ARBITRANO PRAVO

PITANJA S KOLOKVIJA:
1. to je arbitraa, a to arbitrani sud?
Arbitraa oznaava nain rjeavanja sporova u kojem trea nepristrana osoba od povjerenja
stranaka, arbitar, ima ovlast odluiti o sporu svojom odlukom. Arbitrani sud je nedravni
pravosudni medij koji svoju ovlast za suenje, o pravima kojima stranke mogu slobodno
raspolagati, crpe iz suglasne volje stranaka u sporu, tj. iz arbitranog sporazuma, odnosno
arbitrane klauzule nekog ugovora.
2. Na koji su nain arbitrani pravorijeci obvezni za stranke?
Arbitrani pravorijeci obvezujui su za stranke u sporu na dva naina:
1) same stranke se ugovorno obvezuju da e priznati donesenu odluku kao konanu i
dragovoljno je ovriti,
2) u sluaju odbijanja dragovoljnog pokoravanja, pravorijek se moe ovriti uz potporu
dravnog aparata prisile, bez novog sudskog postupka.
3. to je arbitrabilnost?
U konkretnom smislu, svojstvo odreenog spora da moe biti rijeen arbitraom, a u
apstraktnom smislu, zakonom ili meunarodnim ugovorom utvrena mogunost da odreene
vrste sporova budu podvrgnute ovrsi.
4. Dokument kojim je poela unifikacija arbitranog prava na meunarodnoj razini je..?
Newyorka Konvencija o priznanju i izvrenju inozemnih arbitranih odluka iz 1958. (provjeriti)
5. Kako se zove najnoviji arbitrani dokument UNCITRAL-a, a kako ICC?
Najnoviji arbitrani dokument UNCITRAL-a se nazove Model zakon o meunarodnom
trgovakom mirenju iz 2002. godine, a ICC-ov dokument koji je najnoviji su Nova pravila,
predstavljena u rujnu 2011.
6. Najvaniji podzakonski akti koji su izvor arbitranog prava u BiH su?
To su statuti Statut Vanjskotrgovake komore BiH, te pravilnici Pravilnik institucionalnih
arbitraa (Sarajevska arbitraa, Banjaluka arbitraa, Jadransko-jonska arbitraa).
7. Podjela arbitraa?
Arbitrae dijelimo na:
- Ad hoc i institucionalna arbitraa,
- Opa i specijalizirana arbitraa,
- Unutarnja i meunarodna arbitraa,
- Institucionalne meunarodne (trgovake) arbitrae,
- Arbitrae u BiH Sarajevska i Banjaluka.
8. Definicija i oblik ugovora o arbitrai.
Arbitrani ugovor (arbitrani sporazum) je ugovor kojim stranke podvrgavaju arbitrai sve ili
odreene sporove koji su meu njima nastali ili bi mogli nastati iz odreenog pravnog odnosa,
ugovornog ili izvanugovornog. Moe se sklopiti u obliku arbitrane klauzule u nekom ugovoru ili
u obliku posebnog ugovora.
9. Arbitrani sporazum se sklapa u formi...?
U pisanoj formi. (provjeriti)
10. ime se pokree arbitrani postupak i to taj akt sadri?

