SAETAK

Kisela kia je proizvod kada se sumporni dioksid i razni duikovi oksidi kombiniraju s
vlagom iz zraka. Kisele kie postaju jedan od najvanijih problema ovjekova okolia, a
rezultat su oneienosti atmosfere nastale zbog breg industrijskog razvoja.
Uzroci su oslobaanje oksida sumpora i duika, koji uz odreene hemijske reakcije prelaze u
sulfate i nitrate, te mokrim ili suhim taloenjem dolaze do tla.
Kisela kia ima tetne uinke na ivotinje, biljke i infrastrukture. Ljudi diljem svijeta moraju
biti svjesni uzroka i posljedica ove kie, te bi trebali biti temeljito obrazovani o tome. Kisele
kie su jedan od najveih ekolokih opasnosti s kojima smo suoeni danas, i treba poduzeti
jake mjere kako bi se to sprijeilo, prije nego to bude prekasno. Kisele kie negativno utjeu
na biljke, ivotinje i ljudska bia, i kao rezultat to nije neto to moemo lahko da ignoriemo.
To je naa dunost prema sebi i prema naim blinjima uiniti sve to moemo kako bi se
sprijeila i smanjila prisutnost i porast kisele kie u naem okruenju.

SUMMARY
Acid rain is produced when sulfur dioxide and various nitrogen oxides combine with
atmospheric moisture.
Acid rains is one of the most relevant problems of the human environment, the result being
pollution of the atmosphere caused by ever growing industrial development. It is caused by
the freeing of sulphuric oxides and oxygen, which along with certain chemical reactions
transfer into sulphate and nitrate, and through wet or dry sediments reach the ground.
Acid rain has detrimental effects on animals, plants and infrastructure. People all over the
world must be made aware of the causes and effects of this rain, and they should be
thoroughly educated about it.
Acid rain is one of the biggest environmental hazards that we are facing today, and strong
measure must be taken to prevent it, before it is too late
Acid rain adversely affects plants, animals and human beings, and as a result it is not
something that we can afford to ignore. It is our duty towards ourselves and towards our
fellow human beings to do all we can to prevent and reduce the presence and increase of acid
rain in our environment.

UVOD
Kisela kia je padavina koja je zagaena sumpornim i duinim oksidima, amonijakom i
drugim hemijskim spojevima.
Ljudsko djelovanje prouzroilo je neravnoteu u omjeru plinova u atmosferi to je uzrok kia
sa snienom PH vrijednou koje nazivamo kiselim kiama. PH vrijednost normalne kinice
iznosi otprilike 5.5, dok vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike 40
puta vea koliina kiselina u odnosu na obinu kinicu. Pojava koju promatramo zove se
kiselo taloenje i javlja se u dva oblika: suhom i vlanom.
Suho taloenje ini otprilike polovinu taloenja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na kisele
plinove i estice u zraku koje vjetar raznosi na sve to nas okruuje. Taj suhi talog najee
ispere kia i on zavri u zemlji ili vodi.
Vlano taloenje je ono koje je ve poznato kao kisela kia i ima veliki uinak na biljni i
ivotinjski svijet. Neki od vanih faktora su: kiselost vode, kemijski sastav tla, vrasta biljnog i
ivotinjskog svijeta.
Ispitivanja pokazuju da ugljini(najee CO,COn), duini (najee NO,NOn) i sumporni
(najee SO,SOn) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere stvaraju ugljinu,
duinu i najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose najveu odgovornost za kiselost kie,
snijega ili magle.

