A

1. Kad je sezona parenja lisica?

Monoestrine su (pare se 1 put godisnje),1 i 2 mjesec, premda za toplijih zima vec u 12.mj-pa ak i ranije-uglavnom se pare u jami i
glasaju se mu!ijaci se "ore za !enku.
2. U koje skupine dijelimo divlje patke?
Anatidae na osnovi mor#oloskih oso"ina dijelimo u patke plivaice (rod Anas) i patke ronilice (rod A$th$a).
%atke su selice & gnjezdarice, zimuju samo kod nas, prolaznice (samo prelijecu nas teritorij) te stanarice (stalno o"itavaju)a
3. Opiite razlike izmeu vrsta Lepus europaeus i Oryctolaus cuniculus.
O!"#$i %&'( L&)U* &U+O),&U*
- divlja niskog lova, dlakava divlja, sitna divlja za'ti(ena lovostajem, autohtona divlja
( mu-jak . zec/ -enka . ze0ica/ mladi . ze0i1i
- zadnje noge dugake ) nagli skokovi i "rz "ijeg, prednje kra(e
- te!ina *-+ kg
- tijelo prekriveno gustom dlakom ) le,a siva do sivosme,a, tr"uh "ijeli, ui dulje od lave(vrhovi uske crni, ostatk sive "oje)
- na gornjoj usni taktilne dlake (-"rkovi.)
- * mirisne !lijezde ) na vrhu nosa (crna toka), na usnim kutovima, mirisne !lijezde oko
anusa
- ljeti jede travu, djetelinu, kupus, kelj, celer, per'in... , voda ) samo za velikih vru(ina
- cekotro#ija
- poljska !ivotinja, umjerena klima
- -ivi sam, jedino u vrijeme parenja sa !enkom
- aktivnost ) uveer i no(u
- !ivotni vijek 1/ ) 12 godina
- parenje tijekom cijele god, izuzetak 1/ i 12 mjesec, kod "lagih zima pocinje 12.-1.mjesecu
- !enka se koti 3(2 3 odisnje/ raviditet traje 42(44 dana/ okoti 1(2 mladi5.
- ze0evi se kote sa dlacnim pokrovom i nisu sljepi/ rasporedi i5 na vise mjesta
-nakon * tj samostani, a + spolno zreli
- super6etacija (mo!e ostati skotna *-0 dana prije nego sto okoti, z"og dvoro!ne maternice)
- parenju prethodi lju"avna igra
- !ivotni vijek 1/-12 god. (rijetko koji do!ivi)
7"8L9" KU$":( O+;'<OL,=U* 'U$"'ULU*
( m(divlji kuni1>kuni1/ -(kuni1ka
- po o"liku i "oji slian zecu, manji/lava vise okrula/ ui kra1e od lave/ stra!nje noge dulje, spolni dimor#izam nije tako izra!en
kao kod zeca, -ivi u kolonijama, kopa podzemene rovove
- cekotro#ija
- parenje od 2(1? mjeseca/ 4(@ lela odinje/ mladunce ostavi sve na jednom mjestu
- raviditet traje 2A(31 dan/ okoti 2(1?/ slijepi i oli, progledaju za 1/ dana,
-mladi si'u * tjedna,spolna zrelost za 1-1/ mjeseci
- !ivotni vijek 1 god.
4. Opiite jelena oBi0no C'ervus elap5usD.
- divlja viskokog lova, dlakava divlja, krupna divlja, za'ti(en lovostajem, autohtona divlja
- mu!jak- jelen, !enka- ko'uta, tele-do *.mj, kosutica do 1.telenja, jelencic do 1.skidanja upe
- tijelo u gre"enu vi'e nego u kri!ima
- duljina tijela 222 ) 232 cm, visina 12/ ) 12/ cm, rep 2/ ) 22 cm
- te!ina jelena 122 ) *// kg, ko'uta 3/ ) 1*/ kg
- kre(e se korakom, kasom ili trkom
- nema !ucni mjehur
- "oja u prolje(e i jesen je r,asto crvena po tr"uhu "jelkasti, zimi tamno sme,a dlaka, jelen ima grivu na vratu
- jelen ima rogove (oznaka vrste i spola), ko'uta samo iznimno, o"a spola ispod oka du"oka udu"ina-suzi'te
- rogovlje- vijenac, grana, parosci, kruna (* i vise parozaka na vrhu roga), punoro'ci
- novi rogovi izrastu za 12/ dana (kod srna za 4/ dana)
- mirisne !lijezde& !enke-elo, mu!ijak-korijen repa, o"a spola-vanjska strana skonog zglo"a
- sva osjetila do"ro razvijena
- !ivotinja sumraka
- ko'ute u krdima, mu!ijaci distancirani, a stari jeleni !ive sami
- krda ) vrsta (ko'uta sa teladi i 1-2 godisnjim jelenima) i sla"ije povezana krda (razna starost). Migracija- ljeti u planine, zimi u
nizine
- glasaju se rikom- riu
- hrana ) mekana, !ilava, tvrda i "alastne tvari
- voda za pi(e i kalju!anje
- sol ) hrana sadr!i puno 5, a malo 6a
- parenje u nizini je u 1 i 4 mjesecu, a u planinama u 4 i 1/ mjesecu
- tek u sezoni parenja se jeleni pri"li!avaju !enkama, dolaze na -rikali'ta. na kojima vode
me,uso"ne "or"e za pravo parenja(jer !ive u mnogo!enstvu), tijekom tih "or"i mogu izgu"iti i do */ kg spolni omjer je 1 & 1
- ko'uta se pred parenje izdvoji iz krda, graviditet **-*0 tjedna, okot u 2-+ mj., oteli 1 ) 2 mladih
- novoro,ene je te'ko 3 ) 12 kg, spolna zrelost sa 1+ mjeseci
- ko'uta ima 0 sise
- tele ostane skriveno u travi, nema mirisne !ljezde-7 skriveno od predatora
- !ivotni vijek 12 ) 2/ godina, rast jelena zavrsi sa 1-4 god., kosute *-0 god.
