1.

Matko iak i Daniel Rodik:

ZELENI ALATI su edicija praktinih permakulturnih prirunika. ZELENIM ALATIMA
obraujemo razliita podruja odrivih ivotnih stilova i ekolokih tehnologija jer
smatramo da je najvaniji oblik socijalnog aktivizma onaj koji e ljude poduiti
konkretnim znanjima, vjetinama i strategijama za stvaranje boljeg svijeta.

ZELENI ALATI:
GRADIMO SLAMOM

www.zmag.hr
info@zmag.hr

Ova publikacija tiskana je sredstvima Rosa Luxemburg Stiftung.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i
sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 865480.

ISBN 978-953-98985-3-1

2.

Autori: Matko iak, Daniel Rodik

Za izdavaa: Draen imlea
Izdava: Zelena mrea aktivistikih grupa (ZMAG)
Lektura: Blanka Motik
Grafiko oblikovanje: Bruno Motik
Ilustracije: Miran Kriani, dipl.ing.arh.
Recenzija: Sinia Bodroi, dip.ing.arh., Katarina Luketina, dipl.ing. arh.
Tisak: ACT - Printlab d.o.o., www.printlab.hr
Naklada: 1000 kom
Vukomeri, studeni 2013.

3.

SADRAJ
1. UVOD

Odrivost i ekoloka ravnotea

Gradimo klimatske promjene
Graevinski otpad
to ne valja s konvencionalnim graditeljstvom?
Ekoloki otisak
Odrivo graditeljstvo
Permakultura
Ponovno otkrivanje prirodnih materijala
Zato ne vjerujemo prirodnim materijalima?

2. ENERGIJA U GRADITELJSTVU

Utjelovljena energije
Energija koja se koristi pri koritenju zgrade
Pasivni solarni dizajn ili kua koja brine o ukuanima

7
7
8
8
10
10
11
11
13

15
15
17
18

3. POVIJEST GRADNJE BALAMA SLAME

21

4. GRADIMO SLAMOM

27

Rane graevine
Globalni straw bale pokret
Kue od bala slame u Hrvatskoj

to je slama?
Dizajn ili kakve se graevine mogu graditi i izolirati balama
slame?
Tehnike gradnje balama slame
Tko gradi kue od slame?
Gdje nauiti kako se grade kue od bala slame?
Party gradnja
Jesu li kue od bala slame jeftinije?
Nametnici u slami
Pesticidi u slami
Recikliranje kue

4.

21
23
24

27
27
29
31
32
32
33
34
35
35

5. FIZIKALNA SVOJSTVA KUA OD BALA SLAME

37

6. PRIMJERI KUA OD BALA SLAME

45

7. VODI ZA GRADNJU BALAMA SLAME U 7 KORAKA

59

8. GRAEVINSKA REGULATIVA

101

Toplinska svojstva
Otpornost na poar
Otpornost na vlagu i paropropusnost
Potresi
Dugotrajnost
Zdravi prostori
Akustika i zvuna izolacija

Primjeri iz svijeta
Primjeri iz Hrvatske

1. Korak - PRIPREMNI RADOVI

2. Korak - TEMELJI
3. Korak - DRVENA KONSTRUKCIJA
4. Korak - KROVNI POKROV
5. Korak - ZIDOVI OD BALA SLAME
6. Korak - BUKANJE ZIDOVA
7. Korak - ODRIVA DODATNA OPREMA

Legalnost gradnje balama slamom - osiguranje ili

ogranienje?
Primjeri graevinske regulative
Literatura

37
40
41
42
42
43
43

45
50

60
63
67
71
75
84
94

101
102
105

5.

UVOD
Odrivost i ekoloka ravnotea
Dananje drutvo, pa posljedino i nain ivota veine ljudi nije
odriv. Resurse koristimo neracionalno, neekoloki i necjelovito.
Kratkoroni ciljevi za ostvarivanje velikih zarada ine ogromnu tetu
sadanjim, a posebno buduim generacijama koje vrlo vjerojatno
nee moi zadovoljiti svoje potrebe pomou skupih fosilnih goriva.
Vrijeme jeftine i lako dostupne fosilne energije je iza nas, a svjetske
ekonomije su jo prevrsto vezane za neobnovljive energente.
Resursi su ogranieni i zato ih je potrebno neprestano stvarati i
obnavljati.
Odrivost moemo jednostavno objasniti umarskim pravilom: smije
posjei samo onoliko stabala koliko je novih mladica zasaeno. Ovaj
princip primjenjiv je i na sve ostale resurse koje dananji ljudi nemilo
troe bez pokria.
Primjenom modela iz prirode moemo stvoriti uravnoteene, odrive
i zdrave lokalne zajednice u kojima je ovjek dostojanstveno bie sa
zadovoljenim potrebama.

Gradimo klimatske promjene

Klimatske promjene su jedan od najveih problema koji pogaaju na
planet. Manifestiraju se velikim prirodnim nepogodama kao to su
podizanje morske razine, sue, poplave, este i snane oluje , promjene
morskih struja itd. Posljedice na ljude ogledaju se u drastinim
promjenama klimatskih uvjeta i unitavanju bioraznolikosti to
izravno ugroava osnovne ljudske djelatnosti kao to su poljoprivreda
i stanovanje te utjeu na zdravlje ljudi i kvalitetu ivota.
Uz cestovni promet, proizvodnju i transformaciju energije i
industrijsku poljoprivredu, graevinski sektor zauzima visoko mjesto
na ljestvici djelatnosti koje proizvode znaajne emisije CO2 koji
odlazi u atmosferu i potie efekt staklenika.1
1

6.

Emisija CO2 iz industrije i graevinarstva u 2010. godini iznosila je 16 %. Ostali

izvori emisija su: postrojenja za proizvodnju i transformaciju energije 32 %,
neindustrijska loita 19 %, cestovni promet 31 %, ostali promet 2 % (Energija u
Hrvatskoj 2010., Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb 2011.)

7.

Graevinski otpad
Procjenjena koliina nezbrinutog graevinskog otpada za razdoblje
od 2006. do 2015. godine u Hrvatskoj iznosi 2,34 milijuna tona.2

azbest, mineralna vuna), a isto tako zagauju okoli pri proizvodnji i

zbrinjavanju.

Od ukupne koliine otpada koji se neadekvatno zbrinjava na

odlagalitima graevinski otpad zauzima 12 % ukupnog volumena.
Iako su razvrstavanje, ovlateno prikupljanje i reciklaa obavezni (do
2020. godine 70 %), u praksi je potpuno drugaije. U najboljem
sluaju mijeani graevinski otpad i otpad od ruenja se zatrpava.
Daleko rairenija praksa je spaljivanje i odlaganje na divlje deponije.

Shvaajui mjesto za ivot iskljuivo kao nekretninu, a ne kao dom,

primarni cilj gradnje postaje da se sa to manje uloenih sredstava
postigne to via cijena na tritu nekretnina. Pritom je manje vana
potreba za ugodnim ivotnim prostorom. Nepotivanje estetskih
mjerila i nefunkcionalnost rezultiraju naruavanjem kvalitete
ivljenja.

Ostaci od sagorijevanja su opasni otpad zbog nemogunosti

odstranjivanja oneienja npr. policiklinih aromatskih ugljikovodika
(PAH), dioksina i otrovnog kroma (VI).

Za lou kvalitetu ivota u umjetnom okruenju izravno je odgovorno

konvencionalno graditeljstvo.3 Postoji niz poremeaja koji se
pripisuju umjetnim materijalima: poremeaji respiratornog sustava,
iritacija koe i oiju, slabljenje imuniteta, glavobolje i utjecaj na
nervni sustav.

Na deponijama je redovno prisutan i opasni mineralni otpad: azbest i

azbestni cement i tzv. VOC hlapljivi organski spojevi (formaldehid,
etil acetat, toulen, ksilen).

to ne valja s konvencionalnim graditeljstvom?

Postojee stambene i javne zgrade u Hrvatskoj izgraene uglavnom
od 50-tih do 70-tih godina prolog stoljea nemaju zadovoljavajuu
toplinsku zatitu pa se na grijanje i hlaenje troe prekomjerne
koliine energije. Dananji propisi vezani za energetsku uinkovitost
u zgradarstvu usklaeni sa Europskim direktivama imaju znatno stroa
ogranienja, stoga se u novogradnji troi znatno manje energije po
jedinici stambenog prostora (kWh/m2). Ipak, konvencionalni naini
gradnje jo uvijek uvelike ovise o znaajnim koliinama energije koja
se troi za industrijsku proizvodnju materijala, prijevoz i ugradnju
graevinskih materijala i u razgradnji samih objekata. Porijeklo te
energije su neobnovljivi izvori energije tj. fosilna goriva pa je stoga
graevinski sektor i dalje odgovoran za znatne emisije staklenikih
plinova i ovisnost o nafti i plinu.
Pri odabiru materijala za gradnju ne vodi se dovoljno rauna o utjecaju
tih materijala na okoli i korisnike. Konvencionalni materijali koji
nas okruuju u zgradama dokazano su tetni za zdravlje (npr. PVC,

8.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. do 2015.

godine (NN 85/07)

Slika 1. Mogui utjecaj graevine na zdravlje ukuana

tzv. Sick building syndrome

9.

Ekoloki otisak

Permakultura

Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja nam donosi podatke o tome

koliko svojim aktivnostima unitavamo Zemlju. Proraun ekolokog
otiska uzima u obzir u kojoj mjeri odreeni prostor moe podrati
nau proizvodnju, potronju i odlaganje otpada. Dakle, kada mjerimo
otisak svog graevinskog projekta, mjerimo parametre svih aktivnosti
koji dovode do koritenja dobara. Tu se misli na Zemljine resurse
tlo, povrinu potrebnu za proizvodnju energije, povrinu potrebna za
razvoj infrastrukture, porijeklo materijala i njihovu ekoloku cijenu,
te koliko je naom aktivnou proizvedeno C02. Mjerenjem ekolokog
otiska dobivamo podatke koji nam daju pravu sliku o stvarnim
trokovima naeg projekta. Vie informacija o mjerenju ekolokog
otiska moete saznati na internetu.4

Permakultura je skup znanja i alata za dizajniranje uravnoteenih

i odrivih ljudskih zajednica. Tri osnovna naela permakulturnog
djelovanja su briga za ljude, briga za okoli i pravedna raspodjela
dobara.

Odrivo graditeljstvo
Odrivo graditeljstvo podrazumijeva koritenje prirodnih materijala
za gradnju, brine o energetskoj uinkovitosti i koristi obnovljive
izvore energije za funkcioniranje objekata.
Osnovni princip odrivog graditeljstva jest koritenje lokalnih
materijala biljnog, ivotinjskog ili mineralnog porijekla sa to manje
prerade u industrijskim procesima ili pak koritenje recikliranih
materijala. U Hrvatskoj je to drvna graa (piljena ili reciklirana
stara graa), kamen, bale slame, zemlja, ovja vuna, vapno, ljunak,
pijesak, stare cigle i crijep i sl.
Odriva gradnja preferira koritenje lokalnih, uvrijeenih, provjerenih
i tradicionalnih tehnika graenja te na taj nain aktivira i doprinosi
ouvanju obrta u lokalnoj zajednici.Odriva gradnja ne znai da ne
smijemo ugraditi gram aluminija ili poliuretana, ali njihovo koritenje
se kvalitetnim projektiranjem treba svesti na racionalni minimum.
Takoer da bi neki materijal bio odriv u njegovoj proizvodnji treba
biti to manje tetnih nusproizvoda tj. nerazgradivog i opasnog
otpada.

10.

http://www.footprintnetwork.org
http://www.myfootprint.org

Principi permakulture su cjeloviti i primjenjuju se na mnoge aspekte

ivota i podruja poput ekonomije, proizvodnje hrane, energetike,
graditeljstva, gospodarenja otpadom i dr.
Permakultura oponaa krune prirodne procese u kojima se otpad
smatra izvorom energije, koriste se lokalni resursi, zagaenje svodi na
minimum, a energetskom efikasnou i koritenjem obnovljivih izvora
energije se smanjuje ili izbjegava upotreba fosilnih goriva. Kue od
bala slame saimaju samu bit permakulturnih principa i odrivosti.

Ponovno otkrivanje prirodnih materijala

Danas je lake no ikad u povijesti doi do najrazliitijih znanja. No
za uspjean i dovren projekt presudno je imati vrhunski razraen
plan gradnje i iskustvo. Ovom knjigom emo vam dati uvid u ovu
graditeljsku tehniku i smjernice za dobar plan.
Danas, nasreu, imamo bogato kulturno graditeljsko nasljee i itav
niz novih saznanja, razvijenih tehnologija i rjeenja koji omoguuju
da moderna gradnja prirodnim materijalima zadovolji sve ovjekove
potrebe, esto daleko kvalitetnije, jeftinije i zdravije od klasinih
industrijskih rjeenja.

Slika 2. Cumbria, sjeverozapadna

Engleska

Nezdravi domovi mogu postepeno

naruavati zdravlje.
Krivci za
to esto su umjetni industrijski
materijali koji mogu emitirati
toksine spojeve,
ili npr.,
uzrokovati vlagu i plijesan zbog
slabe difuzije tj. neproputanja
vika vodene pare u pretjerano
zabrtvljenim prostorima. Ponovno
otkrivanje kvaliteta koje nam nude
prirodni materijali je u velikom

11.

Koriste se i razliiti moderni materijali, ali ih koristimo odgovorno

i racionalno. Slama, drvo, glina i kamen u naem podneblju
predstavljaju najkvalitetnije ekoloke materijale pogodne za gradnju
kua s niskim utjecajem na okoli ( tzv. low impact building).

Zato ne vjerujemo prirodnim materijalima?

Uvrijeeno je miljenje da su prirodni materijali nepouzdani,
kratkotrajni i openito problematini s obzirom na zahtjeve u
gradnji. Dio ovih prigovora je utemeljen ako prouavamo ruralnu
batinu u kojoj su ljudi esto bez puno znanja, alata i materijala
morali osigurati bilo kakav krov nad glavom. S druge strane jo uvijek
u Hrvatskoj postoje itava funkcionalna sela s drvenim i zemljanim
kuama stara po 100 i vie godina. Veliki dio zabluda o tradicionalnim
graditeljskim materijalima potie iz procesa nagle industrijalizacije u
kojem su se favorizirali umjetni i industrijski proizvedeni materijali.

Slika 3. Oregon, SAD

uzletu. Ljudi prizivaju u sjeanja brojne prednosti npr. tradicijskih

kua od nabijene zemlje iz svog djetinjstva, pa se esto mogu uti
izjave poput; te su kue disale, nije ti trebala klima priroda
nam je dala sve , nije bilo alergija, kua se lako zagrijala i dugo
bi drala toplinu.
Upravo ta graditeljska batina
je posebnost koja doprinosi
naoj
prepoznatljivosti
u
svijetu. Koritenje elemenata
tradicionalne gradnje ne znai
gubitak komfora i povratak
u pilje, naprotiv, mnoga
odriva rjeenja nam daju
toliko potrebnu energetsku i
ekonomsku slobodu. Za gradnju
kua od bala slame se, naravno,
ne koriste samo slama i glina.

12.

Raena su brojna istraivanja na kuama od bala slame diljem svijeta

koja pokazuju da takva gradnja nije nita rizinija od bilo kojeg drugog
oblika gradnje. Ispitivanja na starim kuama daju zadovoljavajue
rezultate otpornosti na vlagu, poar, truljenje i glodavce.
Pravilnom i kvalitetnom izvedbom mogu se izbjei sve mogue zamke
koje mogu topli dom uiniti nonom morom.

Slika 4. Nelson, Novi Zeland

13.

ENERGIJA U GRADITELJSTVU
Energija se u graditeljstvu troi na dva naina: tijekom proizvodnje,
dopreme i ugradnje materijala tj. graevinskog proizvoda u zgradu
to nazivamo utjelovljena energija i pri koritenju same zgrade.

Utjelovljena energija
Veina ljudi, kada gradi ili planira gradnju, sagledava samo ekonomsku
raunicu, ali za odrivost u cjelini moramo uzeti u obzir porijeklo
materijala kojim e se graditi i koliko energije je ugraeno u njega.
Svaki materijal, tonije graevinski proizvod, bilo cigla, beton, staklo
ili elik, u procesu proizvodnje, ali i u cijelom ivotnom ciklusu od
sirovine do otpada potroi odreenu koliinu primarne energije.5 Ta
energija se naziva utjelovljena ili ugraena energija (eng. embedded
energy). Materijali i tvari u koje je ugraeno vie energije su
energetski intenzivniji, a ujedno su i okoliu tetniji, jer se u industriji
i prometu u veini sluajeva koristi toplinska ili elektrina energija
dobivena izgaranjem fosilnih goriva to kao produkt ima emisiju
staklenikih plinova, prije svega CO2. Promet i dostava proizvoda do
korisnika takoer se ubraja u utjelovljenu energiju, pa tako izolacija
od kokosovih vlakana organski uzgojenih u tropskim zemljama nije
odriv graevinski materijal u Hrvatskoj ili vedskoj. Osim, ako ne
doputuje brodom na jedra. Isto tako lokalno proizveden ekspandirani
polistiren (stiropor) kao toplinska izolacija nije odriv jer ima znatno
veliku utjelovljenu energiju zbog energetski intenzivnog proizvodnog
procesa (vidi tablicu 1.).
U tablici je navedena ukupna primarna energija po jedinici mase
potroena do izlaska proizvoda iz tvornice (tzv. cradle to gate) za
najee koritene graevinske materijale. Lako se moe usporediti
i vidjeti koji materijali su manje energetski intenzivni, pa se njihovo
koritenje s pravom moe nazivati odriva gradnja. Treba imati na
umu i gustou materijala, jer materijali manje gustoe imaju vei
volumen po jedinici mase npr. 1 kg balirane slame ima znatno vei
volumen od 1 kg betona.
5

14.

Primarna energija je ona uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o

kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji,
kinetikoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj
energiji geotermalnih izvora.

