriji u kojoj je termostat, pa nam je potrebno vie energije za istu koliinu topline.
2


Uz ogrijevnu vrijednost plina od 10kWh/m3 uz gubitke na cijevima, dimnjaku te samoj
pei, potrebno je oko 130 m3 prirodnog plina uz trenutno najniu cijenu zemnog plina od 2,08
kn/m3. Isto tako potrebno je oko 130l lakog loivog ulja sa cijenom od oko 6kn je 780kn.
Kod elektrine energije, proraun emo raditi prema prosjenoj cijeni izmeu
dvije tarife od 0,67 kn sa porezom, jednostavnom matematikom puta 900 potroit emo 603
kuna na grijanje strujom, a 270 kunu na grijanje plinom, dok grijanjem na loivo ulje govorimo o
780kn.
USPOREDBA PLINSKO ETANO
LOIVO
ULJE
ELEKTRINO VIKING
Poetna investicija 29.871,64 kn 33.892,65 kn 11.048,74 kn
Godinje odravanje 500,00 kn 800,00 kn 0,00 kn
Godinja potronja energije (5 mjeseci) 1.352,00 kn 3.900,00 kn 3.015,00 kn
Ukupni godinji trokovi 1.852,00 kn 4.700,00 kn 3.015,00 kn
UKUPNI TROKOVI za 15 god. 27.780,00 kn 70.500,00 kn 45.225,00 kn
Ukupna potronja + Poetna investicija 57.651,64 kn 104.392,65 56.273,74 kn
Zakljuak
Razlika u cijeni poetne investicije je: 29.871,64 kn - 11.048,74 kn = 18.882,90 kn.
Budui da se grijanje koristi oko 5 mjeseci godinje uz kontinentalnu klimu, investicija u kompletan
sustav plinskog grijanja nee se isplatiti ni nakon 15 godina koliki je prosjeni ivotni vijek etanog
plinskog grijanja.
Savjet
Razlika od 18.882,90 kn u poetnoj investiciji je novac koji moete uloiti u poboljanje
izolacije vanjskih zidova te popravak vanjske stolarije.
U navedenom primjeru uz 18.882.90 kn investicije u izolaciju, dobili bi poboljanje propusnosti
topline od 50%, te time i jednako toliko manje trokove grijanja na struju.
Dakle uz istu investiciju u grijanje i izolaciju od cca 30.000,00 kn grijanje sa elektrinom
energijom je isplativije grijanje od grijanja sa zemnim plinom!
Precizni proraun
Iz donje se tablice moe lako izraunati kolika e biti prosjena godinja potronja
energenata za 1 m2 vanjskog zida izraenog od razliitih graevnih materijala s i bez toplinske
izolacije.
Vrijednost koeficijenta prolaza topline U (W/m2 K) pomnoena sa 100 priblino pokazuje koliko e
se potroiti kWh/god.
Tablica vrijednosti koeficijenta prolaza topline U* W/(m2K) i priblian izraun utroka
energenata *(ranije k)
3


Vanjski zid
Topl. prov.
W/(mK)
Deb. zida
(cm)
Bez izol. sust. (W/m2
K)
Stiropor
5 cm*
Stiropor
6 cm*
Stiropor
8 cm*
Stiropor
10 cm*
Beton 2,50 16,00 4,27 0,65 0,55 0,43 0,35
Beton 2,50 18,00 4,13 0,64 0,55 0,43 0,35
Beton 2,50 20,00 4,00 0,64 0,55 0,42 0,35
Blok opeka 0,48 19,00 1,77 0,53 0,47 0,37 0,31
Blok opeka 0,48 25,00 1,45 0,50 0,44 0,36 0,30
Blok opeka 0,48 29,00 1,29 0,48 0,42 0,35 0,29
Puna opeka 0,68 25,00 1,86 0,54 0,47 0,38 0,32
Puna opeka 0,68 38,00 1,37 0,49 0,43 0,35 0,30
Blokete 1,10 19,00 2,92 0,60 0,52 0,41 0,34
Blokete 1,10 25,00 2,52 0,58 0,51 0,40 0,33
Blokete 1,10 29,00 2,31 0,57 0,50 0,39 0,33
Porobeton 0,18 20,00 0,78 0,39 0,35 0,30 0,26
Porobeton 0,18 25,00 0,64 0,35 0,32 0,27 0,24
Porobeton 0,18 30,00 0,54 0,32 0,29 0,25 0,22

* Vanjski zid sa ugraenim sustavom sa STIROPOR EPSF. U (W/m2K)
Tako bi u primjeru fasadnog zida od uplje glinene opeke d = 25 cm, prosjena potronja
elektrine energije bez toplinske izolacije bila 145 kWh/god, a s ugraenim sustavom na 6 cm
debelim ploama Stiropora odnosno 44 kWh/god.
Vrijednosti se odnose na 1 m2 btto promatrane plohe zida/krova.
Priblian utroak energenata moe se na isti nain izraunati i na primjeru jednog
jednoslojnog ravnog krova s armirano betonskom krovnom ploom.
Prolaz topline
Toplinska se izolacija vanjskih zidova - fasada, loggia, stropova iznad otvorenih prolaza,
stropova iznad negrijanih prostora i dr. najvie izvodi kao:
povezani sustav za vanjsku toplinsku izolaciju na osnovi ekspandiranog polistirena ili kamene
vune
sustav za vanjsku toplinsku izolaciju sa kombi ploama i vieslojnom bukom
Sustavi zadovoljavaju zahtjevima:
ekonomine izvedbe i optimalne uinkovitosti;
eliminiranja toplinskih mostova;
toplinske stabilnosti u ljetnom razdoblju;
sprjeavanja prevelike kondenzacije vodene pare u graevnom elementu i na unutranjoj
povrini graevnog dijela/elementa zgrade;
zatite graevnog dijela/elementa zgrade od velikog dilatacijskog rada;
4


