Aku Mulatori
Aku Mulatori
AKUMULATORI
Uvod
Elektncni akumulatiori su sekundami hemijskJ Izvori elektricne ehergije, jer pri punjenju elektricnu
energiju pretvaraju u hemijsku a pri praznjenju hemijsku energiju pretvaraju u elektricnu i postaju
izvori eiektricne energije jednosmjeme struje.
Na brodovima se akumulatori koriste kao pomocni i l i rezervni izvori eiektricne energije. Na
manjim brodovima i motornim camcima mogu u luci napajati ogranicen broj potrosaca dok
generatori ne rade. Kod vecih brodova je primjena akumuiatora raznovrsna i vrlo vazna.Koriste se
kao rezervni izvori napajanja u slucaju nuzde, jer u slucaju kvara cj. nestaaka napona u glavnoj
mrezi, automatski se ukljucuje akumutatorsko rezervno napajanje. (Shema br 33) Podnaponski releji
EC915, FC916 , kad nestane napona u mrezi, automatski ukljuce rezervnu rasvjeru u svim vaznim
djelovima broda, navigaciona svjetia i ostaia vazna trosila vec prema vrsti broda (vidi shemu). Na
shemi se vidi da je direktno na napon akumuiatora vezano vise trosila: Automacski sistem
daljinskog upravijanja glavnom pogonskom masinom (propuizivni dizel motor) s komandnog
mosta. stratovanje luckog dizel-generatora, signalizacija sistema dojave pozara, alarmi i ostali razni
signalni uredaii. .sredstva veze(telefoni,interfoni), VHF uredaj i prenosna signaina "Aidis" lampa.
Akumulaton se koriste i u prenosnim uredajima koji se upotrebljavaju na brodu, kao I za prenosne
radiostanice i si.
Iako na brodoviina danas iinamo vrlo pouzdane rezervne dizel agregate, koji se automatski
ukliucuju kad nestane napona u mrezi , ugraduju se akumulatori kao rezervna napajanja za odrectena
vazna trosila. SOLAS konvencija trazi da se uz takav generator, na brodu od 500 BRT i vise, kao
kratkotrajni izvor ugrade akumulatori dovoijno velikog kapaciteta da mogu napajan najvaznija
trosila najmanje pola sata ako zataje glavni i generator za nuzdu.
Na brodovima se najcesce primjenjuju olovni akiunulaton a l i ima i alkalnih akumulatrora (celicnih
i l i Edisonovih i Junger-ovih).
Olovni akumulatori
Olovni akumulaton imaju elektrode od olova. Elektrolit im je razblazena sumpoma kiselina u
destiliranoj vodi. Posude moraju b i t i od materijala na koji hemijski ne dieluje surnpoma kiselina. To
je staklo, pfasticne masc.tvrde gume i dr.
Novi akumulator s olovnim elektrodama treba najprije "formirati".
Formira se akumulator tako sto se prikjjuci na propisani jednosmjerni napon it pri tom se na
plocama (elektrodama) forrruraju slojevi olovnog dioksida PbO2 na "+" ploci (anodi) i cistog olova na
" - " ploci (katodi). Izrnedu anode i katode sada postoji razlika potencijala koja je posljedica
polarizacije elektroda usljed prolaska eiektricne struje. Polarizacija koju smo kod galvanskih
elemenata morali sprecavati depolarizatorima ovdje se koristi za stvaranje razlike potencijaia
t j . e lekrromotorne sile akumuiatora. Ova elektromotoma sila aioimuiatoru daje mogucnost da radi
kao izvor elektncne energije. Sada formiran akumulator moze se prazniti i opet punni jcr je ovaj
hemijski proces reverzibilan.
