Graevinsko nazivlje

Cijenjeni itatelji!
Na prijedlog suradnika asopisa prof. dr. sc. Draena Aniia objavljujemo njegove
primjedbe na Rjenik hrvatskoga jezika, izdanje Leksikografskog zavoda "Miroslav Krlea"
i kolske knjige Zagreb 2000. Autor nam je dostavio tablini pregled s ukupno 754 rijei, a
ovdje objavljujemo samo one na koje je dao komentare odnosno primjedbe. Urednitvo
objavljuje primjedbe uvjereno da e to zanimati itatelje asopisa, iz napomenu da redakcija
asopisa nije razmatrala iznesene primjedbe niti se o njima izjanjavala. Priloge itatelja u
raspravi o iznesenim primjedbama rado emo objaviti.
Urednitvo

Prof. dr. sc. Draen Anii, dipl.ing.gra. Graevinski fakultet J. J. Strossmayera u Osijeku, redoviti lan Akademije
tehnikih znanosti Hrvatske
PRIMJEDBE NA NAZIVLJE IZ PODRUJA GRAEVINARSTVA U RJENIKU HRVATSKOGA JEZIKA
LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA MIROSLAV KRLEA I KOLSKE KNJIGE, ZAGREB 2000.

Uvodna napomena
Leksikografski zavod Miroslav Krlea
i kolska knjiga objavili su 2000. godine Rjenik hrvatskoga jezika koji
ima obujam 1450 stranica formata
17 x 24 cm. Glavni urednik je Jure
onje. Rjenik je pripreman u razdoblju od 1992. do 2000. i obuhvaa
64 000 rijei. U popisu suradnika
navedeno je 39 osoba od kojih samo
jedna za podruje graevinarstva
dr. Aleksandar olc, sveuilini profesor, Graevinski fakultet, Zagreb
(kemija i graditeljstvo).
U Rjeniku sam pronaao u tumaenjima rijei iz podruja graevinarstva niz propusta i krivih ili nepotpunih objanjenja.
U popisu kratica koje se navode uz
pojedine rijei u Rjeniku, izmeu
ostalih, upotrijebljena je kratica grad
za u graditeljstvu, graditeljski.
Nema, meutim, kratica arh za
arhitektonski i gra za graevinski,
to ukazuje da autori nisu nainili
razliku izmeu dvije razliite tehnike struke i znanosti - arhitekture i
GRAEVINAR 54 (2002) 6

graevinarstva, ve su ih obje spojili

u zajednikoj kratici grad graditeljski. To smatram jednim od ozbiljnih
propusta Rjenika.
U Rjeniku sam pronaao 754 rijei
uz koje je kratica grad i one koje tu
kraticu nemaju, ali pripadaju korpusu rijei iz struka arhitektura i graevinarstvo, matematici ili obrtima i
alatima povezanim s graevinarstvom. Iz tog popisa imao sam primjedbe na 294 rijei. Te su rijei prikazane u nastavku tablino, tako da
su u prvom stupcu navedene rijei, u
drugom njihova znaenja kako ih
navodi Rjenik, pri emu su isputena ona znaenja koja nisu u vezi s
graevinarstvom ili tehnikom, a u
treem stupcu su moje primjedbe, a
esto su ponuena tumaenja znaenja tih rijei.
Iako se radi o opem rjeniku koji
ne moe sadravati cjelokupno nazivlje pojedine struke ve samo manji
dio tog nazivlja, nuno je da one rijei koje se u rjeniku navode budu

ispravno protumaene, kako iroki

krug itatelja ne bi bio pogreno upuen u znaenje tih rijei.
Akademija tehnikih znanosti Hrvatske ima u svom programu izradu i
izdavanje englesko-hrvatskog Tehnikog rjenika u kojem bi se obuhvatilo oko 100000 ili vie rijei iz
svih tehnikih struka, pa tako i iz
arhitekture i graevinarstva. Pozivaju se, stoga, svi koji ele pridonijeti
tom buduem djelu da proire i nadopune ovdje navedeni izvadak iz Rjenika onim hrvatskim rijeima koje
mu nedostaju i njihovim znaenjem,
a koje bi se mogle uvrstiti u budui
tehniki rjenik.
Prema raspoloivim podacima struni rjenici europskih jezika samo za
podruje graevinarstva i arhitekture imaju i do 30000 rijei, pa je vjerojatno da ni budui Tehniki rjenik
Akademije nee imati mnogo manje.
Pozivam itatelje da upozore i na
druge propuste Rjenika ili na pogrena tumaenja autora primjedbi.
379

Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
aditiv
tvar koja se u malim koliinama dodaje proizvodima radi
poboljavanja svojstava
agens
tvar koja moe pobuditi neku kemijsku reakciju, fizikalni ili
kemijski efekt; djelotvorno sredstvo
agregat
1. nakupina estica
2. a) stroj koji pokree drugi stroj b) skupina strojeva koji
tvore jedan sustav
akvedukt
vodovod na konstrukciji slinoj mostu kojom se voda od
izvorita gravitacijom dovodi na mjesto potronje; antiki
vodovod: rimski ~
aluvijalni
nanosni, naplavni: ~o tlo; ~a ravan ravan nastala
taloenjem u aluviju
analiza
znanstveno istraivanje rastavljanjem nekog predmeta na
njegove najjednostavnije sastavnice
apsida
polukruni prostor nadsveden polukupolom i dodan glavnoj
zgradi
arhitekt,
arhitektica

arhitektni
arhitektonika
arhitektonski

arhitektura

armatura

armirac
armirani

armirati
asanacija
bager
beton

betonara

betonirac
betonirati

Komentar D. A.
hrvatski naziv: dodatak
efekt = uinak
nedostaje znaenje 3. ljunak ili drobljenac za
izradu betona
krivo: nije vodovod na konstrukciji slinoj mostu
nego: most kojim se voda gravitacijom ...

umjesto rijei ravan, ovdje bi bolje odgovarala

rije ravnica ili zaravan; ravan (srp.) = ravnina
ovu rije ne bi trebalo upotrebljavati u sklopu
"raunska analiza"
u Rjeniku nema rijei nadsveden, nadsvoditi, ali
postoji rije presvoditi, pa bi trebalo stajati
presvoen
strunjak za projektiranje i estetsko oblikovanje visoke
naziv "visoka gradnja" ne postoji u strunom
gradnje; inenjer arhitekture
nazivlju. Tumaenje podrava zastarjelu podjelu
po kojoj "visoka gradnja" pripada arhitektima, a
"niska gradnja" (koja se u R. naziva niskogradnja
graevinskim inenjerima
koji se odnosi na arhitekte: ~ biro
neuobiajeni naziv; uobiajeno je: arhitektonski
biro
znanost o graevnim oblicima i stilovima
znanstveno polje naziva se arhitektura
koji se odnosi na arhitektoniku: ~ fakultet
na arhitektonskom fakultetu prouava se znanost
o graevnim oblicima i stilovima, a obrazuju se
inenjeri arhitekture
tehniko projektiranje i umjetniko oblikovanje visokih
ovdje nedostaje tumaenje da se radi o
gradnja
znanstvenom polju. Ponovno se javlja naziv
"visoka gradnja" (prema njem. Hochbau)
eljezni dijelovi u gradnjama kojima se uvruje
laiko i pogreno objanjenje! Trebalo bi stajati:
konstrukcija
ice, ipke, tapovi ili uad od elika ili drugih
materijala, najee za armiranje betona
graevinski radnik koji postavlja armature
uobiajeni je naziv: armira. Armira priprema,
izrauje i postavlja armaturu
koji je pojaan armaturom : ~ beton
krivo tumaenje! Trebalo bi: koji sadri armaturu.
Armirani beton nije beton pojaan armaturom ve
je to kompozitni (sloeni) materijal od betona i
elika
pojaati, pojaavati eljeznom graom; ugraditi, ugraivati eljezna graa je neprimjeren naziv! Trebalo bi:
eljeznu grau: ~ beton, ~ staklo
ugraditi armaturu
poduzimanje medicinskih, higijenskih, tehnikih i dr. mjera ovu rije ne treba upotrebljavati u graevinarstvu
radi spreavanje masovnih bolesti: ~ voda
kao ni rije sanacija
gliboder, jarualo
gliboder?
u betonu postoje jo i dodaci. Krivo je objanjenje
graevni materijal dobiven mijeanjem cementa, ljunka,
pijeska i vode: mijeati ~, zidati ~om, kua od ~a; armirani ~ prednapetog betona! Trebalo bi: beton s
beton u koji su stavljene eline ipke, armatura; laki ~ beton prethodno ili naknadno napetom armaturom
poveane zvune i toplinske izolacije zbog njegove vee
poroznosti; prednapeti ~ armirani beton kojem je armatura
napeta vlanim naponom prije betoniranja
tvornica betona i betonskih graevnih elemenata
betonara je samo tvornica za proizvodnju betona.
Betonske graevne elemente proizvodi tvornica
elemenata
radnik koji pravi beton i betonira
bolje tumaenje bi bilo: radnik koji izrauje i
ugrauje beton
sagraditi, graditi betonom: ~zid, ~plou
bolje: ugraivati beton

