AUTIZAM

RANOG
DJETINJSTVA
Dr. sc. Ivan Begovac
Klinika za psiholoku medicinu
Medicinski fakultet
Sveuilite u Zagrebu
Epidemiologija
Za ARD prevalencija prema
amerikim autorima iznosi od 2 do
10 sluaja na 10000 stanovnika.
Autizam je ei u djeaka nego
djevojica, (omjer 3 do 4 prema 1),
a slino je i kod drugih PDD, osim
Rettovog sindroma, koji se javlja
samo kod djevojica.
Etiologija i patogeneza
Dokazana vanost neurobiologijskih
faktora u etiopatogenezi. Meutim, do
sada nije naen specifini bioloki marker,
kao niti specifini patogeni mehanizam.
Teorija uma (engl. theory of mind). Ovaj
model sugerira nemogunost autistine
djece da razumiju fenomene u drugim
ljudima, kao i u sebi samima, odnosno
inter-subjektiviteta.
Klinika slika 1.
Poetak autizma ranog djetinjstva (ARD) je
unutar prve i druge godine ivota i moe se ve
tada zapoeti dijagnostika i terapija.
Socijalni poremeaj je jedno od najistaknutijih
obiljeja ARD. Za ljudsko lice pokazuju malo
interesa, mogu imati manjak kontakta s oima,
slabu ili odsutnu privrenost (engl. attachment),
opi manjak socijalnog interesa, odsutnost
zajednike panje (engl. shared attention).
Poremeaji komunikacije su esti. Deficit u
razvoju ekspresivnog jezika je tipini razlog
zabrinutosti roditelja za dijete. Oko polovice
osoba s ARD ne postie komunikacijski govor, a
od onih koji govore, govor pokazuje razliite
abnormalnosti.
Klinika slika 2.
Gotovo tri etvrtine su mentalno subnormalni.
Mogu biti prisutni otoci ouvanih polja, tako
pojedinci mogu imati neke izvanredne
sposobnosti.
U klinikoj slici ARD mogu biti prisutni specifini
oblici ponaanja. Moe reagirati na ne-ive
objekte, moe se initi kao gluho, ali npr. moe
pokazivati preferenciju za specifine zvukove kao
npr. usisiva, moe inzistirati na ponavljanju istih
situacija.
esti su interesi prema ne- funkcionalnim
aspektima objekta kao i stereotipna ponaanja
(bez svrhe i repetitivna); mahanja rukama itd.
Mogu imati bizarne afektivne reakcije; igra je
poremeena i tipino je oteena imaginativna
igra.

Dijagnostika 1.
Svako pojedino dijete zahtjeva jedinstvenu dijagnostiku.
Multispecijalistiki tim koji ini djeji i adolescentni
psihijatar, pedijatar, psiholog, logoped, edukatori-
rehabilitatori, radni terapeuti, po potrebi drugi suradni
strunjaci, s iskustvom u dijagnosticiranju poremeaja u
najranijoj dobi.
Roditeljska izvjea o uoenim problemima treba uzeti s
puno uvaavanja ak i u prvoj godini ivota
Uzimanje anamneze ostaje sredinjom zadaom u
razjanjavanju dijagnoze. Posebna panja se pridaje pitanju
kada su roditelji prepoznali prvi puta da s djetetom nije
neto u redu. esto je prvi razlog za traenje pomoi
roditelja od strunjaka nerazvijenost ekspresivnog govora,
odnosno dijete se moe initi kao da je gluho.
Dijagnosticiranje/terapija 2.
(Begovac i sur., u tisku; prema Filipek i sur., 2000)











DA NE









DA NE








PRVI STUPANJ: RUTINSKI RAZVOJNI PREGLED
(PROVEDEN OD SVIH STRUNJAKA PRVOG KONTAKTA)
Apsolutna indikacija na evaluaciju:
Nema brbljanja, ili upiranja prstom, mahanja ili drugih gesta u 12 mjesecu;
Nema pojedinane rijei u 16 mjesecu;
Nema spontane fraze od dvije rijei (ne-eholaline) u 24 mjesecu;
Bilo koji gubitak bilo kojeg govora ili socijalnih vjetina u bilo koje doba