15.

Tablica 1. Utjelovljena energija graevinskih materijala i proizvoda

Za proizvodnju jedne bale slame potroi se oko 14 MJ energije, dok

za usporedbu, za proizvodnju istog volumena mineralne vune potroi
se oko 270 MJ energije, znai 19 puta vie nego za slamu.

Materijal

Energijapo masi
proizvoda MJ/kg

Tepih ploe (Poliamid)

279,0

Aluminij (standardni sa 33 % recikliranog udjela)

155,0

Vuneni tepih

106,0

Poliuretanska (PUR) pjena

101,5

Ekspandirani polistiren - stiropor

88,6

PVC (standardni)

77,2

PVC cijevi

67,5

Vinil podne obloge

65,64

Nehrajui elik

56,70

Bitumen (standardni)

51,0

Bakar (prosjek sa 37% recikliranog udjela)

42,0

Keramike sanitarije

29,0

Olovo (sa 61 % recikliranog udjela)

25,21

eljezo (standardno)

25,0

Linoleum

25,0

elik (prosjeni udio recikliranog materijala)

20,1

Drvena vuna

20,0

Kamena vuna

16,8

OSB ploa

15,0

Staklo

15,0

Gradnjom kua od bala slame moemo smanjiti utroenu energiju za

90 %. jer balirana slama koja se ugrauje u zidove predstavlja izuzetno
dobru toplinsku izolaciju. (vie u poglavlju 5.Fizikalna svojstva kua
od bala slame)

Laminirano drvo

12,0

Slika 5. Primjer raspodjele potronje energije u prosjenom kuanstvu

MDF ploa

11,0

Piljeno tvrdo drvo

10,4

Drvna graa (razna)

10,0

Gips ploa

6,75

Crijep

6,5

Porobeton blok

3,5

Obina cigla

3,0

Mramor

2,0

Cementna buka (omjer cementa i agregata 1:3)

1,33

Beton (omjer cementa i agregata 1:3)

1,11

Celuloza za izolaciju

0,94 3,3

Balirana slama

0,91

Sabijena zemlja

0,45

Agregat (pijesak, ljunak)

0,083

16.

Izvor: Sustainable Energy Research Team (SERT), University of Bath,

http://www.bath.ac.uk

Dok raste, biljka upije i apsorbira vie CO2, nego to ga se proizvede

izgaranjem fosilnih goriva pri preradi itarica i na lokalni transport
bala.

Energija koja se troi pri koritenju zgrade

To je energija koja se troi za grijanje i hlaenje graevine, grijanje
potrone tople vode i elektrina energija za pokretanje ureaja. U
Eropskoj uniji preko 40 % od ukupne potronje energije se troi u
zgradama 7. Najvei dio energije koristi se na grijanje i hlaenje pa
prema tome kolika e biti energija za koritenje zgrade najvie ovisi
o tome koliko je zgrada toplinski izolirana. Potronja energije pri
koritenju graevine esto je i do deset puta vea od utjelovljene
energije materijala koji se ugrauju. Cilj odrivog graditeljstva je
smanjiti oba aspekta potronje energije.

Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada (19.05.2010.)

Energy efficiency in Croatia (1992 - 2004), Energetski institut Hrvoje Poar,

Zagreb, 2005.

17.

Slika 6. Ukupna energetska bilanca kod stambenih objekata

Izolacija: ovojnica graevine mora biti to bolje izolirana, bez

toplinskih mostova, kako bi se smanjio prolaz topline kroz podove,
zidove i pod.
Trostruka izo-stakla su vana kako bi se sprijeio prevelik gubitak
topline nou.

Pasivni solarni dizajn ili kua koja brine o ukuanima

Jedan od permakulturnih principa glasi: uhvati i pohrani energiju.
Pasivne solarne kue su graene tako da u to veoj mjeri iskoriste
energiju sunca za zagrijavanje prostora. U ovakvim kuama postiu
se utede energije i do 90% u odnosu na klasine zgrade.
Dobar dizajn klju je uspjeha solarne arhitekture. Ovakvo graditeljstvo
predstavlja vrhunac energetske uinkovitosti.
Osnovne smjernice za pasivni solarni dizajn:
Orijentacija: dua stranica graevine mora biti okrenuta jugu radi
poveanja izloenosti suncu

Slika 7: Pasivni solarni dizajn

Solarni prozori: na jug se stavljaju velike staklene povrine koje

omoguavaju sunevom zraenju da ue u prostor kua.
Streha ili krovni napust mora biti dizajnirana i precizno izvedena
kako bi sprijeila pregrijavanje ljeti, a dopustila ulazak sunevog
zraenja zimi.
Termalna masa: interijer mora sadravati materijale velikog
toplinskog kapaciteta (cigla, kamen, zemlja, voda) kako bi se
omoguilo skladitenje topline.

18.

19.

POVIJEST GRADNJE BALAMA

SLAME
Biljna vlakna, veliko lie, dugake trave, iblje i granje koriste se za
gradnju od prapovijesti. Stabljike starih vrsta itarica dosezale su i
do 2 m visine to ih je inilo pogodnim materijalom za gradnju. Slama
i konoplja predstavljaju najkvalitetniji jednogodinji biljni materijal
za gradnju.

Rane graevine
Slama se u graditeljstvu koristi od davnina, a stoljeima se u Europi
koristila za izradu krovova ija je trajnost bila i do 50 godina. Pomou
slame se rade i kue od nabijene zemlje i zemljane buke kojima
slama daje vrstou jer svojim vlaknima povezuje osuenu zemlju i
djeluje kao armatura koja smanjuje pucanje buke.
Otkrie stroja za baliranje slame sasvim nenadano je omoguilo da
se te bale ponu koristiti kao veliki graevinski blokovi. U drugoj
polovici 19. st., tonije 1872., konjska je snaga pokrenula prvi stroj
za baliranje slame, a od 1884. tzv. balirke pokreu parni strojevi.
Prva zabiljeena graevina od bala slame izgraena je u Nebraski,
SAD, 1886. godine. Bila je to kola s jednom uionicom. kola je
sagraena bez ikakvog drugog konstrukcijskog elementa osim bala
slame. I danas se jednostavnije graevine manje katnosti grade tako
da su bale slame nosivi elementi. Ta tehnika se po mjestu nastanka
zove Nebraska tehnika ili load-bearing i predstavlja izuzetno
jeftin nain gradnje. Ova je tehnika u SAD-u doivjela svoj vrhunac
u razdoblju od 1915. do 1930. godine. Prema autoru R.L.Welschu u
tom je razdoblju izgraeno je oko 70 graevina, od kojih je 13 bilo
u funkciji jo 1993. godine. Razvojem eljeznice , a njome i novih
industrijskih materijala i trendova, gradnja balama slame u ovom
periodu nije postigla iru primjenu.

20.

21.

Slika 8. (lijevo) Pilgrim Holiness Church, Nebraska, SAD, 1928.

Slika 9: (desno) Burritt Mansion, Huntsville, Alabama, SAD, 1938.

Najstarija kua od bala slame u Europi koja je i danas u funkciji

nalazi se u Francuskoj. Kua Maison Feuillette sagraena je 1921.
u Montargisu i ima povrinu od 100m2 ivotnog prostora.
Ranih 1970.-ih godina u Americi, Kanadi, Australiji i razvijenim
europskim zemljama dolazi do ponovnog otkrivanja ove graditeljske
batine i razvoja raznih tehnologija gradnje.
Piu se brojni lanci, knjige, povezuju se entuzijasti i struka,
organizira edukacija. Sve te aktivnosti stvaraju temelje za planetarni
razvoj straw bale pokreta.

Slika 10: Maison Feuillete, Montargis, Francuska, 1921.

22.

Slika 11. The Bad Heart Church,

1953, Northwest Alberta, Kanada

Slika 12. Amy & Jordan Lentzs,

Washington DC, SAD

Globalni straw bale pokret

Gradnja balama slame doivjela je istinski procvat poetkom 1990.ih godina, nakon ega se gradnja balama slame poinje smatrati
globalnim pokretom. asopis The Last straw, pokrenut 1993.,
znaajno doprinosi popularizaciji ovakvog naina gradnje. Iste godine
u SAD je odran prvi meunarodni znanstveni skup o gradnji balama
slame.9
Slika 13. Gradnja predgotovljenim elementima od slame, Hitzendorf, Austrija

U organizaciji National Straw Bale Research Advisory Network.

23.

Ubrzo je u Njemakoj osnovano Njemako udruenje graditelja

balama slame (FASBA -Fachhverband Strohballenbau), a u Engleskoj,
Kanadi i Australiji se takoer osnivaju krovne nacionalne organizacije
koje istrauju i promoviraju gradnju balama slame. U meuvremenu
se diljem svijetu razvila mrea specijaliziranih graditelja.
Dvije su struje prisutne meu graditeljima. Prvi su najrazliitiji
individualni graditelji kojima nije puno stalo do pitanja legalnosti
gradnje balama slame, ve po mnogim eko selima i u prirodi grade
svoje domove bez ikakvog odnosa sa sustavom. Oni se vode etikim
principom da je ovjekova sloboda u kakvom e domu ivjeti. Ova
je grupa vitalna i kreativna. Njihova rjeenja inspiriraju veliki broj
ljudi, no zbog anarhine naravi, danas ne moemo znati toan broj
graevina od slame diljem svijeta.

Slika 14. Vukomeri,

Reciklirano imanje,
ZMAG, srpanj, 2006.

Slika 15. Bale, Istra,

kolovoz, 2006.

Druga skupina su legalisti. U ovoj skupini je struka i profesionalni

izvoai. Glavni zadatak ove skupine bio je legalizirati gradnju
balama slame. U praksi je to znailo da je bilo potrebno provesti vrlo
skupa ispitivanja, analize i eksperimente kako bi se gradnja balama
slame regulirala zakonom. Danas je ovakva gradnja regulirana na
razne naine u gotovo svim zapadnim zemljama (vie u poglavlju 8.
Graevinska regulativa). Do 2001. godine u Europi je sagraeno oko
400 legalnih graevina od bala slame.10

Kue od bala slame u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji dvadesetak kua graenih balama slame. Od
pojave prvih pokaznih objekata 2006. godine koje su gradili ekoloki
aktivisti iz udruga ZMAG, EIA i Kneja pria se proirila i danas su u ovu
gradnju ukljueni projektanti, statiari, graevinari i urbanisti.

Slika 16. Lopatinec,

Meimurje, rujan, 2006.

Prve eksperimentalne kua od bala slame u Hrvatskoj, popularne

trafostanice.

10

24.

Gernot Minke, Freidemann Mahlke, Building with straw., str. 16

25.

GRADIMO SLAMOM
to je slama?
Slama je suha stabljika (dio od vrha korijena do ploda) itarice
(penica, ra, jeam, zob, proso) ili vlaknastih biljaka (ria, konoplja,
lan). Obnovljivi je materijal koji se razvija fotosintezom koristei
energiju sunca, vodu i minerale iz tla. Sastoji se od celuloze, lignina i
silicija. Slama posjeduje vodootpornu votanu povrinu. Zahvaljujui
sloju silicija sporo truli i dugo se razgrauje. Bale slame nastaju
kao nusproizvod u uzgoju itarica. Slama je biorazgradiva i lokalno
dostupna i za njezinu proizvodnju i transport troi se daleko manje
energije nego to je sluaj s ostalim graevinskim materijalima.

Dizajn ili kakve se graevine mogu graditi ili izolirati

balama slame?
Gradnja balama slame nudi razliite mogunosti pri oblikovanju
zgrada, prvenstveno zbog lake obrade i djelomine savitljivosti. Iako
se prve kue stare i po 100 godina ne razlikuju po vanjskom izgledu
od klasinih ciglenih ili drvenih, danas u svijetu postoji sve vie
najrazliitijih kua i zgrada od bala slame, pa tako moemo pronai
nekonvencionalne earthshipove i bajkovite hobbitske kue, ali i
supermoderne viekatnice (vie u poglavlju 6. PRIMJERI IZ SVIJETA
I HRVATSKE). Kod nas se najee grade obiteljske kue i kue za
odmor (prizemnice i visoke prizemnice) i dodatni objekti; garae,
poljoprivredni objekti, ateljei, radionice. Kao graevinski element,
bala slame etvrtastog oblika, moe se koristiti u najrazliitim stilovima
u arhitekturi, od klasine, rustikalne do moderne i eksperimentalne
gradnje to znai iroku primjenjivost za razliite ukuse i potrebe.

Slika 17. Little House in

the Valley Project, SAD

26.

27.

Tehnike gradnje balama slame

Load bearing ili nosiva konstrukcija;
Ugraene bale tvore nosivu konstrukciju na kojoj lei krovite i
krov. Ova tehnika je znatno jeftinija i bra za gradnju jer nema
drvene konstrukcije.

Slika 18. Tom Hahn,

Australija
Slika 19. Patterson straw
bale cottage, SAD

Slika 21. Kalifornija, SAD

Slika 22. Arizona, SAD
Slika 20. Poljska

Drvena konstrukcije i bale kao ispuna (Post and beam, non-load

bearing);
Ostala primjena slame
U prolosti, kao i danas, slama se koristila za gradnju, hranu
ivotinjama, podlogu u stajama, maliranje biljaka, potpalu, izradu
slamarica, jastuka i raznih tradicionalnih rukotvorina.

28.

Drvena konstrukcija je nosivi dio objekta sa stupovima, gredama,

kosnicima, krovom i ostalim elementima. U ovom nainu gradnje
bale slame su ispuna izmeu drvene konstrukcije i kao takve nemaju
nosivu ulogu.

29.

Ova se metoda najee koristi zbog vee strukturne vrstoe i

mogunosti gradnje veih objekata.

ravni zemljano-slamnati zidovi koji se moraju dobro osuiti. Za

uspjean proces suenja neophodne su visoke ljetne temperature.
Zid se nakon suenja zavrava zemljanom ili vapnenom bukom.
Predgotovljeni elementi od slame su gotovi obukani elementi s
predvienim konstrukcijskim prihvatima i otvorima za stolariju. Ova
tehnika omoguuje brzu montanu gradnju.

Slika 23. Vukomeri, Dvostruka lipa

Lagani slamnato zemljani zidovi (light straw clay);

tradicionalana njemaka tehnika gradnje zidne ispune od slame i
zemlje iz 12. stoljea. Zemlja se mijea s pijeskom i nebaliranom,
rasutom slamom te se nabijanjem ugrauje u drvenu oplatu. Oplata
se skida nakon 5-7 dana kada se zid pone stvrdnjavati te ostaju

Slika 25. Ecococon, Litva

Slika 26. ploa od slame

Ploe od slame (strawboard)

Slama se prea u kartonske okvire pri visokim temperaturama bez
dodatnih tvari za spajanje. Prefabricirani elementi se proizvode u
raznim dimenzijama i koriste za zavrno ureenje, izolaciju te kao
baza za bukanje ili pregradne zidove.

Tko gradi kue od slame?

U Hrvatskoj je ova graditeljska tehnika u razvoju. Graditelji su
entuzijastini pojedinci koji su odluili sagraditi vlastiti dom
uz pomo poznanika. Samogradnja je poseban doivljaj i veliki
izazov. Zbog naravi materijala u mnogim dijelovima gradnje mogu
sudjelovati i osobe koje nemaju nuno graditeljsko iskustvo. Redovito
na gradilitima moete vidjeti starije osobe, ene, djecu i mlade skupine kojima inae u graevini nema mjesta. Ako se odluite za
samogradnju imate mogunost kreirati vlasti dom i utedjeti znaajna
sredstva.
Slika24. Vukomeri, Reciklirano imanje, ZMAG

30.

Mali je broj specijaliziranih izvoaa u HR i nadamo se veem

ukljuivanju graevinara koji e svoju ponudu obogatiti gradnjom
balama slame.

31.

Gdje nauiti kako graditi balama slame?

Jesu li kue od bala slame jeftinije?

Teoretsko znanje se nalazi u brojnim knjigama, asopisima i na

internetskim stranicama. Unazad nekoliko godina po praktino
znanje za gradnju slamom morali ste ii na radionice i teajeve u
inozemstvo. U 2013. godini se u Hrvatskoj istovremeno odvijala
pokazna gradnja na tri lokacije, a balama slame gradilo se 7 novih
graevina. Na Recikliranom imanju Vukomeri moete nai primjere
kua od bala slame i naa savjetodavna sluba za permakulturu i
odrivo ivljenje nudi uslugu savjetovanja kroz itavu godinu.

Trokovi gradnje ovakvih kua neznatno su manji od trokova gradnje

konvencionalnim materijalima poput betona i opeke, s razlikom da
dobivate zdraviji i energetski uinkovit dom koji tedi energiju, a
time i novac.

Party gradnja

Odluujui imbenik u stvaranju financijskog plana je pitanje osobne

ukljuenosti investitora u gradnju. Dizanje zidova od bala slame,
bukanje, lienje zidova ili ugradnja podova su manje zahtjevni
dijelovi gradnje, dok pripremu i transport materijala, gradnju
temelja, konstrukcije i krovita je uinkovitije prepustiti ljudima s
iskustvom.

Graditi balama slame moe biti zabavno. Zidovi rastu izrazito brzo,
prvenstveno zbog veliine bala, a ako pretpostavimo da e na izgradnji
sudjelovati puno prijatelja, poznanika i susjeda (kako bi smanjili
trokove i poneto nauili), ne treba zanemariti vanost izgradnje
same zajednice, dok je glavni cilj okupljanje i meusobna pomo.
Slike 27. (dolje) i 28. (suprotna stranica) Vukomeri, Reciklirano imanje, ZMAG

Najvei dio sredstava u gradnji otpada na temelje, krov i zavrno

ureenje, a sve od navedenog je stvar odabira investitora. Tako da
ako odabiremo jednostavne prirodne i reciklirane materijale moemo
znaajno utedjeti, dok s druge strane trokovi vrtoglavo rastu ako
odabiremo luksuznija rjeenja.