Kapacitet akumuiatora
Kolicina naelektrisanja koju potpuno napunjeni akumulator moze da preda pri prainjenju, do
dozvoljene granice praznjenja, naziva se kapacitet akumuiatora (Q).Q =Ipr x t pr (IPR i TPR su struja
Punjenje akumulatora
Kad se akumulator isprazni treba ga u roku od 24 sata prikljuciti na punjenje. [zvor za punjenje
mora imati odgovarajuci napon. Akumulator se veze pozitivrum polom na pozitivni pol izvora za
punjenje, a negativni za negativru pol izvora.
Prije pocetka samog punjenja treba:
- Otvonti cepove akumulatora,
- Izmjenti specificnu gustinu gustinu elektrolita (2U22Be),
- Prekontrolisati visinu eletarolita koji treba da biti najmanje 15mm iznad ploca, ako
nije treba doliti hemijski cistom (destilovanom) vodom do potrebne razme.
- Ispitati polove izvora za punjenje i akumulatora, ako nisu vidljivo oznaceni,
pomocu voltmetra jednosmjerne struje.
Ispraznjen akumulator ne smije imati napon manji od 1.83 V. Kad se akumutator zeli puniti
napon izvora za punjenje mora biti nesto veci od napona akumuiatora (EMSa). Ako punimo
strujom punjenja (IP), akumulator una unucrasnji otpor (Ru), napon izvora za punjenje ce biti:
Up = EMSa + Ip x Ru
Tokom punjenja zbog hemijskog procesa punjenja tj. stvaranja olovnog dioksida i olova na
elektrodama povecava se koncenrracija elektrolita koji se nalazi u porama ploca, zbog cega se
povecava elektromotoma sila akumulatora i njegov unurrasnji otpor. Zbog toga mora se tokom
punjenja mijenjati ili napon punjenja ili struja punjenja.
Punjenje akumulatora se moze vrsiti:
- Stalnom strujom
- Stalnim naponom
Punjenje stalnom jacinom struje
Pn punjenju akumulatora elekiromotoma sila raste kako raste koncenrracija elektrolita u
akumulatoru. Napon na stezaljkama akumulatora (UA) se mijenja po krivi pnkazanoj na slici br. 6.
Od 2.0 raste do 2.75 V po celiji tokom punjenja, da bi struja punjenja bila konstantna. Ovakva
promjena napona postize se promjenom orpora R (slika br. 5.). Iz slike br. 6. vidirno po krivi
struje
Praznjenje akumulatora
Prazniti odnosno opteretiti akumulator se moze tek nakon zavrsenog punjenja. Accumulator
se smije opteretiti samo propisanom strujom i u toku praznjenja se smije uzeti kolicina elektriciteta
jednaka njegovom kapaciteru.
Da je praznjenje zavrseno zakjjucujemo po sljedecim znacima :
- napon akumulatora po celiji kad je opterecen nominalnom strujom je UA=1 .S3 V.
- gustina elektrolita iznosi za stacionarne akumulatore y=l.16 g/cm (20 Be) ih je jednaka
propisanoj vnjednosu koju dobijemo u uputstvu proizvodaca.EIektrolit praznog akumulatora se
rnrzne kod temperature malo izpod nule (za gustinu y=l.l g/cmJ kod -7.7C, a za y=1.15 g/cm' kod
-15 C) pa se zimi ili u hiadnim' krajevima treba akumulator odmah puniti. Inace prazni akumulator
treba puniti najdalje u roku od 24 sata poslije prainjenja
- pozitivne ploce praznog akumulatora su dobile crvenkastu, a negativne plavicastu boju.
b) Prekomjemo punjenje s manjom strujom u toku razvijanja gasova ima iste posljedice kao
pod a).
c) Nepotpuno punjenje ostavlja jedan dio aktivne mase u sulfatiranom stanju, sto smanjuje
koncentraciju elektrolita i kapacitet akumulatora.
