Struktura sredstava nam omoguuje da o privrednoj organizaciji saznamo vrlo vane injenice, kao to je npr.:
- uravnoteenost sredstava s njihovim izvorima s abzirom na namjenski i planski
karakter izvora (normalno je da su izvori sredstava u ravnotei sa samim sredstvima i
da je, prema tome, iz strukture sredstava gotovo uvijek mogue nazreti i strukturu
njihovih izvora)
- organski sastav sredstava
o definicija
o organski sastav zavisi kojoj privrednoj grani pripada preduzee
o uzroci odstupanja organskog sastava od grupacije mogu biti
vei ili manji stepen mehanizacije
tehniki nivo stalnih sredstava
- proporcionalnost sredstava i dr.
o slijedi iz normalnog organskog sastava sredstava
Vei stupanj mehanizacije ili automatizacije, to znai redovno
poveanje kapaciteta, povlai za sobom - mogli bismo rei - gotovo
automatski i poveanje obrtnih sredstava.
vii tehniki nivo stalnih sredstava uvjetuje vei kvantum utroka
obrtnih sredstava u proizvodnom procesu, dok ga, naprotiv, nii nivo
smanjuje.
-
Struktura
sredstava
Stalna
Obrtna
Ukupna:
Saobraajno
preduzee
Poljoprivredn
o preduzee
80%
20%
100%
60%
40%
100%
Preduzee
lake
industrije
50%
50%
100%
Trgovako
preduzee
Bankovni
zavod
30%
70%
100%
20%
80%
100%
- ovaj pregled strukture sredstava ima samo orijentacioni karakter, ne treba ga smatrati
nikakvim receptom ni standardom za strukturu sredstava privredne organizacije
preduzee raspolagalo, i
3. da analizom utvrdi poveanje, odnosno smanjenje tih sredstava, da bi na temelju
toga moglo doi do potrebnih zakljuaka.
Sva tri ova razloga svode se, meutim, na jedan zajedniki cilj analize, a to je analizom utvrditi:
o kapacitete koje stalna sredstva predstavljaju
o iskoritenost postojeih kapaciteta
o bonitet postojeih kapaciteta.
- Ispitujui strukturu stalnih sredstava, saznajemo da ona mogu imati ove oblike:
- novana sredstva
- materijalna sredstva
- sredstva u izgradnji
- gotova sredstva
- sredstva u likvidaciji.
-
Norma1no je da e preteni dio tih oblika u strukturi stalnih sredstava sadrati gotova
stalna sredstva,
Ispitujui, nadalje, strukturu stalnih sredstava prema njihovu karakteru, utvrdit emo
da postoje uglavnom dvije skupine:
o poslovna stalna sredstva
o neposlovna stalna sredstva. (sredstva zajednike potronje)
Struktura sredstava u
upotrebi
Graevine
Strojevi i postrojenja
Transportna sredstva
Ukupno
Industrijsko
preduzee
20%
70%
10%
100%
Poljoprivredno
preduzee
68%
22%
10%
100%
Transportno
preduzee
20%
10%
70%
100%
transportna postrojenja.
- Analizom strukture stalnih sredstava utvrdili smo, dakle, da pomou strukture moemo
ustanoviti kapacitete privredne organizacije, polazei pri tom od prvotnih njihovih oblika do
oblika koritenja, i da prema tome moemo razlikovati:
- budue ili pripremne kapacitete
- sadanje ili potencijalne kapacitete
- bive ili nestale kapacitete,
- zatim prema karakteru sredstava:
- poslovne kapacitete
- neposlovne kapacitete,
nadalje, prema upotrebi sredstava:
- kapacitete u upotrebi
- kapacitete izvan upotrebe
- neupotrebive kapacitete,
napokon, prema koritenju sredstava:
- smjetajne kapacitete
- radne kapacitete
- prijevozne kapacitete.