Samogradnja omoguuje znaajne utede jer ljudski rad prilikom

gradnje kua od bala slame kota vie od samih materijala. Za stvaranje
realnog trokovnika potrebno je ukljuiti iskusnog projektanta.
Jedna pravokutna bala slame u Hrvatskoj kota ovisno o sezoni od
5-10kn. Za jednostavnu graevinu (cca 80m2 stambenog prostora)
trebat e vam oko 500 bala slame. Jednostavnim mnoenjem moe
se zakljuiti da je cijena slame kao izolacijskog materijala daleko
manja od ostalih trino dostupnih (stiropor, kamena vuna, itd.).
Kada bismo toplinski izolirali zid od cigle ili betona kamenom vunom
odgovarajue debljine za iste toplinske gubitke kakve ima zid od bala
slame (tj. otprilike 25 cm kamene vune) trokovi bi bili daleko vei
nego izoliranje balama slame.
Vanjsku ovojnicu zgrade sainjavanju
svi
graevinski
elementi
koji
razdvajaju unutranjost stambenog,
tj. grijanog prostora od vanjskog
prostora. To su vanjski zidovi, zidovi
prema
negrijanim
prostorijama,
krov, pod i podovi prema negrijanim
prostorijama.

32.

33.

Primjer pojednostavljenog trokovnika za izgradnju vanjske

ovojnice jednostavne kue stambene povrine od 80 m2 (bez
krova i temelja):
Drvena graa = 15.000,00kn
Glina = iskop ilovae na terenu 500,00kn
Bale slame s dostavom = 4.000,00kn
Skela, najam na mjesec dana = 4.000,00kn
Vapno = 200,00kn
Pijesak = 2.500,00kn
Ostali materijal (drvena graa, ue za baliranje,...) = 2.000,00kn
Rad (cca 150 radnih dana) = 60.000,00 kn (prosjeni bruto troak
1 ovjek x dan=400kn)
Ukupno: 88.200,00kn
Za otprilike 12.000 Eura moete izgraditi vanjske zidove
jednostavne stambene kue (bez temelja i krova) s toplinskom
izolacijom koja spada u pasivni standard gradnje.

Nametnici u slami
Nametnici uglavnom trae otvore, prostore za gnjeenje i hranu.
Ispravno obukan zid od balirane slame ne nudi im nita od toga.
buka debljine 3-6 cm hermetiki zatvara bale slame. No to esto nije
dovoljno. Na svim spojevima temelja zida, kao i na gornjim spojevima
zida i krovita/rogova/greda preporuljivo je ugraditi u buku gusto
pletenu metalnu mreicu (0.2-0.5mm) koja e dodatno uvrstiti buku
na tim mjestima i onemoguiti glodavcima da eventualno progrizu
buku.
Mievi ne jedu slamu i visoko komprimirana slama gustoe preko 90kg/
m3 nije pogodno mjesto za nastanjivanje glodavaca. Mogua opasnost su
prostori izmeu bala slame ako nisu kvalitetno ugraene tj. nedovoljno
jako stisnute jedna do druge pri samoj ugradnji.
Mogui su problemi s glodavcima kod ventilirajuih fasada jer se mogu
podvui pod (drvenu, limenu, PVC, PE ili betonsku) fasadu. Ako su
tehnika rjeenja dobro izvedena ni u ovom sluaju se nee zadrati.
Kao i u interijerima svih drugih graevina, mievi mogu obitavati i u

34.

kuama od bala slame. Tvrdnja da je odreena kua ili tip gradnje

otporan na nametnike jednostavno ne dri vodu. Nai mali susjedi
izuzetno su snalaljivi i otporni. Tu je presudna higijena i odravanje.
Mravi ive i u zgradama od stakla i betona, i u podrumima i na 16. katu
nebodera. Vano je ne ostavljati ostatke hrane, tj. odravati higijenu
prostora u kojem boravimo.
Neke vrste termita mogu probaviti vlanu slamu, ali drvo je osnovna
hrana termitima. Ako se elimo preventivno zatiti od termita vano
je zatiti konstrukcijsko drvo, prozore i vrata te ostale drvene dijelove
doma.

Pesticidi u slami
Istraujui sve aspekte slame kao materijala za gradnju naili smo
na pitanje: to ako je slama kojom gradimo puna pesticida ili tekih
metala? Slamu se moe dati i na kemijsku analizu, no u praksi ova
bojazan nije utemeljena. Konvencionalni uzgoj itarica podrazumjeva
uporabu zatitnih sredstava, ali ako se potuje karenca pri primjeni
sredstava za zatitu bilja, toksini nee ostati u stabljici. U trenutku
kada slamu obukamo ona postaje inertna. Ako elimo biti dosljedni
ekolokim principima moemo za gradnju koristiti bale slame iz ekouzgoja.

Recikliranje kue
Jednog dana kada kua od bala slame doe do kraja svog ivotnog vijeka
slama i glinena buka nee predstavljati problem na lokalnoj deponiji
otpada, nego e se jednostavno razgraditi i pretvoriti u korisno hranjivo
na zemlji. Zemljane buke e se stopiti s tlom, drvena graa se moe
ponovo koristiti u gradnji ili kao energent, a slamom moemo malirati
vrt ili ju pretvoriti u kompost. Prilikom gradnje takoer ne morate brinuti
o ostacima, jer e se slama razgraditi na zemlji, a moe posluiti i kao
mal u vrtu ili vonjaku, dodatak kompostnoj hrpi ili klincima za igru.
Prilikom proizvodnje balirane slame gotovo u potpunosti je izbjegnut
nastanak otpada. Sav otpad, ako ga i ima, je biorazgradiv, osim
plastinog ueta kojim se povezuje bala, to predstavlja vrlo mali dio
samog proizvoda. Slama, tj. ostatak stabljike itarice, kao i drvo, tokom
rasta upija CO2 pa se ugradnjom bala slame CO2 sprjeava njegovo
isputanje u atmosferu, to bi se dogodilo spaljivanjem.
Jedini otpad koji ostaje nakon gradnje ili ruenja kue bit e ostaci
umjetnih materijala.

35.

FIZIKALNA SVOJSTVA KUA OD

BALA SLAME
Toplinska svojstva
Kao najei razlog zato se ljudi odluuju za baliranu slamu je njeno
izvrsno izolacijsko svojstvo tj. slaba provodljivost topline. Debljina
zida, to jest slame kao izolatora u zidu, utjecat e na toplinske
gubitke zida. Smjer ugraenih slamki takoer utjee na koeficijent
toplinske zatite. Vlanost slame takoer ima vanu ulogu, vlanija
bala bolje e voditi toplinu, tj. slabije e izolirati, te postoji opasnost
od truljenja. U tablici su navedene standardne vrijednosti koeficijenta
toplinske vodljivosti - za razliite materijale. to je vrijednost
manja materijal je bolji toplinski izolator.
Koeficijent toplinske vodljivosti, jedinica - W/(mK) (vat po metru
i kelvinu) jest fizikalna veliina koja oznaava koliinutoplinekoju
tvar provodi kroz jedinicupovrine u jedinicivremena pristandardnim
uvjetima, a da se pritom vrijednost temperature smanji za jedanKelvin
na jedinici puta u smjeru strujanja topline.

MATERIJAL
Vakuum
Silicijevaerogel
Zrak
Poliuretanska pjena
Ekstrudirani polistiren
Ovja vuna
Celulozne pahuljice (isofloc)
Mineralna vuna
Balirana slama

36.

KOEFICIJENT TOPLINSKE
VODLJIVOSTI /(W/m2K)
0
0,004 - 0,04
0,025
0,025-0,035
0,035-0,040
0,039
0,039
0,042
0,044

37.

MATERIJAL
Drvo
Guma
Voda
buka
Staklo
Cigla
Beton,kamen
Led(voda)
Nehrajui elik
Aluminij
Bakar

KOEFICIJENT TOPLINSKE
VODLJIVOSTI /(W/m2K)
0,04 - 0,4
0,16
0,6
0,71 0,87
1,1
1,6
1,7
2
12,11 - 45,0
237
401

Tablica 2. Koeficijenti toplinske vodljivosti razliitih materijala

uti dio tablice oznaava toplije materijale - klasini mineralni i

organski materijali koji se koriste u graevini za toplinsku izolaciju
zidova, krovova i podova. Najslabija izolacijska svojstva imaju
materijali koji su ujedno i dobri vodii topline, prije svega metali,
staklo, kamen i beton, u svjetlo plavom dijelu tablice.

Primjer:
Zid koji se sastoji od 5 cm glinene i vapnene buke sa vanjske i
unutranje strane i bala debljine 50 cm imat e isti koeficijent
prolaska topline kao i zid od uplje blok opeke debljine 29 cm sa 25
cm kamene vune obostrano obukan klasinom cementno-vapnenom
bukom. (U = 0,11 W/m2K). Toplinski gubici kroz takav zid manji su
od 15 kWh/m2 godinje to zid od balirane slame svrstava u pasivni
standard gradnje.
Prema vaeim propisima u Hrvatskoj toplinska zatita zgrada moe
se postii s min. 10 cm kamene vune ili stiropora na vanjskom
zidu.11 To je standardna toplinska zatita za sve novogradnje danas i
godinja potronja toplinske energije u takvoj kui e biti od 80 -100
kWh/m2. Zakonska obaveza energetskog certificiranja u Hrvatskoj
odreuje ovaj podatak koji mora za svaku zgradu biti javno dostupan
u obliku vidljive oznake. Europski i svjetski trendovi u energetskoj
uinkovitosti u zgradarstvu tee ka to manjoj potronji energije
za grijanje pa se tako razvijaju koncepti zero-energy zgrada koje
uope ne troe energiju za grijanje ili hlaenje ili plus-energy koje
ak proizvode viak energije tokom godine. Dva standarda koja se
najee koriste su:
Niskoenergetski standard gradnje gdje godinja potronja toplinske
energije iznosi od 15 do 40 kWh/m2 (odgovara klasinoj gradnji sa
blok opekom i 15-20 cm kamene vune ili stiropora)

Drugi vaan pokazatelj toplinskih svojstva nam govori koliki je

prolazak topline kroz materijal odreene debljine tj. U koeficijent
prolaska topline. Ako znamo materijala lako ga je izraunati.

Pasivni standard gradnje, gdje godinja potronja toplinske

energije iznosi manje od 15kWh/m2 (odgovara klasinoj gradnji sa
blok opekom i 25-30 cm kamene vune ili stiropora)

U= /x , gdje je x debljina materijala kroz koji prolazi toplina

Veina postojeih starih zgrada u Hrvatskoj bez toplinske izolacije

ima godinju potronju toplinske energije 200 kWh/m2 ili vie, to
je deset puta vie od pasivnih zgrada. Ako ivite u kui ili zgradi bez
toplinske izolacije podijelite svoje godinje trokove za grijanje sa 10
i shvatiti ete zato je toplinska izolacija danas vana.

Koeficijent prolaska topline, oznaka U, jedinica W/m K (vat po

metru kvadratnom i kelvinu) oznaava koliinutoplinekojugraevni
elementgubi u 1sekundipom2povrine, kod razliketemperatureod
1 Kelvin. Koeficijent U je bitna karakteristika vanjskog
elementakonstrukcijei igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih
gubitaka (kWh/m2), a time i potronji energije za grijanje. to je
koeficijent prolaska topline manji to jetoplinska zatitazgrade bolja.
esto se spominje i specifini toplinski otpor, oznaka R, jedinica
m2K/W, to je veliina obrnuto proporcionalna koeficijentu prolaska
topline R=1/U.
2

38.

Osim toplinske izolacije vaan pojam je i toplinski kapacitet materijala

koji se ugrauje u zgradu. Unutranji prostori obloeni ili pregraeni
elementima od materijala velikog toplinskog kapaciteta imaju
tzv. termalnu masu, koja osigurava uravnoteenu i ugodnu klimu u
11

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN

110/08)

39.

prostoru. Unutranji prostor e stoga biti dovoljno otporan na dnevne

(no/dan) i sezonske (ljeto/zima) promjene vanjske temperature.
Tako e termalna masa osigurati da se u zimskom periodu uskladiti
toplina preuzeta od izravnog sunevog zraenja ili grijaih tijela, te
se moe isijavati i grijati prostor kad nema izravnog izvora. Ljeti e
termalna masa usporavati pregrijavanje prostora, jer se nou pomou
strujanja zraka moe dovoljno ohladiti, tako da se po danu sporo
zagrijava i odrava stabilnu temperaturu u prostoru.
Suha balirana slama, zbog relativno male gustoe (oko 100kg/m3),
ima i mali specifini toplinski kapacitet, stoga je vano postaviti
unutranje slojeve buke (debljine oko 5 cm) koja se sastoji od gline,
pijeska i vapna. Glinena buka ima gustou oko 1900-2100 kg/m3 pa
tako ima daleko bolji specifini toplinski kapacitet. Unutranji zidovi
mogu se i oblagati punom peenom ciglom koja osim toplinskog
kapaciteta ima i izvrsna svojstva regulacije vlage u prostoru.
Toplinski kapacitet, oznaka C, jedinica J/K je fizikalna veliina
koja odreuje koliko topline treba dovesti nekom tijelu da mu se
temperatura povisi za 1 Kelvin. Specifini toplinski kapacitet se odnosi
na odreenu masu tvari i mjeri se u J/kgK. Od prirodnih supstanci
voda u tekuem stanju pri 25C ima specifini toplinski kapacitet 4181
J/kgK dok olovo ima 129 J/kgK.

Otpornost na poar
Slama gori pa prema klasifikaciji gorivih materijala spada u klasu
B2 zapaljivi materijali. Meutim, sustav zida u kojem se nalazi
balirana slama, jo k tome zatvorena bukom s vanjske i unutranje
strane ima vrlo dobru vatrootpornost. Ispitivanja u laboratorijima
u austrijskim i njemakim graevinskim institutima pokazala su da
neoptereeni (post and beam) zid od balirane slame koji je obukan
glinenom i vapnenom bukom spada u klasu vatrootpornosti F90.12
Neka ispitivanja ak dokazuju vatrootpornost klase F120. To u
praksi znai da je obukanim balama potrebno 90 do 120 minuta da
izgore pri temperaturi od 900C. Razlog solidne vatrootpornosti lei
u injenici da je za vatru potreban kisik, a balirana tj. preana i
obukana slama ne ostavlja dovoljno kisika za izgaranje. Zbog toga
12

40.

Broj u klasi oznaava vrijeme u minutama pri kojem u laboratorijskim uvjetima

poara materijal zadrava osnovna svojstva. Klase su F30, F60, F90, F120

se prilikom gradnje prvi sloj buke nanosi odmah nakon ugraivanja

bala tj. dovretka zida.
Kada je rije o protupoarnoj zatiti kue potpuno izgore ako se
razvije eruptivni poar, a u takvim sluajevima vano je projektirati
graevine da konstrukcijski elementi mogu to due odoljeti poaru,
kako bi se ljudi i imovina mogli spasiti. Nakon takvih vatrenih nepogoda
niti jedan oblik gradnje ne ostaje upotrebljiv. Npr. armirano-betonski
objekti se moraju ruiti jer se na velikim temperaturama eljezo
rastali i izgubi statika svojstva. U takvim sluajevima imamo dodatni
problem zbrinjavanja graevinskog otpada.

Otpornost na vlagu i paropropusnost

Prvi susret s gotovim kuama od bala slame moda je razoaravajui
za romantine zaljubljenike u slamu jer se ona ne vidi, tj. zatvorena
je slojem vanjske i unutarnje buke. Voda ne smije prodrijeti u bale.
Obavezno bukanje osim to mora sprijeiti direktni kontakt slame s
vodom, stvorit e paropropusnu membranu koja e dozvoljavati da
viak vode u plinovitom stanju prolazi kroz zid i odlazi u atmosferu.
Faktor otpora difuziji vodene pare ()13 za glinenu buku iznosi od 6
do 8, a vapnenu oko 10, dok cementne buke imaju faktor od 20-30,
to znai da slabo upijaju i otputaju vodenu paru.
Stara poslovica kae da svaka kua treba dobar eir i dobre izme.
Dodatna zatita od vlaenja slame u zidu je sloj hidroizolacije izmeu
temelja i zidova od slame kako bi se sprijeilo kapilarno vlaenje iz
zemlje, te podignuti temelji od zemlje kako bi sprijeili moenje
donjeg dijela zida uslijed odbijanja tj. prskanja kie. Produene
krovne strehe takoer tite graevinu od oborina. Krovne strehe se
izvode duine 50 cm, pa do 1 m napusta od stjenke vanjskog zida.
Kako vlaga mora prolaziti kroz zid od bala slame njena vrijednost e
se mjenjati, ali relativna vlanost u samoj bali ne bi smijela prelaziti
vie od 15 %.
Zemljane buke se mogu namoiti, jer e takva buka brzo otpustiti
vlagu, ali se ne smiju kontinuirano zalijevati vodom jer e estice
gline vezati vodu, oteati i otpasti. Iz tog razloga se preporua
13

Vrijednost koja opisuje koliki je otpor odreenog materijala difuziji vodene pare

41.

nanositi zavrni vanjski sloj vapnene buke ili ugradnja oplate/panela

na mjestima koja su najvie izloena padalinama.
Velika vlanost potie pojavu plijesni koja utjee na ubrzano
raspadanje slame. Plijesan nastaje kada je relativna vlanost zraka
via od 50-80%, a temperatura 20 do 28C. Slama pri ugradnji mora
biti to sua, odnosno najvea doputena vlaga bale pri ugradnji je
15%. U praksi se pokazalo da poljoprivrednici koji baliraju slamu
imaju potrebno iskustvo potrebno za pravovremeno baliranje. Oni ne
smiju balirati mokru slamu jer e im na taj nain propasti i nee biti
iskoristiva. Mokru slamu moete prepoznati i po veoj teini bale i
trulim, sivim ili crnim stabljikama.
Izuzetno je vano da bale ne pokisnu u transportu te da se do ugradnje
uvaju na suhom. Idealno vrijeme za dizanje zidova od bala slame
je poslije etve itarica (srpanj) jer tada moete nabaviti bale po
najpovoljnijoj cijeni, a i ljetni mjeseci smanjuju rizik od mogueg
vlaenja bala.
Druge dvije opasnost od plijesni vrebaju pri bukanju zidova zemljanim
bukama. Ako se buka pred samu zimu kada su temperature nie od
10C, buka se puno sporije sui i moe doi do pojave plijesni. Takoer
je vano da u zemlji kojom bukamo nema organskih materijala
(granice, vlati trave i slino) jer raspadanjem tih materijala u buci
moe doi do pojave privremene plijesni.
Difuzija vodene pare u graevinskim elementima stambenih zgrada
iznimno je vana jer direktno utjee na trajnost materijala same
zgrade, kvalitetu zraka i ivot i toplinsku izolativnost ovojnice zgrade.
Gradijent pritiska vodene pare u grijanim objektima u umjerenom
klimatskom pojasu uzrokuje tok vodene pare sa smjerom iz objekta
prema van. Taj proces praen je fizikalnim zakonima ravnotee
tlakova i naziva se difuzija. Otpor koji materijal prua difuziji naziva
se faktor otpora difuziji vode pare - . Faktor ovisi o gustoi materijala
i strukturi njegovih pora.