Arbitrani sporazum pokree se pismenom tubom koja se dostavlja Arbitrai, u pet

primjeraka. Tuba treba sadravati:
1. ime, zanimanje i stalno prebivalite, odnosno naziv, predmet poslovanja i sjedite obje
stranke;
2. dokaz o postojanju arbitranog ugovora na kojem se zasniva nadlenost Arbitrae, ako
postoji;
3. predmet i vrijednost spora, injenino stanje, tubene zahtjeve, dokaze i sve dokumente
koji se odnose na predmet spora, u originalu ili u prijepisu ovjerenom od strane stranke;
4. prijedlog za imenovanje arbitra.
11. Kada arbitri mogu donijeti presudu iskljuivo po naelu ex aequo et bono?
Samo ako su ih stranke izriito na to ovlastile.
12. Kako se sve moe imenovati arbitrano vijee od tri lana?
Ako se spor iznosi pred arnitrano vijee, tuitelj imenuje svog arbitra prilikom podnoenja
tube, a tuenik najkasnije u roku odreenom za odgovor na tubu. Ako to propuste, arbitre
imenuje predsjednik Arbitrae. U roku od 30 dana od prijema obavjetenja o svom imenovajnu,
arbitri stranaka biraju s popisa arbitara predsjednika arbitranog vijea. Ako to ne uine,
imenuje ga predsjednik Arbitrae. Ako se u jednom sporu pojavljuju kao tuitelji ili tueni vie
stranaka, one e se prethodno sporazumjeti o izboru zajednikog arbitra ili e to uiniti
predsjednik Arbitrae.
13. Koji su sporovi arbitrabilni na Sarajevskoj arbitrai (SA)?
Sarajevska arbitraa je nadlena za rjeavanje sporova koji ispunjavaju sljedee uvjete:
1. da se radi o trgovakom sporu u kojem stranke mogu slobodno raspolagati predmetom
spora,
2. da za tu vrstu nije predviena iskljuiva nadlenost redovnog suda,
3. da su se stranke sporazumjele o nadlenosti Arbitrae.
14. Kako se odreuje jezik na kome se vodi postupak na SA?
Ako se stranke nisu drugaije sporazumjele, arbitrano vijee, odnosno arbitar pojedinac, e
odmah nakon svog imenovanja odrediti jezik ili jezike na kojima e se voditi postupak. Do
utvrivanja jezika postupka, svi podnesci mogu se podnijeti na jednom od slubenih jezika BiH,
jeziku glavnog ugovora ili jeziku ugovora o arbitrai.
15. Kako se pokree postupak mirenja na SA?
Prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnosi se pismeno arbitrai, a moe ga podnijeti
samo jedna stranka ili obje zajedno. Ako je prijedlog za pokretanje postupka mirenja podnijela
samo jedna stranka, arbitraa e od druge strane traiti da se u roku od 30 dana izjasni o tom
zahtjevu. Ako to ona ne uradi, smatra se da postupak mirenja nije uspio.
16. Do kada stranke mogu osporiti mjerodavnost SA?
Stranke mogu usporiti nadlenost arbitrae sve dok se ne upuste u raspravljanje o predmetu
spora, pismenim podnescima, a ako to ne uine pismenim podnescima, mogu je osporiti prije
uputanja u raspravljanje o predmetu spora.
17. Kako se imenuje arbitar pojedinac na SA?
Ako su se stranke sporazumjele da spor rjeava samo jedan arbitar, pismeno e saopiti
arbitrai ime arbitra pojedinca s popisa arbitara kojem povjeravaju rjeavanje spora. Ako to ne
urade u roku od 15 dana od prijema poziva o imenovanju arbitra pojedinca, imenovanje e
obaviti predsjednik arbitrae.
18.Stranke mogu traiti izuzee arbitra na SA...
ako smatraju da postoje okolnosti koje bi mogle dovesti u opravdanu sumnju njegovu
nepristranost ili neovisnost, sukladno odredbama Zakona o parninom postupku.