GRAEVINAR 54 (2002) 6

380

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
bitumen
1. zemna smola, asfalt
2. organski, topljivi sastojak prirodnoga asfalta ili ostatak
destilacije nafte, koji se rabi za izradbu asfaltnih mjeavina,
hidroizolacijskih slojeva i traka, masa za zalijevanje fuga;
asfalt, paklina
cement
tvar u obliku praha koja pomijeana s vodom ini plastinu
masu te s vremenom otvrdnjava, glavni sastojak betona i
mnogih buka: bijeli ~, obojeni ~, metalurki ~
cementirati
vezati, vezivati, uvrstiti, uvrivati, provui, prevlaiti
cementom: ~ tlo, ~ zid, ~ betonsku plou
cementni
centilitar, (cl)
cesta

cigla

ciglana
ciglar
ciglen
cisterna
creparski
crijep
avao
avlar
elik

daska
decibel (db)
decimala
dekalitar (dkl)
delicitar (dl)
dilatacija

Komentar D. A.
umjesto traka treba trak; umjesto fuga treba
sljubnica ili razdjelnica

izraz "plastina masa" upuuje na plastine

materijale. Bolje bi bilo rei "itku masu".Ne ini
se razlika izmeu buke i morta/maltera
Krivo tumaenje! Ne razlikuje se cement i beton.
Ne moe se cementirati ni zid ni betonska ploa,
jer je cement "prah", ali se moe betonirati.
1. koji se odnosi na cement: ~ lapor, ~a industrija
Postoji li cementni lapor ? Pod 2. bolje bi bilo:
2. koji je od cementa: ~a glazura, ~a buka
koji sadri cement
jedinica volumena, stoti dio litre
volumen=obujam
niskograevni objekt izgraen u prostoru namijenjen
Naziv "niskograevni" je lo. Rije "objekt" treba
meumjesnom prometu cestovnih vozila: makadamska ~
izbaciti iz uporabe kada se radi o graevini,
asfaltna ~, prilazna ~, magistralna ~, lokalna ~; auto~ - brza zgradi, kui i sl. Jasnije je rei: "graevina
automobilska cesta s odvojenim dvotranim ili vietranim
izgraena u ."
kolnicima koja zaobilazi naseljena mjesta
graevni materijal nainjen modeliranjem gline u prizmatine cigla nije graevni materijal nego graevni proizblokove suenjem i peenjem, koji se rabi za zidanje vezanih vod. Modeliranje=oblikovanje. Naziv "vezani
zidova namjesto kamena i betona; opeka
zidovi" ne postoji. Moda su to vezni zidovi. U
tehnikom nazivlju prednost treba dati rijei opeka
tvornica cigle i crijepa
ciglana je samo tvornica cigle. Crijep proizvodi
crepara
tvorniar koji proizvodi cigle, vlasnik ciglane; opekar
mogao bi biti i radnik u ciglani
1. koji je od cigle: ~i zid
cigleni zid = openi zid
2. koji je nalik na ciglu: ~a boja
graevina za skupljanje i spremanje kinice; nakapnica,
a gustijerna ?
gusterna, terna
koji se odnosi na crepare i creparstvo: ~ obrt, ~a proizvodnja creparski obrt ne postoji, jer se crijep proizvodi
samo industrijski
tanka opeka za pokrivanje krovova: valoviti ~
loe tumaenje: crijep nije opeka ( = cigla!) .
Treba: graevni proizvod za pokrivanje krovova.
Crijep moe biti i od betona, stakla i sl.
mali klin kojim se neto uvruje, prikiva, zakiva; klinac:
avao vie nema oblik klina kao u doba kad se
zabiti ~ u dasku
kovao pa je tumaenje neprimjereno
radnik ili obrtnik koji izrauje avle
takvih vie nema, pa je ta rije nepotrebna
tvrda i elastina slitina eljeza i malih koliina ugljika s
rije slitina u tehnikim normama naziva se
dodatkom drugih kovina, koja se proizvodi od sirovog eljeza legura. Rije graditeljstvo zamijeniti s
uklanjanjem suvika ugljika i kaljenjem radi postizanja
graevinarstvo. Ratni elik: ne postoji?
posebnih svojstava, a rabi se preteno kao konstrukcijski
materijal u strojarstvu i graditeljstvu, za izradbu orua,
oruja, kuanskog pribora, predmeta svakodnevne uporabe:
nehrajui ~, ratni ~, brodski ~
ravan komad drveta ispiljen po duini trupca kao sirova graa finalna proizvodnja=zavrna proizvodnja ?
za uporabu ili finalnu proizvodnju: jelova ~, hrastova ~
jedinica za mjerenje jaine zvuka
je li db ili dB ?
svako brojno mjesto iza decimalnoga zareza ili toke
Krivo tumaenje: decimalni se broj prema hrvatskom pravopisu pie samo sa zarezom a ne s tokom
pa "decimalna toka" ne ini decimalni broj
mjerna jedinica za obujam, deset litara
to je nepodutena jedinica
jedinica volumena, deseti dio litre
umjesto volumena:obujma
a) poveanje obujma konstrukcije povienjem temperature a) krivo! Treba: promjena izmjera tijela
b) dodatak graevini
prouzroena temperaturom, vlagom, upijanjem
vode i sl. Kod linijskih elemenata (ica) to je
promjena poetne duljine.
b) krivo! Treba: dilatacija je dio graevine fiziki
odvojen od drugih dijelova razdjelnicom;
odvojena graevna cjelina

GRAEVINAR 54 (2002) 6

381

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
dimenzioniranje proraun koji obuhvaa odreivanje najmanjih dimenzija
pojedinih dijelova tehnikih konstrukcija da se iskljui pojava
loma, deformacija iznad doputenih ili gubitak ravnotee pod
optereenjem
dimenzionirati

uiniti, initi dimenzioniranje

dinamometar
dograditi

ureaj za mjerenje mehanikih sila

gradei dodati; nadograditi: ~ kuu

dogradnja

tlocrtno poveanje postojee graevine gradnjom novog

dijela s kojim ini tehniku cjelinu; nadograivanje
graenjem dodavati; nadograivati
1.prostorni razmak meu dvama krajevima, krajnjim
tokama: ~ uzice, ~ ceste
3. mjera jednodimenzionalnih tvorevina: ~ duine, ~ luka krivulje
izazivanje odreenih procesa ili pojava radi znanstvenoga
istraivanja; pokus: kemijski ~
dio: ~ stroja

dograivati
duljina

eksperiment
element
elevacija
furnir

gliboder
gradba
gradbeni
gradilac
graditelj,
graditeljica

graditeljski

graditeljstvo

gradivo

gradnja

graenje
graevina

382

Komentar D. A.
krivo! Ne odreuju se dimenzioniranjem samo
"najmanje" dimenzije (ili bolje - izmjere). Postoji
i dimenzioniranje s obzirom na druga djelovanja a
ne samo s obzirom na optereenje (na djelovanje
topline, koroziju i dr). Dimenzioniranje nije samo
proraun, jer se izmjere mogu odrediti i bez njega.
neobino tumaenje. Nije li bolje: "provesti
dimenzioniranje"
ureaj= sprava, instrument ?
neprecizno! Dograditi znai gradei dodati uz
neto to postoji. Nadograditi znai dodati iznad
neega to postoji
neprecizno - kao u prethodnom retku
neprecizno - kao u prethodnom retku
u 3. - bolje je: jednodimenzijskih

moe li se eksperiment izvesti i sa svrhom koja

nije znanstvena?
nepotpuno! Nedostaje znaenje: dio konstrukcije,
dio graevine
okomiti kut izmeu vodoravne ravnine motritelja i smjera od vjerojatno se radi o vertikalnom kutu
njegova oka do objekta
vrlo tanka daica od plemenita drveta kojom se oblae
koje je drvo plemenito ? Postoje li furniri od
vanjska strana namjetaja: orahov ~
"neplemenita drveta"? Daica se izrauje od drva
a ne od drveta.
jarualo, bager
zastarjela rije?
graenje
zastarjela rije?
koji se odnosi na gradbu
zastarjela rije?
vidi: graditelj
ne upotrebljava se
a) poduzetnik ili inenjer koji gradi visokogradnje ili
konfuzno! Prema tom tumaenju graditelj je
niskogradnje
skupni naziv za strunjake koji se bave gradnjom
b) inenjer koji projektira kue, zgrade; arhitekt
- za graevinskog inenjera ili arhitekta ali ne i za
osobe koje grade graevinu a nisu ni poduzetnici
ni inenjeri
koji se odnosi na graditelje i na graditeljstvo: ~ inenjer, ~
krivo! U hrvatskom sustavu obrazovanja ne
tehniar, ~ posao
postoji ni graditeljski inenjer ni graditeljski
tehniar, iako (pogreno!!) postoje srednje
graditeljske kole.
1. graditeljska djelatnost u visokogradnji i niskogradnji
ovakvo znaenje dovodi do zbrke pojmova jer je
2. umjetnost podizanja graevina; arhitektura
jednom graditeljstvo =graevinarstvo, a potom je
graditeljstvo=arhitektura. Rije graditeljstvo se na
strani jezik moe prevesti samo u znaenju pod 2.
(njem. Baukunst =arhitektura).
1. ono od ega je to napravljeno, od ega se to moe
pod 2.: nosivi i nenosivi graevni elementi nisu
napraviti, to tvori neku stvar; graa, tvorivo
materijal (=gradivo) ve su od njega nainjeni
2. materijal od kojeg je to nainjeno, nosivi i nenosivi
graevni elementi
1. graevinski objekt u svim stanjima od pripremnih do
zato izraz "graevinski objekt" kad je bolje
zavrnih radova: visoka ~, niska ~
"graevina". Rjenik nije dosljedan pa jednom
2. graenje: duga ~
navodi "visoka gradnja" a zatim "visokogradnja".
Isto vrijedi i za "niska gradnja" i "niskogradnja"
graditeljska djelatnost od pripremnih radova, graevinskih
zato to nije graevinska djelatnost?
radova, ugradnje instalacija i montae opreme do zavrnih
radova
objekt na odreenoj lokaciji koji se sastoji od graevinskog bolja je definicija: graevina je sve sagraeno ili
dijela i ugraene opreme
to potjee od gradnje (vidi HRN ISO 6707-1 i
HRN ENV 1991-1)