2. $a temelju 0ea prosuujemo -ensku madun0ad i podmladak
6a temelju e8terijera se prosuduje !enska mladuncad i podmladak. (9a nije pisao spol, mogli "i napisat za rogove, ogledalo)
@. Kako treBa izledati perspektivno roovlje troodinjea jelena oBi0no?
Mora imati otprilike o"lik pravokutnika i imati odgovaraju(e rogovlje za tu do" ( prisutni srednjak i nadonjak)
E. $a koji je na0in lovoovlatenik du-an skrBiti o zdravstvanom stanju divlja0i?
) prepoznavanju rizika pojave odre,ene "olesti, njene pojavnosti i kretanja
) osmi'ljavanja i pravodo"ne proved"e ciljanih sanitacijskih i terapeutskih zahvata
9rugi iznimno "itan dio -razmjena podataka s nadle!nom veterinarskom
slu!"om o pojavnosti parazitskih i zaraznih "olesti kako u okolnim lovi'tima
tako i u doma(ih !ivotinja
-%rikupljanje podataka o vrstama koje "orave u lovi'tu, kao i o samome
lovi'tu (:;<)
) =rojnost pojedine vrste divljai, ravnomjernost gusto(e populacije, me,uvrsne
interakcije
- %rikupljanje podataka o epizootiolo'koj situaciji u dotinom kraju glede
doma(ih !ivotinja, ali i susjednih lovi'ta
- %rikupljanje uzoraka izmeta u lovi'tu te orijentaciona proved"a koprolo'kih
pretraga
- %rikupljanje uzoraka i proved"a dijagnostikih pretraga prigodom hvatanja
divljai i odstrjela (uzorci izmeta, krvi, ektoparazita i sl.)
- %rocjena razine stresa unutar populacije (gusto(e, predatori, kemizacija,
uznemiravanje), a shodno tome i podlo!nosti "olesti
- >azud"a 'to je mogu(e ve(eg "roja le'ina s proved"om potre"itih
dijagnostikih postupaka
- 9anas propisani redoviti pregled na klaonici svakog trupla odstrijeljene
divljai pru!a znatno ve(e mogu(nosti dijagnostike pojedinih "olesti.
A. 7e6iniraj pojam divlja0 i divlje -ivotinje.
9ivlja ) zakonom odre,ene !ivotinjske vrste koje slo"odno !ive u prirodi, na povr'inama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i
razmno!avanje u svrhu lova i kori'tenja. ?ivotinje koje su izriito navedene u @<:.
6aziv divlje !ivotinje koristi se u pravilu za !ivotinja koje !ive u svom prirodnom stani'tu, dalje od ovjeka. Ao ih razlikuje od
pripitomljenih, tako zvanih domesticiranih !ivotinja.B ovu grupu spada i divlja (ure,eno @akonom o lovu).
F. <ko nadoknauje tetu koju po0ine zati0ene vrste -ivotinja?
:ovoovla'tenik lovi'ta u kojem ta divlja stalno !ivi poduvjetom da je o'te(enik poduzeo propisane mjere zasprjeavanje 'tete od
divljai koje je u smislu @akona "io o"vezatan poduzeti
Ca sam na kolokviju odg. da dr!ava nadoknadi 'tetu i to mi je "ilo tono....
1?. $avedite suBjekte na koje zakonodavac dijeli odovornost pri tetama po0injenim od divlja0i
na poljoprivrednim usjevima?
:ovoovlastenik mora in#ormirati javnost o divljai, tre"a osigurati poljoprivrednicima materijale kojima (e se oni 'tititi od divljai,
a na njima je da to izvr'eDugrade i da redovito odr!avaju. Bgl. lovoovlastenik tre"a uiniti sve sta je u njegovoj mo(i -7
Mjere za sprjeavanje 'teta od divljai o"uhva(aju&
) edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima povr'ina izvan lovi'ta
) na"avljanje kemijskih, "iolo'kih i "iotehnikih za'titnih sredstava te njihovu "esplatnu raspodjelu vlasnicima i korisnicima povr'ina
izvan lovi'ta na njihov zahtjev
) za'titu usjeva i nasada izgonom divljai te upora"om za'titnih sredstava i pla'ila, koju su du!ni provoditi vlasnici i korisnici
povr'ina izvan lovi'ta o vlastitom tro'ku
) uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehnikog roka
) smanjivanje "roja divljai kada z"og prevelike gusto(e dolazi do gospodarski nedopustivih 'teta
=
1. Opii mu6lona COvis musimon )allasD.
Eupljoro'ci.
- krupna divlja, dlakava divlja, lovostajem za'ti(ena divlja
- nije na'a autohtona pasmina, 5orzika i Fardinija
- mu!jak ) mu#lon ili divlji ovan, !enka ) mu#lonka ili divlja ovca, a mlado janje
- slian doma(oj ovci, prekriven krutom dlakom tamnokestenjaste "oje
- visina ) 32 cm, du!ina 122 cm
- masa mu!jaka oko 2/ kg, a !enke 0/ kg, !ive 12 ) 22 godina
- rogove nose samo mu!jaci (!enke ponekad, ali su tanji i kra(i), raste u o"liku zavojnice (du!ina do 4/ cm), trokutasta presjeka,
rogovi mogu te!iti do + kg, prstenovi
ili godovi po rogovima
- glasanje - meketanje
- kre(e se korakom ili kasom (u opasnosti galop i skokovi)
- "iljojedi, skromni zahtjeva, rado li!u sol
- !ivotni prostor ) visoka "rda i planine
- dnevno aktivna divlja
- mu#lonka, janjad i mladi mu!jaci ) #ormiraju krda kojim upravlja najstarija !enka. 6akon * godine mu!ijaci se udru!e u skupine od
*-+ lanova.
- parenje ) 1/ i 11 mjesec, u vrijeme parenja mu!jaci se prikljuuju krdu ("or"a za !enku ako je manjak !enki), ojanji (*. ili 0. mj) se
1-2 janjeta,
pred jarenje ovce napu'taju krdo (sigurnost i mir)
- mlado si'e + mj., spolna zrelost sa 11 mj., ako mlado nastrada ovca se ponovo pari
2. )o 0emu se sve razlikuju vrste Gartes martes CKuna zlaticaD i Gartes 6oina CKuna BjelicaD?