Potresi
Zbog sposobnosti savijanja i amortizacije slame i drvene konstrukcije
kue od bala slame odlino apsorbiraju kinetiku energiju sezmikih
okova.

Dugotrajnost
Slama se bez utjecaja vlage i UV zraka ne raspada. Vlati slame
pronaene su u egipatskim piramidama.
Najstarija sauvana kua od bala slame sagraena je 1903.14
Nepostojanje jo starijih graevina jednostavno se objanjava
injenicom da je koncept tvrdog baliranja slame otkriven tek krajem
19. stoljea.

Zdravi prostori
Kue od bala slame diu i ugodne su za ivot. Materijali iz prirode
najbolje reguliraju primanje i otputanja vlage te ublaavaju nagle
temperaturne promjene. Slama smanjuje elektromagnetski smog.
Zbog dugih vlati slame koja je preana u svim smjerovima dobivamo
veliku ukupnu povrinu slamki koje amortiziraju ovaj oblik zagaenja.
Pri samoj gradnji praina i sitne estice slame mogu iritirati osobe
alergine na prainu. Koritenjem zatitne opreme kao to su rukavice,
maske, naoale, ovaj se problem moe izbjei. Nakon ugradnje i
bukanja slama postaje inertna te nestaje mogunost razvijanja
alergijskih reakcija na materijal.

Akustika i zvuna izolacija

Jo jedno svojstvo bale slame koje predstavlja prednost u gradnji je
vrlo dobra zvuna izolacija. Prema istraivanjima zidovi s dvostrukom
oplatom (vanjskom i unutranjm bukom) pokazuju bolje vrijednosti
zvune izolacije nego betonski i cigleni zidovi.
Razlog tomu je to buka ima znaajnu masu, koja je osnova zvune
izolacije, a bale slame su elastine to im omoguuje upijanje zvunih
vibracija. A i blago zakrivljeni zidovi bez otrih bridova drugaije e
utjecati na akustiku prostora nego u prostorijama s tvrdim povrinama
te ravnim i otrim kutovima. Veina ljudi koji ive u kuama od bala
slame kau da im se zvukovi u interijeru ine glasniji. To je zato jer su
zvukovi u interijeru bolje izolirani od vanjskog pozadinskog uma koji
nam inae smanjuje glasnou zvuka u kui.
14

42.

Burk House, Nabraska, USA

43.

PRIMJERI KUA OD BALA SLAME

Primjeri iz svijeta

Slika 29.

1,5 ETANA OBITELJSKA KUA

Lokacija: Wendland-stl. Niedersachsen, Njemaka
Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija ispunjena balama slame s
glinenom i vapnenom bukom i drvenom oplatom
Stambena povrina: 170m
Arhitekt: Dirk Scharmer
Godina izgradnje: 2003 - 2004
http://www.architekt-scharmer.de/einfamilienhaus.html

44.

45.

Slika 31.

STROHPOLIS PRVA VIEKATNA ZGRADA OD BALA SLAME NA TRI

ETAE U EUROPI (World habitat award finalist - 2007)
Lokacija: Ekoselo Sieben Linden, Poppau, Altmark, Njemaka
Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija ispunjena balama slame,
obukana glinenom i vapnenom bukom
Stambena povrina: 530 m
Arhitekt: Dirk Scharmer
Godina izgradnje: 2004- 2005
http://www.wand4.de/strohpolis.html
Slika 30.

VIEKATNA STAMBENA ZGRADA NA 5 ETAA

Lokacija: Amsterdam Ijburg, Nizozemska
Tehnika gradnje: drvena konstrukcija ispunjena baliranom slamom i
prefabriciranim elementima punjenim slamom
Stambena povrina: 280 m

Slika 32.

OBITELJSKA KUA OD BALA SLAME

Arhitektonski ured: Filli Verhoeven Architecten

Lokacija: Yacanto, Crdoba,Argentina

Godina izgradnje: 2008-2009

Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija ispunjena balama slame,

obukana glinenom i vapnenom bukom

http://www.strobouw.nl/Projecten/Binnenland/Amsterdam_-_
IJburg_2/
http://www.tuvalustrobouw.nl/home.html

Stambena povrina: 257 m2

Dizajner/izvoa: Timothy Cullen
Godina izgradnje: 2005
http://naturalbuild.wordpress.com/2010/08/05/el-trebol-del-monteyacanto-cordoba-argentina/

46.

47.

Povrina: 50 m2
Arhitekt: Arch. Dirk Scharmer
Godina izgradnje: 2008/2009
http://fasba.de/content/view/222/283/

DVORANA SREDNJE KOLE BRENDERUP FOLK

Slika 33.

HOBITSKA KUICA
Lokacija: Wales, UK.
Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija ispunjena balama slame,
obukana glinenom i vapnenom bukom
Povrina: 50 m2
Dizajner/izvoa: Simon Dale
http://www.simondale.net

JUGENDHAUS CENTAR ZA MLADE

Slika 36.

Lokacija: Brenderup, Danska

Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija, ispuna balama slame, glinena i
vapnena buka
Slike 34, 35.

Povrina: 126 m2
Dizajn i izvedba: Steen Moeller, sudionici radionice

Lokacija: Zajedniko dobro Wulfsdorf, Ahrensburg, Njemaka

Godina izgradnje: 2007

Tehnika gradnje: Drvena konstrukcija, ispuna balama slame, glinena i

vapnena buka

http://www.brenderuphojskole.dk/filer/korte_kurser_filer/kurser/
halmhusbilleder6.htm

48.

49.

Primjeri iz Hrvatske

OBITELJSKA KUA, EKO SELO TRKULJE, BLATUA

Dizajn i izvedba: Sinia Pocrni i Goran Brumni-Mex

OBITELJSKA KUA, OKOLICA ROVINJA

Povrina: 110 m2

Ova jednostavna prizemnica inspirirana je starim mediteranskim Cabanama. Temelj se sastoji

od 25 drvenih stupova od kojih
je veina ukopana do matine
stijene, a dio ih je usidren na
masivni lokalni kamen. Drveni
stupovi su nivelirani i na njih je
postavljena drvena reetka koja
slui kao nosa poda s obzirom
na to da je kua odignuta od tla.
Drvena konstrukcija nosi krovite
i izolirana je balama slame. Kua
je obukana u dva sloja lokalnom
zemljom crvenicom s visokim
udjelom gline, sjeckanom slamom
i pijeskom. Zadnji sloj je gusti
vapneni premaz.

Sistem gradnje: Drvena konstrukcija, izolacija bale slame (prizemlje),

sendvi sistem - drvo/ovja vuna/drvo (kat i potkrovlje)

Krovite je takoer izolirano

slamom, a krov na dvije vode je
prekriven mediteran crijepom.
Kua je dovrena 2009.godine i
dom je trolane obitelji.

Slike 40, 41, 42.

Kua je izgraena kao sojenica i odmaknuta je 60 cm od tla. Tokasti
temelj je od drvenih kestenovih stupova po vanjskom obodu i zidanih
stupova po pregradnim linijama.
Slike 37, 38, 39.

Dizajn: Obitelj Cerovac

Izvedba: Obitelj Cerovac i hrpa dobre ekipe
Povrina: 31 m2
Sistem gradnje: Drvena konstrukcija ispunjena balama slame
Cijena: oko 5.000,00

50.

Svi vertikalni drveni elementi izvedeni su od kestenovih trupaca (masivna

oblica), a horizontalni od hrastove piljene grae.
Zidovi od bala slame izvedeni su slaganjem bala na kant u drvenu
reetku i obukani u tri sloja. Dva sloja glinene buke (grubi i fini) i jedan
sloj rijetke vapnene buke.
Zidovi na katu/potkrovlju, izvedeni su kao sendvi paneli od dva krajnja
sloja jelove daske (2,5cm) i ispunom od ovje vune, tretirane 5 %
otopinom natrijevog tetraborata, debljine 18cm.
Fasada kata/potkrovlja izvedena je daskama duglazije debljine 1,5cm.
Krovite je klasino na dvije vode od jelove grae, pokriveno crijepom.

51.

OBITELJSKA KUA MZ, POLJANICA BISTRANSKA

MALA KUA VOJNI, DOBRODOL ZAGREB

Slike 43, 44, 45.

Arhitekt: Marina Zajec, dipl.ing.arh.

Namjena graevine: stambena
Vrsta gradnje/zidnog sistema: Panelirana
drvena konstrukcija ispunjena balama
slame
Godina dovrenja kue: 2011.
Povrina ivotnog prostora: stambeni
prostor 140 m2 + pomoni podrumski
prostor 116 m2
Potronja energije za grijanje: 7m3 drva
godinje
Cijena izgradnje: Rohbau+fasada=200/
m2
Dvostreno ventilirano krovite asimetrinog nagiba i drvena fasada
od bagremovih dasaka posebnosti su ovog moderno dizajniranog doma.
Na AB temeljnoj ploi i konstrukciji podruma podignuta je drvena
konstrukcija od jele i smreke u koju je ugraena izolacija od slame.
Presjek zida od unutranje stjenke do fasade je sljedei: iveral ploe,
drvena potkonstrukcija, drvena konstrukcija, bale slame, drvene daske,
paropropusna folija, letve, kontra letve (zrani prostor), bagremove
daske.

52.

Arhitekt: Kristijan Vojni, dip.ing.arh.

Slike 46,47, 48.

Namjena graevine: Nuno obiteljsko sklonite od nepovoljnih vremenskih

uvjeta
Izvoa radova: Kristijan Vojni i prijatelji (uz povremeni angaman
profesionalnih graditeljskih firmi)
Vrsta gradnje/zidnog sistema: Skeletna drvena konstrukcija s kanatnim
drvenim dijelovima za prihvat bala slame.
Godina dovrenja kue: Useljeno 2011. u poludovrenu kuu. Dovravanje
jo uvijek u tijeku.
Povrina: 54 m2 ivotnog prostora + 40 m2 spremite i tehnike prostorije
Cijena izgradnje: Oko 30.000. U ukupnoj cijeni izgradnje su i trokovi
komunalnog i vodnog doprinosa, elektro-prikljuak, vodni prikljuak,
spremnik bio-filtrirane vode od 40m3, ureenje okolia, unutarnje
ureenje, oprema i ureaji. Kua je postavljena na AB betonske
temeljne grede na koje su ugraeni kestenovi trupci kao etaa suterena.
Prizemlje i potkrovlje izgraeni su jelovom drvenom graom. Dvostreni
krov pokriven je glinenim crijepom. Bale slame su ugraene na kant u
predviene drvene okvire.
Glinena buka je s terena izvaena pri iskopu. Za mikroarmaturu buke
koritena je sjeckana slama, a zavrni premaz je hidrofobnim vapnom.

53.

UMJETNIKI ATELJE, GRADIE, SAMOBOR

Arhitekt: Mila Bae Kozaranin
Dizajn: Tomislav Kozaranin
Izvoai radova: Matko iak,
Tomislav Kozaranin i volonteri
Namjena graevine: ivotni
prostor i atelje
Vrsta gradnje/zidnog sistema:
Drvena konstrukcija sa zemljanoslamnatim zidovima (engl. light
straw clay)
Povrina ivotnog prostora: 51 m2
Graevina je postavljena na tokastim temeljima od AB stupova
na koje je postavljena masivna
drvena reetka koja povezuje
stupove temelja. Konstrukcija i
krovite su od jelovih greda. Zidna
ispuna je izvedena tradicionalnom
njemakom tehnikom ugradnje
slame i zemlje u oplatu.
itava kua je zatiena vertikalno
ugraenim hrastovim daskama s
preklopom. U istoni zabat su
horizontalno ugraene staklenke
od 0,5l za dodatnu insolaciju.
Krovite je prekriveno glinenim crijepom.

THE THEATRE IN THE WOOD, CIRKUSKA DVORANA, OKOLICA

ROVINJA
Slike 53,54.

Namjena graevine: Cirkuska dvorana

Slike 49,50, 51, 52.

Dizajn i izvedba: Nicola Barabba i

volonteri
Ukupna povrina: 150m2
Cijena izgradnja: oko 25.000.
Graevina je zbog konfiguracije terena
i blizine matine stijene postavljena na
plutajue kamene temelje. Za gradnju
konstrukcije, kosnika, krovita i stolariju
koritena je reciklirana hrastova graa
stara preko 100 godina. Zbog zahtjeva
statike i visine zidova (preko 6m) slama
je nakon ugradnje uvrena metalnom

54.

55.

mreom s obje strane. buka se sastoji od pet slojeva, a osnovni je

materijal istarska crvenica koja se pokazala odlinom za gradnju.
Krovni pokrov je ekstenzivni mediteranski zeleni krov.
Za gradnju ove graevine nije koriten cement, a sva potrebna elektrina
energija tokom gradnje dobivena je od sunca pomou fotonaponskih
panela.

Slike 57,58,59, 60.

Slike 55,56.

OBITELJSKA KUA, RECIKLIRANO IMANJE, VUKOMERI

Dizajn i izvedba: ZMAG
Vrsta gradnje/zidnog sistema: Klasina graevina od betona i opeke
obloena balama slame radi izolacije.
Godina dovrenja kue: 2013.
Povrina ivotnog prostora: 108 m2
Kua je prvotno graena potpuno konvencionalno i bila je koritena
kao vikendica. Promjenom vlasnika je renovirana i proirena prirodnim
materijalima. Veliki trijemovi tite slamnati oblog po svim vanjskim
plohama graevine. Ekstenzivni zeleni krov je prekriven sukulentima.
Slama je u ovom sluaju postavljena na zidove od cigle iskljuivo u
izolacijske svrhe. Ukupna debljina zidova je 70 cm (20 cm cigla + 50
cm slama i buka). Sjeverni dio fasade je podloniji nanosima vjetra

56.

i oborina te je razlomljen po duini

tradicionalnim krovom, a gornji dio
fasade je obloen hrastovom daskom s
tradicionalnim ukrasnim motivima.
itava kua je obukana glinenom
bukom u dva sloja i vapnenim
premazom u zadnjem sloju. Kua ima
iznimna izolacijska svojstva i odlino
balansira
temperaturne
razlike.
Potpuno je energetski neovisna i
koristi
samo
obnovljive
izvore
energije. Elektrinu energiju dobiva
od fotonaponskih panela i vjetrenjae.
Grijanje i potronu toplu vodu
omoguuje masivna zidana finska pe
na drva i toplinski solarni kolektori.
Kua ima svoj bunar. Ovo je jedan od
prvih projekata eko renovacije slamom
u izolacijske svrhe u Hrvatskoj.

57.

VODI ZA GRADNJU BALAMA

SLAME U 7 KORAKA
Primjeri, tehnike i rjeenja navedeni u ovom vodiu za gradnju se
temelje na naim iskustvima u gradnji kua s drvenom konstrukcijom
i balama slame kao ispunom.
Strojevi i alati
Za gradnju kue od bala slame su nam potrebni uobiajeni graevinski
alati, strojevi i oprema.
Za gradnju drvene konstrukcije potreban nam je tesarski i stolarski
alat; motorna pila, cirkular, rune pile razne, dlijeta, batovi, skida
kore, razni ekii, builica i svrdla, metar, vodene vage.
Za gradnju zidova od bala slame trebamo imati no ili skalpel, razne
drvene i metalne ekie, motornu pilu za rezanje utora i oblikovanje
bala, trimer sa plastinom niti, elektrine ili rune kare za ivicu za
zavrno oblikovanje zidova pred bukanje, metalne igle za prekrajanje
bala, zatezae, vree za sakupljanje slame, plastino ue, sprej za
oznaavanje.
Alati, strojevi i oprema za bukanje i zavrnu obradu zidova su:
posude za namakanje i mijeanje gline, mjealica za beton, take,
zidarske kante, builica s mikser nastavkom za razbijanje gruda gline,
zidarske lice, etke, valjci, gleteri, spuve, lopate, stroj za strojno
bukanje.
Za zavrno ureenje i obradu zidova potrebni su nam soboslikarski
alati; etke, valjci i posude za boju.
Graevinska skela kao pomagalo u gradnji je gotovo neophodna ako
se gradi kua na dvije ili vie etaa. Danas se mogu iznajmiti skele po
relativno povoljnoj cijeni, a sigurnost i dostupnost svim dijelovima
kue omoguit e bru i sigurniju gradnju.

58.

59.

