REGIONALNA GEOGRAFIJA AZIJE

(predavanja)




























2
OSNOVNI GEOGRAFSKI PODATCI:

1. Azija je povrinski najvei kontinent na Zemlji (naziv potjee od asirske rijei au,
to znai istok).
Protee se gotovo u cijelosti na sjevernoj Zemljinoj polutki; 44,3 milijuna km, to ini treinu
kopnene povrine svjeta, a ak je etiri i pol puta vea od povrine Europe.



2. Azija je najmnogoljudniji kontinent (prema procjeni 2002. godine Azija je imala
3.80 milijardi stanovnika, a 2004. 3.86 milijardi stanovnika).
Godine 2012. - 4,260,000,000 milijardi stanovnika. Taj broj ini 60% svjetske populacije i u
daljnjem je porastu.

World's Population by Continents:











Izvor: Population Reference Bureau World Population Data Sheet 2012 and The World Factbook.

3. Azija je i najgue naseljeni kontinent (2011. godine gustoa je iznosila 130,9
st/km izvor: en.worldstat.info/Asia ), ali ima goleme razlike u naseljenosti pojedinih
podruja:
Kina i Indija - zemlje s najvie stanovnika ujedno i najmnogoljudnije zemlje svjeta.
Asia 4,260,000,000
Africa 1,072,000,000
Europe 740,000,000
North America 463,000,000
South America 397,000,000
Oceania (incl. Australia) 37,000,000
Antarctica no indigenous inhabitants
3
Arapske zemlje Jemen, Sirija, Saudijska Arabija i Jordan - imaju najviu godinju stopu
rasta broja stanovnika.
4. Azija je najstariji kontinent u smislu da su na njezinim obalama i dolinama rijeka
nastale prve vee danas poznate civilizacije.
5. Azija je i najmlai kontinent po postanku jer se njezine litosferne ploe i dalje miu
te uzrokuju mnogobrojne potrese i vulkane.
6. Azija je najvii kontinent.
U Aziji se nalazi najvii planinski lanac na svijetu dug oko 2500 km i irok oko 300 km:
Himalaja. Na Himalaji se nalazi najvii vrh svjeta Mount Everest visok 8848m, kao i vrh K2,
drugi najvii na svjetu s 8611m koji se takoer nalazi na Himalaji i koji se smatra opasnijim
za uspon od Mount Everesta.
U Aziji se nalazi i najvea visoravan na svijetu, Tibet, kao i najvee jezero na svijetu
(smjeteno izmeu Europe i Azije) - Kaspijsko jezero povrine 371 800 km
2
.
7. Azija je najdublji kontinent.
Izmeu Jordana i Izraela nalazi se najnia slobodno pristupana toka na svijetu na dubini
od -418m, te Mrtvo more ije je dno na -794m to ga ini najveom depresijom na svijetu.
Marijanska brazda, najdublja toka svijeta, takoer se moe svrstati u Aziju. Duboka je
11022m to je ini 23% dubljom nego to je Mount Everest visok.

GRANICE:

Protee se od Sjevernog ledenog mora do Indijskog oceana kroz vie od 90 geografske irine
te od Sredozemnoga mora na zapadu do Tihog oceana na istoku kroz gotovo 165 geografske
duine ili 11 vremenskih zona.




Granii s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te
morski prolazi Bospor i Dardaneli) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i
prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi juno, a Amerika istono od Azije i nemaju
kopnenu granicu s njom.


4
OTOJE U SASTAVU AZIJSKOG KONTINENTA:
Na razvedenijem jugoistoku Azije, kontinentu pripada Malajsko otoje koje se pribliava
Australiji; obuhvaa Velike i Male Sundske otoke, Filipine i Moluke otoke.
U Tihom oceanu Aziji od veih otoka jo pripadaju Hainan, Taiwan, Sahalin i Japansko
otoje; u Indijskom oceanu otok ri Lanka, manja otoja Lakadivi, Maldivi, Chagosko otoje,
Andamani, Nikobari, te otoje Cocos i otok Christmas.
U Sjevernom ledenom moru vea su otoja Zemlja Franje Josipa, Novosibirski otoci i otok
Vrangel.

Najsjevernija kopnena toka je rt eljuskin (77 43 s. g. .), najjunija rt Balus (01 16
s. g. .); na zapadu je krajnja kopnena toka rt Baba (26 04 i. g. d.), a na istoku rt Denjev
(169 40 z. g. d.).



REGIONALIZACIJA AZIJE:

1. Juna Azija (Pakistan, Indija, Nepal, Butan, Banglade, ri Lanka i Maldivi);

2. Jugoistona Azija (Mijanmar, Tajland, Kamboda, Laos, Vijetnam, Malezija, Singapur,
Indonezija, Brunej, Ist. Timor i Filipini);

3. Istona Azija (Japan, Sjeverna Koreja, Juna Koreja, Mongolija, Tajvan i Kina);

4. Jugozapadna Azija (Turska, Cipar,Libanon, Sirija, Izrael, Jordan, Irak, Iran, Afganistan,
Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati, Oman, Jemen);

5. Centralna Azija (Kazahstan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadikistan, Kirgistan, Gruzija,
Armenija, Azerbajdan i Mongolija).


5



1. JUNA AZIJA je naziv za podruje koje se nalazi izmeu jugoistone, jugozapadne i
srednje Azije. esto se smatra sinonimom za Indijski potkontinent.

Termin "juna Azija" je uobiajeni suvremeni termin koji se koristi od 1947. godine, tj. od
poetka Prvog indijsko-pakistanskog rata. Do tada je ovo podruje bilo poznato pod nazivom
"Britanska Indija" ili Hindustan, jer je granice dananje June Azije uvelike definirala
britanska uprava. Ostali nazivi koji su se koristili za oznaavanje ove regije bili su Mogulsko
Carstvo, Delhijski Sultanat.

Juna Azija pokriva povrinu od oko 4,480,000 km ili 10 % azijskog kontinenta, a ondje
ivi oko 40 % stanovnitva Azije.

Iako se ne nalazi na potkontinentu, Afganistan se ponekad djelomino ili u cijelosti smatra
junoazijskom zemljom, jer je dijelio mnoge povijesne tokove zajedno s ostatkom regije.
Sve navedene zemlje su lanice Junoazijskog udruenja za regionalnu suradnju.



Juna Azija se ubraja meu najgue naseljene
regije svijeta sa oko 1.6 milijardi stan. oko
etvrtine cjelokupnog svjetskog stanovnitva.
Gustoa stanovnitva u regiji iznosi 305 st/km to je
sedam puta vie od svjetskog prosjeka.

Najvea naseljenost je na sjeveru u nizinskom
dijelu Indije, Bangladeu i u gradovima Kalkuti i
Daki.
Najvee grupe Indo-arijska (na sjeveru) i
dravidska (na jugu).
Podruje je poznato i po sukobima Hindusa i
Muslimana.

6
2. JUGOISTONA AZIJA U prolosti je JI Azija zajedno s dijelom june Azije bila
poznata pod nazivom Istone Indije ili jednostavno Indije.
Jugoistona Azija ima povrinu od priblino 4,000,000 km.
Prema procjeni iz 2004. godine u regiji je ivjelo 593 milijuna ljudi, a vie od estine njih
(+114 milijuna) ivjelo je na indonezijskom otoku Javi, najgue naseljenom otoku na svijetu.
Jugoistona Azija je geografski podijeljena na dvije regije, Indokinu i Malajski arhipelag.
Subregija Azije koja lei na sjecitu geolokih ploa obiljeenih jakom seizmikom i
vulkanskom aktivnou.






Sve navedene zemlje su lanice Udruenja zemalja jugoistone Azije, osim Istonog Timora
koji ima status promatraa.
Izmeu mnogih zemalja u regiji postoje nesuglasice u polaganju teritorijalnih i/ili maritimnih
prava.
Raspodjela religija i ljudi razlikuje se u jugoistonoj Aziji od jedne zemlje do druge.
Ova regija bogata je prirodnim izvorima, a od religija tu prevladava budizam.

7



8


Teritorijalna morfologija:
COMPACT- CAMBODIA (kompaktan teritorij)
PROTRUDED (EXTENDED)- THAILAND (izduen)
ELONGATED (ATTENUATED)- VIETNAM (otegnut, produen)
FRAGMENTED- PHILIPPINES (raspren)
PERFORATED- SOUTH AFRICA (perforiran, probijen)



9

3. ISTONA AZIJA je subregija Azije koja se moe definirati u geografskim i u kulturnim
terminima.
U geografskom smislu pokriva oko 11 773 699 km ili 28% povrine azijskog kontinenta. U
kulturnom smislu obuhvaa drutva koja pripadaju kineskoj kulturnoj sferi, pokazujui snani
povijesni utjecaj klasinog kineskog jezika.
Politika podjela: 6 entiteta (donedavno 8)
Obiljeja poloaja Istone Azije: poloaj izmeu: prostranog i slabo naseljenog azijskog
dijela Rusije, gusto naseljenih June i Jugoistone Azije, rijetko naseljenih stepskih,
pustinjskih i planinskih podruja Srednje Azije, gusto naseljenih japanskih otoka i Tajvana.