osiguranja zdravog i udobnog boravka;
znaajne utede energije za grijanje ili hlaenje;
Na primjeru jednog fasadnog/vanjskog zida moe se vidjeti koliki je doprinos toplinske
izolacije utedi energije za grijanje, zatiti graevnog elementa od pregrijavanja, sprjeavanju
kondenzacije vodene pare, toplinskoj stabilnosti u ljetnom razdoblju i, najvanije, udobnom i
zdravom stanovanju.
Primjer vanjskog zida za zadane uvjete. Za svaki grijani graevni dio zgrade koji granii s
vanjskim zrakom, negrijanim ili slabo grijanim prostorima potrebno je izraditi graevinskofizikalni
proraun prema normama i tehnikim propisima.

Na lijevom je dijagramu prikazan vanjski zid izraen od uplje opeke od gline d = 25 cm, bez
toplinske izolacije, obukan s obje strane.
Na desnom je dijagramu isti zid s vanjske strane dograen Povezanim sustavom za vanjsku
toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi NOVOLIT STIROPORA EPS F, debljine 6 cm
Na unutranjoj strani vanjskog zida bez toplinske izolacije (dijagram na lijevoj strani
vanjska temperatura 5 C) u zimskom je razdoblju povrinska temperatura (15.1 C) nia od
temperature zraka u prostorijama (+20 C). Ohlaen zrak na zidovima struji od stropa prema podu
uzrokujui nelagodu, osjeaj propuha i hladnoe. Do 90% gubitaka topline ljudskog tijela nastaje
zraenjem topline. to su razlike temperature izmeu tijela i graevinskih elemenata koje ga
okruuju vee, tijelo se bre hladi i ljudi se neugodno osjeaju.
Da bi boravak bio ugodniji, prostorije se zagrijavaju na temperature zraka znatno vie od
normalnih +20 C to znaajno poveava potronju energenata, ali boravak u prostorijama i
nadalje ostaje neudoban, razlike u temperaturama jo su vee kao i sadraj relativne vlage. Sve to
pogoduje, u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima, moguem nastanku povrinske
kondenzacije. Rjeenje je pravilna toplinska izolacija vanjskih graevnih dijelova
zgrade to blie vanjskoj strani, koja omoguuje akumulaciju topline, odnosno njihovo
5


zagrijavanje i manje razlike u temperaturama izmeu njihovih unutranjih povrina i zraka u
prostorijama.
Kod toplinsko izoliranih vanjskih zidova (dijagram na desnoj strani sa svega 6 cm toplinske
izolacije a raunate vanjske temperature od - 5 0C ), povrinska je temperatura unutranje strane
zida via od +18C, a temperatura zraka za ugodno i zdravo stanovanje u prostorijama ne treba
biti via od +20C. Temperatura unutranje povrine zida vea je od temperature rosita
zraka u prostorijama, a na povrini se zidova ne stvara kondenzat. Vanjski je zid toplinski
izoliran i moe odravati potrebnu temperaturu na unutranjim povrinama tijekom cijele
godine. Zid je toplinski stabilan.
Toplinska stabilnost znai dobru toplinsku akumulaciju, sposobnost spremanja topline u
masivnom toplinski izoliranom vanjskom graevnom dijelu zgrade. Kada se iskljui ili smanji
grijanje ili se prostor ohladi (primjerice brzim provjetravanjem), tako se akumulirana toplina vraa
natrag u prostorije i u kraem se vremenskom periodu odrava gotovo konstantna temperatura u
prostorijama putem radijacije/zraenja topline s unutranje strane zagrijanog graevinskog
elementa.
Akumulacija topline vanjskih vieslojnih graevnih dijelova zgrade biti e to vea to se
toplinsko izolacijski sloj nalazi blie vanjskoj negrijanoj strani i to ima vei toplinski
otpor, odnosno veu debljinu toplinske izolacije. Zato, kada je to mogue, treba izbjegavati
ugradnju toplinske izolacije s unutranje strane, jer je sposobnost akumulacije topline u tom
sluaju zanemariva uz mogunost nastanka toplinskih mostova na sudarima unutranjih i vanjskih
graevnih elemenata i nastanku kondenzata, prvenstveno na tim mjestima.
Kod neizoliranih zidova/krovova toplina prolazi kroz konstrukciju u atmosferu i znaajno
poveava potronju energenata.
U ljetnom razdoblju unutranje povrine neizoliranih ili nedovoljno izoliranih vanjskih
zidova/stropova imaju na junoj i zapadnoj strani temperaturu viu od + 30 C, posebno u
veernjim satima. esto je i temperatura zraka u prostorijama via od +30C. Kod dobro toplinski
izoliranih i toplinski stabilnih vanjskih zidova, povrinska je temperatura na unutranjoj strani zida
22C 24C. Boravak je zdrav i ugodan, a temperatura zraka u prostorijama, niti kod najveih
vruina, ne prelazi ljeti ugodnih 24C do 25C, koliko se preporuuje i u klimatiziranim prostorima.
Toplina se iz prostorija odvodi na toplinski izolirane hladnije masivne zidove. Zrak u
prostorijama tijekom dana, a naroito poslijepodne ima viu temperaturu od zidova, koji su izvana
toplinski izolirani i zato hladniji od unutranjeg zraka. Zato toplina moe prelaziti na zidove i tako
hladiti unutranje prostore. Nou je prolaz topline obrnut iz zidova u prostorije, zidovi se hlade, a
topliji zrak kroz otvorene prozore izlazi vani.