1. O!L"K " !O9, G,L9&(u zlatice je malja zaokru!ena o"lika i cjelovita te u pravilu ne dopire do prednjih nogu, a u "jelice je
podjeljena na dva kraka izmedu kojih je uzduz prsiju i dijela vrata tamnosmeda dlaka. Grhovi o"a kraka dopiru do prednjih nogu te s
prednje strane prelaze na njih
2. !O9, $9UHK&(zlatice je gotovo crna, a "jelice z"og nedostatka pigmenta ruzicasta poput mesa
3. O!L"K $O*$"I O<8O+,-na ogoljenoj lu"anji zlatice je ovalan, dok je u "jelice okrugao
4. O!L"K =L,8&-u zlatice je izrazen licni dio glave, lice izduljeno pa glava izgleda zasiljena, dulja i uza, a "jelice je kraca te
izgleda sira i zdepastija
2. O!L"K " +,%G,K U*"9U-imaju trokutaste usi, "jelice su krace, sire i zao"ljenih vrhova, zlatice dulje i 'iljastije
@. +,%L"K& U O!L"KU %U!,-"jelice je *. pretkutnjak s vidljive, vanjske strane zao"ljen, a 1.kutnjak udu"ljen, a zlatice *
pretkutnjak udu"ljen,kutnjak malo zao"ljen ili ravan
E. 7UL9"$, O* )&$"*("jelice kost je dulja i iznosi do + cm, a zlatice kraca i do 0,2 cm
A. O!+,*LO*< *<O),L, 7L,KOG(zlatica -7 stopala, prsti,prostor izmedu njih i jastucici prsti o"rasli dlakom, "jelica -7
izmedu prsti dlakavo, ali njena stopala su izlozenija i ogoljenija
F. !O9, K+%$, " K8,L"<&<, 7L,K&-zlatica ima tamno krzno sa svjetlijom dlakom na tr"uhu-krzno gusce i "ogatije dlakom
koja je svilenkasta i meka. =jelica je sivosmeda pa izgleda svjetije-sla"ije kvalitete jer je dlaka tvrda i gru"lja
Hzmet "jelice ima prodorniji vonj
6alaz jednog izmeta du"lje u sumi na panju ili mravinjaku-zlatica, a "jelica nalaz hrpe izmeta uz naselje, zgrade ili ograde
3.Kada je i kako se naziva parenje svinja?
)arenje nazivamo "ucanje. %oetak "ucanja ovisi o prehram"enim uvjetima. %arenje traje od sredine jeseni do prosinca. Ftare krmae
se pare prve. 6ajvi'e krmaa "ude oplo,eno u 11 i 12 mj.
4. $a koje skupine dijelimo pernatu divlja0?
-%odjela na temelju gra,e i izgleda prsne kosti& BezreBenke( %aleognathae) i reBenke( 6eognathe)
-%odjela s o"zirom na selid"u& stanarice i selice( gnjezdarice, zimovke, prolaznice)
-:ovostajem nezati1ena perad (vrane, avke i 'ojke) i lovostajem zati1ene ( koko'i, 'ljuke, movarice i golu"ovi
2. Kakav je pravilni odstrjel divlji5 svinja prema doBnim kateorijama?
%ravilni odstrjel tre"ao "i o"uhvatiti 3/I prasadi i nazimadi. Are"a ma8imalno 'tedjeti odrasla grla radi pravilne strukture i
#unkcioniranja krda. %rocjena do"i i spola u prirodi je te'ka, ali spol procjenjujemo prema uperku dlaka na prepuciju. @namo da
odrasli veprovi !ive sami , a moramo imati na umu da se i visoko gravidna krmaa mo!e odvojiti radi prasenja. %rocjena starosti na
temelju o"lika tijela, veliine, razvijenosti ekinja na gre"enu, vidljivost kljova. @imska dlaka prividno pove(a o"ujam trupa.
@. $a temelju 0ea prosuujemo -enke srna?
Moramo znati da masa tijela ovisi o podruju na kojem !ive, koliini ikvaliteti hrane, godi'njem do"u, do"nom razredu i dr.
<gledalo na stra!njici !enke je srcolika o"lika, za razliku od mu!ijaka koji ima ovalan o"lik (zimi je ogledalo istaknutije)
E. $aBroji tipove lovita prema vlasnitvu.
Glastito (privatno i drzavno) i zajedniko
A. OBjasnite razliku izmeu divlja0i i divlji5 -ivotinja.
9ivlja ) zakonom odre,ene !ivotinjske vrste koje slo"odno !ive u prirodi, na povr'inama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i
razmno!avanje u svrhu lova i kori'tenja. ?ivotinje koje su izriito navedene u @<:.
6aziv divlje !ivotinje koristi se u pravilu za !ivotinja koje !ive u svom prirodnom stani'tu, dalje od ovjeka. Ao ih razlikuje od
pripitomljenih, tako zvanih domesticiranih !ivotinja.U ovu rupu spada i divlja0 Cureeno %akonom o lovuD.
F. )od kojim uvjetima se mo-e nadoknaditi teta koju su po0inile zati1ene vrste -ivotinja?
<'te(enik ima pravo na naknadu 'tete u visini stvarne 'tete koju nanesu navedene !ivotinjske
vrste, s tim da je du!an nadle!nom Ministarstvu ili vje'taku kojega je ovlastio ministar prijaviti nastanak 'tetnog doga ,aja
"ezodgodno, a najkasnije u roku od osam dana od dana nastanka 'tete odnosno najkasnije u roku od tri dana od dana nastanka 'tete
koju prouzroe strogo za'ti(ene velike zvijeri na doma(im !ivotinjama. %rimjerice, ovo prethodno je posrijedi kad vukovi poine 'tetu
na ovcama. Fluajevi u kojima !ivotinje strogo za'ti(enih divljih vrsta o'te(enicima prouzroe gospodarsku ili drugu 'tetu, a isti
pritom nisu na primjeren nain i o svom tro'ku uinili sve dopu'tene radnje i zahvate kako "i sprijeili nastanak 'tete. Ae su radnje i
zahvati uinkovito ogranivanje, ciljano uvanje do"ara i rastjerivanje strogo za'ti(enih !ivotinjskih vrsta. 9akle, iz navedenog je,
prvo, jasno da dr!ava ne odgovara za 'tetu koju priine za'ti(ene divlje vrste. %rimjerice, dr!ava ne odgovara za 'tetu koju poine
mrki medvjedi, agljevi, divlje make ili da"rovi.