Osnovni statistiki pokazatelji:

Stanovnitvo:
1 492 277 000 (2000.);
1 579 816 000 (40% st. Azije,
25% st. svijeta)
Gustoa naseljenosti:
134,2 st/km2 (3 puta vie od
svj. prosjeka)

10


Prirodno-geografska raznolikost: najvee pustinje, najvie planine, najprostranije zavale,
najprostranije visoravni, najplodnije i najguenaseljene rijene doline...
rubni istoni dijelovi pripadaju Cirkumpacifikom vatrenom prstenu



11
Regionalne razlike i kontrasti:

veliki kontrasti i regionalne razlike i dalje se poveavaju
najnaseljenije geografsko podruje svijeta s najmnogoljudnijom zemljom svijeta, ali i
s nekima od najrjee naseljenih dijelova svijeta
stanovnitvo je koncentrirano u istonom dijelu, unutranjost je vrlo rijetko naseljena
najurbaniziraniji dio Azije, ali s velikim meusobnim razlikama:
J. Koreja 83%, Tajvan 70%, Japan 66%, Sj. Koreja 63%, Mongolija 59%, Kina
51% (prema PopulationData.net)
razliit stupanj urbanizacije: visok u istonim dijelovima, mnogo nii u
unutranjosti
asimetrina mrea gradova: najvea gustoa na obalama (najvie milijunskih
gradova)


metropolitanska podruja:
Tokyo 37,7 milijuna 1. na svijetu
Seoul 22,7 milijuna
Shanghai 18,6 milijuna
Osaka-Kyoto-Kobe 17,4 milijuna
Beijing 12,5 milijuna
dva diva (Kina, Japan)
pacifiki rub visoko razvijen prostor od Japana do Tajvana i od June Koreje do
Hong Konga
politiko-geografski nestabilno podruje (podijeljena Koreja, Tajvan, Tibet,
Kurilsko otoje...)
mali otoci u Istonokineskom i Junokineskom moru velikog znaenja (npr. Spratly,
kin. Nansha)

12


Veliki klimatski kontrasti: klimatski tipovi: B (suha); C (vlana umjerena); D
(vlana hladna); H (visokoplaninska); A (monsunska)
najprostranije podruje visokoplaninske klime na svijetu

Regije Istone Azije:

1. UNUTRANJA KINA
2. TIBET (Xizang)
3. SINKIANG (Xinjiang)
4. MONGOLIJA
5. TROKUT JAKOTA

13




4. JUGOZAPADNA AZIJA se djelomino podudara s tradicionalnim europskim nazivima
Bliski istok i Srednji istok, koji opisuju geografski poloaj regije u odnosu na Europu, a ne
vlastiti poloaj unutar Azije.
Meunarodne organizacije (posebice UN), te afrike i azijske zemlje preferiraju uporabu
termina zapadna Azija umjesto Srednji istok zbog percipiranog eurocentrizma ovog
povijesnog termina.

Obuhvaa 7 mil km, regija je gotovo u potpunosti okruena vodom, osim malog podruja
koje regiju povezuje s kopnom.
14
Podruje pustinja s malom koliinom padalina, a naseljenost je preteno uz morsku obalu i
rijene doline.
Glavne religije su kranstvo islam i judaizam, a najvei gradovi Bagdad, Teheran i
Istambul.
Najvee rezerve nafte na svijetu (polovina svih poznatih rezervi na svijetu)





15
5. CENTRALNA ILI SREDNJA AZIJA je ekstremno velika regija raznolike geografije,
ukljuujui visoravni i planine, pustinje, te posebice beumne, travnate stepe.
Protee se od Kaspijskog jezera na zapadu do Kine na istoku, Afganistana na jugu i Rusije na
sjeveru.

Obuhvaa pet republika biveg Sovjetskog Saveza: Kazahstan (16,6 mil. st.), Kirgistan (5,5
mil. st.), Tadikistan (7,6 mil. st.), Turkmenistan (5,1 mil. st.), i Uzbekistan (29,5 mil. st.) i
ostale zemlje: Gruziju, Armeniju, Azerbajdan i Mongoliju.
Povrina 4.003.400 km

Ideja Centralne ili Srednje Azije kao zasebne regije svijeta je uvedena 1843. godine od
strane geografa Alexandera von Humboldta .
Granice Srednje Azije su predmet mnogih rasprava. Prva slubena definicija srednje Azije
je bila od strane Sovjetskog Saveza koji ju je definirao kao podruje koje se se sastoji
iskljuivo od Uzbekistana , Turkmenistana ,Tadikistana i Kirgistana . Ova definicija se
takoer esto koristila izvan SSSR-a u tom razdoblju. Prema ruskoj kulturi postojala je
definicija Srednje Azije u uem i irem smislu. U uem smislu ona je obuhvaala samo
tradicionalne neslavenske, centralno azijske zemlje koje su bile u sastavu granica povijesne
Rusije, dok je u irem smislu ukljuivala srednjoazijske zemlje koje nikada nisu bile dio
povijesne Rusije.

Nakon stjecanja neovisnosti, elnici etiriju bivih sovjetskih srednjoazijskih
republika susreli su se u Takentu i odluili da bi Srednja Azija trebala ukljuivati i
Kazahstan. Od tada, to je postala najea definicija Srednje Azije.

UNESCO pak definira regiju na temelju klime i koristi daleko vee granice. Prema
definiciji UNESCO-a regija Centralne ili Srednje Azije obuhvaa Mongoliju, Tibet, SI Iran,
Afganistan, Khyber Pakhtunkhwa, Azad, Kashmiri Punjab, Punjab, Kashmir i Ladakh i svih
pet republika biveg SSSR-a.



Najvei dio regije je suh, s malom koliinom padalina, to je nepovoljno za poljoprivredu
pa se stanovnitvo uglavnom bavi stoarstvom.
Regiju nastanjuje vie od 90 mil. stan. (2% ukupnog stan. Azije)
Regija Centralne Azije imala je oduvijek geostrateku vanost:
- na sjeveru Huni, Mongoli
- na istoku utjecaj Kine (carstva)
- na jugoistoku utjecaj Indije
- na jugozapadu Przijsko carstvo, Aleksandar Veliki
16




17


SRODNI TERMINI:

1. PREDNJA AZIJA - obuhvaa jugozapadni dio Azije, a granice su joj na zapadu
Sredozemno more i Crveno more, na sjeveru Crno more, Kavkaz i Kaspijsko jezero, na istoku
Ind i rubno planinsko podruje Irana, a na jugu Indijski ocean. Prednja Azija je Sinajom
povezana sa Afrikom, dok je Dardanelima, Mramornim morem i Bosporom samo usko
odvojena od Europe.

2. BLISKI ISTOK - (hrv. sinonimi: Prednji istok ili Srednji istok) je zapadnjaki
geopolitiki naziv za podruja sjeveroistone Afrike i jugozapadne Azije ije su granice slabo
definirane.
Danas se nazivom Bliski istok najee slue arheolozi i povjesniari u kontekstu
suvremenih granica Starog Istoka, odnosno podruja na kojima su u starom vijeku postojale
civilizacije u uskoj kulturolokoj interakciji, a ukljuuju Levant (dananja Sirija, Libanon,
Jordan, Izrael i Palestina), Malu Aziju (dananja Turska), Mezopotamiju (Irak i istona Sirija)
i iransku visoravan (Iran, Afganistan i zapadni Pakistan).

3. DALEKI ISTOK - je naziv za istonoazijske zemlje uz Tihi ocean. esto obuhvaa
istonu i jugoistonu Aziju zajedno, a ponekad i najistonije teritorije Rusije, tj. Ruski Daleki
istok i zapadnu tihooceansku regiju.
Daleki istok se ponekad koristi kao sinonim za istonu Aziju, pa se moe definirati u
geografskim ili kulturnim terminima koji ukljuuju povijesnu Kinu (iskljuivi Tibet i
Xinjiang), Japan, Tajvan, Koreju i Vijetnam. On takoer obuhvaa drave i kulture
jugoistone Azije poput Kambode, Malezije, Mianmara, Tajlanda, Indonezije i Filipina. Ovaj
je naziv populariziran tijekom razdoblja britanske kolonizacije zemalja koje su se nalazile
istono od Britanske Indije.

4. ORIJENT - je izraz koji dolazi od latinske rijei oriens koja znai istok, a koristi se za
opisivanje Istonog svijeta, odnosno kultura i zemalja azijskog kontinenta. Orijent obuhvaa
18
prostor jugozapadne i Sredinje Azije te Sjeverne Afrike, koji pripada islamskome kulturnom
krugu.

5. LEVANT -(Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u opem znaenju Istok, istone
zemlje. U uem smislu skupni naziv za zemlje koje lee uz obale istonog Mediterana: Grku,
Tursku, Siriju, Libanon, Izrael, Jordan i Egipat; Grka se ponekad izuzima iz pojma Levanta.
On se uglavnom podudara s pojmom Bliski istok.
Levant je neprecizni geografski termin koji se povijesno odnosio na veliko podruje Bliskog
istoka juno od planine Taurus. Levant je omeen na zapadu Sredozemnim morem, a na
istoku sjevernom Arapskom pustinjom i Gornjom Mezopotamijom.

HISTORIJSKO-GEOGRAFSKI PREGLED

Povijest Azije je jedinstvena, jer je pored svoje veliine to ujedno i mjesto postanka
najstarijih svjetskih civilizacija, kao to su sumerska, kineska i indijska (civilizacije su se
razvile prije otprilike 5500 godina).