Laboratorijske pretrage:
Uobiajene pretrage: KKS, GUK, urin, obian EEG, EKG,
formalna procjena sluha, pregled olova ako je prisutna pica
Specifini skrining testovi za autizam:
Skrining upitnici
Ponovni skrining
na sljedeem
pregledu
Rana intervencija
Proslijeivanje na drugi stupanj
Prijei na drugi
stupanj ako je
indicirano
DRUGI STUPANJ: DIJAGNOSTIKA I EVALUACIJA AUTIZMA
Formalne dijagnostike procedure iskusnog kliniara (uklj. uzimanje anamneze psihijatrijskim
intervjuom s njegovateljima, opservacije, psihiki profil; timski pristup; uloga drugih strunjaka)
Povijest bolesti & Neuroloka evaluacija
Specifina evaluacija radi odreivanja razvojnog profila (uklj. psiholoki pregled i testiranja)
Proirena laboratorijska evaluacija samo ako je indicirana (uklj. kromosomsku analizu, fra x,
metabolika obrada, audioloko ispitivanje; slikovni prikazi mozga CT, MR)
Skrining test na autizam
CHAT (engl. checklist for autism in toddlers)
Upitnik kojeg ispunjava roditelj i lijenik
primarnog kontakta prilikom rutinskog
pregleda djeteta u 18 mjesecu ivota.
Vana prisutna ponaanja djeteta od 18
mjeseci su:
1. zajednika panja, koje ukljuuje
upiranjem prstom i praenje pogledom (npr.
gledanje gdje roditelj gleda) i
2. imitativna igra (npr. pravljenje aja).
Lista autizma u male djece 1.
(engl. CHAT)
Sekcij a A- pitaj roditelj e:
Da ili Ne?
___ 1) Da li Vae dijete uiva kada se ljulja, poskakuje na Vaim
koljenima etc.?
___2) Da li Vae dijete pokazuje interes prema drugoj djeci?
___3) Da li se Vae dijete rado penje na stvari, kao gore na stepenice?
___4) Da li Vae dijete uiva igrajui se igre skrivaa/ sakri i nai?
___*5) Da li se Vae dijete pretvara, npr. radi aj koristei
igraku sa alicom i mali ajnik ili da li se pretvara u vezi
neega drugoga?
___6) Da li je ikada Vae dijete koristilo svoj prst pokaziva da uperi
prstom, da zatrai neto?
___*7) Da li Vae dijete ikada koristi svoj kaiprst pa uperi prst
u neto, da bi pokazao interes za neto?
___8) Da li se Vae dijete zna pravo igrati s malim igrakama (npr. s
autiima ili kockicama) bez da ih samo stavlja u usta, prka s njima, ili
da ih baca?
___9) Da li je Vae dijete ikada Vama donijelo neki predmet, da bi
Vam pokazao neto?

* Oznaena su kritina pitanja koja vrlo ukazuju na autistine
karakteristike
Lista autizma u male djece 2.
(engl. CHAT)
Sekcij a B- Opservacija lijenika ope medicine
Da ili ne?
___i) Tijekom pregleda, da li je dijete imalo kontakt oima s Tobom?
___*ii) Zadobi djetetovu panju, pa onda uperi prstom u neto na
drugom kraju sobe prema jednom interesantnom objektu i reci O,
pogledaj! To je (naziv igrake)! Pogledaj lice djeteta. Da li e te dijete
pratiti da vidi na ono to ti upire prstom?
NAPOMENA- da bi oznaio Da na ovo pitanje, provjeri da dijete ne gleda
jednostavno samo na Tvoju ruku, ve zaista da gleda na objekt na koji si Ti
upro prstom.
___*iii) Zadobi djetetovu panju, pa onda daj djetetu minijaturnu
alicu za aj i ajanku i reci Moe li mi napraviti jedan aj? Da li e
se dijete praviti da izljeva aj, da ga pije etc?;
NAPOMENA- Ako moe dobiti primjer imitiranja u nekoj drugoj igri, oznai Da
na ovo pitanje
___*iv) Reci djetetu: Gdje je svjetlo ili Pokai mi svjetlo. Da li e
dijete pokazati svojim kaiprstom svjetlo.
NAPOMENA- Ponovi ovo s Gdje je medvjedi? ili s nekim drugim predmetom
koji se ne moe dohvatiti, ako dijete ne razumije rije svjetlo. Da bi oznaio
Da na ovo pitanje, dijete je moralo pogledati u Tebe ( na Tvoje lice) tijekom
vremena upiranja.
___v) Da li dijete moe sagraditi toranj od kockica? (Ako je tako, koliko
komada?) (Broj kockica)
* Oznaena su kritina pitanja koja vrlo ukazuju na autistine karakteristike
Klasifikacije
Meunarodna klasifikacija bolesti MKB-10
(F84.0) i klasifikacija amerike
psihijatrijske udruge DSM-4 (299.00)
opisuju tri podruja koja su zahvaena
kod ARD:
1. socijalna disfunkcija,
2. odstupanje u komunikaciji i
3. neobini oblici ponaanja, koje se moe
okarakterizirati kao inzistiranje na
istosti.
Terapija
Osnovno: Edukacijske i ponaajne intervencije u svrhu
stjecanja bazinih socijalnih, komunikativnih, emocionalnih
i kognitivnih vjetina (strukturirana, intenzivna i postojana)
Rana i kontinuirana intervencija je vrlo vana
Individualno razmotriti mogunost institucionalnog
tretmana, dnevne modele, ukljuenje zajednice, kao i
podrku i psihoedukativne aktivnosti usmjerene obiteljima.
Suportivna psihoterapija je uputna u osoba s viim nivoom
funkcioniranja, obino fokalnog tipa.
Farmakoloka terapija (npr. antipsihotici, inhibitori ponovne
pohrane serotonina, klonidin i lijekovi iz drugih skupina)
moe biti korisna u lijeenju specifinih simptoma
Ukljuiti u multimodalni tretman i uitelje ili druge osobe
koje se brinu za dijete. Obiteljski pristup i savjetovanje
roditelja i briga za brau/sestre djeteta s autizmom imaju i
dalje svoje istaknuto mjesto u terapiji.