9r!ava za 'tetu koju poine !ivotinje strogo za'ti(enih divljih svojti odgovara samo onda ako je o'te(enik prethodno poduzeo @@%-om
predvi,ene mjere usmjerene na preveniranje nastanka 'tete, a 'teta je priinjena usprkos i unato poduzimanju istih.
1?. $avedite suBjekte za koje zakonodavac dijeli odovornost pri tetama nastalim naletom vozila
na divlja0.
%o vrstama divljai, daleko naje'(i su naleti na srne, a potom slijede ptice. 9o istravanja divljai na cestu naje'(e dolazi no(u,
vjerovatno zato jer divlja z"unjuje sna!no cestovno osvijetljenje. Jeste nisu dijelovi lovi'ta 'to nedvoj"eno proizlazi iz zakonske
odred"e po kojoj se granice lovi'ta odre,uju ovisno o prirodnoj cjelini, ekolo'kim, geogra#skim i drugim uvjetima, o"alnim pojasom
mora i autocestama koje sprjeavaju prirodnu migraciju dlakave divljai, a ako ih nije mogu(e odrediti na taj nain odre,uju se
!eljeznikim prugama, !upanijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili na drugi nain. 6o, iako ceste nisu
dijelovi lovi'ta judikatura (sudska praksa) je zauzela pravni stav da je u sluaju nastanka 'tetnog doga,aja radi naleta vozila na divlja
tako,er odgovoran lovoovla'tenik i to po naelu uzroka jer se divlja u takvim okolnostima smatra opasnom stvari.
Bz lovoovla'tenika za naknadu 'tete solidarno odgovara i pravni su"jekt koji je du!an odr!avati prometnicu na propisani nain
ukoliko prigodom odr!avanja iste ne postupa u skladu sa svojim normiranim o"vezama 'to ga posljedino ini su oodgovornim za
nalet divljai na vozilo.
<dgovornost se navedenih su"jekata temelji na propu'tanju poduzimanja radnji i mjera na koje ih o"vezuju navedeni propisi,
primjerice neograniavanju ili nekvalitetnom ogranivanju ceste ogradom koja sprjeava istravanje divljai ili nepostavljanju odnosno
nepropisnom postavljanju prometnih znakova opasnosti koji vozae upozoravaju na opasnost od pojave divljai na cesti na nain na
koji ih o"vezuje %ravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cesti.
J
1 Fezona parenja zeeva
@eevi se pare tijekom cijele godine s izuzetkom 1/-12 mjeseca. @a "lage zime parenje poinje ve( u 1-2 mjesecu, a prestanak ovisi o
temp zraka 'to je uvjetovano klimom podruja koje naseljuju. %rvo parenje naje'(e poinje u 1 i 2 mjesecu, a u planinskim krajevima
to o"ino "ude ne'to kasnije, odnosno u 2D* mjesecu i traje do 1. 6aj"rojnija legla u su u svi"nju i lipnju. B sezoni parenja !enke se
ve(inom kote *-2 puta. ;raviditet traje 02-00 dana, nakon ega okoti 1-2 mladih. B proljetnim leglima je "roj mladunadi znatno
manji.
Fuper#etacija K mogu(nost da se zeica *-0 tjedna prije okotnje, tj.pred kraj graviditeta mo!e ponovno pariti i ostati skotna.
2 >azlike u "oji ljetnog krzna Mustela nivalis (Mala lasica) i Mustela erminea (Lermelin, velika lasica)
:jetna je "oja dlake velike i male lasice ista, uz izuzetak repa koji je u velike lasice u svojoj posljednjoj tre(ini crn. 6a gornjem dijelu
tijela, oko glave, vrata, le,a i "okova dlaka je sme,e do crvenkasto-ri,e "oje. 9onji dio vrata,prsa i tr"uh su "ijeli. >ep je kod
hermelina uvijek crn. Aako je te!e razlikovanje u ljeti jer kontrast u odnosu prema "oji tijela nije tako izra!en kao zimi. Ao je ujedno i
glavni orijentir kod razlikovanja ove dvije vrste.
Geliina je tako,er kriterij razlikovanja. 6o, iako su male lasice manje i lak'e, tre"a "iti oprezan jer u Muropi ima 3 podvrsta. 5ao
posljedica spolnog dimor#izma postoji vjerojatnost da se zamijeni !enka velike lasice s mu!jakom male lasice. >azlike su zato
uoljivije u du!ini repa.
*. Eumske koke K AMA>A<6H6AM
Geliki tetrije", gluhan K Aetrao urogallus :.
Mali tetrije", ru'evac, 'kaljak K :$rurus tetri8 :.
:je'tarka (gluha), 'umska jare"ica K Aetrastes "onasia :.
Fnje!nica alpska, planinska jare"ica K :agopus mutus
0. %atke plivaice i ronilice razlike
%livaice su patke iji je kostur gra,en od laganih kostiju ispunjen zrakom, tako da sve vrste imaju malu te!inu (/.1-1.0 kg) koja im
omogu(uje nesmetano dugotrajno odr!avanje na vodi. 6e zaranjaju, pa hranu tra!e na povr'ini i neposredno ispod povr'ine, na du"ini
koju mogu dosegnuti zagnjurivanjem glave, vrata i prednjeg dijela trupa. B sluaju opasnosti odmah polije(u s vode, i to se odmah
strmo uzdi!u u vis, "ez prethodnog -zaleta. koji je karakteristian za ronilice. 6isu vezane samo za vodeno stani'te, hranu tra!e i na
kopnu gdje se ugl i gnijezde. Fpolni dimor#izam je relativno do"ro izra!en (mu!jaci intenzivnije "oje perja, te je u njih i "olje izra!eno
-zrcalo.).