Zapremina olovnog sulfata veca je za 1.5 puta od oiovnog dioksida, a tri puta od spuzvastog
olova. Uslijed takve promjene zapremnine, ploce se krive i pucaju (narocito pozutivna), pa se
skracuje trajnost ploca i smanjuje kapacitet akumulatora.
d) Nadolijevanje kiseline je nepotrebno i ako se izvrsi jer je opala koncentracija elektrolita, onda se
jos vise pojaca sulfatizacija ploca koja je sigurno posljedica opadanja koncentracije elektrolita. Ako
se pravilno puni i prazni akumulator koncentracija ce u punom stanju uvijek b i t i ista. Nesto se
kiseline moie izgubiti zbog isparavanja i vrenja. Ako utvrdimo da posiije zavrsenog punjenja
nemamo propisanu koucentraciju, provjeravamo da li je doslo do sulfatizacije ploca.
Pravilo je da se u akumulator nadolijeva samo hernijski cista destilovana voda, jedino kad se
izgubi elektrolit moze se doliti razblazena sumpoma kiselina do propisane koncentracije fizlije se ili
izavri). Nadolijevanje se moze izvrsiti samo posiije nadopunjavanja tj. punjenja siabijom strujom sa
prekidLma, tako da se oslobodi olovnog sulfata SO*, pa se vrsi bolja difuzija-izjednacenje vanjskog i
unurrainjeg eiektrolita u porama aktivne mase, pa se u njima stvore povoljni uslovi da se sav olovni
sulfat raspadne - izvrsi se desulfatizacija ploca- Ako se nakon nadopunjavanja kroz 4 sata ne mijenja
ni napon ni koncentracija elektrolita, ali nije propisane vrijednosti onda se moze izvrsiti
nadolijevanje sumpomom kisjelinom.
utvrditi da nije doslo do krivljenja poca pa su se dodirnule i l i ih je spojila aktivna masa na dnu
posude.
4. Znatno veci napon na kraju punjenja pojedinih clanaka znaci da su ploce u znatnoj mjeri
sulfatirane, ili da voltmetar ne pokazuje dobro.
5. Smedi i mekani talog na dnu posude je znak da je aktivna masa izbacena iz ploca u kratkom,
vremenu. Uzrok je cesto dolijevanje pod jakim razvijanjem gasova i l i stalno preduboko praznjenje.
6- Sivi i cvrsti talog na dnu posude je znak da vec doze vremena postoji spoj izmedu negativnh
ploca sa talogom. eventualno preko jedne otpale krajnje ploce.
i
i
7. Pozitivne ploce imaju svjetlo smedu boju umjesto tamno smede, sto znaci da su sulfatirane, a ako
su jace sulfatirane onda imaju bijele pjege (knstalizovani olovni sulfat). Uzrok tome je nepotpuno
punjenje ili preduboko praznjenje.
8. Pozitivne ploce mogu imati crvenu boju i biti hrapave sto znaci da elektrolit sadrzi gvozde koje je
rnoglo doci u kapajucoj vodi sa plafona, prasinom itd.
9. pozitivne ploce su nagrizene i zuckaste i crvenkaste boje s minsom hlora, koji se sigumo nalazi u
elektroliru.
10. pozitivne ploce su produzene i prosirene sto znaci da elektrolit zagaden azotnom ili sircemom
kiseiinom, moze biti da je i previse opterecivan akumulator pri praznjenju. Tada ploce imaju emu
boju zbog necistog eiektrolita.
11. negativne ploce poslije pravilnog punjenja imaju svjetlo sivu boju (olovno sivn), aktivna masa
ispunjava resetkaste orvore, a kod kutijastui ona je tijesno pnljubljena uz prforiram lim.
12. Elektrolit je smede boje u slucaju prejakog nadopunjavanja jer se otkinute cestice akt'ivne mase
nalaze u elektroliru.
13. Elektrolit je crn sto se vidi kod mnogih baterija i nema stetnih posijedica.
14. povrsina elektrolita je prekrivena prljavom sivom bojom sto pokazuje daje u clanku vec duze
vnjeme kratak spoj.