1. korak - PRIPREMNI RADOVI

Ideja
Viziju svoje idealne kue nosi svatko u sebi. Inspiraciju za razne
oblike i kreativna rjeenja lako moete nai u prirodi, svojoj mati,
knjigama ili na internetu. No za prvu odluku potrebno je skupiti
razliita miljenja i posluati ljude od iskustva, ali i treba znati
preuzeti odgovornost za gradnju svoga doma. Dobro razmislite o
svojim stvarnim potrebama i mogunostima kako ne biste postali
robovi prevelikih, nikad dovrenih i preskupih kua. Isto tako budite
realni oko svog ivotnog stila i oekivanja od svog novog doma.
Koliko vremena provedemo planirajui i razrauju svoj projekt toliko
e nam biti jasnija, preciznija i jeftinija izvedba.

Dizajn i dokumentacija
itanje krajolika s ciljem uklapanja objekta s okoliem je pretpostavka
svakog uspjeno izvedenog projekta. Time se postie jedinstvo zgrade
i vrta.

Zemljani radovi
U fazi zemljanih radova, pri iskopu temelja, treba voditi rauna o
iskopanom materijalu: gornji sloj humusa pohraniti u krugu gradilita
i sauvati za zeleni krov, sredinji mijeani sloj koristiti za ureenje
okunice, a sloj gline odvojiti i koristiti za kasnije bukanje zidova.
Na taj nain nema deponiranja i odvoza zemlje.

Pripremni radovi i raspored gradnje

Iz naih iskustava se pokazalo da se grubi radovi na kui od bala slame
u samogradnji mogu izvesti u periodu od travnja do studenog.
Vano je na vrijeme naruiti ili pripremiti drvenu grau, bale slame
i glinu.
Temelji se mogu poeti graditi u bilo koje doba godine i pri gradnji
temelja treba predvidjeti prihvate za drvene konstrukcijske elemente.
Drvena konstrukcija zidova i krovita se moe dizati ve od kasne
zime. Vano je da se drvo to manje izlae oborinama i da se u
to kraem vremenu graevina dovede pod hidroizoliran krov. Kad
imamo zavreno krovite moemo postaviti i zavrni krovni pokrov i

Smisao dizajniranja je da razumijemo to se deava oko nas i da

se tim uvjetima prilagodimo; moramo znati odakle puu vjetrovi,
kamo idu slivne vode, organizirati prilazne putove, kako orijentirati
graevinu s obzirom na mogunosti i datosti na terenu, na koji dio
fasade e padati kie noene vjetrom, kolika nam je potrebna duina
strehe..itd.
Oblik, dimenzije i svojstva konstrukcije najvie odreuju izgled kue.
Odluke oko dizajna graevine donose investitor i projektant, a utjeu
i lokalni propisi o gradnji, koje treba uzeti u obzir.
Bez nacrta moete testirati odreenu graevinsku tehniku i graditi
jednostavne, male projekte, ali za gradnju veeg projekta nacrtu
trebamo posvetiti potrebnu panju.
Svaka graevina treba imati odreenu dokumentaciju. Projektant
nas najee savjetuje oko ishoenja svih potrebnih dokumenata za
dobivanje Rjeenja o uvjetima graenja i popratnih dozvola.

60.

Slika 61.

61.

na taj nain osigurati suho gradilite u kojem se mogu nastaviti raditi

konstrukcijske kutije za prozore i vrata.

kvalitete izvedbe u skladu s projektom, promatranje vremenskih

uvjeta i dinamiziranje procesa gradnje.

Da bismo izbjegli dugo skladitenje bala i rizik vlaenja, najbolje se

pokazalo da poslove dizanja zidova od bala slame planiramo poetkom
srpnja nakon etve i za suhog ljetnog vremena. Tada su bale slame i
najjeftinije.

Osigurajte dodatni nadzor gradilita i neka to bude nepristrana struna

osoba - nadzorni inenjer, to je i zakonska obveza kod gradnje.

Sa bukanjem ne treba ekati jesen i vlane, hladne dane kako se ne

bi predugo suila i izazvala plijesan zida.
Ako u zimu uemo s obukanom i pokrivenom kuom, ostaje nam
itav zimski period za unutarnje radove i zavravanje gradnje.

2. Korak - TEMELJI
Temelji nose graevinu i tip temelja se odabire s obzirom na nosive
mogunosti zemljita na kojem se gradi. Odabir vrste i naina
temeljenja vrlo je vaan dio u koncipiranju graevine koji ovisi o
nizu parametara i nuno je konzultiranje sa statiarem. Greke koje
posljedino nastaju zbog loeg temeljenja vrlo su teko popravljive.
Podatke o vrsti i kvaliteti zemljita moete dobiti u lokalnom uredu
za graditeljstvo, a gotovo sve potrebne informacije o kvaliteti tla
na kojem gradite moete saznati promatrajui lokalne graevine i iz
razgovora s lokalnom graditeljima. Neki prostorni planovi odreuju
obvezu izrade geomehanikog elaborata. Preporuena dubina temelja
je 80 cm.
Tereni gdje prevladava kamen, plitke matine ploe i ive stijene su
stabilna tla i esto mogu posluiti kao dio vaih temelja.
S druge strane imamo i teka glinena tla koja stalno rade tj. podlona
su dinamici skupljanja i irenja s obzirom na izmjenu uestalih oborina
i sunih razdoblja. Na ovakvim terenima je potrebno posvetiti vie
panje gradnji temelja.

Slika 62. Transport slame

Nadzor i upravljanje procesom gradnje

Budui da je gradnja balama slame relativno nepoznata tehnika, osoba
s iskustvom je presudna za uspjeh projekta. Nepoznanica je puno, ali
veina ljudi moe ovladati tehnikom gradnje balama slame. Kao i kod
svakog usvajanja znanja potrebna je predanost i posveenost da bi
se steklo iskustvo.
Uspjeno gradilite mora imati voditelja gradilita, osobu koja
vjeto kordinira i preuzima odgovornost. Gradi se korak po korak te
je potrebno imati jasne sve korake na putu do realizacije. Voditelj
gradilita je odgovoran za dobru organizacija gradilita, kontrolu
sigurnosti i zatite na radu, uinkovito obavljanje poslova, osiguranje

62.

Jo jedna prednost kua od bala slame je to je ukupna teina

graevine daleko manja od klasine betonske gradnje, pa posljedino
i temelji mogu biti manje zahtjevni i jeftiniji pri izvedbi. Temelji za
kue od bala slame trebaju biti odignuti od razine tla najmanje 30 cm
kako bi se sprijeilo zapljuskivanje i vlaenje.
Povijesni oblici temelja u tradicijskoj arhitekturi esto nam mogu
dati dobre smjernice za gradnju odrivih temelja.
Temelji se mogu graditi od kamena, drveta, cigle, automobilskih
guma punjenih zemljom i betona. Svi navedeni materijali se mogu
koristiti i reciklirani.
Kako bismo sprijeili gubitak topline, kondenzaciju i kapilarno
dizanje vlage u konstrukciju i slamu, temelje je potrebno izolirati od
vlage, a po potrebi i toplinski.

63.

VRSTE TEMELJA

Trakasti temelji
Trakasti temelj se gradi samo pod noseim zidovima graevine. Moe
se graditi kamenom ili lomljenim betonom, zavrni sloj iznad razine
tla se betonira.

Drveni temelji
Zabijanjem drvenih pilona uvrujemo zemljite i takvi su temelji
dobro rjeenje za movarna podruja i
podruja s visokom razinom podzemnih
voda.
Drvene babice predstavljaju primitivni oblik temelja i koristili su se
diljem kontinentalne Hrvatske.
Slika 63. Drveni temelj

Zidani temelji (Kamen ili cigla)

Gradnja temelja kamenom ili ciglom je tradicionalni nain gradnje na
prostoru itave Hrvatske.

Slika 66. Trakasti temelj

Slike 64, 65. Kameni temelji

Betonski temelji
Gradnja betonom danas je najrairenija i sam beton ima odreene
prednosti. Stabilnost, dugotrajnost i jednostavna tehnologija ugradnje
glavne su prednosti betona. S druge strane beton je materijal sa
znaajnim ekolokim otiskom, jer se pri proizvodnji u atmosferu isputa
znaajna koliina staklenikih plinova. Za armiranje betona nam
treba eljezo koji je jo jedan materijal s velikim ekolokim otiskom.
Koritenje betona u odrivom graditeljstvu valja racionalizirati.

64.

Tokasti temelj
Tokasti
temelj podrazumijeva
da temelje gradimo samo ispod
noseih stupova. Ovim temeljima
smanjujemo
trokove
gradnje
temelja, ali je potrebno dodatno
izolirati podnu plohu.
Slika 66. Tokasti temelj

65.

Temelj od auto guma punjenih zemljom

Drenaa

Automobilske gume mogu biti kvalitetan graevinski materijal.

Gumama moemo graditi na nain da ih punimo nabijenom zemljom.
U tom sluaju gume su samo oplata za zemljane temelje. Dobro
nabijena automobilska guma moe sadravati i do 200 kg zemlje, te
joj masa i povezanost s drugim gumama osigurava stabilnost. Gume
slaemo na preklop.

Da bismo svoju graevinu zatitili od nadiranja vode, podlijevanja i

pospjeili otjecanje potrebno je oko itavog temelja iskopati kanal
za odvodnju oborinskih voda. Na dno kanala se polae drenana cijev
koja odvodi vodu dalje od graevine, a kanal se zasipava krupnim
kamenom koji proputa vodu.

3. Korak - DRVENA KONSTRUKCIJA

Slike 68, 69. Temelji od

automobilskih guma

Temelj od vrea punjenih zemljom

Slike 72, 73. Detalji konstrukcije

Tehnika Earth bag (vree sa zemljom) je izuzetno jeftin nain

gradnje pogodan za objekte na tvrdim terenima. Dizajn takvih kua
je prilagoen materijalu, a prevladavaju prirodni, organski oblici.
Temelji od vrea zemlje moraju biti zatieni krovnom strehom i
bukom kako bi se sprijeilo ispiranje i utjecaj UV zraenja.

Drvo je obnovljivi materijal, dobrih statikih svojstava. esto je

lokalno dostupan. Lako se obrauje i ugrauje.

Slike 70, 71. Temelji od vrea zemlje

Prednosti drvene konstrukcije su mogunost graenja zahtjevnih

oblika i viekatnih graevina, te lake ugraivanje prozora i vrata.
Kada izvedemo drvenu konstrukciju i krovite, moemo postaviti i
krovni pokrov, te na taj nain imamo idealne uvjete za rad sa slamom
na suhom.
Toplinski most je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade
kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine
ili geometrije graevnog dijela.
Drvo kao materijal po sastavu je slino slami (celuloza). Pravilno
izvedena konstrukcija mora izbjei kondenzaciju vlage i toplinske
mostove, a s konstrukcijskim materijalima poput betona, metala

66.

67.

ili kamena to je tee postii jer bolje vode toplinu pa je potrebno

dodatno izolirati te materijale, to poskupljuje gradnju i stvara vei
ekoloki otisak projekta.
Poeljno je da drvo kojim gradimo bude prosueno radi lake
manipulacije, ali nije uvjet. Drvena graa moe biti sirova za sve
konstrukcijske elemente osim za dijelove koji su u doticaju sa
stolarijom, prozorima i vratima.

Spoj temelja, konstrukcije i slame

Temelj treba biti izoliran i mora imati hidroizolacijski sloj koji
sprjeava da kapilarna vlaga prodre u bale slame. Bale ne smiju biti
u direktnom dodiru s hidroizolacijom, ve trebaju biti odignute na
drvenoj reetci. Prostor u reetci izmeu bale i hidroizolacije treba
izolirati. Obino se stavlja pijesak ili ekspandirana glina, no, ako ne
elimo stvoriti toplinski most, uinkovitije je koristiti bolji izolator
poput celuloze ili vermikulita.

Nosei stupovi i krovita

Izrada drvene konstrukcije, podova, etaa i krovita spada u tesarski
zanat i izvodi se prema nacrtu. Pri gradnji svake konstrukcije potrebno
je imati struna znanja i koristiti odgovarajue tehnike spajanja i
uvrivanja elemenata jer o svojstvima konstrukcije ovisi itava
graevina. Pri projektiranju svake ozbiljne konstrukcije ne moe se
zaobii statiar i nuno je savjetovanje projektanta. Ipak, kljune su
osobe s praktinim konstruktorskim znanjem i iskustvom.
Okomite nosee grede i kosnici mogu biti na bilo kojoj poziciji u zidu
od slame. Hoe li konstrukcija biti u sredini, na vanjskoj ili unutarnjoj
strani zida od slame mora se odrediti nacrtom jer definira itav niz
detalja u interijeru i eksterijeru.

Slika 75. Mogui poloaji drvene konstrukcije u zidu od bala slame

irina konstrukcije za prihvat bala slame ovisit e o dimenziji bale,

a potrebno je dimenzionirati tako da budua zavrna ravnina zida
od bala bude tlocrtno barem 5 cm ira od temelja-okapnica, radi
slijevanja vode niz zid. Slina drvena konstrukcija moe se prethodno
napraviti i na pola visine zida, tj. na zavretku etae. Ona e dodatno
uvrstiti strukturu zida.
Slika 74.
Spoj temelja,
konstrukcije
i bala slame.

68.

69.

4. Korak - KROVNI POKROV

Nepotrebno je istaknuti vanost krova i krovne konstrukcije. Krov
sprjeava prodore vode u konstrukciju ili unutranjost. Voda je vrlo
prodoran i destruktivan element koji uzrokuje ubrzano propadanje
materijala, pukotine uslijed smrzavanja, ispiranje dijelova
konstrukcije ili smanjenje toplinske izolativnosti materijala. Vodena
para takoer predstavlja veliki izazov graditeljima (vie u poglavlju
5.Fizikalna svojstva kua od bala slame)
Krov kod kua od bala slame nije znatno razliit po karakteristikama
od krova na ciglenoj ili montanoj kui. Uglavnom se rade kosi krovovi
radi lake odvodnje vode i sakupljanja kinice za potrebe u kuanstvu.
Postoji nekoliko osnovnih tipova krovova, jednoslivni, dvoslivni,
vieslivni i ravni, a arhitektonska sloboda doputa najrazliitije oblike
koji su uvjetovani klimatskim prilikama, kulturom, vrstom pokrovnog
materijala i estetskim mjerilima. Drveno krovite tipino za nae
podneblje sastoji se od razliitih elemenata povezanih u vrstu
strukturu na koju se postavlja krovni pokrov.
Slike 76,77,78. Drvena
konstrukcija

Slika 79. Konstrukcija krovita

Slika 80. Drveno krovite u izgradnji

Zatita drvene grae

Sva drvena konstrukcijska graa teoretski moe biti napadnuta od
nametnika - kornjaa i crvotoine. No ako promatramo krovita
graevina starih i preko 100 godina, u kojima se ivi, vidjet emo
funkcionalno drvo. Najvei neprijatelj drveta su vlaga i UV zrake. Ako
je drvena konstrukcija graena zdravim drvetom, dobro ugraena i
obukana, zatita nije neophodna.
Ako elimo zatiti drvenu konstrukciju, preporuamo otopinu boraksa
ili modre galice kao zatitno sredstvo.15 Ekoloko rjeenje je i zatita
lanenim uljem ili terpentinom.
15

70.

Boraks natrijev tetraborat, sol borne kiseline

71.

Krovni pokrov takoer moe biti od razliitih materijala. Najei

krovovi kod nas su s glinenim crijepovima raznih oblika, aluminijski
lim, indra i sl. Meutim, prirodni materijali i tehnike koje se
konceptualno uklapaju u kue od bala slame su zeleni krovovi,
slamnati krov i drvena indra.

Tipovi zelenog krova:

SMEI KROV (brown roof) je krov na kojem su postavljeni svi slojevi
krovnog vrta, bez bilja. Plodni supstrat je baza u koju e se sluajnim
odabirom (vjetra, ptica) zasijati bilje iz neposredne okoline.
MEDITERANSKI KROV (dry roof) je krov na kojem su postavljeni svi
slojevi krovnog vrta sa zavrnim slojem kamena i ljunka, bez bilja.
Plodni supstrat je baza u koju e se sluajnim odabirom (vjetra,
ptica) zasijati bilje iz neposredne okoline.

Zeleni krovovi

EKSTENZIVNI KROVNI VRT je krovni vrt ozelenjen biljem koje dobro

podnosi ekstremne uvjete na krovu bez posebnog odravanja. Debljina
supstrata ovisno o bilju i drenano-akumulacijskom sloju iznosi 4-12
cm.
Predviena je sadnja sukulenata, mahovina i livadnog bilja.

Slika 81. Leuven, Belgija

Slika 82. Newfoundland, Kanada

JEDNOSTAVNI INTENZIVNI KROVNI VRT je krovni vrt zasaen

trajnicama, livadnim i zainskim biljem, te niskim pokrivaima tla
koji uspijevaju u plodnom supstratu debljine 12-20 cm. Zahtjevi za
odravanjem, zalijevanjem i prihranjivanjem su umjereni.
INTENZIVNI KROVNI VRT je projektirani krovni vrt koji u debljini
supstrata od 20 cm omoguava sadnju raznolikog bilja. Travnjaci,
trajnice i ljetnice, grmlje i drvee u pravilu zahtjevaju redovito
odravanje, prihranu i navodnjavanje. Intenzivni krovni vrt namijenjen
je koritenju u svrhu rekreacije, odmora i rekreacije, uzgoja povra
i sl.

Slike 83,84. Vukomeri, Hrvatska

Prema novoj arhitekturi : zelenu povrinu koju smo izgubili

gradnjom kue treba nadoknaditi na krovu.16
16

72.

Towards a New Architecture, zbirka eseja arhitekta Le Corbusier-a.

Prednosti zelenih krovova: proiavanje zraka od smoga, apsorpcija

praine, tetnih plinova (1 m krovnog vrta profiltrira godinje i do
20 dkg praine i otpadnih tvari), poveana zatita od zrane buke,
zelenilo na krovu apsorbira i znatno smanjuje elektromagnetski smog,
klimatske vrijednosti prostora ispod ozelenjenog krova izjednaene su
prostorijama u prizemlju objekta, pozitivna bilanca ukupne toplinske
zatite krovne konstrukcije, mogunost uzgoja hrane.