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
graevinar,
strunjak koji projektira i gradi niskogradnje te izvodi
graevinarka
graevne radove visokogradnje
graevinarstvo

1. projektiranje, organiziranje i izvoenje radova

niskogradnje te izvoenje radova visokogradnje
2. znanost o gradnji

graevinski

1. koji se odnosi na graevinarstvo: ~ strunjak

vidi : graevni, vidi graditeljski .
2. radovi: betonski, zidarski, tesarski, tunelski radovi,
izvoenje donjega i gornjega ustroja prometnica,
hidrotehniki radovi i sl.
3. graevinska knjiga dokument s tonim podacima o
izmjerama i koliinama izvrenih radova, podloga za
financijski obraun
pretvaranje neke mase u sitna zrna

granulacija
greda

dugi, obino etvrtasti, nosivi, vezivi ili razaporni element

graevne konstrukcije: drvena ~, elina ~, betonska ~

gustoa

omjer mase i volumena: ~ smjese

hektolitar (hl)
heraklit

jedinica volumena, sto litara

drvena ploa izraena od drvene vune i mineralnih veziva

institut

1. ustanova kojoj je sadraj rada znanstvenoistraivaki ili

takvo tijelo u sastavu druge radne organizacije; znanstvena
ustanova; zavod: geofiziki ~, oceanografski ~, povijesni ~

inenjer,
inenjerka

tehniki strunjak koji je zavrio viu kolu; graevinski ~.

diplomirani ~ - tehniki strunjak koji je diplomirao na
nekom tehnikom fakultetu; pogonski ~ tehniki strunjak
koje je zavrio neku visoku tehniku kolu, veleuilite

inenjering

1. izradba tehnikih projekata

2. ured koji izrauje tehnike projekte

inenjerstvo
iskolenje

inenjering
postupak kojim se os trase prometnice ili graevinskog
objekta prenosi iz projekta na teren, oznaivanje granica
posjeda zabijanjem kolia
djelatnost kojom se uklanja dio sraslog tla na kojem je
predviena gradnja prometnica ili temeljenje kojeg drugog
graevinskog objekta

iskop

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Komentar D. A.
krivo! Graevinar projektira i gradi i niskogradnje
i visokogradnje (skladita, silose, mostove ...). Tu
se ne misli na profesiju: dipl.in.gra ili dipl. in.
arh. ve na svakoga koji gradi (zidar, armira )
krivo! Graevinarstvo obuhvaa osim izvoenja i
projektiranje i organiziranje radova visokogradnje.
Nedostaje znaenje: 3. gospodarska grana koja se
bavi projektiranjem i izvoenjem graevina,
ispitivanjem tla i materijala u svrhu gradnje. U
irem smislu obuhvaa i industriju graevnih
strojeva, graevnog materijala i opreme (vidi
Opa enciklopedija JLZ, sv. 3, str. 236
upuivanje na "graditeljski" stvara zabunu.
Gornji i donji ustroj prometnica ??

nedostatno objanjenje! Obuhvaa i sastav zrna

izraen po veliini (granulometrija)
izraz "razaporni" je vrlo udan jer postoji samo
glagol razupirati; greda nikad nije razuporni
element
volumen=obujam. Nepotpuno tumaenje: treba
dodati: "bez pora i upljina"
volumen=obujam
nedostaje: trgovaki naziv za drvenu . Umjesto
"drvena vuna" bolje bi bilo "drvenih vlakana"
postoje tvrtke s nazivom "institut" a ne bave se
znanstvenoistraivakim radom. Naziv nije
ogranien samo na dano znaenje. (Institut za
ljepotu, institut - obrazovna ustanova)
krivo! Vie ne postoji naziv "pogonski inenjer".
Ne postoje ni vie kole. Svi tehniki strunjaci
koji su diplomirali imaju naziv diplomirani
inenjer, iako su mogli diplomirati i na kojem
drugom fakultetu a ne samo na tehnikom (npr.
dipl. in. fizike).
Suvremeno znaenje je: inenjer - strunjak koji
je zavrio studij na tehnikom odjelu veleuilita;
diplomirani inenjer - strunjak koji je zavrio
sveuilini studij na tehnikom ili kojem drugom
fakultetu.
Moglo bi se dodati i ovo znaenje: osoba tehnike
struke koja projektira i/ili nadzire izvedbu radova,
konstrukcija i instalacija i njihovo odravanje
(vidi ISO 6707-2).
krivo! Treba: kompleksno voenje sloenih
pripremnih radova, projektiranja, gradnje,
ugovoranja, nadzora i obrauna poslova u ime
investitora sa svrhom zastupanja njegovih interesa
krivo! To su razliiti pojmovi
umjesto "graevinskog objekta" bolje je
"graevine"
kao gore.
Drugo znaenje iste rijei: iskopani materijal.

383

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
izmjera
1. rezultat mjerenja povrine izraena u odgovarajuim
mjernim jedinicama
2. premjer zemljita
izumitelj,
znanstvenik koje je izumio novu zakonitost, metodu ili proizizumiteljica
vod; pronalaza: ~ parnoga stroja, ~ elektrinoga generatora
izvijati
vidi: savijati
izvoditelj
eljade koje to izvodi; izvoa: ~ predstave
izvoditeljica
izvoa, izvoaica poduzetnik ili radnik koji izvodi graevinske radove: ~ radova
jarualo
tehniko plovilo s ureajem za vaenje mulja i nanosa
morskoga i rijenog dna; gliboder, bager
kabel
izolirani elektrini vodi obavijen zatitnim omotom ili bez
njega; provodnik: podvodni ~, telefonski ~, elektroenergetski ~
kamenar
radnik ili obrtnik koji obrauje kamen za graditeljstvo; klesar,
kamenolomac
kamenina
porozna keramika bijele boje, mjeavina kaolina., kvarca i
glinenca, po finoi i kompaktnosti izmeu grube keramike i
porculana
kamenolom
a) povrinski kop kamena za obradbu radi uporabe u
graditeljstvu
b) mjesto na kojem se kamen vadi i grubo obrauje
keramiar
osoba koja ugrauje keramike proizvode, poplouje podove i
zidove, ugrauje keramike sanitarije
keramika
1. proizvod izraen od gline, oblikovan u poluvrstom
plastinom stanju, suen i peen na visokoj temperaturi da
dobije eljena mehanika svojstva
2. keramiki proizvodi koji se rabe u graditeljstvu
keson
zatvorena elina ili armirano-betonska komora bez dna
napunjena zrakom pod tlakom tako da u nju ne ulazi voda,
slui za iskapanje tla i za izradbu temelja pod vodom
kilometar (km)
mjera za duinu, iznosi 1000 m
kod
1. tuma kratica za kodiranje i dekodiranje poruka, za
razrjeavanje sustava znakova; klju, ifra
2. zapis programa u nekom programskom jeziku
kodeks
a) zbornik zakona o jednom podruju prava; pravni zbornik
b) skup pravila koja odreuju organizaciju i ponaanje
strunih udruga, c) u tehnici: skup tehnikih pravila
kolona
potporni ili ukrasni stup
kolonada
konstruirati
konstrukcija

konzola

korozija
kran
krovnjaa
krovopokriva

384

niz potpornih stupova povezanih arhitravom ili lukovima

praviti, napraviti konstrukciju; sastaviti, sastavljati, sloiti,
izumiti, izumljivati, izraditi, izraivati, projektirati
1. radnja, postupak kojim se rekonstruira; konstruiranje,
izradba: ~ broda
2. sastav, graa; tjelesna ~, ~ mosta, ~ reenice
3. konstruirani stroj, graevina ili njezin dio: nosiva ~,
betonska ~, elina ~
greda koja stri izvan zida, a slui kao potporanj za balkon,
svod, kip i sl.
1. razaranje vrstog materijala kemijskim djelovanjem okoline
2. razaranje kovinskih konstrukcija utjecajem okoline; hranje
dizalica s dugim i vrstim nosaima, koja slui za dizanje i
premjetanje velikih tereta
slama kao graa za pokrivanje krovova
obrtnik koji postavlja i pokriva krovita, koji gradi krovove

Komentar D. A.
krivo! Umjesto "povrina" (koja se nikad ne
izraava mjernim jedinicama ve opisno) treba
pisati "plotina"
izumitelj ne mora biti znanstvenik
tehniki netono! Izvijanje i savijanje su potpuno
razliiti pojmovi. U Rjeniku nedostaje rije izvijanje
eljade=osoba ?? Rije izvoditelj ne treba
upotrebljavati kao zamjenu za rije izvoa.
izvoa je i organizcija a ne samo osoba
gliboder?
"kabel" u prednapetom betonu nazivamo natega
umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo"
zato porozna?

umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo"

Keramike sanitarije ugrauje vodoinstalater a ne

keramiar.
umjesto "graditeljstvo" treba "graevinarstvo"

krivo je napisana rije "armirano-betonska"!