10
11
2. Accumulator se mora puniti svake cetiri nedjelje cak i onda kada se ne upotrebljava,
3. U slucaju ako se akumulator suvise isprazni treba ga odmah puniti i nikad ne dozvoliti da stoji
prazan,
4. S vremena na vrijeme kontrolisati koncentxaciju electrolita i uvijek odrzavati onu gustinu, koja je
fabrikacijom propisana, najcesceje oko 28Be.
5. Klontrolisati kolicinu elektxolita u posudi, obratiti paznju da njegov nivo bude uvijek na 10 - 15
mm (zavisi od velicine akumulatora). Dolijeva se samo destilovana voda, iznad gomje ivice ploce.
6. Paziti na cistocu kiseiine upotrebljene za elektrolit.
7. Stezaljke i spojnicu uvijek ocistiti i namazati uijem ili mascu da ne oksidiraju.
8. Nakon 30 normainih punjenja preporucijivo je isprati akumulator i naiiti sa novim elektrolitom i
poslije jednog punjenja i praznjenja staviti ga u upotrebu.
Celicni akurnulatori
Osim olovnog akumulatora nasao je opstti pnmjenu u praksi samo jedan celicni akumulator. Slicnih
akumulatora imamo uglavnora dvije vrste:
- nikl-gvozdeni akumulator (Edisonov) i
- nikl-kadmijum akumulator (Jungerov),
i
Nikl-gvozdeni akumulator
Ovaj akumulator kog je konstruisao cuveni americki elektro-tehjiicar Edison, zasniva se na potpuno
drugim hemijskim pojavama nego olovni:
a) Posuda ovog akumulatora je od obicnog rebrastog poniklovanog gvozdenog ili celicnog lima
cetvrtastog oblika. Zato kod njih nema opasnosti da se razbiju kao sto je to slucaj kod olovnih
akumulatora gdje su posude od stakla ili od ebonita ili plasticne mase.
12
b) Elektrolit - kao elektrolit sluzi 21% kalijeva luzina (KOH) specificne tezine 1.20 kg/dm3, tecnost
bez boje i mirisa.Povrsina elektxolita u akumulatoru treba da bude 10 mm iznad vrha ploce,
Elektrolit sluzi kao veza izmedu pozitivnih i negativnih ploca. Posto u hemijskom pogledu elektrolit
nije kiselina nema opasnosti od gasova koji bi stetno uticali na metale i Ijudski organizam, a to je
jedna od velikih prednosti celicnih akumulatora pred olovnim. Kalijeva luzina ostane za vrijeme
punjenja i praznjenja prakticno nepromijenjena, njena koncentracija je prakticno uvijek ista.
Elektrolit je potrebno zamijemti poslije 250 - 300 praznjenja.
c) Ploca celicnih akumulatora se sastoji od nosaca aktivne mase i aknvne mase. Pozicivne ploce
obicno su deblje od negativnih, a ni po cemu drugom sem po vanjskom izgledu - ne razlikuju sa od
negativnih, Sastoje se od poniklovanog gvozdenog rama, u koji se ucvrscuju paketi (kesice) sa
aktivnom masom. Paketi su prizmaticnog oblika. Zidovi tih paketa su izradeni od tankog
poniklovanog lima koji je izbusen sitnim rupicama. Aktivna masa koja je u nepresovanom stanju
fina prasina, umetne se u paket u obliku briketa.Zrna aktivne mase su krupnija od otvora i zbog cega
ne mogu ispadati, a tecni elektrolit slobodno prolazi kroz otvore u aktivnu masu stupajuci s njom u
hemijsku reakciju. U hemijskom smislu aktivna masa negativnih ploca uglavnom je gvozdeni
hidroksid. Aktivna masa pozitivnih ploca je ugavnom nikl hidroksid, kojem se primjesa kao
posredni sastav dio pilotina mkla i grafita, da bi se dobiia bolja elektncna vodljivost. Ploce celicnih
akumutatora traju mnogo duze nego ploce olovnih akumulatora. One izdrze-1500 punjenja.
