MONOPOL

Pretpostavke:
1. Jedan proizvoa,
2. Proizvod koji nema bliskog supstituta,
3. Aktivna politika cijena (monopolista moe odreivati ili
cijenu ili ponuenu koliinu),
4. Sprijeen ulazak u granu (postojanje barijera za ulazak),
5. Tranja za proizvodom monopoliste nije savreno
neelastina (identificira se sa proizvodnim sektorom),
6. Koeficijent elastinosti supstitucije je odreeni (mali) broj,
7. Koeficijent unakrsne elastinosti tranje je 0.
Mi svi elimo biti monopolisti !!!
Razlozi koji dovode do monopola:

1. posjedovanje stratekih sirovina ili iskljuivo poznavanje
proizvodnih tehnika,
2. patentna prava za proizvod ili proizvodni proces,
3. posebne dozvole od strane drave,
4. veliina trita,
5. postojee preduzee provodi politiku spreavanja novih
ulazaka,
Monopol se moe ostvarivati preko razliitih vidova, kao to su:
kartel, trust, sindikat, dioniko drutvo itd. Postoji nekoliko vrsta
monopola koji se klasificiraju u zavisnosti od toga ta dovodi do
njihovog nastanka.
Diskusija: Kartel automobilske industrije u BIH ?
1. Prirodni monopoli,
Nastaju zbog posjedovanja stratekih sirovina, nafte,
plina, izvora mineralne vode, rudnika, itd.
2. Zakonski monopoli,
Nastaju zbog politike drave da dozvoli obavljanje odreene
djelatnosti samo jednom preduzeu. Moe nastati zbog dodjele
licence (npr. telekomunikacije, televizija, pota, radio, proizvodnja
oruja) ili drugog odgovarajueg odobrenja.
- Licenca za pruanje telekom usluga u BIH i u Hrvatskoj ???
3. Ekonomski monopoli,
Nastaju zbog koncentracije kapitala (spajanja
preduzea u odreenoj grani), tj. na osnovu
ekonomskih razloga (spajanje banaka,
softverskih kompanija, naftnih kompanija itd.).

eljezara Zenica ?

Takoer, veliina trita moe sprijeiti da se na
tritu pojave dva ili vie preduzea, zbog toga
to bi cijene takvih proizvoda ili usluga bile
prevelike za kupce.
4. Oktopodski monopoli,
Predstavljaju kombinaciju prirodnih i ekonomskih
monopola (vodovod, eljeznica, tramvajski
saobraaj, prenos elektrine energije, telefon, itd.).

Prirodni monopol moe biti posljedica ekonomije
razmjera kada jedan proizvoa moe opskrbiti
cjelokupno trite nekim proizvodom po cijeni nioj
od prosjenih trokova nekoliko drugih
proizvoaa, koji zbog toga ne mogu opstati u toj
proizvodnji, pa samo jedan proizvoa ostaje u
proizvodnji
Tri vodovoda u Sarajevu ???
Ravnotea monopola u kratkom vremenskom
periodu
Monopolist e maksimizirati svoj kratkoroni profit ako su ispunjena
sljedea dva uslova:

1. Granini prihod jednak graninom troku (MR jednako MC).
2. Nagib krivulje MC je vei od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku.
MC



P

V
0

Q
e

MR
SRATC

P
0

Q

D
F
0

G
e
Monopolista se suoava sa dvije odluke:
odreivanje cijene i odreivanje koliine
koju e da ponudi na tritu.

Meutim, uz krivu tranje negativnog nagiba
te dvije odluke su meuovisne.

Monopolista ne moe odreivati i o koliini i
o cijeni uz koju eli prodavati istovremeno.
Kljuni uslov za maksimiziranje profita monopoliste je jednakost
njegovih MC i MR, uz uslov da kriva MC sijee krivu MR odozdo.
Ravnotea monopola u dugom roku
U dugom roku monopolista ima vremena
poveati svoje postrojenje ili upotrijebiti
svoje postojee postrojenje na bilo kojem
nivou da bi maksimizirao profit.

Meutim, ukoliko je sprijeen ulazak, nije
nuno da monopolista postigne optimalan
obim proizvodnje
Monopolista u dugom roku moe ostvarivati i
prosjean profit i ekstraprofit, ali nikada gubitak.

P
0
P

Q
e
MR

D

LRAC

P
0
SRMC

LRMC

SRAC
0
Q
c
Q

e

Na narednom grafikonu monopolista ostvaruje ekstra
profit u dugom vremenskom periodu.
P
0
P

Q
e
MR

D

LRAC

C
0
SRMC
0
LRMC

SRAC
0
Q

SRAC
1
H

Zakonsko reguliranje monopola
Monopolska preduzea u principu zarauju
pored prosjenog profita i odreeni iznos
ekstraprofita.

Stoga je u interesu drave da sprijei
monopolska preduzea da zarauju
nepravedno visoke profite.

Postoje odreeni naini reguliranja monopola.
- Sherman Act u SAD iz 1890.

- Dva mogua naina reguliranja monopola:
1. Odreivanje cijene proizvoda od strane drave,
2. Reguliranje dobiti monopoliste

Odreivanje cijene proizvoda od strane drave.

- Stimuliranje poveanja efikasnosti monopola:

Drava odredi cijenu monoplskog proizvoda u nekoj godini. U
sljedeoj godini ta cijena moe porasti za index porasta cijena na
malo umanjenom za odreeni procenat, recimo X%. Ova metoda
se naziva CPI-X ili stimulativno reguliranje. Ovdje se javlja
problem smanjenja kvaliteta proizvoda.
Reguliranje monopola kontrolom cijena:

- Egzogeno odreivanje cijene monopliziranog proizvoda
Monopolista e na tritu nuditi koliinu proizvoda Q
1
pri cijeni P
1
. Zbog toga to
ova cijeni sadri i dio ekstraprofita u iznosu P
1
ACE drava e uspostaviti cijenu
koja bi bila formirana na tritu potpune konkurencije, tj. na nivou P. Pri toj cijeni,
monopolista sada nudi koliinu proizvoda Q
2
, koja je jednaka koliini kao na
tritu potpune konkurencije.


ATC
MC
D
MR
P
P
1
P, C
Q
E
B
A
Q
2
Q
1
C
F


Reguliranje monopola porezima (Paualni
porez):
Paualni porez moe biti npr. Dozvola za rad ili
godinji jednak iznos poreza.

Taj iznos predstavlja fiksni troak za monopolistu i
predstavlja poveanje njegovih prosjenih ukupnih
trokova prema gore.
Zbog toga to ovaj troak predstavlja fiksni troak
monopolisti, on ga ne moe prevaliti na kupca,
nego ga u potpunosti on snosi.
Usljed toga se ni ponuena koliina ni cijena na
tritu ne mijenjaju, nego samo dolazi do
smanjenja iznosa ekstraprofita koji zarauje
monopolista.
A
ATC
ATC
1

D
MR
P
1
P, C
Q
B
Q
1
MC



p
0

U posljednje vrijeme mnogo se govori i pie o
neefikasnosti poslovanja preduzea koja
posjeduju monopolske pozicije na tritu,
posebno kada se radi o dravnim - javnim
monopolima.

Kao jedna od metoda poveanja efikasnosti
poslovanja ovih preduzea se spominje njihova
privatizacija.

Ova situacija je posebno aktuelna u tzv.
Tranzicijskim zemljama u koje spada i BIH.

U narednom dijelu dati e se prikaz trenutnog
stanja ovih preduzea u BIH sa posebnim
osvrtom na Elektroprivredu BIH.