Alkemijski simboli

Seminarski rad

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

Alkemija je vjetina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te tenja za

pronalaskom
kamena
mudraca
odnosno
potraga
za
ivotnim
eliksirom.
Razlikujemo aleksandrijsku protokemiju, arapsku alkemiju te europsku duhovnu alkemiju,
iako je ovo umijee za gotovo sve alkemiare imalo i duboko mistino znaenje. Takoer
moemo navesti Kinesku i Indijsku alkemiju. Alkemija se od davnine prakticirala u Egiptu,
Mezopotamiji i Indiji, na Dalekom Istoku kao i u Europi od antike sve do suvremenog doba,
do uspostave dananje kemije.
Etimologija
Naziv je doao u Europu u 13. stoljeu prilikom prevoenja arapskog naziva alkimia ( ) na latinski. Engleski prevoditelj nije znao prevesti arapski odreeni lan al,
te ga je ostavio u izvorniku. Tako je u europsku kulturu uao oblik alkemija. Arapski
oblik kimia potjee pak od starogrkog hymeia, u znaenju mjeavina, koju je, kao
naziv za umijee pretvorbe metala, prvi upotrijebio Zosim iz Panopolisa oko 300. godine.
Vjetinu pretvorbe metala, Zosim je imenovao prema, navodnom mudracu i
proroku Khemesu, zaetniku alkemije o kojem se do danas nije mnogo saznalo. Zosim ga
navodi kao velikog mudraca i utemeljitelja alkemije.

Povijest
Stari Egipat
Ovo mistino uenje potjee iz drevnog egipatskog teksta Tabula Smaragdina. Alkemiari su
vjerovali da ga je napisao Hermes Trismegistos (Hermes tri puta najvei), to je grki naziv za
egipatskog boga Thotha, boga pisma i mudrosti. Tabula Smaragdina je tekst magijskog
karaktera, koji opisuje postupak priprave supstance Kamen mudraca. Ovaj tekst su tijekom
mnogo stoljea alkemiari pokuavali deifrirati i odgonetnuti njegovu tajnu. Protokemija se u
poetku razvijala u Egiptu, gdje se razvijaju prve kemijske aparature. Iz tog vremena znaajna
je Marija idovka (Marija Aleksandrijska), koja je izmislila vodenu kupelj, koja se jo danas
zove po njoj, a Kleopatra, imenjakinja egipatske kraljice, izmislila je destilacijsku aparaturu.
U helenistikom razdoblju alkemijsko znanje se, zajedno sa ostalim znanjem pohranjuje
u Aleksandrijskoj biblioteci. Dio tog znanja e biti spaen od unitenja aleksandrijske
biblioteke i odnesen na podruje bliskog istoka, gdje e ga preuzeti Arapi i dalje razvijati.
Arapska alkemija
Za vrijeme dinastije Abasida, u 9. stoljeu, Arapi su osnovali akademiju znanosti u Bagdadu,
gdje su antika djela prevoena s grkog na arapski i tako sauvana za budue narataje.
Najznaajniji arapski alkemiari bili su Geber (o.750.-o.815.) i al-Razi (865.-925.). Europska
alkemija Tijekom 12. stoljea, u Europu su preko Bliskog Istoka i panjolske, dospjeli
arapski
filozofski
i
mistini
tekstovi
koji
su
Europljanima
nanovo
otkrili Aristotelovu filozofiju, ali i djela arapskih uenjaka (Avicena i Averroes).
Do 15. stoljea alkemijom su se bavili arobnjaci, magovi i najueniji ljudi. U njenoj se
osnovi vjerovalo da je mogue nainiti Kamen mudraca, pomou kojeg bi se obine kovine