Crtica nije potrebna
krivo! Treba: mjera za duljinu
ova rije ima razliito znaenje od rijei kodeks
pa ju ne treba upotrebljavati u znaenju kodeks
(pogreno je engl. eurocode prevoditi s eurokod),
(engl. code of practice = stanje znanja u kojoj struci)
pridjev potporni je nejasan i nepotreban naziv.
Svaki je stup potporni jer nosi optereenje.
izbaciti rije "potpornih"
konstrukcije se na prave ve se izrauju, grade
konstrukcija i rekonstrukcija su razliiti pojmovi
pa se ne mogu tumaiti jedan s pomou drugoga

konzola moe biti i u obliku ploe, reetke i sl. a

ne samo u obliku grede. Umjesto potporanj bolje
je nosa
kovinski = metalni (u tehnici; vidi HRN ...)
nejasno i nepotrebno: "dugi i vrsti nosai"
u tehnici nepoznat izraz
krovita postavlja tesar. Krovove gradi tesar.
krovopokriva ih samo pokriva.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
Komentar D. A.
kupola
svod u obliku polukugle ili kalote iznad tlocrta, esta na
krivo! Treba: graevni element u obliku oploja
velikim crkvama i monumentalnim graevinama: ~ sv. Petra polukugle ili kalote. (Polukugla je puna polovica
u Rimu, ~ ibenske katedrale
kugle).Kupola i svod su razliiti graevni oblici
koji se ne mogu definirati jedan s pomou drugoga.
kvadrat
paralelogram s meusobno okomitim stranicama jednake
zato se ovdje ne spominje rije "etvorina" koja
duine
je istoznanica kvadrata? Umjesto "duina" treba
"duljina".
kvadratura
broj kvadratnih jedinica neke povrine: ~ stana
krivo: Umjesto "povrine" treba "plotine".
kvantiteta
svojstvo koje oznauje koliinu, mnoinu te veliine
neuobiajena rije: kolikoa?
predmeta ili pojave; koliina, kolikoa
laboratorij
1. zavod ili jedinica u kojoj se rade strune pretrage ili
A gdje su pokusi u tehnikim i drugim
znanstvenoistraivaki pokusi prirodnih znanosti, zatim
znanostima?
izrauju kemijski pripravci i nadziru tehnoloki procesi:
kemijski ~, rafinerijski ~, bolniki ~
2. laboratorijski prostor s opremom
lamela
1. limeni ili plastini list
Lamela nije potporanj ?
2. potporanj
lananik
lanani most
takav naziv u gra. struci ne postoji ?
ledobran
lukobran ili titnik pred jarmovima i stupovima rijenih
kako ledobran moe biti lukobran ?
mostova protiv udara ploveeg leda
lezonit
ploe izraene od mljevenog drva, smola i lakova, koje slue za zato je znaenje u mnoini?
oblaganje zidova i podova te za izradbu namjetaja; vlaknatica Provjeriti spada li lesonit u vlaknatice !
liiti
premazivati bojom unutranje zidove zgrada; bojiti: ~ stan
krivo! Pod lienjem se podrazumijeva bojenje
(graevne stolarije) uljanom bojom, a bojenje
zidova obuhvaeno je soboslikanjem
linoleum
vrsta industrijske plastine oplate za podove, zidove,
bolje bi bilo da umjesto "oplate" pie "obloge".
pokustvo
Nema vie pokustva obloenog linoleumom.
litra (L ili l)
mjerna jedinica obujma za tekuine
krivo! Oznaka za litru je iskljuivo malo slovo
"" (vidi HRN...).
lokacija
mjesto na kojem je smjeten neki objekt; smjetaj: ~ zgrade, objekt=predmet ili graevina
~ eljeznikog vorita, ~ broda
lom
1. in kojim se to lomi; lomljenje, prijelom: ~ drveta, ~ ruke u graevinarstvu se rabi rije slom
2. mjesto, povrina prelomljenog mjesta: ~ kosti, ~ eljeza
luk
a) gornji, obino polukruni zavretak otvora u zidu ili
krivo! Luk i svod nije isto. Luk je svinuti tap, a
izmeu stupova; svod: potkovasti ~, polukruni ~
svod je svinuta ploha. Rije potporanj je
b) potporanj u obliku luka u konstrukciji mostova
zbunjujua jer se tu nita ne podupire.
lukobran
kameni ili betonski luni branik u vodi spojen s kopnom koji pridjev luni je pogrean. Imenica lukobran
titi luku od valova: glavni ~, operativni ~, ravni ~, izlomljeni ~ potjee od rijei luka a ne od rijei luk.
malter (njem.),
smjesa vapna ili cementa, pijeska i vode koja slui za zidanje Rjenik ne razlikuje mort (malter, od njem. Mrtel)
reg.
povezivanjem cigli i drugih graevinskih elemenata, za
kojim se grade zidovi i buku kojom se oni
oblaganje zidova i stropova, za izradbu fasada; buka, mort oblau. Umjesto "ili" treba "i/ili". "Cigle i drugi
graevinski elementi" nazivaju se "zidni elementi".
malterisati
vidi: bukati
ovu bi rije trebalo izbaciti iz rjenika hrvatskog
jezika
mansarda
1. vrsta krova s gotovo okomitim eonim dijelom i blago
Rjenik ne razlikuje "okomito" i "vertikalno".
kosim pokrovnim dijelom
Treba: "s gotovo vertikalnim eonim"
2. stan u potkrovlju; potkrovlje
metal
kovina
(ali ne u tehnikom jeziku). Ima metala koji se ne
kuju pa ne mogu biti kovine.
model
uzor, plastian prikaz graevine ili kompleksa zgrada po
objekt=graevina. Umjesto "plastian prikaz"
kome se radi neki objekt, graevina, stroj, brod, zrakoplov i bolje bi bilo "predloak", jer tu nema nieg
sl; maketa. Uzorak
plastinog.
monument
veliki spomenik, golemo graditeljsko djelo
zato su tu pridjevi "veliki" i "golemo"?
mort (njem.), reg. vidi: buka
vidi: malter
mosni
koji se odnosi na most: ~o stupovlje, ~a konstrukcija, ~a
krivo! Nema viseeg nosaa ve je to nosa (=
ograda; ~a dizalica dizalica s viseim nosaem, vitlom,
mosna dizalica) oslonjen na tranice i na kransku
koja se kree po tranicama i prenosi teret
stazu.
mosnica
glavna nosea greda
krivo! Mosnica je obina daska.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

385

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
mrea
a)

Komentar D. A.
krivo! Mrea nije konstrukcija ve ravninski
element (ili proizvod) dobiven ... Umjesto
"eljezna mrea" treba "elina mrea".

nadgraditi
nadgradnja

Izbaciti rije "dograditi".

Izbaciti rije "dogradnja"

nadogradnja
naprezanje
natega

neboder

niskogradnja
nosivost

novator
objekt

obluk
ovrsnuti
okno

okomica

okomit

opeka

oplata

opruga
optereenje
oscilator
pandativ

parcela

386

Tumaenje u Rjeniku
konstrukcija dobivena preplitanjem linijskih elemenata
vlakana, prua, armature: eljezna ~
b) sustav povezanih linija prometnica ili vodova: elektrina
~, telefonska ~, cestovna ~, eljeznika ~, vodovodna ~,
kanalizacijska ~
dograditi, nadograditi nad gradnjom: ~ kuu
dogradnja, nadogradnja nad gradnjom, nadgraeni dio
gradnje: zidana ~, drvena ~, brodska ~
dio zgrade dograen na postojeu gradnju, nadograeni dio
zgrade
jaina sila koje djeluju u nekom tijelu pod vanjskim
optereenjem
ureaj s utegom kojim se napinje ica ili armatura za
prednapete konstrukcije

umjesto "dograen na" staviti "nadograen"