PROCES NASTAJANJA KISELE KIE

Pri procesima sagorijevanja nastaju sumporov dioksid, duikovi oksidi i drugi plinovi koji
pospjeuju nastajanje kiselina. Takvi slobodni nemetalni oksidi oksidiraju u vlanoj atmosferi
sa vodenom parom u sumpornu i duinu kiselinu. Ove tvari se otopljene nalaze u zraku tako
da onda na zemlju padaju sa padalinama. Poto ovi proizvodi sagorijevanja nastaju u
poveanoj koliini u gradovima i industrijskim zonama, i pH vrijednost je veinom tamo nia
nego na selu1.
Ugljikov dioksid spada u plinove koji oneiuju atmosferu i na taj nain utjeu na promjenu
klime. Pripada takozvanim stakleninim plinovima odnosno plinovima koji izazivaju pojavu
staklenika. Uinak djelovanja stakleninih plinova u slojevima atmosfere je da se povrina
Zemlje neprirodno zagrijava. Promjene osjeamo svi, na svakom dijelu planeta. Kako smanjiti
koliinu ugljinog dioksida u atmosferi koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva (ugljena i
nafte) pitanje je koje se ve due vrijeme postavlja pred znanost i politiku ali i pred sve
stanovnike Zemlje. Meunarodne konvencije takoer ograniavanju emisiju ugljinog
dioksida u atmosferu.
Proces kako iz ugljinog-dioksida u reakciji s vodom nastaje ugljina kiselina (H2CO3):
CO2 + H2O --> H2CO3
Pod pojmom duik-oksidi (NOX) se objedinjuju dva spoja: duikov monoksid (NO) i duikov
dioksid (NO2). Ovi plinovi nastaju prije svega pri sagorijevanju fosilnih goriva. Pri svakom
sagorijevanju nastaju duik-oksidi kao spoj duika iz zraka i kisika. to je vea temperatura
sagorijevanja to je bre nastajanje duikova oksida.
Kod svakog procesa sagorijevanja se prije svega oslobaa duikov monoksid koji kasnije u
zraku oksidira u tetni duik-dioksid. Iz duikova dioksida se u reakciji sa vlagom stvara
duina kiselina koja je odgovorna za treinu nastanka kisele kie.
Ako se dnevna vrijednost koncentracije duik-dioksida u zraku nalazi preko 150 g
po m3 nastupaju akutna oboljenja dinih organa. Pokazatelji kroninog zatrovanja su:
glavobolja, nesanica, irevi sluznice. Proces kako iz duik-oksida u reakciji s vodom
nastaju nitritna (HNO2) i duina (HNO3) kiselina:
2NO2 + H2O --> HNO2 + HNO3

Sumporov dioksid je daleko najtetnija tvar u zraku Radi se o plinu bez boje, ali jakog i
neugodnog mirisa koji kod ljudi prije svega djeluje na dine organe. U zimskim mjesecima
1

http://ekokutak.pondi.hr/KiseleKise.htm

visoka koncentracija sumporovog dioksida u zraku zajedno sa prainom koja se nalazi u zraku
ini smog.
Sagorijevanjem fosilnih zapaljivih tvari se atmosfera jako zagauje sumporovim dioksidom.
On se pretvara u sumpornu kiselinu i u spoju s vodom ini kiselu kiu, koja je jedan od
glavnih uzroka izumiranja uma.
Ugradnjom proiivakih ureaja
na
termoelektranama
smanjena
je
emisija sumporova dioksida Dugotrajno djelovanje sumporova dioksida na ovjeka rezultira
nedostatkom okusa crvenjenjem jezika, a kasnije upalom plua i prestankom disanja. Biljke
reagiraju jo osjetljivije na djelovanje sumporovogdioksida. Proces fotosinteze se remeti i
posljedica toga je oteenje lia (izumiranje uma).
Proces kako iz sumpor-dioksida u reakciji sa vodom nastaju sumporasta (H2SO3) i sumporna
kiselina (H2SO4):
SO2 + H2O --> H2SO3
SO3 + H20 --> H2SO4
Gore navedeni spojevi su samo neki od primjera, jer svakako postoje i druge mogunosti
nastanka kiselina, koje takoer pridonose nastanku kiselih kia.
Posljedice kiselih kia
U tlu kiseline zapoinju svoje tetno djelovanje. Kisela kia prije svega tetno djeluje na
oskudne brdske predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao npr. kalcij iz tankog sloja
humusa, pa stabla ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih stanica.
Kiseline izravno oteuju korijenje stabala ili vodom dospijevaju u lie ili iglice drvea, te
oteuju njihova tkiva. Posljedica su mrlje smekasteboje.Takoer otapaju teke metale i
aluminij u tlu2.

http://ekokutak.pondi.hr/KiseleKise.htm

PH VRIJEDNOST

PH vrijednost nam govori koliko je neka tvar lunata ili kisela. Koristi se skala od 0 do 14,
gdje je razina pH 7 neutralna (niti kisela, niti lunata), vrijednosti manje od 7 su rastue
kisele, a vee od 7 rastue lunate3. Raspodijela na skali je eksponencijalna, pa je tako neka
tvar sa Ph vrijednou 4 deset puta kiselija od tvari sa pH vrijednou 5 i stotinu puta kiselija
od tvari sa pH vrijednou 6.

Slika 2. PH vrijednost
Obina voda je pH neutralna (pH=7.0). Kada mijeamo neku kemikaliju sa vodom (zapamtite,
uvijek treba lijevati kemikaliju u vodu, ne obratno!), rezultat je mjeavina koja je ili kisela ili
lunata. Npr., ocat i limunov sok su kiseli, a deterdenti za pranje rublja su lunati.
Kemikalija koja je izrazito kisela ili lunata nazivamo reaktivnom.
Kia je prirodno kisela zbog prisustva ugljinog dioksida (CO2) u atmosferi, te joj pH
vrijednost iznosi 5.6-5.7. