KRATKA FILMSKA KOLA savjeti kako snimiti film

CILJEVI SNIMANJA FILMOVA

Najvea poetnika pogreka kod snimanja filmova su

prevelike aspiracije. Nedajte se uvui u taj problem. Prvi korak je da
se zapitate zbog ega elite snimiti film:
-

da se zabavite preko vikenda?

da se izrazite umjetniki kao nezavisan filmski stvaratelj?
da se bavite filmom profesionalno?
zbog slave i bogatstva?
da bi promijenili svijet porukama vaih filmova?

Plan za uspjeh nezavisnog filmaa

Korak 1 je snimiti to vie kratkih filmova dok uite o filmovima,

itate knjige, komunicirate s drugim filmaima i sve drugo da bi to
bolje nauili i pronali najbolje suradnike.

Filmovi trebaju biti relativno kratki (do 10-ak minuta) da bi ih

mogli snimiti u dan, dva ili za vikend uz pomo prijatelja. Snimanje
fimova zahtijeva razliite vjetine i zbog toga trebate i talentirane
suradnike s kojima ete podijeliti svoje filmske snove.
Korak 2 je da snimate to bolje kratke filmove sve dok ne napravite
jedan tako dobar da ga moete poslati na neki filmski festival.
Tako ete privui pozornost na sebe, stei nove suradnike i
stei osjeaj to je prihvatljivo za gledatelje.
Korak 3 je razvijati to bolje ideje i prie sve dok vam ne padne na
pamet velika ideja. To treba biti pria koja se moe snimiti
skromnijim sredstvima, a istovremeno moe biti i scenarij za
cjeloveernji film. Snimit ete kratku verziju filma, poslati je na
festivale i vidjeti ima li zainteresiranih za financiranje dugometrane
verzije.

Korak 4 je snimiti cjeloveernji film, pokazati ga na festivalima,

prodati ga i uivati u uspjehu.
Istovremeno treba poeti razmiljati o sljedeem projektu. Sada
e za vas ve znati, producenti e htjeti razgovarati o novoj ideji i
financiranju novoga filma.
KAKO DOI DO IDEJE

Ideje su svuda oko nas. Filmski stvaratelj moe sam razvijati ideju
premda je lake uz talentirane prijatelje. Veinu TV programa rade
ekipe pisaca, a ideje se konano definiraju suradnjom pisca,
redatelja i producenta.

Uzmite olovku i papir. Evo nekoliko naina za pronalaenje ideja:

Piite dnevnik mnogi pisci zapisuju svoje misli i ideje. Vremenom
ete imati bogatu riznicu ideja kojima se uvijek moete vratiti
Vjebajte moda niste vjebali kako razviti ideju godinama. to
vie to radite sve e vam vie ideja padati na pamet.

Zapiite prvo to vam padne na pamet uinite to odmah i piite

barem pet minuta. Puno ljudi odustane ili niti ne pone pisati.
Dnevne novine U svakim dnevnim novinama ima barem pet
dobrih ideja.
itajte osmrtnice novine povremeno objavljuju osmrtnice o
ljudima koji nisu bili slavni, ali su vodili zauujui i zanimljiv ivot.
itajte stripove uvijek ima zanimljivih stripova koji mogu upaliti
iskicu nove ideje u vaoj glavi
Sluajte svoju obitelj sve stare obiteljske prie mogu se izroditi u
zgodnu obiteljsku komediju
Sluajte svoje prijatelje problemi jednog ovjeka i nain na koji
su rijeeni mogu ljudima biti zanimljivi
Proetajte moete putem vidjeti togod smijeno ili ironino.
Samo izlaenje iz kue moe vam otvoriti oi za nove ideje.
Otuirajte se oputanje pod tuem moe biti sjajan nain za
pristup svojoj podsvijesti.