pretvarale u zlato i spravio eliksir ivota i vjene mladosti (to nema nikakve veze s
dananjim konceptom besmrtnosti i materijalizma). Zahvaljujui alkemijskim istraivanjima,
dolo se do mnogih kemijskih otkria. Principi alkemije se mogu saeti: Iz jednog sve, iz
svega jedno, u jednom je sve. Jedan od simbola alkemije je Urobor: zmija koja jede svoj rep.
Alkemija u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, najpoznatija alkemiarka je bila Barbara Celjska, u narodu poznatija kao Crna
kraljica. U svoje vrijeme je bila poznata po svojim alkemiarskim vjetinama, pa o njoj pie i
sam Paracelsus. Za nju se, izmeu ostaloga, prialo da u podrumu svoga imanja ima tajni
laboratorij u kojem je proizvodila zlato, a za tajnu proizvodnje zlata svoju duu je prodala
vragu. Na podruju dananje Hrvatske alkemijom su se bavili i Pietro Bono, Daniel
Istranin kao i splitski patricij Matija Alberti Matuli.
Pretea kemije, alkemija je bila mjeavina magije i filozofije. Alkemija nastaje od rijei kemi
- to znai crn, pa bi izvorni naziv bio "crna znanost". U prolosti znanosti, alkemija
podrazumijeva fazu istraivanja prirode i rane filozofske i spiritualne discipline,
kombinirajui elemente kemije, metalurgije, fizike, medicine, astrologije, misticizma,
spiritizma i umijea sa svih dijelova nadnaravnih sila. Alkemija je bila spoetka prakticirana
na podruju Mesopotamije, antikog Egipta, Perzije, Indije i Kine, u Grkoj i Rimu, te u
Europi - u kompleksnoj mrei kola i filozofskih sistema obuhvaajui razdoblje prakse od
najmanje 2500 godina.
Glavna izraz u alkemiji je: SOLVE ET COAGULA - razdvojiti i spojiti zajedno ili iz jednog
sve, iz svega jedno, u jednom je sve. Jedan od simbola alkemije je Urobor: zmija koja jede
svoj rep.

Najpoznatiji cilj alkemiara je transformacija estih metala u zlato i srebro, takoer kreiranje
"panacea or the elixir of life" - eliksira ivota koji bi ljeio sve bolesti i produio vijek
ovjekova ivota ili ga ak izazvao besmrtnost. No to su samo neki od pokuaja. U srednjem
vijeku europski alkemiari ulagali su puno truda u traenje "philosopher's stone", legendarnog

kamena mudrosti za kojeg se vjerovalo da je esencijalni sastojak za dobivanje eliksira. Fibula

smaragdina je tekst magijskog karaktera, koji opisuje postupak priprave supstance Kamen
mudraca. Ovaj tekst su tijekom mnogo stoljea alkemiari pokuavali deifrirati i odgonetnuti
njegovu tajnu. Alkemija se u poetku razvijala u Egiptu, gdje se razvijaju prve kemijske
aparature.Takoer smatralo se da je pomou tog kamena sve mogue. Od III do XV stoljea
njome su se bavili arobnjaci, magovi i najueniji ljudi. U njenoj se osnovi vjerovalo da je
mogue nainiti Kamen mudraca, pomou kojeg bi se obine kovine pretvarale u zlato i
spravio Eliksir ivota i vjene mladosti. Zahvaljujui alkemijskim istraivanjima dolo se do
mnogih kemijskih otkria. Alkemiari su godinama uivali presti i dobar status u drutvu.
Alkemiari su prvotno bili zasluni za mnogobrojna druga otkria primjerice, metalurgije,
proizvodnju tinte, kozmetike, keramike, stakla... Takoer vrlo popularan meu njima bio je
eksperiment pripravljanja vode ivota "water of life".
Parcelzus
Bio je kirurg u Strasbourgu, putovao je cijelom Europom te kratko vrijeme bio profesor
medicine u Baselu, gdje je javno spalio Avicenin "Canon medicinae", tada najautoratitivniji
udbenik za lijenike. Zbog kritikoga i otro poleminog karaktera njegovih djela nazvan je
Lutherom medicine. Pisao je na njemakom jeziku. Za ivota je ostavio samo nekoliko spisa,
meu njima i kirurki traktat "Die grosse Wundartznei". Za njegova ivota slubena medicina
i filozofija smatrale su da su mu teze neprihvatljive matarije koje "krnje ugled lijenikog
stalea". Negirajui dogme svoga vremena, pie vlastita opaanja (temeljena na "iskustvu
prirode") o profesionalnim bolestima, kugi, sifilisu, etiologiji, neurozama i psihozama.
Njegove medicinske i filozofske tvrdnje pune su mistinih, panteistikih, alkemijskih,
novoplatonistikih, kabalistikih i naivno proroanskih elemenata. U znanosti o "arehusu"
(ivoj sili koja pokree svijet), o elementima koji tvore kozmos, o kemijskim procesima, o
boanskom makrokozmosu, o promatranju organizma kao nevidljive cjeline, Paracelzusova
medicina i filozofija, uza sva protuslovlja i apsurde, upuuje na novo pristupanje ovjeku i
znanosti, koje je karakteristino za buntovne renesansne mislioce njegova doba.