>onilice su za razliku ro"usnije gra,e, te!ih kostiju i sna!nije konstitucije. 6johovo tijelo je z"ijeno, a noge su im postavljene vi'e
prema stra!njem dijelu trupa tako da "ez pro"lema zaranjaju, no kod polijetanja s povr'ine moreju uzeti zalet. Ara!e hranu na vodi,
ispod povr'ine i na samom dnu. @a raliku od plivaica, nemaju izra!eno krilno zrcalo ve( im se mo!e uoiti tzv. -krilna pruga. "ijele
li sive "oje. Gelina pokazuje sklonost ka polaganju jaja u gnijezda dr. vrsta pataka (tzv. -parazitizam gnije!,enja.), a esto je i parenje
me,u razliitim vrstama rez& kri!anci.
2. Fpol divokoze se odre,uje&
%rema rogovlju koje nose o"a spola i koji se z"og svog karakteristinog izgleda zovu kuke. >ogove mu!jaka i !enki mogu(e je
razlikovati prema de"ljini. >ogovi mu!jaka su de"lji pri "az i i odmaknutiji jedan od drugoga. >ogovi mu!jaka razlikuju se i prema
jaoj zavinutosti kuka, tako da "i linija povuena smjerom vrha kuke dosegnula vrat ili okcipitalnu regiju lu"anje, a u !enke gre"en ili
le,nu liniju.
+. 9a li je kvadraticna lopata pozeljna u uzgoju jelena (9ama 9ama)N
Ce, kvadratina, odnosno pravokutna lopata je po!eljna, dok se jeleni s trokutastom lopatom izlujuju. (6ijeN)
3. .5ada pocinje, a kada zavrsava lovna godinaN
%oinje 1.travnja teku(e godine, a traje do *1. o!ujka idu(e godine
1. 9ivlja prema @<:&
a) krupna divlja
") sitna divlja
4. .5oje sve negativne ucinke imaju prirodni kalamiteti na divljacN
%oplave, po!ari, su'e,o'tre zime i tome slino. <vi #aktori svojim djelovanjem znatno utjeu na populaciju divljai,pogotovo ako su
dugotrajni ili ekstremni, jer tada nadilaze adaptivne sposo"nosti !ivotinja. 5limatski uvjeti razliito djeluju na divlja odnosno, dok
za neku vrstu mogu "iti pogu"ni, druga (e ih vrsta podnijeti. @eevi npr. u uvjetima dugotrajne zime s du"okim snje!nim pokrovom
nemogu(nosti glodanja kore s drve(a ugi"aju. Aako,er, dugotrajne zime nanose velike 'tete i na populaciji jare"ica koje imaju velik
pro"lem s odr!avanjem tj. temperature (02 J). 6egativno utjee pose"no na pernatu divlja, ali i na srne, divlje svinje(ako je snijeg
ve(i od 2/ cm). 9ugotrajna su'a pak pogu"no djeluje na #ond divljai, i pose"no je opasna za pomladak.
1/.5ojim se sve metodama sprecavaju stete od divljaci na poljoprivrednim usjevimaN
-dono'enje godi'njeg plana za poduzimanje odrenenih mjera za sprjeavanje 'tete, te na"avljanje za'titnih sredstava za izvr'enje
godi'njeg plana i pravovremena i "esplatna raspodjela odgovaraju(ih za'titnih sredstava korisnicima zemlji'ta, na njihov zahtjev, uz
prethodnu javnu o"avijest i davanje uputa za njihovu upotre"u
-poduzimanju mjera za sprjeavanje 'tete od divljai na svom zemlji'tu sredstvima
do"ivenim od lovoovla'tenika prema njegovim uputama. 6adalje, du!ni su "ezodgodno priop(ivati
lovoovla'teniku okolnosti koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprjeavanje 'tete koju mo!e nanijeti divlja na njihovu
zemlji'tu, o"avijestiti ga o zapoetoj 'teti, omogu(iti mu da na njihovu zemlji'tu poduzima mjere za sprjeavanje 'tete od divljai i
ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehnikog vremena za "er"u ili !etvu uroda. Bkoliko smatraju da
lovoovla'tenik prava lova ne provodi ili nedostatno prvodi mjere radi sprjeavanja 'tete od divljai isti imaju pravo zahtijevati
provonenje tih mjera za'tite od nadle!nog upravnog tijela
9
1.%arenje mu#lonaN
>azdo"lje parenja je u 1/ i 11 mjesecu kad se mu!jaci pridru!uju krdima. B pravilu nema "or"i izme,u mu!jaka, osim ako 1 !enka
dolazi na 2 ili vi'e mu!jaka. B sezoni parenja 1 mu!jak opari do 1/ !enki. <vca je "re,a 22 tjedna , pa se u o!ujku ili travnju ojanji 1-
2 janjeta.
2.Frna o"icnjaJapreolus JapreolusN
9ivlja visokog lova, dlakava divlja, krupna divlja za'ti(ena lovostajem autohtona divlja.
Mmu!jak ) srnjak, !enka ) srna, mlado ) lane (od lanjenja do konca prve lovne gospodarske
godine).?enka do prvog lanjenja ) srnica- mu!jak do i'(enja prvih rogova ) srnjai(.
Famo mu!jaci nose rogove
vrsto tijelo, samo stra!nje noge razvijene, dugaak i visok skok !enke su manje i lak'e od mu!jaka. Ae!ina mu!jaka 2/ ) */ kg, a
!enki 13 ) 22 kg. Aijelo pokriveno dlakom, ljetna dlaka crvenkastosme,e "oje, a zimska dlaka sivosme,e "oje. 6a stra!njici srne
imaju oznaku -ogledala. ili -zrcala. od "ijelih dlaka. :anad ) livreja ) kestenjastosme,a "oja krzna s "ijelim pjegama.