potpuno krivo! Treba: sila podijeljena s plotinom

na kojoj djeluje.
krivo! Natega je napeta ica, ipka, tap ili ue
kojom se prednapinje (unosi naprezanje u)
graevni element
visoka vitka zgrada etvrtastih zidova s mnogo katova
nepotrebno je i zbunjujue "etvrtastih zidova"?
Jesu li ti zidovi etvrtasti u pogledu ili presjeku.
neboder moe biti i valjkasta oblika. Nepotreban
je pridjev "vitka"
graevinska djelatnost izgradnje prometnica, mostova, tunela, (od njem. Tiefbau). Bolji je skupni naziv:
hidrotehnikih objekata, kanala, brana, luka
inenjerske graevine (DZNM - TO98)
najvee doputeno optereenje: ~ kamiona
nedostaje: u graevinarstvu, najvee optereenje
pri kojem dolazi do sloma konstrukcije ili
graevnog elementa (a to nije "doputeno")
znanstvenik koji uvodi nove ideje, metode, norme, pravila, izume novator ne mora biti znanstvenik. Vidi: izumitelj
samostojea graevina, zgrada, zdanje: graevinski ~,
rije objekt treba izbaciti u navedenom znaenju.
stambeni ~, ~spomeniki ~, ugostiteljski ~
Pridjev "samostojea" je nepotreban jer i druge
graevine su "objekti" (DZNM - TO98).
dio graevine u obliku luka: ~ mosta
u graevinarstvu ta rije nije poznata
postati vrst, jak , otporan; ojaati; prilog: ovrsnuo
naziv ovrsli beton je pogrean !
okomiti prokop u zemlji, stijeni ili propust u graevinskoj
umjesto okomiti treba vertikalni
konstrukciji okrugla ili viekutnog presjeka; kanalizacijsko ~,
~ bunara
1. pravac to ga tvori nit viska u poloaju ravnotee
krivo! u matematici i tehnici znaenje pod 1. je
2. pravac koji sijee neku plohu, povrinu ili crtu pod kutom vertikala, a znaenje pod 2. okomica.
od 90. Vertikala
koji je usmjeren odozgo prema dolje, koje je pod pravim
krivo! vidi redak iznad.
kutom prema podlozi; vertikalan: ~ pravac, ~a greda, ~a
povrina
1. graevni materijal kojim se ziu zidovi, stupovi, svodovi i krivo! opeka nije crijep.
poplouju podovi, najee paralelopipednog oblika, dobiva
se peenjem prethodno oblikovane gline; cigla: fasadna ~,
zidna ~, podna ~
2. crijep
a) drvena ili elina konstrukcija za betonsko zidanje
ne postoji betonsko zidanje!
b) keramike, mramorne ili metalne ploice ili drvene
letvice koje tite i ukrauju zid; elina ~, drvena ~
dio stroja ili naprave koji ima povratne pokrete
neobino tumaenje? Nai bolju definciju.
sila ili naprezanje koje djeluje na konstrukciju ili njezin dio: konfuzno objanjenje! Optereenje je djelovanje
doputeno ~, kritino ~, ~ grede
na konstrukciju ili njezin dio.
ureaj u kojem se energija periodino pretvara iz jednog
koji su to oblici? (kinetika i potencijalna
oblika u drugi
energija)
pomoni nosivi element konstrukcije kupole, prijelazni
umjesto "lanak" treba "element"
lanak za formiranje krune kupole nad kvadratinim ili
polukrunim tlocrtom
zemljina estica upisana u zemljinim knjigama
krivo! Parcela moe biti upisana samo u katastru
dok u zemljinim knjigama ne mora ni postojati

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
pasarela
perioda

pijuk

plinta
ploa

pod

podgrae

podupira

Tumaenje u Rjeniku

Komentar D. A.

pjeaki mosti za prijelaz preko eljeznike pruge

1. razdoblje
2. odsjeak vrijednosti nezavisne varijable nakon kojeg se
vrijednosti funkcije sukcesivno ponavljaju. ~ njihala
trajanje jednog njihaja
jednostavno eljezno ili elino orue zailjeno na jednom ili
oba kraja, privreno na drveno dralo, vrlo rasprostranjenje
uporabe, slui za kopanje u tvrdom i stjenovitom tlu; budak,
trnokop, kramp

zato samo preko eljeznike pruge?

U svim drugim rjenicima hrvatskog jezika ova je
rije mukog roda: "period"! Zato je sada
promijenila rod?

u antikom graditeljstvu, pravokutna kamena ploa na kojoj

stoji baza stupa ili pilastra
konstrukcijski ravninski element kojem je debljina mala u
usporedbi s drugim dimenzijama, rasprostranjen posebno u
zgradarstvu, mostogradnji, pri gradnji hidrotehnikih
graevina i prometnica: stropna ~, armiranobetonska ~,
elina ~, masivna ~, rebrasta ~
1. vodoravna povrina na tlu zgrade ili na stropnoj
konstrukciji izmeu katova po kojoj se hoda: pasti na ~,
puzati po ~, spavati na ~u
2. kat: kua na dva ~a
1. naselje nastalo ispod srednjevjekovnog grada
2. zid ili temelj izgraen ispod graevine ili konstrukcije;
podgrada
3. graevinski objekti izgraeni ispod grada
potporanj

usko struni naziv nepotreban u Rjeniku

predugo objanjenje za jednostavak alat. Ne moe

to biti eljezno orue!

dimenzija=izmjera

znaenje pod 2. nije tehniki uobiajeno, moda

vrijedi kao regionalno znaenje

umjesto "graevinski objekti" staviti "graevine"

vidi potporanj

podvonjak

graevinski objekt ispod razine terena na raskriju

prometnica visokih kategorija ili gdje se kriaju cesta i
eljeznica, prolaz za pjeake i vozila ispod vee prometnice:
cestovni ~, eljezniki ~

podzid

zid ispod graevinskog objekta ili konstrukcije koji preuzima umjesto "graevinski objekt" staviti "graevina"
optereenje i prenosi ga na temelj ili temeljno tlo

pokus

postupak kojim se planski izaziva neko stanje ili proces radi

znanstvenoga istraivanja; eksperiment: ~i na mievima,
atomski ~i, fizikalni ~i, kemijski ~i

pokus se moe provesti i ako mu cilj nije

znanstveno istraivanje

polagati

stavljati na mjesto; postavljati: ~ kanalizacijske cijevi, ~

parkete, ~ crijep, ~ podzemne kablove

krivo !!! Kablovi su posude za vodu! Pod

zemljom se nalaze kabeli.

politura

pokost na drvenim proizvodima premazana radi zatite ili

sjaja

pokost=lak

ponuditelj

obrtnik ili poduzetnik koji je ponudio izvedbu graevinskih

radova

nije li bolje: ponua

portik

ulazni trijem, predvorje, natkriveni prostor to ga oblikuje

ne spada u opi rjenik
stupovlje pred glavnim ulazom graevine ili trijem priljubljen
du zgrade

portun

1. glavna kuna vrata; dveri

2. veliki kuni hodnik. Vea

regionalizam

posmini

koji se odnosi na posmik. ~o naprezanje naprezanje koje

nastaje kada sila djeluje na povrinu, stvarnu ili zamiljenu
unutar tijela, izazivajui smik, odvez; naprezanje na odvez

krivo! Sila djeluje na plotinu a ne na povrinu.

Kakva je to "zamiljena povrina". Naziv odvez je
nepoznat u tehnici. Vjerojatno je trebalo pisati
"odrez".

potporanj

1. konstrukcijski element koji to podupire, koji preuzima

optereenje; podupira: ~ grede, ~ svoda, ~ kupole
2. oslonac, uporite

rije nije uobiajena u tehnici. Ne govori se da

svod ili kupola imaju potporanj.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

umjesto "graevinski objekt" staviti "graevina".

Prometnice visokih kategorija ??

387

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
potporni
1. koji je u ulozi potpornja, na koji se naslanja neka
konstrukcija: ~ stup. ~ luk konstrukcijski element koji
preuzima horizontalnu komponentu tlane sile svoda i prenosi
je na potporne stupove;
2. ~ zid a) u arhitekturi, zid koji preuzima optereenje gornjeg
dijela konstrukcije; nosivi zid b) u gradnji prometnica, zid
koji se nalazi ispod graevnog objekta, najee u nasipu i
preuzima tlak od tla i od objekta ili prometnog optereenja c)
potporni zid u usjeku i zasjeku prometnice koji preuzioma
tlak zasjeenoga prirodnog tla i spreava njegovo zasipanje
potres
iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla uzrokovana
uruavanjem stijena, magmatskom aktivnou ili tektonskim
poremeajima u Zemljinoj kori: uruni ~, vulkanski ~,
tektonski ~
povrina
1. vanjska, gornja, ravna strana mase: ~ mora, ~ zemlje,
izroniti na ~
2. vidi - plotina
prednapinjanje
napinjanje armature prije ugradnje betona za izradbu
prednapetih betonskih konstrukcija
prednapregnuti

vidi prednapeti

prednaprezanje
prezid

vidi prednapinjanje
pregradni zid

projekt

1. crte objekta razraen za gradnju: ~ zgrade, ~ ceste, ~

spomenika
2. znanstveni organizirani pothvat sadrajno i metodoloki
razraen s oznaenim opsegom i rokom izvedbe: istraivaki
~, znanstveni ~, leksikografski ~. Nacrt
izraiva projekta: graevinski ~, cestovni ~
1. otvor razliite veliine zatvoren pominim okvirom sa
staklom na zidu, krovu zgrade i sl. koji slui za osvjetljivanje
i prozraivanje prostorija: gledati kroz ~
2. okvir sa staklom kojim se zatvara otvor: dvokrilni ~,
prikrilni ~, jednokrilni ~. Slijepi ~ - zatvorena udubina u zidu
u obliku prozora. Francuski ~ - prozor koji see do poda a na
vanjskoj strani ima nisku zatitnu ogradu
dugi i uski ureen ili utaban prostor povezan s naseljem
izravno ili posredno koji slui za prolaenje i kretanje ljudi,
ivotinja i vozila: seoski ~, blatnjav ~, makadamski ~, suh ~,
zaobilazan ~, prijeki ~
pukotina u Zemljinoj kori du koje dolazi do uzdizanja,
sputanja ili uzdunog pomicanja njezinih dijelova;
prosjelina, raskolina: normalni ~, reverzni ~
razorenje: ~ grada
sprava kojom se ravna povrina mjerenjem nagiba dovodi u
vodoravan poloaj; libela
1. pravilnik kojim se regulira poslovni red; poslovnik
2. skup propisa i akata kojima se ureuju pitanja prethodnih
radova, izgradnje, iskoriivanja i odravanja graevine,
ukljuujui i njezino ruenje
znanost o deformacijama i tijeku tvari, koja prouava vrste,
poluvrste, viskozne, viskoelastine, plastine i tekue tvari,
njihovo ponaanje i odaziv na djelovanje naprezanja
popravak oteene stare graevine, starog namjetaja, kipa ili
slike tako da dobije svoj prvotni oblik; rekonstrukcija: ~
starohrvatske crkve, ~ fresaka

projektant
prozor

put

rasjed

razor
razulja
regulativ

reologija

restauracija

388

Komentar D. A.
Potporni luk vjerojatno prenosi sve, a ne samo
horizontalne sile svoda?
uz 2.a): nepotrebno je "u arhitekturi" jer isto moe
biti i u graevinarstvu i drugdje
uz 2. b): umjesto "graevinski objekt" staviti
"graevina". Umjesto "tlak od tla i od objekta"
staviti "tlak tla i graevine".