Postojanje ovih civilizacija imalo je snaan utjecaj na povijest, kako staru tako i na
najnoviju, kao i pojavljivanje triju glavnih religija: hinduizma, budizma i islama.
Osim u starom Egiptu, najstarije poznate civilizacije javile su se u dolinama
rijeka u jugozapadnoj Aziji, sjeverozapadnoj Indiji, Pakistanu i sjevernoj Kini, a bile su
najee izolirane, i meusobno i od ostatka svijeta, preprekama kao to su pustinje, planine i
oceani.
Ove civilizacije su imala neke zajednike karakteristike: sve su bila poljoprivredna drutva
koja su poznavala navodnjavanje zemljita i obranu od poplava.
Pod navalom nomadskih plemena iz centralne Azije ovo stanovnitvo bilo je
prisiljeno graditi obrambene zidine oko gradova.
Pronalaskom pluga oko 3000 g. pr. Kr. Smanjena je potreba za radnom snagom u
poljoprivredi, pa se javljaju prvi obrtnici. Poveanjem poljoprivredne proizvodnje i
intenziviranjem obrta javila se potreba za razmjenom dobara meu razliitim kulturama.
Kolonijalno upletanje stoljeima se odraavalo na razvoj Azije, a nakon vie desetljea
nazavisnog razvoja, dananje azijske ekonomije doivljavaju pravi procvat.
Na prostoru Azije jo uvijek ima sukoba, a oni na jugoistoku i jugozapadu Azije
odraavaju se i na svjetsku politiku.

DREVNE CIVILIZACIJE:

1. CIVILIZACIJA MEZOPOTAMIJE

Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (gr. meurjeje) izmeu rijeka Eufrata i
Tigrisa (rijeka se spominje kao simbol ivota i razvitka) te anatolijskih i iranskih planina na
sjeveroistoku, arapske pustinje na zapadu i Perzijskim zaljevom na jugu.
Obuhvaala je dananju istonu Siriju, jugoistonu Tursku i dio Iraka tj. protezala se od
planina Taurus na sjeveru do Perzijskog zaljeva na jugu, te planina Zagros na istoku do
Sirijske pustinje na zapadu.
Drevni stanovnici Mezopotamije svoju su zemlju nazivali Sumer, a sebe Sumerani.
Sumerani su vjerojatno bili doseljenici u Mezopotamiju, ali odakle su
stigli nema pouzdanih dokaza. Nagaa se da su se Sumerani doselili negdje oko 3500. g. pr.
K. i to na najistonije dijelove Mezopotamije gdje se tada govorilo semitskim jezicima.
19
Sumerani su ve 3000. g. pr. Kr. navodnjavali svoja polja putem kanala, koristili broncu,
obraeno kameno orue, izraivali tkanine, gradili hramove i palae te koristili kola i
jedrenjake. Imali su precizne kalendare, svoje pismo i pisane zakone.
Zajednika karakteristika naroda Mezopotamije (Sumerani, Akaani, Asirci, Babilonci) je
uporaba najstarijeg klinastog pisma kojeg su oni i izmislili.
Sve do 6. st. pr. Kr. Mezopotamija je ostala centar zapadnoazijske civilizacije, a u 6. st. pr.
Kr. Perzijanci su osvojili Babilon i od tada se na tom podruju razvija perzijska drava.
Mezopotamija je 539. g. pr. Kr. Postala dio Perzijskog carstva, koje je 331. g. pr. Kr. osvojio
Aleksandar Veliki (Helenistiki period).
Kasnije su ovim prostorom vladali Rimljani (Partski period), Arapi, Mongoli, Otomansko
carstvo, a tijekom I. svjetskog rata bio je pod britanskom okupacijom. Od 1921. godine
najvei dio ovog prostora je u sastavu Iraka.

2. INDSKA CIVILIZACIJA
(jo se naziva Harapska civilizacija)

Razvila se na obalama rijeke Inda, u dananjem Pakistanu, izmeu 2700. i 1750. pr. Kr.
Njezina sredita su bila gradovi Mohenjo Daro, Harappa i Lothal, s po 40.000 stanovnika.
Goleme javne graevine, graene od opeka i od blata, ukazuju na to da je civilizacija bila
veoma napredna.
Gradovi u dolini Inda bili su planski graeni po uzorku mree. Imali su iroke glavne ceste
i uske uliice. Kuni otpad odvodio se odvodnim kanalima. Sve su kue bile izgraene oko
sredinjeg dvorita. Ljudi su tijekom dana u tom dvoritu ivjeli i radili.
Vrlo malo se zna o svakodnevnom ivotu stanovnika doline Inda, osim da su trgovali sa
Sumeranima i prakticirali jedan od prvih oblika hinduizma. Imali su svoj jezik sanskrt, a
izmeu 900. i 500. g.pr.Kr osnovali su gradove-drave. Bavili su se uzgojem rie.
Njihova je civilizacija neobjanjivo propala nakon 1750. pr. Kr. jedan od uzroka (prema
nekim autorima) moe biti invazija ili promjena toka rijeke Ind.


3. KINESKA CIVILIZACIJA

U Kini su se prve civilizacije takoer razvile uz rijeke. Izmeu 3000. i 1600. g. pr. Kr. U
dolini rijeke Huang Ho ivjele su zajednice zemljoradnika koji su uzgajali svilce, proizvodili
svilu i tkanine, kojima su trgovali (Put svile).
Prvi pisani izvori o ovoj civilizaciji datiraju iz 16. st. pr. Kr. za vrijeme dinastije Shang
(vladala je oko 1520. pr. Kr. do 1027. pr. Kr). Tada se oblikovala kineska kultura u obliku
pisanog jezika, filozofije, a postupno se javila i stabilna socijalno-politika i ekonomska
struktura. Ta je dinastija razvila i trgovake veze s veinom podruja sredinje, sjeverne i
istone Azije.
Prvi gradovi u staroj Kini izgraeni su kao religijski centri za izvoenje ceremonija i rituala.
Do vremena Shang dinastije (oko 1500.-te do 1050.-te godine prije nae ere) izgraen je vei
broj gradova u Kini. Izgradnja gradova je unaprijed paljivo planirana, a gradovi su graeni
po sustavu "reetki" - po shemi koju su kasnije pratili i koristili graditelji svih drugih starih
kineskih gradova. Stanovnitvo je bilo podijeljeno u stalee po socijalnom rangu i to od
kraljevske porodice i plemstva, pa sve do robova.
20
Dinastiju Shang zamijenila je dinastija Chou. U 11. stoljeu pr. Kr. podruja pod
dinastijom Shang pokorila je dinastija Chou sa sjeverozapada. Dinastija Chou je proirila svoj
utjecaj i asimilirala je etniki razliite narode, te uspostavila jedinstvenu kinesku kulturu i
ojaala gospodarstvo. Od 770. pr. Kr. polako gubi nadzor nad svojih stotinjak vazalnih drava
koje su ratovale jedna protiv druge.
Nakon dinastije Chou na vlast dolazi dinastija Qin pod ijom je vladavinom Kina
zabiljeila znaajan politiki, kulturni i drutveni napredak.

Kineski izumi: barut, tisak, papirnati novac i porculan.
Kinezi su koristili eljezno oruje, usavrili su navodnjavanje te su gradili ceste i kanale da
bi poboljali komunikacije i trgovinu.

Postojale su i snane trgovake veze s Europom. Izvozili su se kineska svila i
indijski pamuk, a uvozilo staklo, razne rukotvorine i zlato. Na taj nain elementi
europske kulture irili su se po Aziji.
Zbog navale nomadskih plemena sa sjevera dolo je do brojnih migracija i raseljavanja
stanovnitva. Sve ove civilizacije su se proirile i imale meusobne kontakte.
Godine 207. pr. Kr. vlast je preuzela nova dinastija Han koja je vladala do 220 g. kada se
carstvo Han raspalo na tri kraljevstva: Wei na sjeveru, Wu na jugu i Shu na zapadu.

U 4. st. Huni su osvojili sjevernu Kinu i krenuli na zapad u osvajanje Europe.
Od 7. do 12. st. u istonoj Aziji vladao je relativan mir zahvaljujui slabljenju invazije
normada i vjerskih ratova.
Godine 1206. g. Dingis kan je ujedinio mongolska plemena i osvojio sjevernu Kinu,
sjevernu Indiju, Perziju i dijelove Europe. Mongolsko carstvo prualo se od Kine i Koreje do
Dunava i trajalo je do 1368. godine ali najveu je vanost imalo tijekom 13. st. za vrijeme
vladavine Kublaj Kana (kada je osvojena i juna Kina).
Nakon propasti Mongolskog carstva, dinastija Ming preuzela je vladavinu u Kini i
proirila svoj utjecaj u istonoj Aziji (vladala je Kinom do 1644.). Nastala je kao posljedica
pobune domaeg stanovnitva protiv mongolskih vladara iz dinastije Yuan. Zhu Yuanzhang,
zvan Taizi, uspio je otjerati Mongole i okruniti se za prvog cara dinastije. Na svom poetku
dinastija Ming je Kinu ne samo oslobodila, nego uinila i velikom vojnom silom. U doba
dinastije Ming podignut je, kao zatita od provale naroda iz unutranje Azije - kineski zid.
Smatra se da je poetkom 15. stoljea Kina bila najciviliziranija, najbogatija, najprosvjeenija
i najnaprednija drava na svijetu.