Iskljuite unutranju kritiku cilj vam je doi do to vie ideja i

one nee sve biti dobre, ali ponete li ih razvrstavati kao dobre i loe
to e vas zakoiti u smiljanju novih ideja.
Pronaite vrijeme i mjesto odredite li vrijeme i mjesto za pisanje
vaa podsvijest e kreativno proraditi. Imate mo kontrolitati dio
svoga vremena. Iskopajte telefon, ustanite se ranije, ostanite
kasnije. Svojim blinjma objasnite da trebate malo vremena za
sebe. Prestanite raditi neto to zaista nije potrebno.
Ugasite televizor ne trebate vidjeti ba sve na TV-u. Mnogima je
od prekomjernog konzumiranja zabavnih programa bio ispran
mozak. Vi elite biti stvarateljem zabave.
Zapisujte rijei bilo koju rije. I sljedeu koja vam padne na
pamet zapiite. Nastavite tako neko vrijeme, a onda stanite i
pogledajte uzorak i teme.
itajte klasike Projekt Gutenberg ima 17.000 naslova za koje
nema autorskih prava. Ne pada li vam na pamet nita novoga
kopirajte staru ideju. To se radi cijelo vrijeme.

Gledajte stare filmove neete moi dobiti dozvolu da opet u

cijelosti snimite stari film, ali ideje nisu zatiene autorskim pravima.
U svoj film moete uklopiti dijelove radnji, vrste likova i mnoge druge
stvari iz drugih filmova. Uinite to, ali na originalan nain.
Napiite deset najvanijih stvari u vaem ivotu to vas je
promijenilo? to vas je uinilo ovakvom osobom kakvi jeste?
Izaberite najzanimljiviju stvar.
Sjetite se koga ste povrijedili moda ste to uinili namjerno ili
sluajno. Stavite se na njihovo mjesto. to biste uinili?
Mislite na nekoga koga mrzite to trebaju biti najpodlija ljudska
bia s kojima ste se sukobili. Izmislite priu kako su postali takvi.
Napiite to znate va svijet vam se moda ini dosadnim, ali
drugima je moda vrlo neobian. Posebno ako moete opisati
upeatljive likove i situacije.

AUTORSKA PRAVA

Jedan od najuobiajenijih naina da se filmski poetnik uvali u

nevolje je koritenje slike i zvuka na koje postoje autorska prava.

Glazba u filmu ini se da je najvei problem za filmae.

Okrueni smo glazbom, skidamo ju s interneta, sviramo na
raunalima. Zavolimo pjesme i poetnici filmai esto stvaraju prie
povezane sa svojom omiljenim pjesmama. Mislite da e izvoai
time biti polaskani ili da ak nee ni saznati o tome?
Naalost, dozvole za koritenje glazbe u filmovima unosan su
posao. Glazbenici za koritenje svoje glazbe u filmovima ele dobro
profitirati. ak i nepoznatije stare uspjenice mogu stajati 10-ak
tisua dolara, a sadanje uspjenice suvremenih glazbenika poinju
s cijenema od 50-ak tisua dolara na vie. ekate li s ugovorom
kada je film ve gotov cijena e biti jo vea. Trebate li za svoj film
ba odreenu glazbu pregovarajte na vrijeme i pokuajte u to uvjeriti
i svoga producenta.
Kada snimate film provjerite da se u pozadini ne uje glazba,
neka radio ili TV postaja jer to moe biti vrlo skupo. Uvijek moete

pronai glazbenike ili kompozitore u usponu koji e vam napraviti

originalnu glazbu po povoljnijim uvjetima.
Ljudi koji se pojavljuju u vaem filmu i prepoznatljivi su trebaju
imati ugovor. Snimate li npr. neki park i u njemu su ljudi koji se
moda jedva prepoznaju potpiite s njima ugovor jer vas u
protivnom, kada se film pone prikazivati, moe prilino kotati.
Kadrove u kojima je gomila ljudi u pozadini ili nemojte snimati ili
snimite tako da je pozadina sasvim neotra.

Telefonski brojevi mogu takoer biti problem. Ako se u vaem

filmu spominje neki telefonski broj i ispadne da je to stvarno neiji
broj moe isto kotati gomilu novca. Stoga budite paljivi i izaberite
broj kakav nikako ne moe postojati.
Prepoznatljivi proizvodi ili mjesta u obliku loga neke firme ili
proizvoda mogu biti predmetom tube smatraju li vlasnici da su
prikazani u loem svijetlu. Stoga budite oprezni i dogovorite sve
unaprijed.

