Kalibratori istosmijernog napona Za bazdarenje miernih insirumenata danas se Sesto umjesto kompenzatora upotrebliavaju Kalibratori istosmjernog napona (pogl. 3.2). Tu se iz vrlo totnog referentnog izvora napona od npr. | V napaja potenciometar P koji je na sh 6.50 pojednostavijeno prikazan a u stvarnesti je to vrlo precizni kuskadni ili slitni po tenciometer s § do 8 dekada. Raziika napona izmedu napona Ur tog potencio- metra i napona na otporu Ri privodi se elektroni¢kem pojacalu s velo velikim Pojacanjem | ulucnim vporom. Stoge ce napon ne ulazu pojatala iemedu ste- , ; Ret Ry Zaliki | i 2 biti neznatan (pogl. 8.1.1) pa viliedi: Un -Ur“" °!—Uren edie 1 je » obiéno 1, 10, 100 i 1000. Upetrebom vrlo preciznih otpornika Ry jucala navedenih svojstava postize se velo tofan izlazni napon (poel. 3 Rei po- Slika 6.49, Lindeck-Rotheos kempenzator ha 6.50, Pojednostavtiona principsietna 2 galvanonictarskim pojatalom i fotootpe Ghemaistomjernog. kalibratwa napona6.4.7, SamouravnotcZavajuci (automatski) kompenzatori Rucno uravnotezavanje kompenzatora dolazi u obzir pri laboratorijskim mje- renjima, te povremeaim provjeravanjima i baddarenjima uredaja u pogonu. Zelimo li prednosti kompenzacionog postupka prenijeti i na tekuca pogonska mierenja, potrebno je automatizirati postupak uravnotedavenja. To je postignuto kod samo- uravnotelavajuéin hompenzatora, koji nalaze kerisnu i anaésinu primjenu u raznim pogonskim mjetenjima i registriranjima (npr. mjerenje temperature i os- talib fizikalnih veliSina koje se mogu svesti na mjerenje aapona, struje ili orpora). Samouraynotezavajuci kompenzatori odlikuju se robustnoséu, pouzdanosca i tofnoséu. Djelovanie im se temelji na potenciometarskom ili ampermetarskom kompenzacionom postupku s time, da se uravnotedavanje redovno postize pri- mjenom elektronizkih postupaka. Potenciometarskim postupkom (sl. 6.47a) usporeduje se mjereni napon Ux s pa- dom napona na kompenzacionom otporu R. Razlika izmedu ta dva napona dovodi se na elektronitko pojatalo. Pri tom se upotrebliava elektronitki prekidaé ili elek- tromagnetski mehanitki prekidaé (P na sl, 6.472) nepajan iz mreke. Njegova kotva titra u ritmu frekvencije mreze, te za vrijeme jedne poluperiode dodiruje mimi kontakt /, a za vrijeme druge poluperiode kontakt 2, Stoga istosmjerna struja, prouzrokovana razlikom mjerenog i kompenzacionog napona, teéc sad kroz jcdnu, sod kroz drugu polovicu primamog namota transformatora ‘T. Time se na sekun- dernoj strani transformstora dobiva izmjeniéni napon dija je frekvencija jednaka firekvenciji mreze, a veligina proporcionalna neponskoj raelici mjerenog i kompen- zacionog napona, Promjena predznaka te razlike napona izaziva fazni_ pomak iz mieniénog napona od 180°. Izmjeniéni napon pojatava se pomocu visestepenog, cijevnog ili tranzistorskeg pojaéala i dovodi do glavnog namota izmjenitnog mo- tora M mehanicki povezanog s kliznikom K potenciometra. Pomocni namot mo- tora spojen je na mrezu, pa ce se motor okretati v jednom ili drugom smjeru, ovisno © faznom pomaku izmjenitnog napona dovedenog na glavni namot. Kad nema pona na glavnom namotu, motor se zaustavlja. Okretanje motora uzrokuje pomi- canje Kiznika K potenciomerra, a time i smanjenje razlike izmedumjerenog » i kompenzacionog napona, Sto se nas- tavlja sve dok se naponi ne izjednate i motor zaustavi Slika 6.47. Samouravaotezavajuéi kompenzator na potenciometarskom principa 1) shems b) i2vedba jednog linijskog pisaéa na potenciometarskom principu Isti automatizirani postupak primjenjiveo se prije i za ugadanje pomoéne struje Kompenzatora na potrebnu vrijednost. Upotrebom u posijednje vrijeme razvijenih visokostabiliziranih izvora istosmjernog napona nije vise potrebno auto- matsko ugadanje pomoéne struje. Dovoljno je samo njezino povremeno provje- ravanje, @ to se moze obaviti i ruéno.SI. 6.47 prikazuje izvedbu jednog linij skog pisaéa na potenciometarskom prin cipu. Motor, éiji se glavni nasnot napaja preko pojacala, okreée preko zupéanog pre- nosa osovinu na kojoj je uévréen Kliznik potenciometra. Na istoj osovini nalazi se remenica omotana wZetom koje pokreéemehanizamza pisanje. Takvimizvedbama po- stizu se granice pogredaka ispod. 