Europa je ula u period kulturnog i gospodarskog napretka i Europljani su
privueni bogatstvima Azije poetkom 16. st. polako poeli osvajati njezine dijelove.
Portugalci su preuzeli kontrolu nad Indijskim oceanom i tijekom 16. st. Macao je postao
njihova trgovaka luka.
panjolci su poeli trgovati s Filipinima oko 1565. g., a Britanci i Nizozemci su se tek u 17.
st. ukljuili u trgovinu s azijskim zemljama.
Godine 1619. Nizozemci su osvojili Javu, a 1641. g. su preuzeli Maleziju od Portugalaca
da bi mogli kontrolirati trgovinu zainima.
Britanci su postupno osvojili vei dio Indije, a Nizozemci Indoneziju. U 19. st. Europljani
su kontrolirali najvei dio Azije.

U to vrijeme Kina i Japan su poeli jae trgovati s Europom i SAD. Zapoela je borba meu
zapadnim zemljama za osvajanjem Azije i jaanjem trgovine.
21
Britanci su postali najjaa kolonijalna sila u jugozapadnoj Aziji, Indiji i junoj Kini.
Rusija se proirila na centralnu Aziju i Manduriju, Francuzi su okupirali Indokinu, dok su
SAD nakon ameriko-panjolskog rata 1898. g. dobili Filipine.

Do poetka 20. st. Zapad je utjecao na mnoge promjene u Aziji uklonjene su neke barijere
koje su dijelile istonu i zapadnu civilizaciju, a dolo je i do znaajnih promjena u
ekonomskom i politikom ivotu Azije. Kolonijalne sile ubirale su veliki profit dok su brojni
stanovnici Azije ivjeli u siromatvu. Kao rezultat, javili su se brojni nacionalistiki pokreti za
osloboenje. Ovi pokreti posebice su ojaali nakon 2. svj. rata.
Izmeu 1943. i 1949. kolonijalne vlasti oslobodili su se Burma, Indija, Indonezija, Jordan,
Libanon, Pakistan, Filipini i riLanka. Mnoge zemlje Jugoistone Azije takoer su prestale
bili prekomorski teritoriji i postale su samostalne drave.
Godine 1948. formirana je drava Izrael koju su najveim dijelom nastanili europski idovi.
Godine 1949. Indokina je bila jedini dio Azije gdje su jo uvijek postojale kolonije, ali pet
godina kasnije i ovo podruje je dobilo svoju samostalnost.
Kolonijalne vladavine u Aziji ostavile su dubok trag u gospodarskom ivotu kontinenta.
Azija je u tom pogledu dosta zaostajala za Europom. Razvojem industrije u Europi javila se
potreba za sirovinama, koje su se potom uvozile iz Azije koja je bila samo izvor sirovina i
kolonijalne sile nisu ulagale u njenu industrijalizaciju. Poljoprivreda je takoer znaajno
zaostajala u odnosu na Europu. Nakon raspada kolonijalnog sustava Azija se morala suoiti s
brojnim gospodarskim, drutvenim i politikim problemima.
Nakon 2. svj. rata dolo je do irenja komunizma u Aziji. Godine 1949. komunisti su
utemeljili Narodnu Republiku Kinu, najveu komunistiku zemlju na svijetu. Godine 1954.
Sjeverni Vijetnam stvorio je nezavisnu komunistiku dravu. Od 1960-ih komunistiki
pokreti u Indoneziji i Maleziji prijetili su svrgavanjem postojeih vlasti.
SREDNJOISTONI SUKOBI - Od 1948. godine dominira arapsko-izraelski teritorijalni
sukob kao to je rat 1973. (kad su Egipat i Sirija napali Izrael). Postoje i sukobi meu
arapskim zemljama, npr. rat izmeu Iraka i Irana (1980. - 1988.). Iako je naftni procvat
olakavao ovakvu situaciju smanjujui siromatvo, situacija je i dalje bila nestabilna.
Komunizam se proirio i na Jugoistonu Aziju tako da je u razdoblju 1946.-1954. g. u
Indokini pod vodstvom komunista i njihovog voe Ho i Mina trajao rat za osloboenje od
francuske vladavine. Nakon rata Indokina je podijeljena na etiri samostalne drave:
komunistiki Sjeverni Vijetnam i nekomunistiki Juni Vijetnam, Laos i Kambodu.
Tijekom 1960-ih i 1970-ih na ovom podruju vodile su se brojne borbe i ratovi (Vijetnamski
rat). Godine 1976. Sjeverni i Juni Vijetnam su ujedinjeni.









22
DRUTVENO-GEOGRAFSKE ZNAAJKE

Azija je najnaseljeniji kontinent s teritorijalno nejednakom naseljenou, emu su uvelike
pridonjeli prirodni uvjeti i povijesno nasljee. U I, JI i veini J Azije stanovnitvo je
koncentrirano na relativno malim povrinama, uz rijene nizine, gdje gustoa naseljenosti
prelazi 4 000 st/km.
- Mnogi statistiki podaci o stanovnitvu su procjene, jer je do tonih podataka gotovo
nemogue doi.
- Mnoge zemlje danas potiu preraspodjelu svog stanovnitva iz gusto naseljenih u slabije
naseljena podruja.

Broj stanovnika (procjena) godine 2012. - 4,260,000,000 milijardi stanovnika. Taj broj ini
60,4% svjetske populacije i u daljnjem je porastu.

Najvea gustoa naseljenosti je u Junoj i Istonoj Aziji:
a) Banglade (2007. 1044 st/km - visok prirodni prirataj tj. velik broj djece u
siromanoj zemlji, najgue naseljen grad Dhaka 40.000 st/km)
b) Hong Kong (2010. 6480 st/km veina stan. ivi u stanovima u izuzetno visokim
neboderima)
c) Singapur (2010. 7200 st/km, s najniom stopom fertiliteta na svijetu 1,07)
d) Istona Kina (upravna regija Makao 2006. 17,310 st/km, 90%stanovnitva Kine
ivi na 1/3 povrine na istoku zemlje)
e) Indija (Indo-gangeka nizina 2006. 900 st/km)
f) Japan (2010. 337 st/km, Tokio 14.400 st/km)
g) otok Java (2004. st/km, najgue naseljeni otok na svijetu)
Najmanja gustoa naseljenosti je na sjeveru i unutranjosti kontinenta te u velikim
dijelovima JZ Azije. Najrjee naseljena drava na svijetu je Mongolija s manje od 2 st./km2.


23

Eksplozija broja stanovnika u 20. stoljeu

Sredinom 20. stoljea gotovo sve su kolonije u Aziji stekle neovisnost (raspad europskog
kolonijalnog carstva). Azija se tada okrenula poboljanju ivotnog standarda kroz razvoj
industrije, usavravanje poljodjelstva i usporavajui rast broja stanovnika.
Gospodarstvo teko prati eksplozivan rast broja stanovnika - dolazi do problema sa
opskrbom stanovnitva i osiguravanjem naobrazbe i zdravstvene zatite.

Kvaliteta ivota: neki od osnovnih pokazatelja kvalitete ivota:
a) oekivano trajanje ivota,
b) smrtnost male djece,
c) neuhranjenost djece,
d) dostupnost pitke vode,
e) obrazovanost i pismenost stanovnitva,
f) dostupnost zdravstvenih usluga itd.

OPE DEMOGRAFSKE ODREDNICE:

Najvei napredak u poboljanju kvalitete ivota posljednjih godina postigla je regija June
Azije gdje se stopa smrtnosti dojenadi i djece znatno smanjila.

U slabije razvijenim zemljama posebice su izraene visoke stope infantilnog mortaliteta
(djeca do 1 god. starosti) i mortaliteta male djece (1-5 godina starosti), a prevladava mlado
stanovnitvo, dok je oekivani ivotni vijek kratak

Zbog visokih stopa nataliteta, prirodnog prirasta i poveanja broja stanovnika, pojedine
drave su uvele restriktivne populacijske politike i uvele ogranienja u pogledu broja djece u
obitelji (npr. Kina). Jedna od osnovnih zadaa mnogih visokonatalitetnih drava je
destimuliranje raanja. Neke od azijskih drava ve su 1970-ih imale razraene programe
planiranja obitelji. Osnovni pokazatelj uspjenosti ovih politika i programa je totalna stopa
fertiliteta (TFR), odnosno prosjean broj djece po eni.
Kina, Malezija, Tajland, Indonezija i Banglade uspjeli su smanjiti TFR, npr. u Bangladeu
se ta stopa smanjila sa 7,0 tijekom 1970-ih na 3,6 krajem 1990-ih.
Meutim, neke zemlje i dalje biljee visoke stope. Osnovni razlog visokih stopa raanja su
tradicija te slaba obrazovanost ena.