-teritorijalna vrsta. ) cijeli !ivotni vijek provede na prostoru promjera 1/ km
Hz"jegava !ivot u ve(im socijalnim #ormacijama, tijekom zime skupljaju se u krda&
- porodino krdo ) majka sa ovogodi'njim lanetom
- pro'ireno porodino krdo ) majke, ovogodi'nja lanad i pro'logodi'njaci i ne'to stariji
potomci
- nagomilano krdo ) nekoliko porodinih i pro'irenih porodinih krda
- parenje ) od sredine srpnja do sredine kolovoza
- em"riotenija ) usporava razvitak zametka
*.%oljske koke-%hasianinae
#azan,gnijetao-%LAHFA6BF J<:JLHJBF :.
trka-%M>9HO %M>9HO :.
jare"ica kamenjarka-A:MJA<>HF ;>AMJA M.
kamenjarka ukara-A:MJA<>HF JLBJA>
prepelica pu(pura-J<AB>6HO J<AB>6HO
vird!inijska prepelica-J<:H6BF GH>;H6HA6BF
0.6avedite pripadnike porodice canidae njihovim lat nazivimaN
FHGH GB5-Janis lupus
PA;A:C-Janis aureus
:HFHJA-Gulpes vulpes
FMMQH MM9GCM9-Brsus arctos
2.5ako se odreduje do" zivog jelenaN
po paro'cima
+.5oje sve prstenove razlikujemo na rogovlju supljorozacaN
%ravi i ukrasni.
3. A5< FGM M<?M H@>A9HAH :<G6< ;<F%<9A>F5B <F6<GB H B@ 5<CM BGCMAMN
%ravna oso"a koja je registrirana za tu djelatnost i ima uposlenog djelatnika sa zavr'enim 'umarskim, vet. ili agronomskim #ak.NNNN
(izdaje ministarstvo, provodi pravna oso"a...neznam koji je tocan odg. od ta 2)
1. EA< CM :<G<FAACN
:ovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste ne smiju loviti, tj. kad je lov za"ranjen.
4. < PMMB FGM <GHFH BPH65<GHAA %>HMCM6A >M%M:M6AAA @A <=>A6B BFCMGA <9
9HG:CAPHN
Cesu li pravilno postavljeni, u dovoljnoj koliini, da li se odr!avajuDmjenjaju nakon odredenog vremena, da li su postavljeni
spec.repelenti za odre,enu divlja
1/.5<CH FB AML6HP5H %>M9BGCMAH @A %>AGH:6< RB65JH<6H>A6CM M:M5A>HP6<;
%AFAH>AN
%ostojanje uzemljenja, dovod struje i traka koja u se"i ima niti metala koji provodi struju. @emlja mora "iti vlazna kako "i se struja
provodila, trake moraju "iti cjelovite duz ograde. Fvakih 2// m trake tre"a postavit drveni kolac koji ce dati sta"ilnost trakama (jer su
inace na plasticnim stapovima)
&
1. 5A5< FM 6A@HGA %A>M6CM 9HG<5<@A (>upicapra >upicapra) H 5A9 FM 9<;AQAN
- %arenje se naziva prsk
- %rsk zapoinje u studenom i traje do polovice prosinca
- B vrijeme parenja stari mu!jaci prilaze krdima i !estoko se "ore za !enke
- Mu!jaci po"jednici okupljaju krad !enki s kojim se pare
- ;raviditet traje oko 22 tjedna
- B svi"nju ojari 1 ili 2 jareta
- Fpolna zrelost nastupa s navr'ene * godine
2. 6AGM9H 5<CM FGM %<9G>FAM RA@A6A %<@6ACME.
- >azlikujemo ih po "ijeloj "oji perja na jednom dijelu vrata, tzv ogrlici te pernatim ukrasima na glavi, tzv pernatim u'kama
- <"ini #azan- ima pernate u'ke, no nema "ijelu ogrlicu na vratu
- 5ineski #azan- ima pernate u'ke i "ijelu ogrlicu na vratu
- Mongolski #azan- nema pernate u'ke, ima "ijelu ogrlicu
*. <%HEH CM:M6A :<%AAA>A (9ama 9ama)
- 9ivlja visokog lova
- 9lakava, krupna divlja za'ti(ena lovostajom
- Mu!jaka nazivamo lopatar, lanjac ili 'arenjak, a !emku ko'uta
- %o jakosti rogovlja& sla"i, srednji, do"ri ili jako lopatar
- Are"a mu mali !ivotni prostor
- Manji od o"inog jelena (visina 11/ cm, du!ina 10/ cm, masa 2/-1// kg, !enka */-+/ kg)
- Bz osnovnu "oju dlake koja je ljeti crvenkasto sme,a s tamnom prugom po le,ima, po tijelu ima i jasno vidljive "ijele toke poredane
du! hrpta i po re"rima, dok su tr"uh, unutarnja i donja strana nogu, rep odozdo i zadnjica "jelkasti
- %o zimi je dlaka jednolino sivo sme,a
- >ogovi u o"liku lopate (od srednjeg paro'ka na dalje)-tek od *. godine
- 6ajdonji i najdulji stra!nji paro!ak nazivamo ostrugom
- <padanje roga u travnju, skidanje upe u kolovozu, oi'(eni rogovi u rujnu
- Mu!jake karakterizira izra!eno grli'te i veliki prepucij koji z"og o"raslosti velikim i dugim dlakama nazivamo etka
- *2 zu"a
- :anjac nema onjake na gornjoj eljusti (razlika od jelena o"inog)
- Mirisne !lijezde& interdigitalne, metatarzalne, supraor"italne, prepucijalne
- B vrijeme rike jeleni imaju pose"an prodoran miris
- 6ajrazvijeniji njuh
- Astigmatine oi
- Lrani se raznovrsnim "iljkama i usjevima
- 6a pa'u izlaze u zoru i sumrak
- 5rda& ko'ute sa teladi te jednogodi'nji jeleni
- Fezona parenja poinje u rujnu, a vrhunac joj je u listopadu
- ;raviditet ** tjedna
- Fpolno dozrijevaju sa 2 godine
- Mogu do!ivjeti 13ak godina
0. 6AGM9H FGM %>H%A96H5M %<><9HJM 5B6A %< :AAH6F5HM 6A@HGHMA
- 5una zlatica- Martes martes
- 5una "jelica- Martes #oina
- Mala lasica- Mustela nivalis
- Gelika lasica- Mustela erminea
- Muropski o"ini tvor- Mustela putorius
- Cazavac- Meles meles
- Gidra- :utra lutra
2. %<CAF6H B:<;B H65>MMM6A6HL :H6HCA >AFAA B %><JCM6H 9<=H
- %ove(anjem do"i smanjuje se "roj inkrementnih linija
+. 5A5< %><G<9HM< FM:M5JHCB MBR:<6A
6a temelju o"lika i smjera rasta roga, gledamo prazni prostor izme,u u'ke i roga, "roj prstenova
3. EA< CM A<:<GHEAMN
- <dre,ena povr'ina zemlji'ta koja je zaokru!ena prirodna cjelina u kojoj postoje ekolo'ki i drugi uvjeti za uzgoj, za'titu, lov i kori'tenje
divljai i njenih dijelova
1. EA< FGM %>MMA @<:-B <=BLGASA ;<F%<9A>M6CM :<GHEAMM H 9HG:CAPH
%rogram uzgoja divljaci, program zastote divljaci, lov i koristenje divljaci te njezinih dijelova.