73.

Zeleni krovovi omoguuju: zadravanje oborinskih voda + sporiji dotok

oborinskih voda u kanalizaciju = rastereenje odvoda (do 50 %).
Kod postavljanja bilo koje vrste krova, pa tako i zelenog, potrebno je
iskustvo i vjetina, jer se radi o zahtjevnom dijelu graevine.

Skupljanje kinice i graevinska limarija

U graevinsku limariju spadaju oluci, kuke, kotlii za prihvat vode,
cijevi i eoni limovi.
Ovi elementi omoguuju skupljanje kinice. Vodu s krova je poeljno
skupljati i upotrijebiti u kuanstvu jer predstavlja besplatan i
obnovljiv resurs. Kinica se koristi kao tehnika voda u kupaonici i
wc-u, a proiena se u mnogim dijelovima Hrvatske jo uvijek moe
koristiti i za pie.
Ovisno o vrsti krova graevinska limarija se ugrauje po pravilima
struke kao i na sve druge graevine.

Toplinska izolacija krova nuna je kako bi cijela ovojnica kue tj.

zgrade imala toplinsku zatitu. Prema Tehnikom propisu najmanja

debljina toplinske izolacije krova je 10-16 cm. Konvencionalni
materijali koji se najee koriste u Hrvatskoj su kamena ili staklena
vuna, te rjee ekspandirani polistiren, meutim sve ee su u upotrebi
prirodni materijali biljnog ili ivotinjskog porijekla ili reciklirani
materijali. Njihovim koritenjem smanjuje se negativni utjecaj na
okoli zbog znatno ekolokijih proizvodnih procesa i manjeg utroka
energije u proizvodnji. Kao i kod slame, lokalno dobavljivi materijali
su ekoloki povoljniji od uvoznih materijala. Ovja vuna kao sirovina
u Hrvatskoj vrlo esto predstavlja ekoloki problem kao otpad to
znai da se njenim koritenjem kao izolacijskog materijala to moe
izbjei. Ugraivanje vune zahtijeva posebnu pripremu: ienje,
namakanje u insekticidu (otopina boraksa) i suenje to je prilino
zahtjevan posao. Tvorniki pripremljena vuna kao izolacija znatno bi
pojednostavnila ugradnju, ali jo nije dostupna u Hrvatskoj. Trenutno
se kao vrlo praktino rjeenje moe pronai celuloza u obliku pahuljica
(Isofloc, Trendisol) koja se upuhuje u prostor u krovu predvien za
izolaciju.
Krov se takoer moe izolirati balama slame.

74.

Slika 85. Presjek izolacije balama slame i zelenog krova

5. Korak - ZIDOVI OD BALA SLAME

Tehnika gradnje balama slame koju emo ovdje opisati je ugradnja
bala u drvenu konstrukciju ili tzv. Post and beam (stupovi i grede),
ili non load bearing (neoptereeni zidovi) tehnika.
Nuno je nabaviti kvalitetnu, odgovarajuu slamu za gradnju. Slama
mora biti tvrdo balirana i suha. Za gradnju je najpogodnija slama
pira, rai i penice, dok je slama jema i zobi manje stabilna i time
slabije kvalitete. Roto balama se ne moe graditi.
Prema naem iskustvu, ako
se kupuje svjea slama,
najbolje je s dobavljaem
poljoprivrednikom stupiti
u kontakt par tjedana
prije etve i dogovoriti sve
tehnike detalje. Mogue
je nabaviti i uskladitenu
slamu, ali tada se morate
prilagoditi zadanim dimenzijama i stanju bala.
Tri su stvari vane prilikom
Slika 86. Bala slame

75.

odabira bala slame:

Suhoa
Vlaga u bali ovisit e o tome kakva je bila vlanost zraka prilikom
baliranja, je li slama balirana suha (<15 % relativne vlage) i gdje
je skladitena od vremena baliranja do ugradnje. Vlaga se moe
provjeriti vlagomjerom, meutim to nije est instrument pa je
najbolje biti prisutan prilikom baliranja i pratiti vremensku prognozu.
Najbolje je ako se slama nakon etve u srpnju sui na polju jo barem
3-4 dana na visokim temperaturama i bez padalina. Nakon toga
baliranje se treba obaviti u najtoplije doba dana, oko podneva ili
ranijeg poslijepodneva, nikako rano ujutro kad je mogue prisutna
rosa. To znaju iskusni poljoprivrednici.
vrstoa bale
Kod veine strojeva za baliranje moe se podeavati komprimiranost
bala, te bi ona trebala biti to vea jer e bale biti vre i time lake
za ugradnju. Zidovi e takoer biti krui, vri i ravniji to omoguuje
bolje prijanjanje buke i kompaktniji zid. vrsto komprimirana
bala nee se raspasti ako se baci ili ako se sjedne na nju, a moe
se isprobati i teina pomou vage. Idealna gustoa je oko 100 kg/
m3, to znai da tipina bala dimenzija 90 x 35 x 50 cm (0,1575 m3)
mora teiti oko 15-16kg. Ako je bala slame tih dimenzija puno tea,
mogue je da je slama vlana.

Koliina tj. broj bala slame se odreuje na osnovu projekta tj. nacrta
kue, jednostavnim izraunom prema bonoj povrini bale (cca 90
x 35 cm). Povrina vanjskih zidova kue bez otvora tj. ona koja e
biti obukana podijeli se s bonom povrinom bale. Tom broju treba
dodati jo min. 15-20 % bala radi skraivanja i krojenja.

Kako se slau bale?

Vodoravno - tako da je slama
tj. stabljike okomite na ravninu
zida, jedna do druge na iru
plohu, a vezice ostaju u zidu.
Ovim nainom dobivamo veu
i stabilniju povrinu za prihvat
sljedee bale.
Ovaj nain
omoguit e bolju difuziju
vodene pare u zidu jer su uplje
slamke postavljene u smjeru
prolaska vodene pare.

Slika 87. Gradnja zida od bala slame

Okomito (na kant) - tako da je slama paralelna s ravninom zida.

Mogue je graditi i s balama postavljenim na kant. Time dobivamo
tanje i ravnije zidove. U presjeku zida, zbog poloaja stabljika

Dimenzije bala
Prilikom nabave bala treba provjeriti koje su njene dimenzije, to
uglavnom ovisi o vrsti stroja za baliranje. Kao i komprimiranost,
dimenzije bala slame se mogu podeavati, tj. njena najdua mjera.
Standardna duina bale slame je oko 90 cm pa e se prema tome
prilikom ugradnje bale morati skraivati na krajevima zida, kod
stupova ili otvora za vrata i prozore. Ukoliko se drvena nosiva
konstrukcija projektira u odnosu na dimenziju bale, bitno je unaprijed
dogovoriti tone dimenzije bala.Cilj je ugraditi to vei broj bala bez
nepotrebnih prekrajanja.Korisno je na licu mjesta prilikom baliranja
napraviti jedan dio manjih bala, recimo 70 i 60 cm to e smanjiti
potrebu za skraivanjem kasnije i ubrzati ugradnju. Isto tako vano
ih je sortirati prilikom transporta i skladitenja, jer ne elite provesti
gradnju u kopanju po hrpi bala s metrom i traiti ba onu od 65 cm.

76.

Slika 88. Presjek zida od bala slame

77.

slame, imamo ista izolacijska svojstva kao i kod vodoravnog slaganja.

Tako postavljene bale je potrebno dodatno uvrsti pri gradnji dok se
ne obukaju.
U fazi prije postavljanja
bala moe se postaviti
gusto pletena metalna
mreica
(0.2 - 0.5 mm)
do visine cca 50cm. Postavljanje metalne mreice po cijelom zidu je u
nekim zemljama (npr. SAD)
obavezno, a ona dodatno
sprjeava mieve i ostale
glodavce da uu u zid, te
slui kao armatura za prvi
sloj buke. Ovakva metoda
poskupljuje gradnju i energiju materijala ugraenu
u kuu.

Slika 89. Mreica protiv glodavaca

Postavljanje zidova od bala slame

Bale se postavljaju od kutova objekta u krug, na nain da svaki sljedei
red poinje na pola bale prethodnog reda, tj. na preklop. Prvi redovi
bala mogu se takoer ojaati kolcima koji se postavljaju u drvenu
konstrukciju tako da probijaju prva dva reda, a time ojaavaju donji
dio zida. Ukoliko se zid uvruje stezanjem zatezaima-gurtnama,
kolci nisu nuni.

78.

Prilikom ugradnje bala kod stupova, kosnika ili vjenanica (okomite

grede koje povezuju stupove na visini etaa i podnoja krova) bale
je potrebno krojiti. Krojenje bala motornom pilom na malom broju
okretaja je uinkovito, ali zahtjevno, pa je najbolje prepustiti to
nekom tko ima iskustva u radu s pilom. Prije krojenja bala se obiljei,
najbolje sprejem u boji, i zatim izree.

Slika 90. Postavljanje bala slame

Slika 91. Krojenje bala slame

Skraivanje bala takoer je nuno

jer e se bale morati prilagoavati
konstrukcijskim elementima kue
stupovima, kosnicima, otvorima prozora
i vrata. Skraivanje se radi tako da se
bale preveu tj. runo se zaiju novim
komadima plastinog ueta, a nakon
toga se postojee staro ue preree,
nikako obrnuto, jer je gotovo nemogue
runo komprimirati jednom raspadnutu
balu. Ue se provlai kroz bale sa
zailjenim metalnim ipkama (promjera
oko 5-10mm) koje imaju uicu ili utor za
ue. Ovakav alat ivaa igla, moe se
jednostavno napraviti od metalne ipke
ili armaturnog eljeza.

Slika 92. Preanje slame

79.

Nakon postavljanja bale se moraju

dodatno uvrstiti, a tehnika koja
je izuzetno praktina je stezanje
zatezaima. Zatezai su relativno
jeftini i dostupni i nije potrebno
posebno znanje, dovoljno je neto
iskustva i osjeaj. Trake irine 5
cm postave se ispod prvog reda
na drveno postolje, na jednakom
razmaku izmeu dva stupa (2-3 m).
Nakon to se ugrade tri reda bala
slame (cca 100 cm visine) na bale
se cijelom duinom izmeu stupova
postavlja drvena daska - fosna (1530cm iroka x 5cm debela), a preko
fosni se postavljaju stezne trake.
Zatezai se stavljaju svaki na jednu
Slika 93. Zatezanje steznim trakama
stranu zida tako da pritisak bude
ravnomjeran. Zatezanje se radi istovremeno tako da dvije osobe
zateu zatezae do gotovo maksimalne vrstoe, tj. koliko dozvoljava
nosivost strezne trake. Vodenom vagom-libelom se fosna provjerava
te mora biti postavljena horizontalno - u vagu. Nakon zatezanja
fosna se privruje s obje strane u stupove, avlima ili arafima, i
dodatnim komadima letve. Stezne trake se mogu tada otpustiti, ali
treba ostaviti trake ispod zida za sljedea tri reda.
Kutevi su zahtjevni i strukturno bitni dijelovi konstrukcije pa ih je
korisno ojaati okomito postavljenim drvenim letvama - taflama
(8x5cm) privrenim za drvenu konstrukciju (50 cm od kuta na obje
strane od poda do vrha zida).

Nakon postavljanja bala sve upljine i udubine je potrebno napuniti

slamom, najbolje je postavljati slamu tako da su vrhovi stabljika
postavljeni okomito na ravninu zida, kao to su postavljene stabljike
unutar bala. Tako e buka bolje prijanjati na sami zid. Popunjeni zid
potrebno je izravnati, to se radi improviziranim batom - komadom
tee drvene grede duine 20-30 cm na drci. Bale se mogu djelomino
pomicati u smjeru unutra - van, pa ih se moe dosta dobro poravnati
barem po jednoj strani. Dodatno ravnanje radi se motornom pilom,
elektrinim karama za ivicu ili kosilicom-trimerom pri emu treba
postii to okomitiji
zid radi statike vrstoe i to ravniji zid
u odnosu na temelje i
drvenu konstrukciju,
dok su manje obline i
povrinske neravnine
stvar ukusa. Ravna
daska s vagom ili graevinsko ue mogu
posluiti za provjeru
ravnina.
Slike 95, 96. Ravnanje zida od slame
elektrinim karama za ivicu i trimerom

Slika 97.
Primjer ekorenovacije
slamom postojee
graevine(vidi primjer
na str.47)

Slika 94. Ojaanja

okomitim drvenim
letvama - na kutevima i
kod otvora

80.

81.

Prozori i vrata
Dimenzije
otvora
za
vrata i prozore treba
isplanirati unaprijed tako
da se uklapaju u drvenu
konstrukciju. Preporuamo
da se visina prozora
poklapa s redovima bala
slame. To dosta olakava
gradnju jer se u tom sluaju
ne moraju krojiti bale po
visini. Jedan od naina
ugradnje otvora je imati
prethodno
napravljene Slika 98. Pripremljene kutije prozora i vrata
okvire - kutije za prozore
i vrata, koji se ugrauju u
procesu postavljanja bala.
Kutije za prozore i vrata
se mogu raditi na irinu
bale, to pojednostavljuje
ugradnju.
Mogue
je
napraviti i ue kutije,
samo je vano da su
postavljene na nain da
stabilno prihvaaju bale
nad nadvojem. Umjesto
Slika 99. prozorska potkonstrukcija od letvi
kutijama prozori i vrata se
mogu ugraditi u potkonstrukciju od drvenih letvi - tafli. I prozorske
kutije i potkonstrukcija od tafli moraju biti vezani za drvenu
konstrukciju barem u dvije toke ili se mogu pomou drvenih kolaca
ili metalnih ipki uvrstiti i za zid sa sve etiri strane. Prije daljnjeg
ubacivanja bala i sabijanja zida svakako ih treba provjeriti prema
okomitoj i vodoravnoj ravnini i udaljenosti od ruba zida. Prozori se
postavljaju to blie vanjskoj ravnini zida radi smanjenja toplinskih
mostova i mogunosti da oborinske vode prodru kroz okvire u bale. Sa
vanjske strane prozora i vrata potrebno je ugraditi vodonepropusnu
okapnicu.

82.

Ugradnja instalacija
Elektina energija
Elektrine instalacije se izvode prema pravilima struke, a mogu se
izvesti nadbukno i podbukno. Jedan od naina je postavljati ih nakon
ugradnje bala slame, prije bukanja prve ruke, uz drvene stupove.
Utori za insalacije se urezuju motornom pilom ili runim alatom ili se
buiri postavljaju uz rubove drvenih stupova. Zbog zapaljivosti slame
svakako je potrebno stavljati vodove u samogasive buire, a naknadno
bukanje i zatvaranje slame treba sprijeiti bilo kakve eventualne
probleme sa iskrenjem i kratkim spojevima. Zbog specifinosti
materijala, potrebno je napraviti
nosae za razvodne kutije u
zidovima. Drveni klinovi zabijeni
u slamu e dobro posluiti, a
kutije se mogu privrivati i
direktno na drvene stupove.
Nakon bukanja kutije trebaju
biti vrste i kompletno zatvorene
bukom tako da nema direktnog
otvora slame prema van.
Slika 100. Elektrine instalacije

Grijanje
Instalacije za grijanje i ventilaciju (cijevi, dimnjaci, odzranici)
slobodno se polau u i kroz zidove od bala slame, ali se moraju
izolirati mineralnim izolatorom. Najee je to vatrootporna kamena
vuna. Nosai radijatora montiraju se na predviene konstrukcijske
elemente, najee drvo koje se nalazi pod bukom.
Voda i odvod
Vodovodne i odvodne cijevi treba dodatno izolirati (izolacijska
crijeva) u zidu od bala slame kako bi se sprijeila kondenzacija, a
time i vlaenje zida. Neophodno da je instalacija izvedena kvalitetno
i po pravilima struke.

83.

6. Korak - BUKANJE ZIDOVA

Vrste buke
Uloga buke
Neobukani cigleni zidovi esto se mogu vidjeti u naim krajevima,
meutim kua od bala slame se ne moe kvalitetno zatiti i dovriti
bez buke. Dodue, postoje metode gradnje kua od bala slame s
ventiliranim fasadama i suhim sistemima gradnje, gdje se buka ne
koristi, ali naa iskustva preporuaju barem jedan sloj buke. buka
je sastavni dio zida koji sprjeava prodor vode i nametnika, gorenje,
zaustavlja strujanje zraka kroz zidne povrine, omoguuje difuziju
vodene pare (disanje kue) i pojaava statiku vrstou zida tj.
ugraenih bala slame. buka ima presudan utjecaj jer doprinosi
ukupnoj termalnoj masi graevine koja je neophodna za pohranjivanje
i prijenos topline. Prosjena teina 5 cm debele buke iznosi oko 25
kg/m2, to znai da buka u graevini od 50 m2 unutarnjih zidnih
ploha ima preko 1. tone mase.

Postoje razliite vrste materijala koji se koriste za bukanje slamnatih

zidova: glina, vapno, cement, gips i njihove kombinacije. Cementne
buke se ne preporuaju za zidove od bala slame u naoj klimi, iako
ih pojedini graditelji koriste. Najvea mana im je visok faktor otpora
difuziji vodene pare koji sprjeava prolazak vlage iznutra prema van,
pri emu se poveava mogunost kondenzacije i truljenja slame. One
su i krhkije od zemljane buke. U tablici je usporedba materijala
prema svojstvu proputanja vodene pare.
Vrsta buke

Zemljana,
visoki udio
gline (28%)

Vapnena

Vapnena s
dodatkom
kazeina

Vapnenocementna

Faktor otpora difuziji

vodene pare ()

11

13

25

Tablica 3: Faktori otpora difuziji vodene pare kod nekoliko razliitih buka

to je glinena buka?
Kontinentalna Hrvatska bogata je glinastom ilovaom tlom koje
sadri veliki udio gline pa je to pogodan materijal koji koristimo u
bukanju. Vrlo esto jedini troak za glinu je iskop zemlje neposredno
pored gradilita i njena priprema. Kvaliteta tla se razlikuje od lokacije
do lokacije pa je potrebno napraviti nekoliko testova. Ilovaa koja
sadri 25 do 30 % gline, a ostalo pijesak i mulj, bez primjesa organskih
materijala je dobra za bukanje. Zemlju treba iskopati ispod
povrinskog sloja humusa (5-15cm) koji ima veliki udio organske tvari.
Tamno siva ili crna boja znai da je veliki udio organske tvari. Takva
zemlja se treba izbjegavati jer se organska tvar moe s vremenom
raspadati i slabiti buku. Svijetla boja zemlje znai mali udio organske
tvari. Crvena i uta glina znai da je prisutan mineral npr. eljezo to
nije problem. Idealna zemlja treba biti pjeskovita na dodir kad je
vlana i mekana, plastina i svilenkasta kad se gnjei meu prstima.
Nikako ne smije biti masna. To znai da ima organskih tvari.
Slika 101. Kua od bala slame prije bukanja

84.