zato u mnoini

Rjenik ne razlikuje pojmove povrina i plotina

jer pod 2. navodi da je drugo znaenje povrine
rije plotina to je krivo.
nepotpuno tumaenje: prednapinjanje se moe
izvesti i nakon ugradnje betona. Zato je bolje
izbaciti "prije ugradnje betona".
u tehnikom nazivlju ova je rije izbaena i
zamijenjena rjeju prednapeti.
kao redak iznad
u tehnici je ova rije zbunjujua jer prefiks "pre"
ne znai ni "prije" ni "previe"
umjesto "objekt" staviti "graevina"

bolje: strunjak koji

prikrilni prozor ?

to znai "izravno ili posredno"?

reversni ili reverzni ??

rije nije uobiajena u tehnici

nejasno tumaenje
pazi: nema rijei regulativa koja je uobiajena (i
loa) u tehnici. Dobra je zamjena: tehniko
zakonodavstvo.
umjesto "odaziv" vjerojatno treba "odziv".
Definicija je kriva - reologija prouava ponaanje
tvari pri djelovanju naprezanja tijekom vremena
restauracija i rekonstrukcija su razliiti pojmovi.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
reka
razmak izmeu elemenata konstrukcije ostavljen radi
osiguranja prostora za rad materijala
rizalit
ukrasni istaknuti dio na ravnoj zidnoj plohi, najee na
proelju, pravokutne ili poligonalne izvedbe
rog
dio krovne konstrukcije, kosa greda ili motka koja dri
krovnu strehu
roletar

rovokopa
rozga

rozgva
roenice

ruenje

sadra

sakralni
salonit

sanacija
sanirati
seizmiki
seizmika
serklaa

shema
sila

sima
situirati

specijalizirani radnik ili obrtnik za izradbu i postavljanje

sjenila u obliku roleta i zastora to se postavljaju na svijetle
otvore zgrada
graevinski stroj raznolike namjene, prvenstveno za kopanje
rovova; bager, jarualo, gliboder
1. kolac za podupiranje; podupira, potporanj, pritka
2. prekriene motke koje se stavljaju na krovnu konstrukciju
mjesto rogova
podupira, potporanj, rozga
kose grede koje se na donjoj strani odupiru o stropnu gredu ili
armiranobetonsku stropnu konstrukciju, preuzimaju ulogu
zatege i nosaa krovne strehe

Komentar D. A.
umjesto "za rad materijala" treba "za obujamske
promjene materijala", jer materijal ne radi.
ne spada u opi rjenik
krivo! Izbaciti rijei "motka koja dri krovnu
strehu". Rije streha upotrijebljena je u krivom
znaenju; treba .."koji dri na krovnu plohu
nepotrebna je rije "svijetle"

zastarjelo: gliboder?
u graevinarstvu nepoznata rije

vidi redak iznad

Potpuno krivo i nejasno! Rije streha
upotrijebljena je u krivom znaenju; mislilo se na
krovnu plohu. Ako su to podronice onda nisu
kose.. Zato je u mnoini?
postupak razaranja neke graevine koji se obavlja na propisan A ruenje prouzroeno poarom, eksplozijom ili
nain po pribavljanju potrebnih dokumenata, dozvole ili
ratom?
naredbe
rasprostranjen mineral, prirodni kalcijev sulfat koji se rabi u kakve se to take od sadre ??
graditeljstvu kao vezivo i za izradbu taka, u kiparstvu za
"Graditeljstvo" zamijeniti s "graevinarstvo"
izradbu modela i odljevaka, u medicini za uvrenje udova
nakon loma; gips
~ objekti graevine namijenjene vjerskim obredima
nepotreban je izraz "sakralni objekti"
graevni materijal proizveden od azbestnih vlakana, cementa krivo! Treba: trgovaki naziv za graevni
i vode koji se danas manje rabi zbog navodno tetnog
proizvod proizveden od azbestnih vlakana,
djelovanja azbesta
cementa i vode.
tetno djelovanje azbesta u salonitu nije dokazano
pa je nastavak tumaenja nepotreban
ozdravljenje, poboljanje, sreenje
vidi asanacija. Ovu rije u graevinarstvu ne bi
trebalo upotrebljavati. Vidi redak nie.
nema znaenja vezanog za graevinarstvo
koji se odnosi na potrese: ~ valovi, ~e prosjekline
prosjekline = rasjedi
metoda mjerenja irenja potresnih valova
krivo! Vjerojatno se mislilo na refrakcijsku
seizmiku.
nedostaje znaenje u zgradarstvu:
1. kruni obzid, opasivanje ili kruni opkop oko graevine
4. armiranobetonske grede i stupovi u zidanim
2. horizontalni trak koji je dio unutranje ili vanjske
zgradama kojima se poveava otpornost na
arhitektonske kompozicije, esto oko stupova, kolonada
djelovanje potresnih sila.
3. vezanje zidova lancem; zatega
Pod 3. je pogreno navedeno da je to zatega.
Zidovi se nikad ne veu lancem
U graevinarstvu je uobiajen naziv serkla.
skica, nacrt, plan: ~ objekta
neprikladno objanjenje. Bolje je:
pojednostavnjena skica ...
vie pogreaka! Umjesto "neelastinoga" treba
a) utjecaj, djelovanje koje mijenja brzinu ili smjer gibanja
"elastinoga" i izbaciti tu rije. Rije "utjecaj" je
neelastinoga tijela: pogonska ~, pokretna ~, porivna ~,
nepotrebna. Sila ustrajnosti je inercijska sila.
vuna ~
b) produkt mase i ubrzanja: ~ ustrajnosti, ~ tea, teinska ~, Produkt je umnoak. Sila tea naziva se
gravitacijsko ubrzanje (vidi HRN ISO ....).
jedinica za ~u
u antikoj arhitekturi zavrni rub trijema, obino ukraen
nepotrebno u opem rjeniku
ornamentima, sluio kao lijeb za sakupljanje kinice
odrediti, odreivati poloaj, raspored; rasporediti,
situirati zgradu je neobino znaenje ?
rasporeivati, smjestiti, smjetati: ~ zgradu, ~ flotu

GRAEVINAR 54 (2002) 6

389

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
skela
pravokutno plovilo na unutranjim vodama za prijevoz s
jedne obale na drugu, skele - privremena pomona
konstrukcija pri graenju i popravku graevinskih objekata:
podignuti ~, skinuti ~
skelet
nosivi dio konstrukcije bitan za stabilnost graevine;
okosnica
skeletni
koji se odnosi na skelet; kosturni: ~e grane, ~ korijeni. ~a
konstrukcija sustav povezanih okomitih i vodoravnih
nosivih konstrukcijskih elemenata koji se tijekom gradnje
popunjuju nenosivim razdjelnim dijelovima
skica
crte, nacrt, model izveden u glavnim crtama: ~ zgrade
sljemenjak
1. pokrov krovnoga sljemena, izrauje se od posebno
oblikovanog crijepa za krovove prekrivene crijepom ili od
pocinanog lima za ostale krovove
2. graevina ili spomenik graen tako da ima sljeme: steak ~
sljubnica
uzduni spoj platica oplata drvenoga broda
smicanje

smian
soboslikar
stabilnost
standard
standardizacija
stiropor

streha
strop
stube

stup

suteren
aht
alaporke
amot

390

Komentar D. A.
zato je ta rije u mnoini kad oznauje
"privremenu pomonu konstrukciju"?
Umjesto "graevinskih objekata" treba staviti
"graevina"
rije okosnica ne upotrebljava se u graevinarstvu
rije "okomit" upotrijebljena u krivom znaenju.
Nepotrebno je "koji se tijekom gradnje popunjuju
nenosivim razdjelnim dijelovima" jer postoje
skeletne konstrukcije bez nenosivih elemenata.
skica nije model
uz 1.: ako je od bakra onda nije pocinan. Ispustiti
pridjev "pocinan"

