Sinia Krznar
Kaptol
Kaptol je danas maleno mjesto 10-ak kilometara sjeverno od Poege. U srednjem je
vijeku imao znatno veu vanost nego sada jer je tada u njemu bio smjeten Poeki zborni
kaptol sv. Petra utemeljen izmeu 1223. i 1230. godine. Najvjerojatnije ga je uz dozvolu Sv.
Stolice osnovala Peujska biskupija. Svrha kaptola bila je to sveanije obavljanje Boje
slube, no prvenstveno je kaptol predstavljao vjerodostojno mjesto (locus credibilis), u kojem
su se uvale originalne isprave. Kaptol je sastavljao, prepisivao, redigirao i izdavao isprave te
ih peatio vlastitim peatima. Arhivska graa koju je izdavao Poeki kaptol kao locus
credibilis nije sauvana u velikom opsegu. Uzrok te relativno slabe ouvanosti arhivskog
materijala vjerojatno su este provale Turaka. Poeki kanonici su se 1536. godine pred
Turcima sklonili u Slovaku i tako sa sobom ponijeli sve arhivsko blago. Poeki kaptol se
nakon toga vie nikada nije obnovio. Iz Slovake kaptolski je arhiv prenesen u Budimpetu
gdje je bio pohranjen do 1960. godine kada je vraen u Hrvatski dravni arhiv. Meutim,
zbog premjetanja mnogi su spisi i isprave izgubljeni, a vjerojatno je dio njih ostao u
Budimpeti.
U kasnom srednjem vijeku je u mjestu izgraena i utvrda. Ruevine te utvrde, nekada
uglednoga capitulum ecclesiae sancti Petri de Posega, jo uvijek su vidljivi te i dalje
dominiraju vizurom cijelog mjesta. Utvrda je izgraena kao esterokutni kasnogotiko renesansni katel s krunim polukulama i etvrtastom ulaznom kulom. Smjetena je na
uzdignutom platou i okruena jarkom koji je nekada bio ispunjen vodom. Odgovara tipu
Wasserburgova 15.-16. stoljea i predstavlja jednu od najbolje sauvanih slavonskih utvrda
predturskog vremena. Ovu utvrdu po stilskim osobinama (utjecaj eke kasnogotike
arhitekture s naznakama renesanse) i ugraenim spoliama koje odgovaraju tzv. rejtovskoj
koli Zorislav Horvat vremenski opredjeljuje u prvu polovicu 16. stoljea. Srijemski biskup
Ladislav Szrenyi obnovio je 1752. godine utvrdu i unutar nje izgradio novu crkvu Sv. Jurja,
prigodom ega su uniteni zapadni zidovi i sjeverozapadna kula utvrde. Poetkom 19. stoljea,
kada je kaptolski posjed uao u vlasnitvo akovakog kaptola, crkva Sv. Jurja vie nije u
funkciji i pretvorena je u itnicu. ivot se u kaptolskoj utvrdi odvija do 1943. godine kada je
spaljen njen stambeni trakt i ona je u potpunosti naputena.
Postojanje unutar utvrde smjetene starije gotike crkve pravilne orijentacije zapad istok potvreno je u prvim arheolokim iskopavanjima koja je 1999. i 2000. godine vodila
Dubravka Soka-timac iz Gradskog muzeja u Poegi. U suradnji s muzejom 2001. godine
istraivanja pod vodstvom prof. dr. sc. eljka Tomiia provodi Institut za arheologiju.
Istraivanja se nastavljaju na ona iz prijanjih godina i usredotoena su na prostor
unutranjosti gotike crkve sv. Petra te na dio s vanjske strane apside. Ukupno je istraena i
detaljno dokumentirana povrina iskopa od 101,805 m2. Pored ostataka arhitekture i
arhitektonske plastike tijekom istraivanja pronaeno je i est grobova, te mnotvo
keramikih, metalnih i staklenih predmeta.
Slike
Slika 1. Stari grad Kaptol, juni trakt, crte Branka enoe (Grafika zbirka u Gradskom
zavodu za zatitu spomenika kulture u Zagrebu - preuzeto iz monografije Kaptol 1221-1991,
Kaptol, 1991., str. 97)
Slika 2. Stari grad Kaptol pogled s jugoistoka
Slika 3. Apsida gotike crkve sv. Petra tijekom istraivanja
Slika 4. Istraivanje crkve sv. Petra u Kaptolu