19. Tko odreuje moe li se pravorijek donijeti bez usmene presude?

Ako arbitri utvrde da su pismeni podnesi i dokazi dovoljni za donoenje presude i bez usmene
rasprave, i ako niti jedna stranka nije zahtjevala odravanje usmene rasprave, obavijestit e
stranke da presuda moe biti donesena na osnovi podnesenih pismenih dokaza. Takoer,
stranke mogu sporazumno podnijeti prijedlog da se presuda donese i bez odravanja usmene
rasprave.
20. Akt kojim se odreuju procesne radnje u ar. postupku zove se..?
Rjeenje o procesnim radnjama. (provjeriti)
21. Zapisnik o ar. postupku potpisuje?
Zapisnik, pored zapisniara i predsjednika vijea, odnosno arbitra pojedinca, potpisuju i svi
nazoni.
22. Koje se pravo primjenjuje pri donoenju presude?
Pravo koje su stranke odredile kao materijalno pravo koje e se primijeniti na njihov ugovorni
odnos. Ako to nisu uradile, arbitrano vijee, odnosno arbitar pojedinac primjenit e ono pravo
na koje upuuju kolizijske norme ija primjena je najprikladnija u tom sluaju.
23. Konanost i pravomonost pravorijeka?
Arbitrana presuda je konana i protiv nje se ne moe aliti. Ona ima snagu pravnosnane
presude redovnog suda. Presuda izabranog suda (pravorijek) ima prema strankama snagu
pravomone presude, ako ugovorom o arbitrai nije predviena mogunost pobijanja presude
pred izabranim sudom vieg stupnja (drugostupanjskom arbitraom).
24. Presuda na osnovi nagodbe se donosi kada..?
obje stranke to zatrae, a arbitrano vijee, odnosno arbitar pojedinac to prihvati.
25. to ureuje potvrda o pravomonosti i ovrnosti pravorijeka?
Dva vana pitanja arbitranog postupka i arbitrae uope. Prvo pitanje je pravna snaga i uinci
pravorijeka, posebice u usporedbi sa sudskom odlukom. Drugo pitanje su pravni lijekovi unutar
arbitranog postupka, odnosno mogunost izjavljivanja albe protiv arbitranog pravorijeka.
26. Koja su pravna sredstva protiv pravorijeka?
alba i tuba.
27. Razlozi za ponitaj pravorijeka su?
1. ako uope nije sklopljen ugovor o arbitrai ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
2. ako je glede sastava ar. suda ili glede odluivanja povrijeena koja odredba zakona o
parninom postupku ili ugovora o arbitrai;
3. ako presuda nije obrazloena, osim ako su stranke to drugo ugovorile;
4. ako je arbitraa prekoraila granicu svog zahtjeva;
5. ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturjena;
6. ako je presuda izabranog suda u protivnosti s Ustavom BiH,
7. Ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka.
28. ega se stranke ne mogu odrei u arbitrai?
Prema ZPP, stranke se ne mogu odrei primjene lanaka o izuzeu arbitara, o potpisu
pravorijeka i o tubi za ponitaj pravorijeka.
29. Kakva je sudbina arbitranog sporazuma nakon ponitaja pravorijeka?
Tuba za ponitaj arbitranog pravorijeka, ako bude prihvaena, moe dovesti samo do
ponitenja pravorijeka i dravni sud koji tubu prihvati nije ovlaten glede toga meritorno suditi i
donijeti svoju presudu o zahtjevu o kojemu je bilo odlueno ponitenom arbitranom odlukom.
U pravnoj znanosti u raspravama o sudbini ugovora o arbitrai postoje dva stajalita. Jedno, po

kome arbitrani ugovor nije konzumiran ostvarenim arbitranim suenjem pa se ponovno