nedostaje znaenje u graevinarstvu: reka; sloj

morta u zidu od opeke
deformacija nastala djelovanjem sila na meusobno paralelne krivo! Isto to i (vidi) posmik i smik. Kako je
slojeve materijala
smicanje pomicanje (pomak) onda ovdje pogreno
stoji "deformacija". Materijal ne mora biti
slojevit. Rije moda ne spada u hrvatski jezik?
koji se odnosi na smik ili smicanje. ~no naprezanje
Rjenik ne razlikuje povrinu i plotinu. Ovdje
naprezanje uzrokovano djelovanjem sila na povrinu u istoj ili treba da stoji "plotina".
paralelnoj ravnini
paralelnoj=usporednoj
1. obrtnik koji lii zidove, liilac
soboslikanje i lienje su razliiti poslovi. Zidovi
2. obrtnik koji lii i oslikava zidove
se ne lie ve bojaju.
svojstvo tijela da se vraa u prvobitni poloaj
nema tumaenja za graevinarstvo
propis kojim se odreuje veliina i kakvoa proizvoda ili
krivo! Standard nije propis. Trebalo je napisati
definiraju neke veliine, vrijednosti ili jedinice
"norma"
1. odredbe i pravila vezane za standard: ~ proizvoda
zakonom propisana rije je normizacija (umjesto
2. odreivanje standarda: ~ jezika
standardizacija)
kruta, rupiasta i lagana plastina tvar, koja se rabi za gradnju krivo! Treba: trgovaki naziv za ...". Od stiropora
pregradnih zidova kao zamjene za ciglu, za izradbu ambalae se ne grade zidovi i on ne zamjenjuje ciglu.
i sl.
Stiropor je graevni proizvod koji se rabi kao
izolacijski materijal.
dio krova koji se prostire preko zida titei zgradu od oborina; Ova rije u prethodnim tumaenjima znaila je
stati po kii pod ~
(pogreno) "krovnu plohu"
ravna ploha koja natkriva zatvorenu prostoriju: visok ~,
nedostaje objanjenje za "stropnu konstrukciju"
betonski ~, daani ~
konstrukcija od niza stupnjevito poloenih vodoravnih ploa stube ne moraju biti sagraene od vodoravnih
ugraena u stubite od dna do vrha zgrade koja slui za
ploa. U dano tumaenje ne uklapaju se kamene
hodanje u visinu i silaenje niz nju: drvene ~, kamene ~,
stube. Bolje bi bilo: graevni element zgrade
betonske ~, unutranje ~, vanjske ~, zavojite ~. Pomine ~ - namijenjen kretanju osoba u vertikalnom smjeru.
pokretne elektrine stube koje uspinju i sputaju ljude u
pothodnicima, robnim kuama, podzemnim eljeznicama i sl.
1. deblo ili greda usaeni u temelju i takav eljezni ili
okomit=vertikalan. Stupovi mogu biti i kosi!
betonski predmet; stoer
potporanj=podupira
2. (grad) okomit potporanj koji prenosi teret nadgraa na
vrstu podlogu: terasa na ~ovima, mosni ~
1. dio zgrade ukopan u zemlju; podrum, konoba
Rjenik ne razlikuje podrum i suteren. Suteren je
2. podrumski stan: stanovati u ~u
djelomino, a podrum potpuno ukopan.
okomit otvor, prolaz esto obzidan i poklopljen, koji
umjesto okomit treba vertikalan
omoguuje pristup podzemnim vodovodnim, kanalizacijskim,
plinskim i elektrinim instalacijama. Grotlo, okno
reetkasti drveni kapci na prozorima i vratima za reguliranje nisu reetkasti
svjetlosti i proputanje zraka u prostoriju, tipine za
mediteransku arhitekturu
vatrostalna glinena opeka za gradnju pei i loita
krivo! To nije opeka ve prakasti materijal za
izradu buke ili sastavni dio amotne opeke

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
av
rup na spoju dvaju komada kovine spojen zavarivanjem ili
zakovicama
ip
stup kojim se optereenje graevine kroz mekane i rahle
slojeve tla prenosi u vre slojeve ili na stijenku podloge; pilot
umski
~e ceste prometni graevinski objekti koji trajno omoguuju
dostupnost i otvorenost umskogospodarskoga podruja za
mogunost koritenja uma i za protupoarni pristup
tapeta
ukrasna i zatitna prevlaka od papira, tkanine, koe, plastike
za zidove i pokustvo
tarac
gornji sloj uglaane i otporne povrine dobiven sipanjem
kamenia ili nepravilnih ploa u itku cementnu podlogu te
bruenjem, a izrauje se i od opeke, kamenih, keramikih ili
betonskih ploica
tavanica
stropna greda
tehniar

tehniki

temenos
tender
tenzometar

tenzometrija

teraco
test

tea
teina
tlak
tlocrt

toranj

Komentar D. A.
umjesto "rup" treba "rub"
umjesto "na stijenku podloge" bolje je "na
podlogu"
umjesto "graevinski objekti" stavi "graevine"

pokustvo se ne oblae tapetama

cement je prah pa ne moe biti idak! Ne
razlikuje se cement od betona! Umjesto
"cementna podloga" treba "betonska podloga"
krivo ili nije tehniki izraz!
U srpskom je jeziku tavanica=strop
ne postoji zanimanje graditeljski tehniar.

1. strunjak sa zavrenom srednjom tehnikom kolom:

umarski ~, graditeljski ~
2. visokokolovan tehniki strunjak
3. onaj koji dobro pozna tehniku posla, koji je vjet izvoa:
nogometni ~, glazbeni ~
koji se odnosi na tehniku: ~a kola, ~o znanje, ~a svojstva. ~ tehniki materijal ne mora nuno biti u vrstom
pregled postupak kojim nadleni organ uprave provjerava stanju (npr. boje, svjei beton)
je li graevina ili ureaj u skladu s izdanom dozvolom,
tehnikim propisima i normama.
~ materijali tvari uporabljive u vrstom stanju za gradnju
ili izradbu ega
ograen prostor ili dvorite oko svetita starih Grka,
preuzak struni naziv nepotreban u Rjeniku
boanstvu posveena zemlja
nema tumaenja rijei u znaenju "ponuda"
dio mjernog ureaja za odreivanje deformacije na povrini ne treba "dio mjernog" i "na povrini".
konstrukcije
Tenzometar moe biti postavljen i u unutranjosti
konstrukcije
eksperimentalna metoda mehanike kojom se na konstrukciji djelomino krivo! Izbaciti rijei "na povrini"
ili modelu odreuje duljinska deformacija kako bi se odredila
naprezanja na povrini konstrukcije
smjesa od komadia prirodnoga obojenog kamena i cementa umjesto "cementa" treba "betona ili morta"
izbruena nakon stvrdnjavanja, koja slui za dekoriranje podova
vidi: pokus
eksperimentalni postupak kojim se odreuje ili mjeri koje
fizikalno ili kemijsko svojstvo, ili se provjerava koji kemijski
ili tehnloki proces: ~ tvrdoe, ~ vodopropusnosti, ~
plinopropusnosti, ~ kiselosti, ~ zagaenosti, ~ rada motora, ~
putanja rafinerije u pogon
rezultanta privlane sile Zemlje i centrifugalne sile zbog
sila tea=gravitacijsko ubrzanje (HRN ISO...)
Zemljine rotacije: sila ~
sila kojom gravitacijsko polje djeluje na masu; specifina ~ - djelomino krivo! specifina teina je omjer
omjer teine i obujma odreene tvari
teine i obujma bez upljina u tvari.
sila koja djeluje na jedinicu povrine: atmosferski ~,
krivo! Rjenik ne razlikuje povrinu i plotinu
hidrodinamiki ~, apsolutni ~, relativni ~, krvni ~, visoki ~
crte, plan, horizontalna grafika projekcija graevnoga ili
umjesto "graevnoga ili kojeg drugog objekta"
kojeg drugog objekta, razrada rasporeda prostorija i
bolje je: "graevine ili predmeta"
konstruktivnih dijelova graevine ili graevina; tloris: ~
zgrade, ~ stana, ~ naselja
1. visoka graevina podignuta na relativno maloj osnovici
objekt=graevina
kao samostalan objekt ili u sklopu neke cjeline; kula, zvonik: okomit=vertikalan
gradski ~
2. uzdignuta okomita konstrukcija razliite namjene:
televizijski ~, naftni ~, vatrogasni ~, kontrolni ~

GRAEVINAR 54 (2002) 6

391

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
torkret
mlazni beton koji se transportira kroz gipke cijevi u struji
zraka te velikom brzinom nabacuje na neku povrinu, za
osiguranje pokosa strmih padina i za sanacijske radove
torzija

transena
trasa

traverza
trenja
trifora
triglif
trijem
troforij
trolist

trompa

trus
tunel

tunelogradnja
ugradba
upornjak

valjak

vapno

vertikala
vijadukt

visokogradnja

392

Komentar D. A.
sanacijski radovi? Vidi: sanacija
Djelomino pogreno objanjenje. Ako se voda
dodaje na mlaznici, onda se cijevima u struji zraka
transportira samo mjeavina agregata i cementa.
zakret ili zaokret?
zakretanje ili zaokretanje?