KINESKA POLITIKA JEDNOG DJETETA

Zapoela je 1979. godine s ciljem smanjenja nataliteta. Prema politici brani parovi u
kineskim gradovima smiju imati samo jedno dijete, dok na selu mogu imati i drugo, ukoliko
je prvo roeno bilo ensko. Politika se ne odnosi na Tibet, Hong Kong i Makao.
Takoer, neke etnike grupe smiju imati vie djece, jer se kineske vlasti boje optubi
za genocid. Oni koji prekre vladinu odluku, snose kaznu koja iznosi 10 puta vie od
prosjenog godinjeg primanja kuanstva u Kini. Mogu izgubiti i posao, pristup lijeenju i
obrazovanju.
Kineske vlasti i dalje planiraju provoditi politiku jednog djeteta, jer smatraju da brani parovi
ele imati previe djece. Plan je, da kontrola raanja traje jo 50 godina.
24
UNICEF je 1997. godine donio kontroverznu odluku, kojom je Kinu proglasio najprijatelj-
skijom zemljom na svijetu po pitanju djece, usprkos kineskoj politici, da parovi mogu imati
samo jedno dijete. UNICEF finacira Kinu s 5 milijuna dolara godinje u potpori kineske
politike jednog djeteta.

Prosjena stopa nataliteta u Aziji iznosi 23%
o,
dok u nekim zemljama npr. Omanu, Jemenu,
Afganistanu i Pakistanu prelazi i 40%
o
(oko 6 djece po eni). U regiji Istone Azije natalitet je
u opadanju zbog provoenja pronatalitetnih politika.
Stopa mortaliteta najvia je u Junoj Aziji i iznosi oko 13%
o.

Velike su razlike izmeu mukaraca i ena. ene nemaju iste anse za kolovanje,
zapoljavanje, jednake plae, a u nekim drutvima nemaju ni mogunost donoenja vlastitih
odluka u ivotu. Puno manje panje poklanja se enskoj djeci, nisu neuobiajena ni ubojstva
enske djece, a zahvaljujui modernizaciji ni selektivni pobaaji.

Problem prenaseljenosti nekih podruja ukljuuje i nedostatak hrane. Stanovnitvo
se poveava bre nego poljoprivredna proizvodnja. Proizvodnja hrane ograniena je
nosivou tla, prirodnim nepogodama, erozijom tla, slabim navodnjavanjem. Smanjenjem
proizvodnje poveava se cijena proizvoda.
Poseban problem u Aziji predstavlja irenje zaraznih bolesti, posebice AIDS-a, trgovina
ljudima i prostitucija. U mnogim siromanim zemljama trgovci robljem kupuju ili otimaju
djecu te ih prodaju i ona uglavnom zavre na ulicama velikih gradova ili kao radna snaga.

DEMOGRAFSKA TRANIZICIJA: Pojedine zemlje i regije Azije se nalaze u razliitim
fazama demografske tranzicije to odreuje njihove razlike u stupnju gospodarskog razvoja.
Najvie su napredovale u demografskom razvoju zemlje Istone Azije (Japan, Juna Koreja,
Tajvan i Kina). One se odlikuju niskim prirodnim prirastom, to znai da se nalaze u
posljednjoj fazi DT ili su prele u suvremeni tip prirodne reprodukcije (nizak natalitet i
mortalitet, produen ivotni vijek i spori porast broja stanovnika).

RELIGIJE AZIJE:

U Aziji su nastale sve velike svjetske religije: islam, budizam, konfucijanizam, hinduizam,
kranstvo, amanizam, aoizam, daoizam itd.
Najzastupljenije religije u Aziji su hinduizam i islam.
Budizam je rairen u JI i I Aziji (teheravada budizam u Mijanmaru, Tajlandu, Kambodi i
Laosu; mahajana budizam u Japanu, Vijetnamu i Kini), lamaizam u Mongoliji i dijelovima
Centralne Azije, konfucijanizam i taoizam u Kini, into u Japanu, kranstvo na Cipru,
Filipinima, Libanonu, Armeniji, Gruziji i Rusiji, idovstvo u Izraelu, islam u JZ Aziji,
Pakistanu, Bangladeu i Indoneziji.

U Kini se smatra da 59% populacije nije religiozno tj. ovaj broj moe biti i vii (do 80%) ili
nii (do 30%), zato to Kinezi definiraju razliito pojam religije.
Dio Kineza doivljava religiju kao prakticirajue obiaje (zbog kulturnih i tradicionalnih
razloga), dok drugi dio definira vjerovanje svoje religije kao neto e ih voditi do spasenja
poslije smrti/reinkarnacije.
Oko 46% Vjetnamaca i 51% Japanaca je isto tako nereligiozno.

25
Azija je kolijevka svih svjetskih religija i danas mnoge od njih imaju utjecaj na demografsko
ponaanje ljudi tj. na ponaanje koje neposredno utjee na demografske procese. Takvo
ponaanje se dijeli na tri vrste:
a) reproduktivno (koje potie natalitet) - npr. hinduizam pozitivno utjee na raanja
kroz stimuliranje ranih brakova ili npr. islam gdje su principi te religije usmjereni na
podravanje visokog nataliteta, dok se djeca smatraju najveom blagodati Alaha.
b) vitalno - odnosi se na nain ivota, sanitarnu kulturu, smrtnost itd.
c) migraciono - odnosi se na migracijska kretanja. Religija pozitivno ili negativno
utjee na migracije - npr. hodoaa, vjerska iseljavanja, vjerski ratovi i progoni itd.

JEZICI:

Jezici se dijele u 9 porodica i svi osim afrike grupe jezika govore su u Aziji:
afro-azijska porodica: arapski i hebrejski; indoeuropski jezici: u Rusiji, Afganistanu, sj. Indiji,
Iranu, Pakistanu i ri Lanki; dravidski jezici - na jugu Indije; proaltajski: Kazahstan,
Mongolija, Sibir, Turska, Turkmenistan i Uzbekistan, Japan; sino-tibetanski: kineski,
burmanski, laoki, thai i tibetanski, vijetnamski; australonezijski i australoazijski: otoni dio
JI Azije, indonezijski, malajski i filipinski,mon-kmerski; japansko-korejski: japanski i
korejski.

RASE:

U mongoloidnoj (utoj rasi) koja ini veinu stanovnitva Azije najbrojniji narodi su: Kinezi,
Japanci i Korejci.
Prisutne su sve rase: Mongoloidna- Indoeuropska- Negroidna (Malajska I Papuanska)

NARODI AZIJE:

O narodima u Aziji postoje veoma stari podatci na prostoru Europe:
1. kod Herodota (5. St. Pr. Kr.) javljaju se podatci o Perzijancima
2. postoje pisani podatci iz vremena Aleksandra Velikog
3. u vrijeme prodiranja Dingis-kana u Europu su prodrle informacije o
azijskim narodima
4. u 13. st. Marko Polo donio je velik broj informacija o mnogim azijskim
narodima
Azijski narodi prema geografskoj osnovi dijele se u 4 osnovne grupe:
1. NARODI PREDNJE AZIJE: Arabljani, Perzijanci ili Iranci, Kurdi,
Jermeni, Afganistanci, Turci, Azerbejanci
Narodi Kavkaza: a) sjeverozapadna grupa (Abhazi, erkezi, Kahardinci)
b) istona grupa (eenci, Ingui, Avari, Andi, Dido,
Lezgi, Tabaserani, Arinci, Lani)
c) juna grupa (Gruzi, Svani, Megrili, ani)
2. NARODI STEPSKE (ILI SREDNJE) AZIJE: Kirgizi, Uzbeki, Turkmeni,
Kazasi, Kalmici, Tadici
3. NARODI SJEVERNE AZIJE: Paleosibirci (uki, Korajci, Kamadali),
Mongoli, Rusi
4. NARODI JUGOISTONE AZIJE: Kinezi, Tibetanci, Mongoli, Koreanci,
Japanci, Tamili, Malajci, Maura, Burmanci, Anamiti, Naga, Papuanci,
Filipinci, Somangi, Jakuni
26
U Aziji postoje brojne i razliite etnike grupe od kojih su najvee: Arapi na JZ i Kinezi
na istoku. Izmeu pojedinih etnikih grupa prisutne su brojne napetosti koje esto prerastaju u
sukobe.

URBANO/RURALNO STANOVNITVO:

Godine 1950. na svijetu je bilo 86 gradova s vie od milijun stanovnika; danas ih je 400, a
2015.bit e ih barem 550.

Stanovnitvo Azije veim dijelom ivi u ruralnim krajevima, ali proces urbanizacije naglo se
ubrzao posljednjih nekoliko desetljea (>50% urbanog stanovnitva 2010.) azijski gradovi
rastu dva puta bre od ukupnog stanovnitva.

Urbano stanovnitvo prevladava u Japanu, Tajvanu, Junoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu,
Jordanu, Siriji, Izraelu, Iranu, Iraku, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i UAE. Visok udio urbanog
stanovnitva imaju jo i Filipini i Malezija.

Os i m u di j el ovi ma J Z i Cent r al ne Azi j e, vel i ki s u s e gr adovi poel i
r azvi j at i t ek poetkom ekspanzije europske kolonizacije od poetka 16. st.

Na r ubovi ma J i J I Azi j e r azvi l i s u s e br oj ni vel i ki gr adovi z a pot r ebe
eur ops ki h kolonizatora, npr. Karachi, Bombay, Colombo, Chennai, Kalkuta, Rangoon,
Kuala Lumpur, Singapur, Jakarta, Surabaya, Manila, Ho Shi Min, Phnom Penh, Hanoi itd.
Pod ut j ecaj em ar aps ke kul t ur e r azvi l i s u s e gr adovi u J Z Azi j i
Teher an, Bagdad, Damask, Jeruzalem, Istanbul.