4. 6AGM9H H@>AG6M H 6MH@>AG6M %<F:CM9HJM %>H><96HL 5A:AMHAMAA 6A 9HG:CAP.
Hzravne& smrzavanje, pothladivanje, ozljede nogu,manji prirast, utapanje
6eziravne& unistenje stanista, sla"ljenje, manje hrane(gladovanje, nemogucnost prehrane),isusivanje prirodnih izvora vode, podloznost
predatorima i krivolovcima
1/. <9 5<CHL FM FGM 9HCM:<GA FAFA<CH M:M5A>HP6H %AFAH>N
( elektrini pastir je ure,aj koji daje struju visokog napona
- sastoji se od izvora struje i !iane ograde
- postavlja se u svrhu za'tite usjeva, vo(aka, doma(ih !ivotinja od predatora
- !iana ograda je u o"liku pletene plastine niti pro!eta sa elektrinim vodiem
J
1. KO9, 9& +,%L"K, "%G&79U 7"8L9& " 7OG,'& G,'K&
>azlika se mo!e uoiti samo na uginuloj ili odstrijeljenoj !ivotinji, za razlikovanje u prirodi je potre"no veliko iskustvo i do"ar vid jer
postoje "rojni kri!anci izme,u divlje i doma(e make. >azlike u izgledu i veliini& divlja maka je puno krupnija i ro"usnije gra,e od
doma(e, a pose"no se istie krupno(a glave.
>azlike u glavi& tre"a o"ratiti na "oju usana, u divlje make su usne kao i stopala tamno pigmentirane, skoro crne, dok su u doma(e
make svijetlije. >azlika je i u unutra'njoj strani u'ke, kod divlje make je u potpunosti o"rasla dlakom, dok je kod doma(e make
gornji unutarnji ru" u'ke gol.
>azlike u lu"anji&u divlje make spoj nosne i eone kosti je zao"ljen, dok se u doma(e make"nosne kosti klinasto me,uso"no spajaju
te ulaze u spoj s eonom tvore(i o'tri kut.
>azlike u zu"ima& kod divlje make u gornjoj eljusti prvi stalni pretkutnjak je manji nego u doma(e make, i kod starih primjeraka
esto nedostaje.
>azlika u repu& kod divlje make je on kitnjast, cirkularno je o"rastao dlakom cijelom du!inom i to ga ini jednako de"elim i punim a
zavr'ava tupo. 6a repu se nalazi i + do 1 me,uso"no odijeljenih prstenova koji su prema kraju repa sve tamniji i uvijek je sm kraj
prekriven dlakom crne "oje. >ep u doma(e make pri kraju postaje sve tanji tako da 'iljasto zavr'ava.
>azlike u duljini pro"avnog trakta& divlja maka ima kra(a crijeva nego doma(a maka, kod doma(e make ono iznosi oko 2 duljina
tijela, dok kod divlje iznosi samo *.
2.H<O 9& +"K, " K,7, *& O7"=+,8,?
>ika je nain na koji se jeleni glasaju. Celeni riu u sezoni parenja na rikali'tima. >ikali'ta su tradicionalna mjesta gdje se jeleni
skupljaju i gdje me,uso"no vode "or"e za pravo parenja, to su uglavnom istine unutar 'ume ili livade. >ikanje se odvija u 1. i 4.
mjesecu u nizinskim stani'tima, a u planinama u 4. i 1/. mjesecu. ?enke se za parenja javljaju sa TTahTT ili TTangTT.
4. #"G& *& I+,$" *+$, O!"#$,?
srna pa!ljivo iza"ire hranu. <daje prednost mekom li'(u, mladim iz"ojcima i pupovima 'umskog podrasta, odnosno "rstu. %ored "rsta
voli i 'umsko vo(e, divlje ja"uke, "orovice, jagode i razne "o"ice. Pesto uzima i gljive, a hranu pronalazi i u polju.
2.K,KO *& O7+&KU9& 7O! HU)L9O+OL,',?
9o" 'upljoro!aca se odre,uje po prstenastim zade"ljanjima na rogovima. Aa prstenasta zade"ljanja predstavljaju razdo"lje u kojem je
rog sporije rastao (od prosinca do o!ujka) i to jedno zade"ljanje se "roji kao jedna godina- starijim grlima prva 2-* zade"ljana prstena
nije mogu(e odrediti, pa im se na pre"rojiv "roj prstena dodaje jo' * i ta "rojka predstavlja realnu starost jedinke.
@. H<O 9& *L"9&7 +O=O8L9, " K,KO $,G )OG,L& U *&L&K'"9"?
<tpali rogovi koji se skupljaju svake godine od jelena na nekom podrucju. 6a temelju toga znamo dali rogovlje napreduje pravilno i
prema tome mozemo odrediti kada je tro#ejna vrijednost najveca.
E.K,KO *& %O8& %,KO$ KO9" +&=UL"+, U%=O9 %,H<"<U " "*KO+"H<,8,$9&
7"8L9,#"?
@akon o lovstvu (6610/D2//2)
A.H<O *8& GOL& )+&7*<,8L9,<" =+,$"'U LO8"H<,?
;ranice lovi'ta moraju "iti uoljive, a odre,uju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekolo'kim,
geogra#skim i drugim uvjetima, o"alnim pojasom mora i autocestama koje sprjeavaju prirodnu migraciju dlakave divljai.