JEDNOMINUTNI FILMOVI

Jednominutni film? Na prvi pogled vrlo zauujua kategorija.

Mnogi ljudi su iznenaeni tim vremenskim ogranienjem. Ideju
je pokrenuo vedski filmski institut i svjetska filmska i
videoorganizacija UNICA, a malo modificiranu verziju prikazivanja
primijenio je Hrvatski festival jednominutnih filmova i stvorio istinski
svjetski filmski festival.
prvi filmovi brae Lumiere bili su, zbog duine filma u kaseti,
neka vrsta standardnih jednominutnih filmova. Sekvence klasinih
filmova bile su zapravo vrlo kratke, zaokruene i u stvari film od
minute ili tu negdje. Tako je, s povijesne toke gledita, jedna
minuta bila standardna filmska duina.
na glavnim svjetskim festivalima animiranih filmova posebno se
nagrauju filmovi koji nisu dui od minute
ovo vremensko ogranienje je manje iznenaujue kada se
sjetimo reklama i novca koji se potroi da bi bile kratke i
vizualno atraktivne

Ogranieni duinom, jednominutni filmovi su vrlo izazovan i

zahtjevan oblik, izvrsna obrazovna ideja (sekunda je prekratka, a sat
predugaak). Oni potiu filmskog stvaratelja na samodisciplinu,
inventivnost i lukavost na svim razinama filmskog stvarateljstva
(reija, pisanje scenarija, montaa, snimanje, gluma, glazba i zvuk).
ZATO NIJEMI? ZATO JEDNOMINUTNI?

Film je vizualna metoda prianja prie i zasniva se na slici

da bi publici rekli to se dogaa i zadrali njihovu pozornost.
Poznati filmski stvaratelji snimaju filmove koji dre pozornost
oiju gledatelja. Vano je da nadobudni filmai naue proces
vizualnog prianja prie u ranoj fazi svoje filmske karijere.
Da bi zadrali pozonost publike, radnja filma treba se kretati
prema naprijed. Mnogi filmovi proputaju iskoristiti svoj potencijal jer
su predugaki i publika gubi interes. Zapamtite, oko prima
informaciju vrlo brzo! Nauiti biti uinkovit, komunicirajui
informacijama, jedan je od najvanijih koraka na putu postajanja
dobrim filmaem.

SAVJETI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNOG FILMA

Moete snimiti bilo koju vrstu jednominutnih filmova
(akcijski, komediju ili dramu, animirani, dokumentarni-to god vam
padne na pamet)
Neka bude kratak - scenarij za jednominutni film ne treba biti
dui od jedne stranice. Mnogi filmovi ne dostignu svoj potencijal jer
su predugaki i publika izgubi interes. Zapamtite, oko vrlo brzo
prima informacije!
Neka bude jednostavan - jednominutni film nije duinski
pogodan za snimanje filmova epskih duina. Trebali bi moi
objasniti svoju filmsku ideju u jednoj jedinoj reenici.
Trodjelna struktura - ak i jednostavna pria treba imati
poetak, sredinu i kraj. Poetak treba iskoristiti da bi uspostavili
oekivanja kod publike, jer to je ono to im zadrava pozornost.
Svretak je vrijeme za poentiranje.
Knjiga snimanja s crteima (storyboard) moe pomoi.
Stavite u nju sve to e pomoi u boljem razumijevanju filma i
komuniciranju vaih ideja s drugim ljudima.

Gledajte druge jednominutne ili kratke filmove. Glazbeni video

spotovi i reklame su izvrsni za poetak.
RAZLOZI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNIH FILMOVA
ako pria nije zahtjevna, jednominutni film moe se brzo snimiti
produkcija jednominutnih filmova je prilino jeftina
jednominutne filmove moete besplatno prezentirati irokoj
publici putem interneta
Dobar razlog za snimanje jednominutnog filma je minimalno
vrijeme za produkciju. To je posebno istinito za sve koji snimaju
videom. Ima li scenarij, obino je vrlo kratak. Kratak scenarij pomae
glumcima da lake zapamte svoje uloge. Filmovi bez scenarija
zasnivaju se na poetnoj ideji i improvizaciji. Nije potrebno previe
snimati jer je film kratak i snimanje ide bre.
Za vrijeme snimanja e moda biti potrebno ee mijenjati
lokacije i imati brze probe. Ako pria nije prezahtjevna, jednominutni