Sada u izloiti kratki vizualni pregled kroz povijesni razvitak alkemijskih simbola.

Egipatski alkemijski simboli:

Prvo, kao osnovni elementi od kojih je izgraena sva materija; vatra, zemlja, vjetar, voda
koriteni su sljedei simboli:

Alkemijski simbol za, taj sveti metal, zlato, a ujedno i simbol za sunce je krunica sa tokom
u sredini. Za alkemiare zlato je predstavljalo savrenstvo sve materije na bilo kojoj razini
ukljuujui um, duh i duu. Latinsko ime za zlato aurum je poteklo od naziva grke boice
zore, Aurore, to ukazuje da je zlato asociralo na sunev sjaj jo davnih vremena. Postoje
pretpostavke da toka u sredini predstavlja mjeanje mukih i enskih snaga. Hindusi
sredinju toku nazivaju bindu iskra mukog ivota unutar kozmike maternice. Meutim
kako se to odnosi na sunce nije objanjeno.

Drevni alkemiari su zapravo znali za samo nekoliko metala; zlato, srebro, eljezo, ivu,
kositar, bakar i olovo. Poto su znali za samo est planeta ukljuujui i sunce metale su nazvali
prema nazivima planetarnih bogova. Rasporeeni su po danima u tjednu, zlato A evo i
simbola svih osnovnih metala, planetarnih metala. Usporedite ih sa simbolima planeta.

Dvanaest procesa obrade materija sa pripadajuim

zodijakim znakom

Alkemijski simboli koriteni u 17. Stoljeu

Scheeleovi kemijski i alkemijski simboli koriteni u 18 st.

Daltonovi kemijski simboli (19. St.)

Elementi:
1.Kisik.
2.Vodik.
3.Duik.
4.Ugljik.
5.Sumpor.
6.Fosfor
7.Zlato.
8.Platina.
9. Srebro.

10. iva
11.Bakar
12.eljezo
13.Nikal
14.Kositar.
15.Olovo
16.Cink
17.Bizmut
18.Antimon

Takoer su se sa Daltonovim sistemom oznaavali i spojevi, npr. voda (br. 37.) ili aluminij
(br. 20) :

Alkemijski i kemijski simboli

u Nicolas de Locquesovom Les rudimens de la philosophie naturelle,
Paris 1655.

Kemijski i alkemijski simboli

iz Traicte la chymie Nico las le Fevrea

Simboli za alkemijske procese Adama McLeana

( suvremeni font )

Simboli za alkemijsku aparaturu Adama McLeana

Zakljuak
Alkemija kao znanost, starija je i od, kerke, kemije, mada mnogi nebi dovodili u vezu kemiju
i alkemiju. Alkemija je pogotovo za svoje vrijeme bila sofisticirano umijee, zahtijevalo je
pomno prouavanje, promatranje i... zapisivanje. Uz dugu povijest i rasprostranjenost
alkemije za oekivati je da e se naini zapisivanja alkemijskih procesa i razvijati i mjenjati.
Zanemarimo sad, svu silu alkemijskih simbolistikih prikaza njihove filozofije i grafika
prepunih mistikalnih ablema i motiva, jednostavni simboli za osnovne tvari, aparaturu i
procese su u nekom pogledu imali znaajne promjene ali su opet neke simboli prihvaeni kao
univerzalni i opstojali su nepromijenjeni ( npr. simbol zlata do 19.st i Daltonovog sistema. ).
Alkemiarima uz mnoga kemijska dostignua moemo zahvaliti i takoer na nekim
univerzalnim simbolima poput zodijakih znakova a i simbola planeta.

Popis literature:
- internet: http://www.alchemywebsite.com/index.html
www. Wikipedia.com

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com