Japan se danas smatra jednom od najurbaniziranijih zemalja svijeta (80% urb. stanovnitva),
dok je najbru urbanu tranziciju posljednjih 40 godina imala Koreja.
U pet megagradova June Azije Karachi, Mumbai, Delhi, Kolkata i Daka postoji 15 000
slumova gdje ivi vie od 20 milijuna stanovnika

Proteklog je desetljea urbano stanovnitvo svijeta po prvi put u povijesti brojem nadmailo
ruralno, a u neljudskim uvjetima urbanih slamova danas ivi gotovo milijardu ljudi
Dharavi 2. po veliini slum u Aziji gdje ivi 800 000 stanovnika


PRIMJER KINE:

U Kini danas ivi oko 20 % svjetskog stanovnitva, odnosno svaki peti stanovnik Zemlje. Iz minute u
minutu broj stanovnika u Kini se poveava, a o dinamici tog poveanja najbolje govori podatak da se
godinje broj stanovnika u Kini povea za 12-13 milijuna. Ovo godinje poveanje nadmauje ukupan broj
stanovnika u nekim dravama, npr. Ekvadoru, Grkoj, Belgiji itd.
Neke kineske provincije imaju vie stanovnika nego neke vee svjetske drave pokrajina Shandong oko
90 mil. stanovnika, Sichuan oko 85 mil. stanovnika, a Njemaka 82,4 mil., Ujedinjeno kraljevstvo 60,2
mil., Egipat 76,1 mil.
Iako nema pouzdanih podataka o broju stanovnika Kine tijekom povijesti, demografski razvoj ove zemlje
moe se otprilike rekonstruirati i pratiti od vremena kad je imala 60 mil. stanovnika prije 2000 godina do
dananjih dana kad je prela 1,3 milijarde.
27
Na poetku nove ere, za vrijeme vladavine dinastije Han Kina je imala oko 60 mil. stanovnika, to je bilo
oko 1/4 svjetskog stanovnitva u to vrijeme. Zbog fluktuacija porasta i pada broj stanovnika u sljedeih
1000 godina broj stanovnika kretao se izmeu 37 i 60 mil. U poetku vladavine dinastije Ming, krajem 14.
st., broj stanovnika poeo je znaajnije rasti i taj se rast nastavio do danas. Posebno veliko poveanje
zabiljeeno je izmeu 1749. i 1811. g. za vrijeme dinastije Qing, kada se broj stanovnika poveao s oko
178 mil. na 359 mil. Do 1851. g. broj stanovnika vjerojatno je narastao do 432 mil. meutim, zbog velikog
broja rtava tijekom Taipinkog ustanka porast je bio usporen (poginulo je oko 30 mil. ljudi).

Kretanje broja stanovnika Kine od poetka nove ere do danas

Za vrijeme vladavine dinastija Ming (1368.-1644.) i Qing (1644.-1911.) poveanje broja stanovnika
poveavalo je pritisak na obradivo zemljite. Stoga, mnogo je napora uloeno u ova etiri stoljea da bi se
poveala proizvodnja itarica za prehranu stanovnitva. Udvostruenja broja stanovnika javljala su se
mnogo prije nego je Kina zapoela svoju industrijsku revoluciju. Unato prividnom uspjehu u osiguravanju
dovoljno hrane za prehranu vlastitog stanovnitva, dugorono gledano, proizvodnja hrane ipak nije mogla
odrati korak s snanim porastom broja stanovnika.
U razdoblju izmeu 1851. i 1949. broj stanovnika poveao se za samo 100 mil. zbog estih pobuna,
socijalnih nemira i sl. Iako je ovaj porast bio puno manji nego nekoliko prethodnih stoljea, ukupan broj
stanovnika je za novoproglaenu Narodnu Republiku Kinu (1949. g.) predstavljao veliki potencijal, ali i
izazov.
Prvi moderni popis stanovnitva u Kini izvren je 1953. i prema njemu Kina je imala 583 mil. stanovnika, a
u samo 50 sljedeih godina taj broj se vie nego udvostruio. Samo u razdoblju 1953.-1964. broj stanovnika
poveao se za 112 mil. budui da su se stope mortaliteta smanjile, a stope nataliteta su ostale visoke. Od
1958. do 1961. zbog slabe poljoprivredne proizvodnje i nedostatka hrane od gladi je umrlo oko 20 mil.
stanovnika.
28
Zbog izuzetno velikog porasta broja stanovnika tijekom 1970-ih javila se potreba da se taj porast ogranii, a
veliina obitelji smanji. Tako je nastala tzv.politika jednog djetetapod sloganom kasnije, dulje, manje
(raanje u to kasnijoj dobi, dulji razmak izmeu raanja i to manje djece), koja je bila uspjena u pogledu
smanjenja porasta broja stanovnika, ali je njena primjena bila kontroverzna.
Ova politika posebno se striktno provodila poetkom 1980-ih, a je ozloglaena zbog namjernih pobaaja,
ubojstava i zanemarivanja enske djece i otrih kazni za one koji su imali vie od jednog djeteta.

Politika se vjerno provodila u gradovima, ali je u ruralnim podrujima bila dosta fleksibilna, kao i u
podrujima naseljenim etnikim manjinama. Od 1988. stanovnitvu ruralnih krajeva doputeno je imati
drugo dijete i to etiri godine nakon roenja prvog djeteta i samo ako je prvo dijete bila curica. U ruralnim
podrujima obitelji uglavnom imaju 2-3 djeteta, meutim i u ovim podrujima sve vie se panje posveuje
smanjenju broja djece. Takoer se i sve vie koristi kontracepcija u svrhu sprijeavanja zaea i sve je vea
razlika u godinama izmeu raanja.
Nakon 1949. stope nataliteta i mortaliteta poele su znaajno opadati, osim poetkom 1960-ih, tako da je
stopa mortaliteta opala s 22,5 1953. godine na 7 2003. godine, a stopa nataliteta sa 45 na 13 .
Uspjeh kineske populacijske politike ogleda se u injenici da je njenom primjenom u Kini roeno 200 mil.
djece manje. Zahvaljujui inicijativama i kaznama stopa nataliteta znatno je sniena meutim, ali zbog
velikog broja stanovnika u fertilnoj dobi godinji porast je i dalje velik i iznosi oko 1 mil. mjeseno,
odnosno 12 mil. godinje. S druge strane, totalna stopa fertiliteta (broj djece po eni) smanjila se sa 6 na
manje od 3. Do smanjenja fertiliteta dolo je zbog legalizacije pobaaja i uvoenja mjera koje su poticale
kasnije stupanje u brak i raanje samo jednog djeteta te koritenje kontracepcije. ene koje po drugi ili trei
put zatrudne, esto su primorane na pobaaj ili su dobivale otkaz na poslu.

Kretanje stope fertiliteta u Kini 1949.-1999. g.
Da Kina nije provodila restriktivnu populacijsku politiku danas bi imala preko 1,6 milijarde stanovnika.
Iako, toan broj stanovnika ove najmnogoljudnije zemlje na svijetu teko je utvrditi budui da je jako teko
popisati toliku populaciju, a mnoge obitelji, posebice u ruralnim krajevima, kriju stvaran broj djece bojei
29
se poreza i ostalih kazni. Meutim, provoenje ove politike imalo je i negativne uinke, ije se posljedice
danas ele ublaiti. Jedna od najveih i najdalekosenijih posljedica jest brojana neravnotea izmeu
mukaraca i ena. Ova neravnotea rezultat je ograniavanja broja djece i tradicionalnog preferiranja
muke djece, koji predstavljaju obiteljske nasljednike i radnu snagu, te gladanja na ensku djecu kao teret.
Stoga, enska djeca su se zanemarivala, a nerijetko su se i ubijala. Takoer su se provodili selektivni
pobaaji kad bi ena saznala da nosi ensko dijete, napravila bi pobaaj.

Kretanje stopa prirodnog kretanja stanovnitva u Kini 1949.-1997. g.

Danas su spolno selektivni pobaaji zabranjeni, ali razvojem tehnologije znatno je olakano otkrivanje
spola neroenog djeteta te su poveani izgledi da se trudnoa okona ako ena sazna da nosi ensko dijete.
Prema slubenim podacima kineske vlade danas se u Kini na svakih 100 djevojica raa 119 djeaka
(podsjetimo, iz biolokih razloga u svijetu se u prosjeku raa oko 105 djeaka na 100 djevojica) i stoga je
ova zemlja zapoela poduzimanje razliitih mjera da bi se do 2010. g. ova neravnotea ispravila. Stoga,
osnovano je povjerenstvo koje e revidirati postojei kazneni zakon kojim bi se zabranilo otkrivanje spola
fetusa i provoenje selektivnih pobaaja (osim u medicinski opravdanim sluajevima) te pootrile kazne za
prekritelje.
Dobno-spolni sastav stanovnitva (2004.g.):
Ukupno stanovnitvo: M 51,5 %, 48,5 %
0-14 g. M 53 %, 47 %
15-64 g. M 51,4 %, 48,6 %
65 i vie g. M 47,7 %, 52,3 %

GOSPODARSTVO

Veina drava Azije gospodarski je nedovoljno razvijena - 1/3 zemalja ima BDP manji od
800 USD/st. - pripadaju siromanim zemljama svijeta.