film se moe snimti vrlo brzo. Mogu biti gotovi ak i za minutu ako je
film u jednom kadru. Mogunosti su beskrajne.
Produkcija jednominutnih filmova je prilino jeftina. To je dobar
razlog za snimiti jednominutni film. Moete potraiti glumce koji e
besplatno glumiti. Imate li svoju opremu za snimanje i montau cijeli
film e biti gotovo besplatan.
Internet prua neograniene mogunosti da irokoj publici
predstavite svoje jednominutne filmove. Kako su jeftini i traju
samo minutu, osim na specijalizirane festivale svoj jednominutni film
moete besplatno predstaviti irokoj publici putem interneta. To
moe biti dobrim razlogom za samo snimanje filma.
Mogunost da imate pilot film jo jedan je razlog snimanja
jednominutnog filma. Moete koristiti jednominutni film kao pilot
film da bi zainteresirali potencijalne investitore. Jednominutni filmovi
omoguuju filmaima da prenesu svoje poruke brzo i uinkovito.

KAKO...NAPISATI SCENARIJ
1. Nemojte pretrpati 60 sekundi filma
2. Napravite film odreenog anra
3. Trodjelna struktura. Zvui zastraujue, ali nije. To znai da
vaa pria ima poetak, sredinu i kraj. Jednostavno.
4. Iskoristi sve oko sebe. Radite li u uredu? Locirajte radnju u
uredu.
5. Ne morate imati priu. Dobro konstruirani niz slika moe biti
izvrstan film.
Jednostavno je dobro
60 sekundi nije puno vremena. Koliko stvarno moete rei u minuti?
Dosta ako elite, ali nemojte pretrpati. Ne traimo prekompliciranu
priu. Npr: pretpostavite da podijelite svoj film u 12 kadrova od po 5
sekundi. Koliko stvarno moete staviti u svaki kadar?

ANROVI
elite napraviti SF epopeju. Moete li? Razmislite o filmskim
anrovima moe li SF film izgledati futuristiki? elite napraviti
horror film? Imate li filmsku krv ili vukodlakov kostim? Imate li
dvorac? Razmislite o tome kako e izgledati Va film?
TRODJELNA STRUKTURA
ak i ako priate jednostavnu priu ona treba imati poetak, sredinu
i kraj. Npr. Zamislite jednominutni film nazvan ovjekov najbolji
prijatelj. Prvih 20 sekundi mogle bi biti slike postera o izgubljenom
psu. Sljedeih 20 sekundi mogle bi biti slike ljudi koji trae psa.
Zadnjih 20 sekundi mogli bi biti djeak i pas opet zajedno. Napravili
ste film!
ISKORISTITE SVE TO JE OKO VAS
Vjerojatno neete biti u mogunosti izraivati posebnu scenografiju
za svoj film. Radite li u uredu smjestite svoju priu u ured. Sve iz
Vaeg ivota potencijalno moe biti dio Vaeg filma.

KNJIGA SNIMANJA S CRTEIMA

Rezultat rada na knjizi snimanja s crteima je neto poput stripa. To
e pomoi da drugi lake shvate va film. Crtei ne moraju biti
savreni jer slue za osnovno razumijevanje vaih vizualnih ideja.
Uz crte treba oznaiti kut snimanja, filmski plan, smjer kretanja
glumaca i pokrete kamere. Uz crte moete ukratko opisati kadar,
te eventualne prijelaze izmeu kadrova oznaiti izmeu sliica.
Duina jednominutnog filma izazov je autoru jer ideje treba iznijeti
jasno i kratko, ali mu omoguuje slobodu izraavanja. Reklame,
glazbeni spotovi, kratki animirani filmovi dobri su primjeri na kojima
moemo nauiti jezgrovito se izraziti. To je idealna forma za
eksperiment, da pretvorite osobne ideje u stvaran film.
Zapamtite: filmski planovi, kutovi snimanja, zoom, pokreti
kamere, subjektivni kadar...