uvijanje vrstog tijela zakretnim momentom okomitim na

njegovu uzdunu os, otpor to ga tijelo prua takvom
zakretanju: moment ~e
izbuene, perforirane kamene ploe koje u crkvenoj
usko struni naziv nepotreban u Rjeniku
arhitekturi slue kao pregrada
razinica=niveleta. U Rjeniku nema rijei razinica
zamiljena os ceste, eljeznice, kanala, nasipa prikazana
tlocrtnim poloajem na nacrtu, a visinskim poloajem
razinica u uzdunom presjeku. voenje ~ - postupak kojim se
na poloajnom nacrtu utvruje tlocrtni i visinski poloaj
prometnice, ceste, eljeznice; trasiranje, polaganje trase
poprena eljezna ili drvena greda
svaka elina (a ne eljezna) greda moe biti
traverza. Drvene grede nisu traverze.
potres
zastarjela i regionalna rije
luni otvor sa dva stupia podijeljen na tri dijela, est na
usko struni naziv nepotreban u Rjeniku
prozorima, osobito u graditeljstvu romanike i gotike
arhitektonski ukras na glavnoj gredi antikoga hrama u obliku usko struni naziv nepotreban u Rjeniku
kamene ploe sa tri reljefna lijeba
natkriven prostor, galerija, hodnik kojemu jednu uzdunu
ako je (vidi) pilastar dekorativni (tj. nenosivi) stup
stranu ini nosivi zid, a drugu niz nosivih stupova ili pilastara na zidu on ne moe biti nosa trijema
uzduna galerija iznad srednjega crkvenog broda, koja je
usko struni naziv nepotreban u Rjeniku
nizom trifora otvorena prema unutranjosti crkve
ornamentalni lik nalik na list djeteline sastavljen od tri
transena?
nepotpune povezane krunice, est u strukturi prozora,
portala i transena
pomona konstrukcija u arhitekturi koja slui da se
usko struni naziv nepotreban u Rjeniku
kvadratini tlocrt pretvori u poligonalni i tako dobije leite
za izgradnju kupole
potres
zastarjela rije
ureena prometnica ili hidrotehniki objekt prokopani kroz objekt=graevina
brdo, ispod rijeke ili mora: buiti ~, eljezniki ~, cestovni ~, prokopani=prokopan
vodovodni ~
grana graevinarstva koja se bavi probijanjem i gradnjom
zar probijanje nije gradnja? Izbaciti "probijanjem
tunela
i". Nedostaje projektiranje tunela
nema te rijei u Rjeniku
konstrukcijski element koji slui kao uporite, istaka zida
nedostaje tumaenje za upornjak u mostogradnji.
koja ga pojaava i neutralizira boni pritisak luka, svoda,
Rije potpornjak ne spada u tehniku.
kupole ili krova; potpornjak
graevinski stroj s tekim cilindrom za ravnanje, nabijanje, cilindar=valjak
zbijanje tla, rastresita materijala, betona, asfaltnih mjeavina:
elini ~, gumeni ~, parni ~
1. kalcijev oksid koji se dobiva peenjem vapnenca: ivo ~
vezivi=vezivni
2. kalcijev hidroksid dobiven gaenjem ivog vapna vodom,
koji rastopljen u vodi slui za bijeljenje zidova i kao vezivi
graevni materijal za izradbu buke: gaeno ~
pravac niti viska u poloaju ravnotee okomit na vodoravnu Rjenik ne razlikuje vertikalu i okomicu
ravninu; okomica
graevina za cestovni ili eljezniki promet preko doline,
krivo! Treba izostaviti dio reenice "manjeg
provalije, usjeka, druge prometnice ili iznad dijelova naselja, raspona stupova od mosta"
manjega raspona stupova od mosta
objekt=graevina.
izgradnja zgrada, stambenih, upravnih, industrijskih,
Izbaciti "iznad razine zemlje" jer su to i ceste,
sakralnih objekata, gradnja iznad razine zemlje;
mostovi i brane.
zgradogradnja
Rije zgradogradnja nije uobiajena u tehnici.

GRAEVINAR 54 (2002) 6

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku

Tumaenje u Rjeniku

visulja

nosiva konstrukcija u koje je nosiva greda objeena, visea,

ovjeena konstrukcija
vitao
dizalica s runo ili strojno pokretanim bubnjem na koji se
namata ue koje podie teret ili takav stroj za povlaenje tereta
vizirati
usmjeriti, usmjeravati vizuru prema motrenom objektu
vodogospodarstvo oblik gospodarske djelatnosti koji obuhvaa iskoriivanje
vode, njezinu namjenu, podjelu i nain uporabe te zatitne mjere
od tetnoga i razornog utjecaja vode i zatitu od oneienja
vodonepropusnost svojstvo brodskog trupa da ne proputa tekuine, posebice
vodu
vrata
konstrukcija koja se otvara i zatvara, ugraena u otvor zida
kroz koji se prolazi u zgradu i iz nje, u prostoriju i iz nje:
ulazna ~, sobna ~, balkonska ~
zabetonirati
uvrstiti to ugradnjom betona, prekriti betonom, ugraditi u
beton
zacementirati
ispuniti, povezati cementom ili izravnati plohu cementnom
glazurom; zabetonirati; ~ rupu, ~ dvorite
zagat
zagatiti
zamor

zaokretnica
zavariva
zavarivati

zemljotres
zid

zidarstvo

zie
buka

eljezniki

pregrada ili brana koja zaustavlja ili usmjerava vodotijek;

priboj, gat
napraviti pregradu preko vodenoga tijeka, zatrpati gaz,
zagraditi gatom; zajaziti
umor. ~ materijala pojava da se neki materijal, nakon
opetovanih ciklikih optereenja, slomi pri naprezanju manjem
od njegove vlane vrstoe odreene statikim testom
zmijolika cesta koja vodi od podnoja prema vrhu uzvisine;
serpentina
radnik koje se bavi zavarivanjem: testiranje ~a
spajati dijelove kovina taljenjem njihovih rubova koji
hlaenjem meusobno srauju: ~ eljeznu konstrukciju
mosta, ~ brodski trup
vidi: potres
1. okomiti nosivi ili pregradni nepokretljivi graevni element,
vanjski ili unutranji, izgraen najee od kamena, opeke ili
betona, bitni dio kue ili koje druge graevine: nosivi ~,
pregradni ~
2. ograda sazidana od kamena, betona ili opeke: vrtni ~,
dvorini ~
3. krupan obrambeni objekt graen oko srednjovjekovnoga
grada, dvorca ili gradskog sredita: zidine
4. suhozid
znanost o zidanju, projektiranje i izvedba zidarskih poslova;
graditeljstvo

Komentar D. A.
nedovoljno jasno tumaenje. Treba: Nosiva
konstrukcija trokutastog ili trapeznog oblika
uobiajena rije u tehnici je vitlo. Prema
Akademijinu Rjeniku obje su rijei istovrijedne.
objekt= predmet
zato nije vodno gospodarstvo?

nedostaje: svojstvo graevnog materijala da ne

proputa vodu
vrata nisu konstrukcija! Bolje je ureaj, graevni
element, graevni proizvod
"ugraditi u beton" tu ne spada i krivo je
KRIVO! izbaciti tu rije jer se nita ne moe
zacementirati cementom koji je prah. (u Dalmaciji
"cimenat"="beton", tal. cemento)
vodotijek=vodotok
tijek=tok
izbaciti rije "vlana" jer se zamor moe i
drukije ispitivati.
test=pokus
neuobieno u tehnici
testiranje=provjera, ispitivanje
eljeznu=elinu

rije ne spada u hrvatski jezik

okomiti=vertikalni
uz 1.: izbaciti nepotrebnu rije "nepokretljivi"
uz 3. obrambeni objekt=obrambena graevina

krivo! Zidarstvo (engl. masonry) nije znanost ve

obrt. Ne obuhvaa projektiranje. Izbaciti rije
graditeljstvo koja tu ne spada
skup zidova koji okruuju kakvu graevinu
umjesto "koji okruuju" staviti "od kojih je
izgraena"
umjesto vapna ili cementa treba vapna i/ili
smjesa gaenog vapna ili cementa i vode koja s vremenom
vrsne, a slui za zidanje povezivanjem zidnih elemenata, za cementa. Vidi mort. Vidi malter.
oblaganje zidova i stropova, izradbu fasada; malter, mort:
gruba ~, plemenita ~, stropna ~, vanjska ~
~a pruga sloeni tehnoloki sustav kojim promiu vlakovi eljezne=eline
odravajui javni robni i putniki promet.
promiu=prometuju
~ vlak eljeznika kompozicija koja se sastoji od
lokomotive s vie vagona
~ prag drveni, rjee betonski prag na koji se postavljaju i
privruju eljezne tranice na pruzi

GRAEVINAR 54 (2002) 6

393

Graevinsko nazivlje
Rije u Rjeniku
Tumaenje u Rjeniku
ilavost
svojstvo materijala da moe izdrati velika naprezanja

itkost
murje

394

svojstvo tekue tvari koja omoguuje njezin polagani tijek

iblje ili ipke na zagatnoj stijeni koja zatiuje iskop od
dotjecanja vode i uruavanja

Komentar D. A.
krivo!
a) svojstvo materijala da podnese velike plastine
deformacije prije sloma
b) udarna ilavost - sposobnost materijala da se
odupre udaru
tijek=teenje
murje od iblja pripada dalekoj povijesti.
Umjesto "iblje ili ipke" staviti "betonski ili
elini zid ..."

GRAEVINAR 54 (2002) 6