iskoristenje kapaciteta
ucinak kapaciteta
zaposlenost kapaciteta
slijedi da je:
Stepen uinka
Stepen zaposlenosti
- primjer:
-
7200 100
90%
8000
8000 100
84,20%
9500
7200 100
75,80%
9500
Provjera:
stepen iskoritenja kapaciteta
stepen zaposlenosti
stepen uinka
84,20 96,00
75,80%
100
75,80 100,00
84,20%
90
75,80 100,00
90,00%
84,20
Stepen
Uinka
Zaposlenosti
Iskoritenja
Stupnjevi
Uinka
Zaposlenosti
Iskoritenja
Stupnjevi
Uinka
Zaposlenosti
Kapaciteta
1954
90,00%
84,20%
75,80%
1955
87,00%
85,00%
73,90%
1956
85,00%
82,00%
69,70%
1957
88,00%
84,00%
71,90%
Preduzea
A
90,00%
84,20%
75,80%
A
90,00%
84,20%
75,80%
B
87,00%
85,00%
73,90%
B
87,00%
85,00%
73,90%
Preduzea
C
85,00%
82,00%
69,70%
C
85,00%
82,00%
69,70%
D
88,00%
84,00%
71,90%
D
88,00%
84,00%
71,90%
Prosjek
87,50%
83,80%
73,20%
Broj komada
proizvoda
8.000
16.000
24.000
32.000
40.000
48.000
56.000
64.000
72.000
Ukupno
fiksni
trokovi
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
400.000
Stupanj
zaposlenosti
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
Fiksni
Proporcional
trokovi za 1 ni trokovi za
komad
1 komad
50,00
12,50
25,00
12,50
16,67
12,50
12,50
12,50
10,00
12,50
8,33
12,50
7,14
12,50
6,25
12,50
5,55
12,50
Ukupni
trokovi za
jedan komad
62,50
37,50
29,17
25,00
22,50
20,83
19,64
18,75
18,05
80.000
400.000
100%
5,00
12,50
17,50
- Ovaj u tabeli prikazani pad fiksnih trokova po jedinici proizvoda prema stupnju
zaposlenosti moemo grafiki predoiti kao to smo to uinili u grafikonu
100
90
80
Stepen zaposlenosti u %
70
60
50
40
30
20
10
0
5,00
5,55
6,25
7,14
8,33
10,00
12,50
16,67
25,00
50,00
Fiksni trokovi
Grafikon 12
bruto - randam
neto - randam
za analizu je zanimljiviji drugi pokazatelj, jer vodi rauna o strukturi stalnih sredstava.
investicije 100
stalna sredstva
pokazatelj
stalna sredstva
osoblje preduzeca
pokazatelj
prema tome, analiza statike stalnih sredstava predstavlja, dakle, analizu stanja tih
sredstava pomou odgovarajuih pokazatelja. Rezultat ove analize pokazuje nam
bonitet stalnih sredstava, jer
o udio stalnih sredstava u cjelokupnim sredstvima kazuje nam kojim
kapacitetima privredna organizacija raspolae
o udio investicija u stalnim sredstvima kazuje nam nastojanje privredne
organizacije da postojee kapacitete proiri
o tehnika opremljenost nam kazuje koliko sredstava rada otpada na svakog
radnika i slubenika privredne organizacije i
o funkcionalnost stalnih sredstava kazuje nam njihovu sposobnost da kao
sredstva rada vre svoju funkciju u privrednoj organizaciji.
Pomou ove analize dobit e analitiar svoj sud o prikladnosti stalnih sredstava za
njihovo iskoritenje u radnom procesu te privredne organizacije.
Poveanje supstancije rezultira redovno iz nabave ili vlastite proizvodnje stalnog sredstva,
poveanje vrijednosti moe izuzetno biti i posljedica rasputanja tihih
ili tajnih rezervi koje su postojale u privrednoj organizaciji, ali se nisu
vidjele jer nisu iskazane u bilanci.
moglo je takvo poveanje u vrijednosti rezultirati i iz revalorizacije
stalnih sredstava, a da fizikog poveanja nije bilo.
uzrok poveanja mogla je biti i tehnika racionalizacija, dakle fiziko i
vrijednosno poveanje stalnih sredstava bilo zbog modernizacije ili
rekonstrukcije, bilo zbog aktiviranja sredstava i sl.
Normalno se ne moe oekivati velika dinamika kod stalnih sredstava jer se nove
investicije vre tek pomou prethodnih opsenih investicionih elaborata i programa,
kojima opet prethodi ispitivanje trita, kao i osiguranje rentabilnosti buduih
investicija, prije nego se pribave i uloe financijska sredstva.
Analitiar dinamike stalnih sredstava treba, dakle, da tu dinamiku usporeuje
o s dinamikom proizvodnje, kojoj su stalna sredstva, u prvom redu namijenjena;
a zatim i
o s dinamikom prometa i realizacije,
o a ne da dinamiku stalnih sredstava promatra izolirano.
11