Crtei za klasini crti o Medvjedu Yogi-ju

Uzorak crtea za knjigu snimanja za film TROOPS ( Star Wars ):

Predloak za knjigu snimanja s crteima:

Manje crtee lake je i bre nacrtati. Crtamo da bi prikazali kako to
treba izgledati na filmu. Crtajte olovkom! Kasnije to lake moete
popraviti ili promijeniti.

KAKO...REIRATI
1
Koristite stativ da bi kamera bila to mirnija.
2
Ne zoomirajte previe jer rezulat nee biti sjajan.
3
Pripazite na osvjetljenje.
4
Napravite knjigu snimanja s crteima, bit e vam puno lake
reirati i montirati film.
5
Mijenjajte filmske planove i kutove snimanja
Savjeti koji mogu pomoi:
uvijek snimajte 5 sekundi prije poetka i poslije zavretka
radnje
pazite na otrinu
pripazite na stranje svjetlo
provjerite zvuk (ako je mogue koristite dodatni mikrofon)
prije snimanja napunite baterije (glavnu i rezervnu)
ako je potrebno snimajte vie puta, ak i probe (to nemojte rei
glumcima)

KAKO...MONTIRATI
1
2

3
4

Danas postoje raunala i brojni programi za montiranje. Oni su

u osnovi napravljeni tako da olakavaju rad pri montiranju.
Organizirajte se i popiite sve snimljene kadrove da bi lake
izabrali u montai. Provjerite koje video efekte nude programi
kojima ete montirati.
Neka vam kadrovi ne budu prekratki jer to nije gledljivo.
Pri montai iskuajte vie varijanti prije nego odluite o izboru i
duini kadra. Oznaite svaki kadar imenom koje e vas
asocirati na sam kadar. To u poetku izgleda dugotrajno i
dosadno, ali puno e ubrzati samo montiranje filma.
Pri montai pripazite na kontinuitet (svjetlo, kostimi, minka) jer
pojedinani kadrovi nisu bili snimani istovremeno.

KAKO...SNIMITI ZVUK
1
Planirate li u filmu dijaloge izbjegavajte lokacije na kojima ima
puno prirodnih umova. Moe se i tomu doskoiti
nadsinkronizacijom, ali to zna biti mukotrpno.
2
Ako je ikako mogue koristite dodatni mikrofon jer je onaj
ugraen u kameri irokopojasni i automatski regulira sve
zvukove.
3
Glazbenu pozadinu pokuajte rijeiti sami. Pronaite nekoga
tko se bavi glazbom, koristite neke raunalne programe kojima
moete prilino jednostavno sami komponirati.
4
Zvukovima i glazbi dodajte i zvune efekte koji se mogu nai
na besplatnim internetskim stranicama.
5
Ne zaboravite da glazbu koja nije vaa ne moete koristiti u
svojim filmovima je je pod zatitom autorskih prava.

KOMPOZICIJA SLIKE

A
C

KOMPOZICIJA SLIKE - PRIMJERI FOTOGRAFIJA

FILMSKI PLANOVI
OPI PLAN plan prostora ( more, soba, panorama grada ) u
kojem se zbiva radnja bez obzira na veliinu

SREDNJI PLAN cijela osoba u kadru, potpuno je prepoznatljiva.

Sva pozornost je usmjerena na lik.

BLIZI PLAN ovjek do pojasa. Slui za prikazivanje

karakternih osobina, raspoloenja i postupaka, a izrazito ima
dramski uinak.

KRUPNI PLAN oznaava samo glavu u kadru. Pozornost

gledatelja usredotouje se samo na nju.

DETALJ oznaava vei ili manji dio osobe ili predmeta. Svijet
vien u detalju pojavljuje se kao naroit autorov izbor.

RAKURS ( kut snimanja )

PTIJA PERSPEKTIVA kamera se nalazi u zenitu ili gotovo u
zenitu snimanog objekta.

GORNJI RAKURS izraava osamljenost, mirnost subjekta

NORMALNA VIZURA

DONJI RAKURS subjekti snimljeni iz donjeg rakursa djeluju

superiorno, snano, veliko i vrsto.

ABLJA PERSPEKTIVA kamera se nalazi ispod snimanog

objekta.

UIVAJTE SNIMAJUI FILMOVE!

eljko Balog, M.A.Ed.