F.KO9& *U *8& O!,8&%& U *KL,7U *, %OL(OG LO8OO8L,*<&$"K, )+&G,
8L,*$"'"G, " KO+"*$"'"G, )OL9O)+"8+&7$O= %&GL9"*<,?
Mjere za sprjeavanje 'tete od divljai su smanjivanje "roja divljai do "rojnog stanja koje se mo!e uzgajati u lovi'tu, osiguravanje
dovoljno vode i hrane za divlja u lovi'tu, uvanje usjeva i nasada, izgon divljai s ugro!enog zemlji'ta, ogranivanje zemlji'ta te
upora"a mehanikih, elektrinih i kemijskih za'titnih sredstava, vidljivih i zvunih pla'ila, elektronskih detektora divljai kao i ostale
uo"iajene mjere za'tite za odreneno podruje i vrstu divljai
1?.KOL"KO GO+, "%$O*"<" *$,=, &L&K<+"#$O= "G)UL*, $, <+,*" ),*<"+, %,
O7!"9,$9& 7"8L9,'" *8"$9,?
Mislim da se mjeri u d!ulima, da je za svinje oko 4/// C. Hli +C
=
1.O)"*" 9&L&$, O!"#$O=( '&+8U* &L,)IU*
- mu!jak ) jelen, !enka - ko'uta
- tijelo u gre"enu vi'e nego u kri!ima
- duljina tijela 222 ) 232 cm, visina 12/ ) 12/ cm, rep 2/ ) 22 cm
- te!ina jelena 122 ) *// kg, ko'uta 3/ ) 1*/ kg
- kre(e se korakom, kasom ili trkom
- "oja u prolje(e i jesen je r,asto crvena, a zimi tamno sme,a
- jelen ima rogove, ko'uta samo iznimno
- sva osjetila do"ro razvijena
- !ivotinja sumraka
- ko'ute u krdima
- krda ) vrsto (ko'uta sa teladi) i la"avo povezana krda
- !ivotni vijek 12 ) 2/ godina
- novi rogovi izrastu za 12/ dana (kod srna za 4/ dana)
- osnovna karakteristika ) migracija
- hrana ) mekana, !ilava, tvrda i "alastne tvari
- voda za pi(e i kalju!anje
- sol ) hrana sadr!i puno 5, a malo 6a
( parenje u nizini je u A i F mjesecu/ a u planinama u F i 1? mjesecu
- tek u sezoni parenja se jeleni pri"li!avaju !enkama, dolaze na -rikali'ta. na kojima vode
me,uso"ne "or"e za pravo parenja(istine u 'umi), tijekom tih "or"i mogu izgu"iti i do */ kg
- spolni omjer je 1 & 1
- ko'uta se pred parenje izdvoji iz krda, oteli 1 ) 2 mladih
- novoro,ene je te'ko 3 ) 12 kg, spolna zrelost sa 1+ mjeseci
- ko'uta ima 0 sise
- oteli jedno tele u svi"nju
-okot 2 ili + mj-** ili *0 tjedna
-!ivotni vijek izme,u 12-2/god.
(dlakava divlja,divlja visokog lova,autohtona divlja,za'ti(ena lovostajem
-!enka do prvog teljenjaKko'utica
-mu!jak do i'(enja prvih rogova(2 god. !ivota)Kjeleni(
-gra,a tijela primjerena dugom i ustrajnom tranju
-migracija je jedna od osnovnih karakteristika-sezonska seljenja
-punoro'ci-rogovlja su od ko'tanog tkiva i nema 'upljina
-2 tipa krda& a) vrsto krdo-ko'uta s teladi i 1-2-godi'njim jelenima
") sla"ije povezano krdo-jeleni raznih starosti
2.L,<"$*K" $,%"8 #,=L9,
',$"* ,U+&U* L.
3.*<O *8& GO%&GO *,%$,< $, +O=O8L9U 7"8OKO%&?
7oB i spol -ivotinjeCprema zakrivljenosti roova se utvruje spol/ali se ne sje1am kako to ideD.7oB se odreuje Brojanjem
pravi5 odovaCukrasni odovi se ne BrojeD i na kraju se dodaje tri.
4.)+&7$O*<" " $&=,<"8$*O<" &L&K ),*<"+, U #U8,$9U U*9&8,
%rednosti& onemogucava pristup poljoprivrednim nasadima,manje su stete.
6edostaci& sprijecava normalno kretanje (migraciju) divljaci, ometa normalno hranjenje,cesto ga tre"a odrzavati.
2.*<O 9& <O U%=O9$" , *<O +&7O8$" O7*<+&L
-redovni odstrel je izluivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljai,
-uzgojni odstrel je izluivanje uzgojno manje vrijednih ili nepo!eljnih grla iz populacije krupne divljai u sklopu o"avljanja redovnog
odstrela u skladu s ciljem gazdovanja populacijom,
@.$,8&7" )+"+O7$& K,L,G"<&<&
(poplave, po!ari, su'e,jake zime
E.KOL"KO 9& $,9G,$9, )O8+*"$, LO8"*<,
(1000 ha
A.%, KOL"KO 7U=O *& 7O$O*" LO8. =O*)7.O*$O8,
@a krupnu divlja se donosi za razdo"lje od 1/ godina,a za sitnu divlja od 2 godina.
F.K,7, *& G&789&7" ),+& " KOL"KO )U<,?
(2 i @.mj/ zenke svake 2 odine/ raviditet traje E(A.mj/ od 12(1 mj ome0i 1(3 medvjedi1a/mladi su slijepi/proledaju sa 2
tjedana/siu prva 4 mjeseca
1?. K,KO *& O7+&KU9& 7O! KO7 GL,7"I " *<,+"I %&#&8,
(preledom spolovila
(pritiskom prstima na okolicu spolno orana pojavi se oran sli0an u oBa spola(*"K"L9
(kod mu-jaka je on okruao/ duuljast sa slaBo izra-enom Brazdom u njeovom donjem dijelu
(kod -enke Brazda je ja0e izra-ena po cijeloj du-ini i taj oran se naziva sikilj/ a iznad njea je stidnica
(kod mladih zeeva procjena do"i radi se prema zade"ljanju zape'(a(tzv.Ftrochov znak)