suenjue moe i mora obaviti pred ar. sudom odabranim sukladno ugovoru o arbitrai, koji jo
vrijedi. I drugo, po kome arbitrani sud koji je donio pravorijek iscrpio svoj mandat; ugovor o
arbitrai vie nije pravovaljan pa se ponovno suenje o istom sporu moe pokrenuti samo pred
nadlenim dravnim sudom, ako stranke ne zakljue novi ugovor o arbitrai.
30. to se sve smatra stranim pravorijekom?
Stranom arbitranom odlukom smatra se ar. odluka koja nije donesena u BiH te ima pripadnost
drave u kojoj je donesena. Takoer, time se smatra i ar. odluka donesena u BiH, pri ijem je
donoenju primjenjeno pravo strane drave u pogledu postupka.
31. Kada je domai pravorijek ovran, tko to i ime utvruje?
udska (i arbitrana) odluka kojom je naloeno ispunjenje potraivanja na neko davanje ili
injenje, ovrna je ako je pravomona i ako je protekao rok za dragovoljno ispunjenje. Sud koji
je za spor bio nadlean u prvom stupnju, stavit e na prijepisu presude potvrdu o
pravomonosti i ovrnosti32. to sve sadri rjeenje o ovrsi?
U rjeenju o ovrsi moraju biti naznaeni:
- ovrna, odnosno vjerodostojna, isprava na osnovi koje se ovrha odreuje,
- traitelj ovrhe i ovrenik,
- potraivanje koje se ostvaruje,
- sredstvo i predmet ovrhe, te drugi podaci potrebni za provedbu ovrhe.
33. Negativne pretpostavke za priznanje i ovrhu stranog pravorijeka koje se razlikuju od
onih za priznanje sudskih odluka su?
1. da se po pravu BiH predmet spora ne moe podvrgnuti arbitrai,
2. da postoji iskljuiva nadlenost suda ili drugog tijela BiH,
3. da bi priznanje ili ovrha odluke bilo u suprotnosti s Ustavom BiH utvrenim osnovama
drutvenog ureenja,
4. da ne postoji uzajamnost,
5. da ugovor o arbitrai nije sklopljen u pismenom obliku,
6. da ugovor o arbitrai nije pravovaljan,
7. da stranka protiv koje se trai priznanje i izvrenje odluke nije bila uredno obavijetena o
imenovanju arbitra li o arbitranom postupku,
8. da sastav arbitranog suda ili ar. postupak nisu bili u skladu s odredbama ugovora o
arbitrai,
9. da je ar. sud prekoraio granice svojih ovlasti odreenih ugovorom o arbitrai,
10. da odluka nije jo postala konana i ovrna za stranke,
11. da je izreka arbitrane odluke nerazumljiva ili proturjena.
34. to je to delibacijski postupak?
O priznanju strane odluke u BiH odluuje se u posebnom sudskom postupku i to u
izvanparninom postupku uobiajeno nazvanim delibacijskim postupkom. U takvom
samostalnom delibacijskom postupku o priznanju strane odluke sud u BiH odluuje kao o
glavnoj stvari, odnosno kao o glavnom pitanju.
35. Nabroj vanije sudske intervencije u tijeku arbitranog postupka!
1. rjeavanje prigovora nenadlenosti dravnog suda zbog zakljuenog ar. sporazuma,
2. imenovanje arbitara i/ili predsjednika ar. vijea,
3. donoenje odluke o prestanku vaenja ugovora o arbitrai zbog nekoritenja ovlasti za
postavljanje arbitra,
4. donoenje odluke o prestanku vaenja ugovora o arbitrai zbog nepostavljanja zajednikog
arbitra,
5. odluivanje o izuzeu arbitra,