Najtee je stanje u J Aziji, dijelu JI Azije (Mijanmar, Kamboda, Laos,
Vijetnam), sredinjoj Aziji te dijelu JZ Azije (Afganistan, Zakavkazje, Jemen).
Veina azijskog stanovnitva ima skromne prihode i nizak ivotni standard.
Iznimka: nekoliko azijskih zemalja pripada najrazvijenijim i najbogatijim zemljama svijeta -
u istonoj Aziji dominira gospodarska velesila Japan. Visoko razvijeni su i Hong Kong,
Singapur, Juna Koreja i Tajvan (tzv. etiriazijska tigra).
30
Visoke stope razvoja: Malezija i Tajland.
Istonoazijski tigrovi (ili "etiri mala azijska zmaja") = gospodarstva Tajvana,
Hong Ko n g a , J u n e Ko r e j e i S i n g a p u r a . Ov a j e p i t e t n a v e d e n e s u
z e ml j e i g r a d o v i d o b i l i z ahval j uj ui vi s oki m s t opama gos podar s kog
por as t a i i zni mno br z oj i ndus t r i j al i zaci j i u razdoblju od poetka 1960-ih do
1990-ih.

Razvoj gospodarstva azijskih tigrova temeljio se gotovo iskljuivo na izvozu vlastitih dobara
i proizvoda u visoko industrijalizirane zemlje, dok je domaa potronja ograniavana brojnim
zakonskim odredbama.
Zahvaljujui jeftinoj radnoj snazi i reformama obrazovnog sustava ove su zemlje uspjele
stvoriti jeftinu, ali produktivnu radnu snagu.
Jo jedna od glavnih odrednica ovoga gospodarskog modela bila je jednakost
meu ljudima agrarna reforma provedena na nain da se osiguraju vlasnika prava nad
zemljom i egzistencija poljoprivrednog stanovnitva. S tim u vezi, doneseni su zakoni o
subvencijama u poljoprivredi te o tarifama i porezima na uvozne poljoprivredne proizvode.

Zaj edni ke karakt eri s t i ke i s t onoazi j s ki h t i grova: or i j ent aci j a na
i z voz u bogat e industrijalizirane zemlje, stalna dvoznamenkasta stopa porasta u
viedesetljetnom razdoblju, nedemokratski i relativno autoritativni politiki sustavi u
poetnim godinama gospodarskog r as t a, vi s oke t ar i f e na uvozne pr oi z vode,
ni s ke vr i j ednos t i domai h val ut a, pozi t i vna vanjskotrgovinska bilanca, te visoke
stope tednje.

Prema podacima Svjetske banke za 2003. godinu BDP per capita u Hong Kongu iznosi
25 430 dolara, u Singapuru 21 230 dolara, a u Junoj Koreji 12 020 dolara (podaci za Tajvan
nisu dostupni).
Indonezijski gospodarski rast usporavaju unutranje napetosti.

U JZ Aziji gospodarski razvijenije drave su Izrael, Cipar, Libanon, Turska i Jordan,
tezemlje bogate naftom (Katar, Kuvajt, Oman, Saudijska Arabija, UAE, Irak,
Iran). Politike napetosti i sukobi ograniavaju razvoj ove regije.
Zahvaljujui znatnim stranim ulaganjima, brzoj privatizaciji i industrijalizaciji Kina je
z a b i l j e i l a n a j v e i r a s t u Az i j i p o e t k o m 1 9 9 0 - i h . Go d i n e 1 9 9 2 .
Ki n a j e z a b i l j e i l a gospodarski rast od otprilike 12%, ali prihod po glavi stanovnika
ostao je relativno nizak.
Vi j et nam i Laos , dvi j e naj s i r oma ni j e azi j s ke zeml j e - poi nj u bi l j e i t i
znaaj an gospodarski rast - postaju privlanije stranim investitorima.
Kina je 2003. godine postala drugi najvei potroa nafte iza SAD-a.
Indijski gos podar s ki r as t ovi s i o ops kr bi ener gi j om s a s ve s kupl j om
naf t om i nedovoljnim zalihama ugljena, dugoroni planovi rasta su upitni. S obzirom na
svoje rastue apetite za energijom, i Indija je krenula u globalnu potragu za fosilnim
resursima. Kao i Kina, iskoristila je odlazak veine zapadnih naftnih korporacija iz
Sudana te se pozicionirala u toj zemlji. Pored sudjelovanja u naftnoj industriji, Indija
sudjeluje i u vojnoj obuci za sudanskevladine snage. (Kina i Indija - borba za osiguranje
energenata)




31
Mineralne sirovine i rudarstvo

Azija je bogata mineralnim sirovinama, a velik dio kontinenta (npr. Tibet, Mongolija) jo
uvijek nije u potpunosti geoloki istraen.
Velike zalihe ugljena nalaze se u Sibiru, sjevernoj Kini i sjeveroistonoj Indiji,
dok manjih nalazita ima posvuda na kontinentu.

Naj vee r ez er ve naf t e i pl i na nal az e s e u Per zi j s kom z al j evu, Rus i j i ,
di j el ovi ma Indonezije, u sjevernoj i unutranjoj Kini, na obalama Kaspijskog jezera i
Zapadnosibirskoj nizini. Velike podmorske rezerve postoje uz obalu Kine,
Indonezije, Malezije i zapadne Indije.

Met al i s u r el at i vno os kudni u J Z Azi j i , os i m u Tur s koj , koj a j e naj vei
pr oi zvoa kroma. U dr ugi m di j el ovi ma kont i nent a r azl i i t e mi ner al ne
r ude s u pos vuda r as por eene.
Posebice ih ima u Kini, Rusiji (Sibir) i Kazahstanu.

Rudarstvo je vana djelatnost veine azijskih zemalja.
Azija je svjetski najznaajnija u proizvodnji nafte (preko pola svjetske proizvodnje). Ne
raunajui Rusiju, u Aziji se nalazi preko 2/3 svjetski dokazanih rezervi nafte i preko1/ 3
r ezer vi zemnog pl i na.

Naj vei pr oi zvoai naf t e s u z eml j e Bl i s kog i s t oka, Rus i j a, Indonezija,
Malezija i dr. Azija ima velike rezerve i proizvodnju kamenog ugljena (najvei
svjetski proizvoa Kina; znaajna je i Indija).

Svjetski je znaajna proizvodnja kositra (najvei svjetski proizvoai su
Indonezija i Mal ezi j a) , kr oma ( Kazahs t an, Tur s ka, I ndi j a, Fi l i pi ni , I r an) ,
el j ez a ( naj vei s vj et s ki pr oi zvoa Ki na; I ndi j a) , mol i bdena ( Ki na,
Kazahs t an) , vol f r ama ( Ki na, Kazahs t an) , mangana (Kina, Rusija, Indija), nikla
(Rusija, Indonezija), cinka (Kina, Kazahstan, Mjanmar), boksita (Kina, Indija, Kazahstan),
bakra ( Filipini, Kazahstan) i dr.

Poljoprivreda

Oko 3/5 st. Azije bavi se poljoprivredom, a uglavnom se uzgajaju prehrambene kulture -
razne itarice, ponajprije ria (oko 90% svjetske proizvodnje) i penica.
U velikom dijelu Azije koriste se runa poljoprivredna orua i ivotinje za rad.
Ve i n a t a l a u Az i j i n e p o v o l j n a j e z a p o l j o p r i v r e d u ma n j e o d
j e d n e t r e i n e s e produktivno koristi.

Na svjetskom tritu vani su proizvodi: prirodni kauuk (Tajland, Indonezija,
Malezija,Indija, Kina, Filipini), aj (Indija, ri Lanka, Kina, , Japan, Indonezija), pamuk
(Indija, Kina,Pakistan, Uzbekistan, Turska), juta (Banglade, Kina, Indija), eerna
trska (Indija), kava(Indonezija, Vijetnam, Indija), kakao (Indonezija), agrumi (Izrael,
Turska), duhan (Turska) idr.

Krupna stoka u monsunskoj Aziji uzgaja se uglavnom za rad, a za prehranu je
raireno peradarstvo i svinjogojstvo.
32
U manj e pl odni m kr aj evi ma s r edi nj e i J Z Azi j e s t oar s t vo j e i z ni mno
va no z a preivljavanje (sir, mlijeko, meso, krzno, koa) a ivotinje se uzgajaju i za
promet.Vaan je uzgoj ovaca, koza i deva.

U monsunskoj Aziji vaan je graevinski materijal drvo, a koristi se i za ogrjev (Kina,Indija,
Indonezija). Izvozi se plemenito drvo (tikovina, sandalovina).
Pojedine zemlje uvode suvremeno zatitno umarstvo.

Ribarstvo je znaajno uglavnom za domae potrebe. U komercijalnom ribarstvu Japan i Kina
su meu vodeim zemljama svijeta.

Problemi:
Ki na: vi e od 300 mi l i j una s eos kog s t anovni t va nema pr i s t up pi t koj
vodi , a 400milijuna gradskih stanovnika udie jako zagaen zrak (od toga ih 15 milijuna
boluje od bolestirespiratornog sustava).