85.

Slika 102. Namoena glina

(smjesa vode i ilovae)

Test sa uzorcima:
Uzmite nekoliko razliitih uzoraka zemlje veliine ake za koje
pretpostavljate da su dobar materijal za bukanje. Uzorke navlaite,
ali ne previe, i gnjeite ih i oblikujte. Ako se mogu bez raspadanja
oblikovati, blizu su odgovarajuoj smjesi. Ako se raspadaju, ili
su presuhe ili imaju previe pijeska. Napravite od uzorka lopticu
promjera 3 cm i pokuajte ju oblikovati u traku irine 5mm. Ako
uspijete napraviti traku od 3-4 cm duine koja ne puca, zemlja je
odgovarajua.

Priprema i nanoenje buke

buka se najee nanosi u tri sloja- tzv. tri ruke. Vanjski zavrni
sloj mora biti vodootporan, dok unutarnji ne moraju jer nisu izravno
izloeni kii i snijegu. buka u interijeru prema slojevima je ista kao
i vanjska, a zavrni slojevi mogu biti razliiti i ovisiti e o namjeni
prostorija (kupaonica, kuhinja, soba, itd). Radove treba planirati u
najtoplijim ljetnim mjesecima prije svega zbog breg suenja buke
(svaki sloj se sui oko 7 dana), time i breg zatvaranja zida prije kia
i hladnoa. Ako se buka nanosi u jesen ili zimu moe se dogoditi
da buka ostane dugo vlana na dijelu zida i smrzne se, nakon toga
popuca i otpadne, a isto tako slama koja dugo stoji u vlanoj buci
moe trunuti i uzrokovati truljenje ostale slame. buka se nanosi na
zid u sljedeim slojevima:

Prva ruka- gruba glinena buka (s predslojem/podbukom)

Ova buka se sastoji od razmoene i dobro promijeane zemlje
(ilovae) koju smo prethodno testirali, zatim pijeska, vode i slame.

86.

Slika 103. Bazen za namakanje zemlje

Slama koja se dodaje u buku poveava vrstou buke, jer slamke

imaju ulogu prirodne armature unutar sloja buke. Osim slame moe
se koristiti i kravlja balega, pljeva, konoplja i lan. Pijesak mora imati
najsitnija zrna veliine 0,1 mm (tzv. sipina) pa do zrna veliine 4
mm. On slui kao agregat, ispuna, kao i u drugim bukama. Priprema
gline (ovdje taj naziv oznaava smjesu vode i ilovae) je kljuna jer
je potrebno dobiti homogenu, ujednaenu smjesu bez velikih tvrdih
gruda nerazmoene zemlje. Najbolje je zemlju prethodno namoiti
u velikom (cca 3x5m) bazenu koji se lako napravi od bala slame i
vodonepropusne folije (cerada i sl.)
Glinu je potrebno namakati nekoliko dana i povremeno mijeati, kako
bismo usitnili krupnije estice i dobili smjesu nalik pudingu. Jedna
mogunost je gaenje gline. Moe biti zabavno i oputajue. Odrasli,
a posebno djeca, esto se vesele ovom dijelu gradnje. Mjere zatite
na radu su vrlo vane pa treba upozoriti na pokoji otri kameni i
sklizak teren. Nakon gaenja glina e postati meka, ali jo uvijek e
biti krupnijih komada, pa je najbolje imati pripremljene plastine
posude (veliine oko 90 l.) u kojima se smjesa dodatno mijea
mikserom tj. builicom s nastavkom za mijeanje buke. Smjesa je
spremna kada nastane tekue blato gustoe jogurta. Ovakva glina
se koristi i kao predsloj (pric) koji poboljava prijanjanje buke,
te se moe odmah nanositi runo na zid, razmazivanjem po cijeloj
povrini zida.

87.

buku, otpasti sa zida i otetiti strukturu zida. Ravnina zida ovisi o

elji graditelja tj. budueg stanara, pa se ovom tehnikom moe dobiti
potpuno ravna ujednaena povrina i najrazliitiji organski oblici zida.
Meutim, glinena buka zbog svoje plastinosti nudi kreativni pristup
oblikovanju zidova, kutova, prozorskih okvira itd., pa takve kue
esto izgledaju kao unikatne kiparske umjetnine organskih oblika.

Slika 104. Mijeanje gline u posudama

buka se priprema, tj. mijea u obinoj graevinskoj mijealici u

omjeru 1 (pripremljena glina) : 3-5 (pijesak, 0.1-4mm). Ovaj omjer
nije vrsto zadan i potrebno je dosta iskustva i nekoliko proba da
se dobije ona prava smjesa. Naravno, omjer e ovisiti i o udjelu
iste gline u ilovai tj. zemlji koja se koristi. Prilikom mijeanja se
postepeno dodaje voda te slama (volumenom koliina ista kao i glina)
sve do gustoe koja je najbolja za nanoenje za zid. buka mora biti
dovoljno gusta da se jednom rukom moe lako zagrabiti, a dovoljno
tekua da se moe nanijeti i rairiti po zidu. Omjer gline i pijeska te
gustoa buke su dvije kljune stvari kod pripremanja buke, pa je
njih najbolje isprobavati prije bukanja. Previe gline e uzrokovati
pucanje buke pri suenju, a premalo gline slabo prijanjanje.
Nanoenje na zid najjednostavnije se radi runo. Postoji i mogunost
strojnog bukanja, koji olakava i ubrzava proces, ali ga i poskupljuje
jer kod nas ti strojevi jo nisu dostupni. buka se nanosi tako da se
runo utiskuje u prethodno obraen i premazan zid, u sloju debljine
od 1-3 cm. Ovisno o neravninama zida, debljina sloja e se mijenjati,
ali ne smije biti prevelikih razlika u debljini zbog teine buke koja
mora biti to ravnomjernije rasporeena po povrini zida. Na primjer,
predebeli komad buke, kada se osui, moe povui slabo uvrenu

88.

Slika 105. (gore) Nanoenje glinenog

predsloja/podbuke
Slika 106. (desno) bukanje prve
ruke
Slika 107. (dolje) Pogled u slamu,
tzv. prozor istine

89.

Trea ruka - vapnena buka

Vapnena buka je tradicionalni graevinski materijal kojim se postie
visoka vodonepropusnost i vrstoa vanjskog zavrnog sloja. Koristi se
gaeno ili hidratizirano vapno, tj. kalcijev hidroksid Ca(OH)2, koje se
potopi najmanje 1 dan prije u posudu s vodom. Vapno se na ovaj nain
moe i skladititi jer voda sprjeava kontakt s ugljikovim dioksidom
iz zraka. Tako se moe uvati neogranieno dugo, ali ga je potrebno
uvati od smrzavanja.
Gaeno vapno i njegova vodena otopina apsorbiraju CO2 iz zraka pri
emu nastaje vapnenac (CaCO3). Na ovoj kemijskoj reakciji se zasniva
i koritenje gaenog vapna u graevinarstvu:
Ca(OH)2 + CO2 -> CaCO3 + H2O

Slika 108. bukanje druge ruke

Ova buka se sastoji od vapna i pijeska (najsitniji pijesak, 0,1mm)

u omjeru 1 vapno : 3 pijesak. Smjesa se uz dodavanje vode mijea
runom builicom s mikser nastavkom ili mijealicom za beton do
eljene gustoe. Gustoa ovisi o nainu nanoenja na zid. Za runo
nanoenje ravnalicom/gleterom potrebna je gua smjesa, a za

Druga ruka - fina glinena buka

Drugi sloj nanosi se na osueni prvi sloj, koji se neposredno prije
bukanja navlai sa vodom, najbolje runom prskalicom ili debelom
etkom. Sastav je isti, osim to se dodaje manje usitnjene slame.
Drugi sloj moe biti manje glinast, s vie pijeska, tako da se moe
stavljati i omjer gline i pijeska 1: 6, ali opet ovisi o vrsti zemlje
kao i kod prve ruke. Ovaj sloj se moe nanijeti runo, ali se
obavezno zaglauje ravnalicom - gleterom, tako da se dobije glatka
povrina. Mogue je da e tu i tamo izroniti koja vlat slame koju
treba izvaditi dok je buka mokra, jer moe kasnije ostaviti rupu
i ulaz za vodu. Tehnika bukanja je ista kao i kod runog bukanja
s drugim materijalima (cementno - vapnenim bukama). Nakon par
sati povrina se moe lagano prebrisati mokrom spuvom kojom e se
skinuti viak pijeska i zagladiti povrina.

Slika109. bukanje tree ruke vapnom

90.

91.

nanoenje etkama ili valjcima moe biti i rjea tj. gusta tekuina
kao smjesa za palainke. Prije nanoenja zid se vlai tzv. vapnenom
vodom. To je tekua suspenzija (otopina) vapna, a dobiva se tako
da se pomijea vapno i voda u omjeru 1:8, te se ostavi da odstoji
24 sata. Nakon toga vapno e se slegnuti na dno posude, a bistra
tekuina je vapnena voda. Bez mijeanja se sakuplja s povrine i
prska po zidu. Vapnena voda omoguuje da ovaj sloj dobro prijanja
za prethodni. Nakon bukanja zid se opet prska vapnenom vodom
tako da se pojaa vanjski sloj i popune preostale upljine. Reakcija
s CO2 iz zraka je spora i traje nekoliko mjeseci, a nakon potpune
reakcije vapna s CO2 sloj e postii maksimalnu vrstou sa svojstvima
prirodne stijene - vapnenca. Iako je jedan sloj dovoljan, viestrukim
nanoenjem vapnenih slojeva moe se dobiti vrlo vodonepropusna i
otporna povrina. Prednost vapnene buke, za razliku od glinene, je
znatno vea vodootpornost, ali neto vei otpor difuziji vodene pare,
to znai smanjena sposobnost disanja objekta.

Otopina vapna je lunata i moe iritirati kou i sluznicu pa se

preporua koristiti gumene rukavicame i zatitne naoale.

Zavrna obrada zida prirodnim bojama

U prostorijama poput kupaonice i kuhinje, gdje vlaga zraka esto
prelazi 70%, preporuuje se zemljanu buku dodatno pojaati i
premazati voskom ili lanenim uljem kako bi se stvorio zatitni sloj.
Pijesak koji se stavlja u treem sloju moe posluiti i kao pigment
ako je prirodno obojan (uto, crveno, svijetlo smee) pa onda nije
potrebno dodatno bojati zid. Ako se nanose jo i zavrni premazi
odreene boje opet je vano da budu vodonepropusni i paropropusni.
Boje na bazi lateksa, sintetike ili ulja (emulzija) nisu pogodne jer ne
doputaju difuziju vodene pare. Prirodne boje puno bolje diu pa se
koriste boje na bazi vapna (kre) , vapna i kazeina (mlijeni protein,
nalazi se u kravljem siru) ili boraksa i kazeina.

Slika 111. Prirodni pigmenti

Slika 112. Boje na bazi gline

Prirodni pigmenti kojima se postiu razliite boje zida su organskog

porijekla (biljnog i ivotinjskog)
i anorganskog (glina, minerali
od raznobojnih stijena ili oksidi eljeza). Koriste se mijeanjem sa
tirkom (krobno ljepilo), a nanose etkom ili valjkom.
Veziva koja slue kao punila isto mogu biti potpuno prirodnog
porijekla i veinu ih moete sami pripremiti: ulja i smole, kazein,
jaja, celuloza, ivotinjska ljepila.
Slika 110. Presjek zida od bala slame s drvenom ventiliranom fasadom radi
zatite od zapljuskivanja na sj. strani kue

92.

93.

Ugradnja viseih elemenata i namjetaja u zid od bala slame

7. Korak - ODRIVA DODATNA OPREMA

sustavom te u spremniku tople vode zagrijava sanitarnu vodu.

Spremnici tople vode slue za pohranu tople vode uz niske gubitke
pa se zagrijana voda moe koristiti tijekom cijelog dana. Ovakvi
sustavi u pravilu imaju i dodatni energent za zagrijavanje (ogrjevno
drvo, plin ili el. energija) koji se koriste u nepovoljnim razdobljima.
U obiteljskim kuama se najee koristi relativno mali sustav koji
se sastoji od sunanih kolektora povrine cca 4 m2 i spremnika tople
vode volumena 300 l. Takav sustav, npr. u Dalmaciji, moe zadovoljiti
do 90% energetskih potreba za zagrijavanjem potrone tople vode u
kuanstvu od etiri lana, a u kontinentalnoj Hrvatskoj oko 60%.

Energija sunevog zraenja

Energija vjetra

Energija sunevog zraenja u veini primjena se koristi na dva naina

za proizvodnju elektrine energije kao fotonaponski sustav te za
zagrijavanje potrone tople vode i podrka grijanju kao sunani
toplinski sustav.

Koritenje energije vjetra poznato je od od poetaka ljudske

civilizacije, a danas se sve vie koristi za proizvodnju elektrine
energije. Osim velikih vjetroagregata kakvi se mogu vidjeti i u
Hrvatskoj, postoje i male vjetrenjae snage do 10 kW. Ovakve
vjetrenjae mogu se koristiti na lokacijama s dovoljno vjetra gledano
u godinjem prosjeku, a u kombinaciji sa fotonaponskim elijama
mogu zadovoljiti sve potrebe za elektrinom energijom u manjem
energetski uinkovitom kuanstvu. Zbog jednostavnosti (glavni
dijelovi su lopatice i generator) mogu se izraditi i u samogradnji.

Na buku unutranjeg zida od bala slame mogu se avliima ili tiplama

i arafima vjeati laki predmeti i slike. Svi ostali elementi poput napa
i viseih elemenata u kuhinji, radijatora, kupaonskog namjetaja,
police i dr., uvruje se u nacrtom predviene potkonstrukcije ili
samu konstrukciju kue. Takoer je dobra praksa umetanje nosivih
povrina pod buku.

Fotonaponski sustavi tradicionalno se koriste za opskrbu elektrinom

energijom objekata udaljenih od elektroenergetske mree tzv.
autonomni sustavi te zahtijevaju dodatne spremnike energije
akumulatore. Ovisno o instaliranoj snazi tj. broju fotonaponskih elija
mogu zadovoljavati dobar dio potreba za elektrinom energijom
npr. rasvjetu, elektronike ureaje, pumpe za vodu, alate, punjae
i sl. Ukoliko se koriste za vee potroae kao podrku potrebno je
imati neki od dodatnih izvora energije, poput malih vjetroagregata,
dizelskih agregata i sl. U novije vrijeme sve vie je mrenih
sustava koji proizvedenu elektrinu energiju izravno predaju u
elektrodistribucijski sustav uz poticajnu cijena otkupa takve energije
koju jami drava ( feed-in tarifa). U Hrvatskoj je takoer mogue
ostvariti pravo na poticajne cijene otkupa elektrine energije iz
fotonaponskih postrojenja i drugih oblika obnovljivih izvora energije,
ali postoje i ogranienja u vidu godinjih kvota.
Sunani toplinski sustavi u najveoj mjeri koriste se za grijanje potrone
tople vode, a u neto manjoj mjeri i kao podrka grijanju gdje je to
tehnoloki i ekonomski opravdano, kao npr. u niskotemperaturnom
grijanju. Osnovi dio koji sunani toplinski sustav razlikuje od toplinskih
sustava na druge energente jest sunani kolektor, ureaj u kojemu se
dozraenom energijom zagrijava radni medij. Radni medij cirkulira

94.

Energija biomase
Koritenje drva je obnovljivi nain grijanja ako odrivo gospodarimo
umama. Tradicionalni nain sjee uma je esto odriv jer se
oslanja na veliki godinji prirast biomase. No panju treba usmjeriti
i na kvalitetu i tip pei jer energetski uinkovitim peima moemo
znaajno smanjiti koliinu drva koju godinje troimo.
Razliiti tipovi masivnih zidanih
pei (finske pei, rocket stove) su
dizajnirani tako da imaju iskoristivost
kalorine vrijednosti drveta i do 95
%. Za usporedbu, najee koriteni
metalni tednjaci iskoriste oko 40
% kalorine vrijednosti drveta, dok
ostatak energije u dimnim plinovima
doslovno bjei kroz dimnjak.
Slika113. Masivna zidana finska pe

95.