6. odluivanje o zahtjevu za privremenim mjerama,

7. uvanje pravorijeka i potvrde o obavljenoj dostavi
Itd. (ukupno 13)
36. Tko i iz kojih razloga moe traiti prestanak vaenja ugovora o arbitrai?
Stranka koja se ne eli koristiti ovlastima za imenovanja arbitara i/ili imenovanje predsjednika
predsjednika arbitrang vijea, moe tubom zahtijevati da sud nadlean za to postavljanje
proglasi prestanak vaenja ugovora o arbitrai, i to u sljedeim sluajevima:
a) ako se stranke ne mogu sloiti o izboru arbitara koje one zajedniki trebaju postaviti,
b) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrai postavljena za suca arbitranog suda nee
ili ne moe obnaati tu dunost,
c) ako se ne moe postii potrebita veina glasova, a stranke se nisu drukije sporazumjele,
svaka od stranaka moe tubom zahtijevati da sud koji bi za spor bio nadlean u 1.st. da
nije sklopljen ugovor o arbitrai, izrekne prestanak vaenja ugovorao izabranom sudu.
37. Kada postoji obveza ovjere i polaganja pravorijeka?
Obveza ovjere i polaganja pravorijeka vrijedi samo za ad hoc arbitrae jer stalne arbitrane
ustanove to same rade.
38. Nabroj naine rjeavanja meunarodnih trgovakih sporova!
Razlikujemo tri osnovna metoda: sudsko rjeavanje sporova, arbitrano rjeavanje sporova i
alternativno rjeavanje sporova.
39. Gdje se nalazi arbitrani sporazum za sporove iz stranih ulaganja?
U BiH su pravila o meunarodnoj nadlenosti za ugovorne sporove sadrana u Zakonu o
meunarodnom privatnom pravu i Zakonu o parninom postupku. (provjeriti)
40. Kratko objasni rjeavanje investicijskih sporova prema arbitranoj klauzuli DMUPZU.
Dvostrani meunarodni ugovori o poticanju i zatiti ulaganja (DMUPZU) sadre pisanu
suglasnot drave domaina ulaganja da spor iz ugovora o stranim ulaganjima podnosi na
arbitrau koju izabere investitor kao druga strana u sporu. DMUPZU ne reguliraju nain
rjeavanja sporova iz ugovora o stranim ulaganjima izmeu stranog i domaeg investitora,
nego to pitanje ostavljaju ugovornim strankama, bilo kroz arbitranu klauzulu ugovora o
stranom ulaganju ili putem posebnog ugovora o arbitrai.
41. ADR postupci su?
To su postupci koji obuhvaaju sve metode sprjeavanja i rjeavanja sporova uz pomo tree
stranke, osim parnice i arbitrae. Metode alternativnog rjeavanja trgovakih sporova s
meunarodnim elementom su: mirenje, ugovorno vjetaenje, arbitriranje, hibrid, mini parnica
evaluacija i drugi ADR postupci.
42. to je mirenje i kako zavrava?
Mirenje je postupak u kojem trea osoba, neutralna, pomae strankama u sporu da postignu
nagodbu, bez ovlasti da o biti spora donese obvezujuu odluku. Ako mirenje u predvienom
roku uspije zakljuivanjem sporazuma, zapoeti sudski postupak u pravilu zavrava
povlaenjem tube. U sporazumu zakljuenom u postupku mirenja odluit e se i o trokovima
sudskog postupka, a ako ne, sud e na njihov zahtjev odluiti o trokovima parninog postupka
koji su napravljeni do dana uspjenog okonanja mirenja, o tome obavjetavaju sud i sudski
postupak e se nastaviti tamo gdje je stao, pri emu stranke ne moraju ponovno ekati na
raspored njihova predmeta kod suca.
43. Mini-suenje je?
Mini parnica je sporazum o mirnom rjeavanju sporova zakljuenih izmeu poslovnih subjekata
u kojem ti subjekti unaprijed imaju svoje predstavnike za postupak mirejna. Imenovani
predstavnici su istim sporazumom ovlateni, po uspjenom okonanju njegove procedure,