1.0,25%. Sirina pisanja iznoci obitno oko 250mm, a pisaéa malog formata 120 ili 100 mm. Najmanje mjerno podrugje jest oko 1 mV, a ovisno je 0 izvedbi. Vrijeme umirivanja krece se od 0,2 § navige. Izvode se i kao totkasti pisadi, kada sluve za registraciju i do 12 mjerenih pojava Na slitnom principu rade i koordinatni pisaéi koji crtaju mjerenu pojavu u kartezijevom koordinatnom sistemu. Sastoje se od dva samouravnoteZavajuca kom- penzatora, od kojih jedan izaziva pomake pisaca u smjeru_osi X, a drugi u smjeru osi Y (s1. 6.48). Upotrebliavaju se kad se neka promjenijiva veligina ne Zeli pri- kazati kao funkcija vremena, vec kao funkcija neke druge promjenljive velitine, npr. zakretni moment kao funkeija brzine vrtnje. (SamouravnoteZavajuc mostovi rade na sli¢nom principu kao samouravao- teZavajuéi kompenzatori. Umjesto nulindikatora i tu se ugraduje osjetijive poja- Ealo, koje napsja glavni namot motora za ugadanje ravnotede. Cesto se isti uredaj moze prespojiti bilo u mosni, bilo u kompenzacioni spoj.) Lindeck-Rotheov samourconotetavajuci kompensator djeluje na princi kazanem aa a 633, no naravnavanje otpora Ry postile autornatsk. uae djeluje na otpor Ry i mijenja ga dote dok se pad napona na fikenom otpora R ne izjednagi's mjerenim naponom. Takvo djclovanje nulindikerora na otpor Ry mote te zamisliti npr. tako da svehuj vrijednusti urporu Ry odgovara U stanjl riVo0- teée kompenzatora odredeni polotaj pomitnog organa nulindikatora, t). pri ravo0- te2i_ kompenzatora zauzi- mat ée pomigni organ nub indikatora, avitno 0 vrijed- nosti otpora Rj razne polodaje, ane neki odredeni nul polodaj. Keko pri Taynote#i ne smije kroz nulindikator teéi struja, tre- balo biza oyu syrhu upot- rijebiti nulindikator bez di- rekcionog momenta. To nije moguée ostvarii uw potpunosti, jer ipak poatoje stanoviti parazitski momen- ti, kao ato je moment trenja i moment koji izazivaju dovodi do pomitnog or- gana nulindikatora. Stoga €e kroz mulindikator ted Sitka 6.42, Koordinatni pitae stanovita struja potrebna zm ju it skih momenata, koja Ge prouzrokovati stanovitu poten epeeNulindikator, najéeie osjetljivi galvanometar G, izaziva promjene otpora Rp na razne nagine. Ipak se najée’e Koristi rieXenje pomody fotootpora ilk fototelije f (sl. 6.49). Zraka iz posebnog izvora L pida na 2rcala galvano- metra G koji slusi kao nulindikator i telektira se na forootpor f, te ga vibe ili manje osvjetijava, ovisno o polotaju zrcala. Time se mij otpor fotootpora koji ge nalazi u krugu reletke clektronake cljevi B, pa se zhog toga tejenja | mapon reletke cijevi, udnusnu struja J, u kompenzacionom krugu, sve dok #e pad napona na kompenzacionom otporu ne izjednagi s mjerenim naponom. Ako kroz nul- indikator ne teée struja, bit ée struja u kompenzacionom krugu: aoe (6.101) ‘Keko zbog prije navedenih razloga kroz galvanometar ipak tete neka mala struja ‘Aly, nastat ée zbog nje dodatni pad napona na otporu Ry galvanometra, na unu- tamjem otporu Ky mjcrenog izvoru i na kompenzacionom orporu R, koji mozemo zanemariti, jer je redovno Ry + Ru > R. Stoga ée u kompenzacionom krugu te€i struja J, koja vi8e nije to&no proporcionalna mjerenom naponu: (6.102) Struja J; razlikuje se od toéne vriiednosti ,, pa time nastaje pogreska p: _ 4k Ret RD 09 9, (6.103) Kod uvedenih izvedbi iznosi AI, oko 10~*A ili Cak 107A (ai manje), ako se upo- trijebi povratna veza, To amoguéava dobivanje vrlo niskih mjernih opsega, od otprilike 25 .V, 80 nije moguce postiGi s drugim vrstama samouravnotezavaju- Gh kompenzatora.