Grijanje kompostom
Jo sedamdesetih godina prolog stoljea francuski inovator Jean
Paine je eksperimentirao s grijanjem stambenih objekata i staklenika
za uzgoj povra toplinom komposta. Naime, proces aerobnog
kompostiranja proizvodi znaajnu koliinu topline koja se moe
iskoristiti za pripremu potrone tople vode, a ako je koliina materijala
koji se kompostira dovoljno velika, ak i za zagrijavanje prostora.
Kompostna hrpa za grijanje se mora sastojati uglavnom od materijala
bogatog celulozom tako da je za tu svrhu idealna drvna sjeka koja
moe nastati sjeckanjem otpadnog drveta. Manju proporciju sainjava
neki materijal bogat duikom, a idealnim se pokazao konjski gnoj. Za
potrebe grijanja se slau velike kompostne hrpe volumena 20 do 30
m3. Jean Paine je ustanovio da je najbolji i najpraktiniji oblik za
kompostnu hrpu cilindar. Kroz materijal koji se kompostira prolazi
crna polietilenska cijev kroz koju tee voda i pritom se zagrijava.
Bitno je da je kontaktna povrina izmeu cijevi i kompostirajue
mase to vea kako bi dolo do efikasnog prijenosa topline. Zbog
toga se cijev obino ugrauje prilikom slaganja kompostita u obliku
dvostruke spirale. Voda koja prolazi kroz kompostnu hrpu se zagrije i

do 50 stupnjeva i zatim se pomou jednostavne pumpe za centralno

grijanje odvodi u radijatore ili podno grijanje.
U smislu konverzije biomase u toplinu, proces kompostiranja je
izuzetno efikasan pa se procjenjuje da se efikasnost procesa penje
i do 95% iskoristivosti, to je usporedivo sa najefikasnijim peima
i kotlovima za grijanje biomasom. Ne treba zanemariti niti veliku
koliinu visoko vrijednog humusa koji nastaje kao nusprodukt ovog
procesa. A materijal za kompostiranje - drvna sjeka najee ne dolazi
od odraslih stabala, ve se moe proizvesti prilikom krenja ikare,
od otpadnog drveta ili iz uzgoja mekih listaa s kratkom ophodnjom
to je puno efikasnija i manje invazivna metoda proizvodnje biomase
za grijanje od sjee uma.

Bioplin
Bioplin je plinovito gorivo koje nastaje anaerobnom razgradnjom
zelenog otpada, gnojiva, mulja i komunalnog otpada. Anaerobnom
fermentacijom dobivamo metan i ugljikov dioksid. U kuanstvima
ga je mogue koristiti za kuhanje, grijanje, grijanje potrone tople
vode i proizvodnju elektine energije te
postoje proizvodne jedinice prilagoene
za proizvodnju bioplina za kuanstvo.
Ovaj izvor energije je pogodan za
koritenje u ruralnim sredinama i na
farmama gdje biomase ima u izobilju.
Slika115. Jednostavna proizvodnja bioplina

Skupljanje kinice
Graevinska limarija hvata kinicu i odvodi je do spremnika. Vodu
s krova je poeljno skupljati i upotrijebiti u naem sustavu jer je
vrijedan, besplatan resurs. Filtrirana kinica se koristi kao tehnika
voda u kupaonici, kuhinji, wc-u i za zaljevanje biljaka, a proiena
se u mnogim dijelovima Hrvatske jo uvijek moe i koristiti za pie.
Slika114. Grijanje kompostom

96.

97.

Kompostni WC-i

Biljni proistai za sive vode

U naoj su kulturi fekalije veliki tabu. To je naravno sasvim razumljivo s

obzirom na potencijalnu opasnost od nekvalitetnog tretiranja fekalija
i pripadajuih otpadnih voda koje sadre tekue i krute sastojke (tzv.
crne vode).

Sive vode su sve vode nastale u kuanstvu iz umivaonika, sudopera,

tua/kade i perilice rublja, a sadre organske tvari, ostatke hrane,
masnoe, deterdente, sapune i druga sredstva za ienje. Sive
vode mogu sadravati i toksine spojeve na bazi klora. Ureaj za
proiavanje ovih voda se temelji na mehanikom ienju sive vode
(pijesak, ljunak, kamen) i sposobnosti movarnih biljaka (trska,
rogoz, a, bambus) da razgrade toksine spojeve. Korijenje ovih
biljaka raste u mulju bez kisika, a kroz uplju stabljiku se prenosi kisik
do rizoma. U tom suspstratu (rizosfera) aerobne bakterije razgrauju
amonijak, fosfate i druge spojeve.

Sveprisutni WC-i koji koriste vodu

za ispiranje fekalija su oiti primjer
neodrivog gospodarenja vodom i
otpadom. Od ukupne potronje vode
u domainstvima oko 30 % vode
troimo na ispiranje koljke. Pritom
nismo rijeili pitanje otpada, jer
voda i fekalije putem kanalizacije,
u boljem sluaju, odlaze u sustave
za proiavanje voda koji troe
znaajne koliine energije, da bi u
prirodu izbacile tehnoloke otpadne
vode.

U praksi to izgleda tako da odvodnim cijevima odvodimo vodu do

bazena za mehaniko i kemijsko proiavanje. Na izlazu iz proistaa
sakuplja se proiena tehnoloka voda koja je pogodna za ponovno
vraanje u eko-sustav.

Slika 116. Kompostni WC

Kompostni WC je ureaj koji jednostavnom tehnologijom kompostiranja pretvara nae fekalije u humus, ime znaajno smanjujemo
zagaenje okolia. Proces aerobnog kompostiranja uz visoke
temperature eliminira patogene mikroorganizme iz ljudskog izmeta.
Masa krutih fekalija smanjuje se nakon dehidracije za 90 %. Kvalitetni
kompostni WC ne smrdi i sastoji se od posebne koljke (koja moe
odvajati urin), kompostne komore i sustava ventilacije (snabdjevanje
kisikom i ozraivanje).
Postoje razne izvedbe i mogue ih je izgraditi u samogradnji ili kupiti
gotovi sustav. Kapaciteti se dimenzioniraju prema potrebi korisnika.
Sofisticirani kompostni WC-i imaju i elektirne grijae za kompostne
hrpe, rotirajue komore i mehanizme za prevrtanje kompostne hrpe
i mogu se prazniti jednom godinje.

Slika117. Biljni proista, Vukomeri,

Reciklirano imanje, ZMAG

Kompostni WC proizvodi humus koji je vrijedan resurs i moe se

vratiti u tlo.

98.

99.

GRAEVINSKA REGULATIVA
Legalnost gradnje balama slame - osiguranje ili
ogranienje?
U prvom koraku izgradnje bilo koje kue prilikom projektiranja,
ili ak odreivanja lokacije, treba razmotriti zakonski okvir koji
odreuje i ograniava elemente budue graevine. Ignoriranje
postojeeg zakonskog okvira, kakav god on trenutno bio, moe
dovesti do negativnih financijskih posljedica. Materijali tj. proizvodi
kojima gradimo kuu jedan su od ograniavajuih elemenata. Klasini
graevinski materijali, a pri tome mislimo na ciglu, beton, metalne
i drvene konstrukcije, staklo i dr. ispunjavaju bitne zahtjeve da se
mogu koristiti za gradnju to je dokazano prethodnim ispitivanjem
njihovih tehnikih svojstava, a njihova proizvodnja, ispitivanje i
upotreba ureena normama te propisana zakonima i propisima.
Dokaz o uporabljivosti graevnog proizvoda s obzirom na zahtjeve u
graevinarstvu vaan je i s aspekta osiguranja kue.
Iz Tehnikog propisa o graevnim proizvodima:
lanak 7.
Graevni proizvod proizveden u tvornici izvan gradilita smije
se ugraditi u graevinu ako ispunjava zahtjeve propisane ovim
Propisom i ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s
odredbama posebnog propisa.
Graevni proizvod izraen na gradilitu za potrebe toga gradilita
smije se ugraditi u graevinu ako je za njega dokazana uporabljivost
u skladu s projektom graevine i ovim Propisom.

Svojstva izolacijskih materijala koji se koriste u gradnji (gustoa,

toplinska provodljivost, specifini toplinski kapacitet, faktor otpora
difuziji vlage, strukturna vrstoa, i dr. ) su propisana pa su tako i oni
zakonski regulirani. Razlog tome je osiguranje kvalitete graevine
prema razliitim kriterijima: sigurnost, tehnika ispravnost, trajnost,
udobnost, zatita ovjekovog zdravlja i okolia. Zakonski okvir je jedan
od nunih uvjeta da bi se navedena kvaliteta ostvarila. Projektiranje,
izvedba i odravanje drastino mijenjaju sliku na terenu, pa tako

100.

101.

dobro zamiljeni zakoni esto nisu provedivi u praksi.

U okvirima Europske graevinske regulative postoje dva osnovna
naina za uvoenje novog graevinskog proizvoda na trite tj.
njegovo ozakonjenje.
Prva mogunost je opisivanje materijala (ili graevinskog
proizvoda) normom koja propisuje naine za dokazivanje
svojstva proizvoda. Balirana slama nije opisana odgovarajuom
normom ak niti kao ispuna tj. izolacijski materijal. Taj problem,
za nas koji gradimo kue od bala slame, nije tehniki problem
kod izvedbe ve predstavlja nemogunost uklapanja u vaei
zakonski okvir.
Za graevne proizvode koji nisu opisani normom regulativa
predvia ishoenje tzv.Tehnikog doputenja (Europsko - ETA
ili Hrvatsko - TD) to predstavlja pozitivnu tehniku ocjenu
primjernosti za upotrebu proizvoda za odreenu namjeru
baziranu na ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu u kojoj je
proizvod ugraen. Ovlatena tijela izdaju tehnika doputenja
za odreenog proizvoaa i za specini proizvod ili obitelj
proizvoda.

Primjeri graevinske regulative

Ljudi koji se bavestrawbale gradnjom u svijetu kroz razliita
udruenja (ASBN, FASBA, CASBA) aktivno istrauju i zagovaraju
mogunosti legalnog koritenja bale slame kao graevnog proizvoda,
pa tako postoji niz zemalja u kojima je zakonski dozvoljeno graditi
takve objekte.
Iako se moderne kue od slame u svijetu grade od 70-tih godina
prolog stoljea, prva poznata graevinska dozvola za kuu od
slame izdana je 1989. u SAD-u, drava New York. Danas se u SAD-u
graevinske dozvole dobivaju ovisno o dravi i razliitim graevinskim
propisima, no nedavno je izglasan dodatak dravnom stambenom
propisu (International Residential Code) koji e od 2015. vrijediti na
podruju svih drava u SAD-u, a omoguit e legalnu gradnju jedno ili dvoobiteljskih kua balama slame.

strawbale gradnjom u Njemakoj i Austriji doveli su do ishoenja

Europskog tehnikog doputenja (ETA) za graevinske bale slame
kojim se odobrava koritenje za toplinsku i/ili zvunu izolaciju
proizvedenu od bala slame odreenog proizvoaa. Tehnika svojstva
koja su znanstvenim metodama odreena u nezavisnim graevinskim
institutima su: toplinska vodljivost, otpor strujanju zraka, zapaljivost
i otpornost na poar, otpornost na potres, otpornost na truljenje
i plijesan, otpornost forme, upijanje vode, prisutnost tetnih
sastojaka. Odreeni su i kriteriji prihvatljivosti koje bala slame mora
zadovoljavati, a odnose se na udio vlage, korova i ostatka sjemena,
dimenziju i masu (gustoa), faktor difuzije vodene pare kao i nain
ugradnje i proizvodnje. Ispitivanja proizvoda dokazala su na struan
nain da bale slame zadovoljavaju sve uvjete za ugradnju u kue, sa
svojstvima koja su po odreenim karakteristikama i bolja od klasinih
izolacijskih materijala.
Unato tome to tehniko doputenje dozvoljava gradnju balama
slame postoji realna opasnost od ograniavanja njihovog koritenja
putem ekskluzivnih dobavljaa - velikih tvrtki koje imaju tehniko
doputenje to moe dovesti do trinog monopola, visokih cijena i
neisplativosti gradnje. Prednosti gradnje balama slame koje navodimo
kroz ovu knjiicu predstavlja potencijal strawbale gradnje za
samogradnju zbog ekonomske isplativosti i ekoloke prihvatljivosti.
Razliiti nacionalni i regionalni zakoni u EU propisuju uvjete
gradnje pa je tako u Austriji i Njemakoj gradnja balama slame ili
prefabriciranim elementima sa slamom zakonski regulirana i legalna,
dok za gradnju slamom postoji neki oblik graevinske dozvole u
Italiji, vicarskoj, Belgiji, Danskoj, Nizozemskoj, Norvekoj, vedskoj
,Finskoj, Francuskoj, panjolskoj, ekoj i Maarskoj.
U Velikoj Britaniji ne postoje odreeni zahtjevi ili propisi koji odreuju
gradnju balama slame, ali kako gradnja balama slame zadovoljava ope
graevinske uvjete sigurnosti, zdravlja, vatrootpornosti i energetske
uinkovitosti, graevinski propisi ne predstavljaju prepreku gradnji.
Koliko je poznato niti jednom objektu od bala slame u Velikoj Britaniji
nije odbijena dozvola za gradnju.

Rezultati viegodinjeg rada entuzijasta i organizacija koje se bave

102.

103.

Koritenje bala slame pri gradnji obiteljskih kua do 400 m2 u

Hrvatskoj je legalno ako:
bala slame kao proizvod ispunjava zahtjeve propisane Tehnikim
propisom o graevnim proizvodima i ako je za njega izdana
isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa, to
trenutno nije sluaj ili
ako se moe dokazati uporabljivost u skladu s projektom graevine
i vaeim tehnikim propisom.

Literatura
Koritene web stranice:
http://hr.wikipedia.org
http://www.ee.undp.hr
http://baubiologie.at
http://fasba.de
http://www.strawbale.com

Kako je Hrvatska od 01.07.2013. lanica Europske unije postoji dio

graevinske regulative koja se sukladno primjenjuje i u Hrvatskoj.
Tako je primjena ishoene ETA-a mogua u svim lanicama EU.
Praktino to znai da je u Hrvatskoj mogue graditi balama slame
iskljuivo od proizvoaa koji je naveden u Austrijskoj ili Njemakoj
ETA. Za sve nas koji gradimo balama slame to je nerazumno jer bismo
morali dovoziti bale slamu iz Austrije, a moemo istu balu kupiti od
lokalnih poljoprivrednika, to je jeftinije i ekoloki prihvatljivije.

http://strawworks.co.uk

Neto jednostavniji nain legalne gradnje je ako balu slame koja

se koristi kao ispuna nosive konstrukcije (toplinska izolacija)
prikaemo kao graevinski proizvod koji je izraen na gradilitu za
potrebe toga gradilita. U tom sluaju potrebno je dokazati da taj
proizvod zadovoljava zahtjeve za koritenje u gradnji na nain da
se dokae uporabljivost u skladu s projektom graevine i vaeim
tehnikim propisom. Pismeni dokaz koji se moe pri tom koristiti je
ranije spomenuto Europsko tehniko doputenje ETA-10/00032 za
graevinske bale slame kojim se odobrava koritenje za toplinsku
i/ili zvunu izolaciju proizvedenu od balirane slame. Ipak postoji
opasnost od nerazumijevanja slubenika u uredu za graditeljstvo
ili ak u obliku dolaska inspekcije na teren koja bi mogla zatraiti
daljnje dokazivanje svojstava. To bi znailo zahtjevna i skupa
ispitivanja u laboratorijima to si pojedini graditelj malog objekta ne
moe priutiti. Pored koritenja bala slame od austrijskog proizvoaa
ovaj nain je, prema naim saznanjima, za sada jedini legalan nain
koritenja slame u gradnji malih privatnih objekata za stanovanje
u Hrvatskoj. Dobivanje graevinske dozvole za vee objekte javne,
ugostiteljske ili poslovne namjene trenutno bi bilo vrlo sloeno ili ak
legalno neizvedivo.

Koritene publikacije:

104.

http://www.greenspec.co.uk/embodied-energy.php
http://www.worldhabitatawards.org
http://www.architekt-scharmer.de
http://www.stroh-unlimited.de
http://www.bath.ac.uk

Building with straw, (2005) Gernot Minke, Friedemann Mahlke

Prirunik za gradnju kua od bala slame, (2006) Barbara Jones
Graditi slamom(2011.), Andr de Bouter
Energy Assessment of a Straw Bale Building, MSc Architecture: Advanced
Environmental and Energy Studies, (2008) Carol Atkinson
Prirunik za energetske savjetnike, UNDP, (2008), Grupa autora
Tehnologije za odrivi svijet-prirunik za odrivo graditeljstvo i gospodarenje
otpadnim vodama, (2009.) Bruno Motik
Ostale preporuene publikacije, web stranice , DVD i video:
Neues Bauen mit Stroh in Europa (2012) von Herbert & Astrid Gruber,
Helmuth Santler
Building a straw bale house, The Red Feather Construction Handbook,
Nathaniel Corum
Building your straw bale home: from foundations to the roof (2006), Brian
G.Hodge,
More Straw Bale Building (2005), Chris Magwood, Peter Mack, and Tina
Therrien.

105.

 Practical straw bale building (2005), Murray Hollis

Building with Earth, Design and Technology of a Sustainable Architecture
(2006) , Gernot Minke
The Last Straw Journal (magazin), www.strawhomes.com
Straw Bale Building,How to plan, design and buils with Straw, Chris
Magwood & Peter Mack; New Society, 2000, www.newsociety.com
Serious Straw Bale A Home Construction Guide for All Climates, Paul
Lacinski & Michel Bergeron, ilustracije: Michael Middleton; Chelsea Green,
2000, www.greenbooks.co.uk
Straw Bale Construction Details A Sourcebook, Ken Haggard & Scot Clark,
CASBA 2000, www.strawbuilding.org,

Visual Primer to Straw Bale Construction, S.O.MacDonald,

ilustracije: E.Purev-Erdene, Builders Without Borders, 1999, www.
builderswithoutborders.org

Build it with Bales, version two, S.O.MacDonald & matts Myhrman,

ilustracije: Orien MacDonald, www.chelseagreen.com
The Straw Bale House, Athena Swentzell Steen, Bill Steen, David Bainbridge
& David Eisenberg, www.chelseagreen.com
The Natural Plaster Book, lime and gypsum plasters for natural homes,
Cedar Rose Guelberth & Dan Chiras, New Society Publishers, 2003, www.
newsociety.com
The Beauty of Straw Bale Homes, Athen a& Bill Steen, Chelsea Green
Publishing, 2000
Earth Plasters and Straw Bale Homes, Keely Meagan, 2000

106.

107.