zakljuiti ugovor o mirnom rjeavanju spora koji e obvezivati njihove tvrtke. Ona ima dvije faze
postupka, procesnu i procesni dokazni postupak.
44. Koje su to dodirne toke arbitrae i mirenja?
To su: autonomija stranaka, elastinost, neutralnost, usmjerenost na interese, angairanje
menaderskih vjetina, povjerljivost i ekonominost.
DODATNA PITANJA (s ispita)
45. Nabrojite naela i obiljeja arbitrae?
Naela i obiljeja arbitrae su:
a) nedravnost,
b) adjudikativni karakter,
c) obvezujui uinak rezultata arbitrae,
d) dragovoljnost i stranaka autonomija,
e) elastinost i stranaka kontrola u postupku,
f) jednako postpanje sa strankama,
g) uinkovitost,
h) zatita javnog poretka i integriteta arbitrae.
46. Nabrojite najvanije izvore arbitrae?
Meunarodni izvori ar. prava su:
a) viestrane meunarodne arbitrane konvencije:
- enevski protokol o arbitranim klauzulama (1923)
- enevska konvencija o izvravanju inozemnih arbitranih odluka (1927)
- Newyorka konvencija o priznanju i izvrenju inozemnih ar. odluka (1958)
- Washingtonska konvencija o rjeavanju investicijskih sporova izmeu drava i graana
drugih drava (1965)
- Konvencija o osnivanju Multilateralne agencije za garantiranje investicija (1987)
- Stockholmska konvencija o mirenju i arbitrai u okviru KESS (1992).
b) dvostrani meunarodni ugovori:
- ugovori o pravnoj pomoi,
- ugovori o trgovini i plovidbi,
- ugovori o poticanju i zatiti ulaganja (investicija).
c) meunarodni arbitrani dokumenti:
- arbitrana pravila UNCITRAL-a (1976),
- UNCITRAL-ov Model zakon o meunarodnoj trgovakoj arbitrai (1985)
- UNCITRAL-ov Model zakon o meunarodnom trgovakom mirejnu (2002).
Unutarnji izvori ar. prava su:
a) Zakon o parninom postupku FbIh,
b) Zakon o ovrnom postupku,
c) Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima,
d) Zakon o Vanjskotrgovakoj komori BiH,
e) Zakon o gospodarskim komorama u FbiH,
f) Zakon o postupku medijacije (mirenju)
g) Statut Vanjskotrgovake komore BiH
h) Pravilnici institucionalnih arbitraa.
47. Pozitivne pretpostavke za izvrenje i priznanje strane ar. odluke?
Stranka koja trai priznanje i ovrhu strane ar. odluke treba uz svoj zahtjev sudu priloiti:
- izvornu odluku arbitrae ili njezin ovjeren prijepis te
- izvorni ugovor o arbitrai ili njegov ovjereni prijepis.
48. Washingtonska konvencija

Nastala 1965.. Njome je ustanovljen Meunarodni centar za rjeavajne ulagakih sporova.

Zadatak mu je stvoriti uvjete za mirenje i arbitrau ulagakih sporova izmeu drava
ugovornica i dravljana drugih drava ugovornica u skladu s odredbama Konvencije. Svaka
drava ugovornica ili dravljanin drave ugovornice koji eli pokrenuti ar. postupak uputit e
pisani zahtjev u tu svrhu genelranom tajniku koji prijepis zahtjeva dostavlja drugoj stranci.
Glavni tajnik unosi zahtjev u registrar i o tome obavjetava stranke. Arbitrani sud ustanovit e
se u najkraem roku poslije registriranja zahtjeva. Sastoji se od 1 arbitra ili bilo kojeg neparnog
broja arbitara imenovanih dogovorom stranaka. Ako predsjednik imenuje arbitre oni ne mogu
biti dravljani drave ugovornice koja je stranka u sporu ili drave ugovornice iji je dravljanin
stranka u sporu. Sud sam odluuje o svojoj nadlenosti.
Spor se rjeava prema pravnim pravilima o kojima se usuglase stranke. Ako stranka ne doe ili
ne izloi svoj sluaj to se nee smatrati priznanjem navoda druge stranke.
Tumaenje, revizija i ponitenje odluke
Ako meu strankama doe do spora oko tumaenja ili obujma odluke, svaka stranka moe
uputiti generalnom tajniku pisanu molbu i traiti tumaebnje odluke. Molbu treba dostaviti Sudu
koji je donio odluku ako je to mogue, a ako ne ustanovit e se novi Sud i moe obustaviti
izvrejne odluke dok se ne donese rijeenje, ako smatra da to zahtjevaju okolnosti presude koji
su na snazi u dravi na ijem se teritoriju trai provedba.
Mjesto postupka:
Postupak mirenja i arbitrae vodi se u sjeditu centra, osim ako niej predvieno da stranke
odlue da se postupak mirenja i arbitrae obavi:
a) u sjeditu Stalnog ar. suda ili bilo koje druge prikladne ustanove, privatne ili javne, s kojom
se Centar o tome dogovorio ili
b) u bilo kojem drugom mjestu koje odobri Komisija ili Sud poslije konzultiranja s generalnim
tajnikom.
49. to moe biti predmet arbitrae?
Predmet arbitrae mogu biti sporovi o pravima kojima stranke slobodno raspolau, o kojima se
mogu nagoditi. (provjeri)