d) Raspored ploca, separaton, izolacije prema posudi - sve pozitivne i posebno negativne ploca
jedne celije medusobno su vezane. Zajednicka veza izvodi se izolovano na poklopcu posude kao
pozitivm odnosno negativni pol celija. Pri sastavljanju akumulatora negativne ploce se stavijaju
izmedu pozitivnih. Pozinvnih ploca je uvijek jedna vise.Krajnje ploce su pozitivne i obicno su
spojene sa sudom akumulatora. Da bi se izbjeglo slucajno dodirivanje neganvnih i pozitivnih ploca,
izmedu njih se stavljaju eboniti stapici ili preforirani separatori od ebonita talasastog oblika ili
plasticne mase. Krajnje ploce su izolovane od celicne posude sa sire strane tankira ebonitnim
plocama, sa druge strane ebonitrum drscima posebnog oblika, koji drzi ujedno i cicav sistem pioca
na okupu. Na dim posude nalazi se nosac od izolacionog matenjala. Svaka posuda ima poklopac sa
tri ocvora, od kojih dva sluze za izvod pozitivnog i negacivnog polja, a treci za dolijevanje
elektrolita i odvod gasova.
e) Napon ~ celicnih akumulatora je manji od napona olovnih akumulatora, srednja vnjednost jedne
celije iznosi 1.2 V. Da dobijemo isti napon treba zato 60%vise celija nego kod oiovmh.Kod
punjenja poraste napon na 1.6 i l . 8 V. Kad napon poscigne tu vnjednost akumuiator je pun. Za
vrijeme praznjenja napon brzo opadne od 1.5 na 1.3 V zatim lagano od 1.3 na 1.1 V.Kad napon
postigne vrijednost 1 V kazemo da je akumuiator prakticno izpraznjen, treba preidnuti praznjenje i
odnijeti akumuiator na punjenje. Vrijeme punjenja akumulatora iznosi oko 4 - 7 sati, a vrijeme
praznjenja je 4 - 5 sati.
f) Unutrasnji otpor celicnog akumulatora je veci od unutrasnjeg orpora olovnog akumulatora istog
kapaciteta, pa radi toga kratki spoj nije toliko opasan. U praksi se obicno uporrebljavaju tri vrste
akumulatora po velicini unutrasnjeg otpora:
1. Normalni za praznjenje slabijom strujom koji se.upotrebljayaju u telefoniji, signatizaciji i
si.
2. Akumulatori sa smanjenim unutrasnjim otporom za vecejacine struje praznjenja.
3. Akumulaton sa vrlo malim unutrasnjim otporom.
13
g) Kapacitet - celicni akumulator ima za istu tezinu veci kapacitet nego olovni akumulator To
narocito vazi za akumulatore sa brzim praznjenjem, s obzirom na zapremninu izmedu njihovih
kapaciteta nema nikakve razlike. Kapacitet celicnog akumuiatora ne zavisi od struje praznjenja kao
kod olovnog akumulatora,posto se on vrlo malo mijenja sa strujom opterecenja. Tako npr. celicni
akumulator koji ima kapacitet 100 Ah kod 5-casovnog punjenja i tro-casovnog praznjenja daje 95
Ah.
h) Stepen konsnog dejstva - Posto je raziika izmedu normalnog napona (1.2 V) i hapona punog
akumulatora (1.6 V) velika, a pored toga nastupaju t sekundarne pojave, stepen konsnog dejstva
gvozdeno mklenog akumulatora je manji od olovnog i iznosi: ampercasovni oko 70%, a watcasovni
oko 50%. Posiije 40 punjenja stepen konsnog dejstva poveca se za 8 - 10 %.