Nekadanji ponos Kine, proizvodnja hrane, danas je potpuno naruena i smanjuje se izgodine
u godinu. Kina je danas uvoznik hrane, a 2005. godine proizvela je 34 % manje itarica u
odnosuna 1998. godinu. Razlozi su povezani sa zagaenjem zraka, vode i tla; erozija tla.
Samo u razdoblju 1999.-2005., Kina je izgubila 8 milijuna hektara plodnog tla koje sezbog
industrijalizacije i loe poljoprivredne politike pretvorilo u neplodna podruja.

Industrija i trgovina

I n d u s t r i j s k a p r o i z v o d n j a n e j e d n o l i k o j e r a z v i j e n a ; u n e k i m
z e ml j a ma v a n a j e prehrambena i tekstilna industrija jo iz kolonijalnog doba (Indija,
Pakistan, Banglade).

U pojedinim zemljama razvijena je industrija povezana s preradom ruda.
Veina ostale industrijske proizvodnje nalazi se u Japanu, Kini (provincije Liaoning,
Shanghai, Hong Kongi dr.), Indiji (Bombay, Calcutta i dr.), Tajvanu, Tajlandu
(Bangkok), Indoneziji (Jakarta),Singapuru, Maleziji i Filipinima.

Neke od t i h z emal j a s u j ef t i nom r adnom s nagom, por ezni m i dr ugi m
ol ak i cama privukle tvrtke da tamo proizvode robu za svjetsko trite (odjea i
obua, elektronikaoprema, igrake, automobili i dr.). Vanu industrijsku proizvodnju
imaju jo Izrael, Cipar, Turska, Libanon i Jordan.

Trgovina je u Aziji u velikoj mjeri dio tradicije i kulture (Svileni put).
Ranije vana dobra (zaini, svila) zamijenila su azijska suvremena dobra (nafta, elektronika,
automobili), to uz velika trita i globalno gospodarstvo ini Aziju trgovaki dinaminim
podrujem.

Pojedine azijske zemlje intenzivno sudjeluju u meunarodnoj trgovini: Japan (jedna od
vodei h z emal j a s vj et s ke t r govi ne) , Ki na ( ukl j uuj ui Hong Kong) ,
Taj van, Republ i ka Koreja, Saudijska Arabija, Singapur, Malezija, Indonezija,
Tajland, Indija, Iran, Turska, Izrael, Filipini, Oman.

U meusobnoj trgovini azijskih zemalja istaknutu ulogu imaju Japan i zemlje lanice
ASEAN-a.
33

U novi j e vr i j eme I , J I i J Az i j a i Bl i s ki i s t ok j aaj u t r govi nu s t ar u 2000
godi na - nekadanju trgovinu zainima i tekstilom zamijenila je roba vrijedna milijarde
dolara.
Drevni Put svile u prolosti bio je glavni pravac trgovinskih odnosa izmeu I, JI i
J Azi j e i ar aps kog s vi j et a - kar avanama s e t r ans por t i r ao t eks t i l i z ai ni
pr eko pus t i nj a i pol upus t nj a do Per zi j s kog z al j eva - t i j ekom Sr ednj eg
vi j eka znaaj mu s e s manj i o z bog intenziviranja pomorskih puteva.

Moderni Put svile danas vodi od prometnih luka angaja, Hong Konga, Singapura i
Bombaja do Perzijskog zaljeva i obratno, od Dubaija i Rijada do velikih gradova na istoku.

Najznaajniji izvozni proizvod zemalja Perzijskog zaljeva u I, JI i J Aziju je nafta. Saudijska
Arabija dnevno u Kinu isporuuju 790.000 barela nafte.
Kina i Japan tim zemljama isporuuju proizvode visoke tehnologije, od automobila do
kompjutora, dok Indija i druge azijske zemlje dobavljaju veinu hrane za Bliski istok. Kina
godinje na Bliski istok izvozi robe u vrijednosti 68 milijardi dolara.
Ul agai i z z emal j a Per z i j s kog z al j eva kupuj u udj el e u azi j s ki m
bankama, r obni m kuama, hotelima i poslovnim zgradama, no opseg ulaganja jo
zaostaje za trgovinom.

Nakon to je porast potronje nafte rezultirao uim vezama arapskog svijeta sa SAD-om i
Europom, mnogi su Arapi zaboravili na Indiju, Kinu i ostatak Azije radije investirajui na
Zapad. Do promjena je dolo nakon viegodinjeg gospodarskog rasta I, JI i u
manjoj mjeri J Azije kao i zahlaenja odnosa izmeu SAD-a i Bliskog istoka
nakon 11. Rujna 2001. - poticaj ulagaima iz regije da potrae druga mjesta za ulaganja.

Mnogi Arapi koji bi ranije kolovanje, medicinsku njegu ili mjesto za odmor
radije potraili u Europi ili SAD-u, sada radije biraju I, JI i J Aziju - sa sobom
donose poslovne interese - globalna financijska kriza nesumnjivo e dodatno utjecati na taj
trend nastavak integracije Bliskog istoka i I, JI i J Azije.

Promet

eljezniki i cestovni prometni sustav slabo je razvijen u veem dijelu Azije, posebno u
ruralnim podrujima.
Iz ope slike izdvajaju se visokorazvijene azijske zemlje (posebno Japan) sa svojim
suvremenim prometnim sustavima.
Pl ani ne, vi s or avni i nenas el j ena pr os t r ans t va s nepovol j nom kl i mom
ot eavaj u prometno povezivanje.

e l j e z n i k i p r o m e t v a a n j e u p u t n i k o m i r o b n o m
p r o m e t u - p r u g e s u e s t o preoptereene.
U stepskim i pustinjskim krajevima za promet su jo uvijek vane ivotinje.
U monsunskoj Aziji kolski i biciklistiki promet postupno se zamjenjuje
prometom motornim vozilima, a razvijen je promet malim plovilima na rijekama.
Razvoj suvremenog rijenog prometa oteavaju velika kolebanja vodostaja
Veina meunarodne trgovine odvija se morem; svjetski znaajne trgovake mornarice imaju
Japan, Singapur, Kina, Filipini, Republika Koreja i Indija.
34
Luke Kine (ukljuujui Hong Kong), Japana, Tajvana, Republike Koreje i
Singapur meu vodeim su svjetskim lukama. Luke Bliskog istoka vane su u izvozu nafte.
Izrazito je razvijen i kontejnerski promet.
Visoko pozicioniranje dalekoistonih luka odraz je izrazite gospodarske dinamike
tog prostora.

Turizam

Azija: 2004. god.: 171 milijun stranih turista (22,7% od ukupnog broja u svijetu, prema
UNWTO).
Glavnina turista zadrava se u rubnim podrujima kontinenta (najgua
naseljenost, postojanje starih kultura u prolosti).
Svjetski je turizam u prvih pet mjeseci 2008. rastao po stopi od 5 % (najnoviji
podaci Svjetske turistike organizacije: prema tim podatcima, najvei rast imaju Srednji
istok, Juna Azija, Srednja i Juna Amerika )
I Azija: 79,4 mil. turista
JI Azija: 48,3 mil. turista
J Azija 7,6 mil. turista
JZ Azija 36,0 mil. turista

Svjetski turistiki strunjaci prognoziraju da e najsnaniji rast u predstojeem
razdoblju biljeiti nove destinacije na svjetskom turistikom tritu.
Turisti su zasieni uobiajenim, razvikanim destinacijama - potraga za iznenaenjem i
uzbuenjem. Najvee stope rasta turistikog prometa predviaju se za zemlje Dalekog istoka,
osobito za Kinu.
Kina je prema podacima za 2010. godinu postala trea najposjeenija zemlja s 56 milijuna
turista samo je Zabranjeni grad u Pekingu privukao 13 milijuna turista.
Sve su popularniji tematski parkovi (osobito u Koreji) koji su uvrteni u 50 najposjeenijih
turistikih atrakcija na svijetu.
St opa r as t a znat no vi a od pr os j eka pr ognoz i r a s e u Tur s koj , Ci pr u i
I z r ael u. Turizam na Bliskom istoku i dal j e r as t e br e nego i u j ednoj dr ugoj
r egi j i na s vi j et u - br oj t ur i s t a koj i s u pos j et i l i bl i s koi s t one z eml j e
2008. poveao s e za 11, 3 %. Godine 2011. Kina je 4. na svijetu po posjeenosti

UNWTO: Svjetski trendovi u turizmu: globalno usmjerenje k azijskom tritu.
Predvia se da e Kina 2020. godine primiti 130 milijuna turista (2004. ih je bilo
42 mil.) i time postati najmasovnija svjetska destinacija. Procjena za Hong Kong: 2020.
godine trebao bi ugostiti 56,6 milijuna posjetitelja (2004:14 mil.).

Top 10 turistikih destinacija:
1. Chiang Mai, Tajland
2. Otok Penang u Maleziji
3. Hong Kong, Kina
4. Sabah, Borneo
5. Siem Reap, Kamboda
6. Peking, Kina
7. Tajlandski otoci
8. Bali, Indonezija
9. Tokio, Japan
10. Goa, Indija
35
PRILOZI SLIJEPE KARTE




36


37


38



39


40







41


42




43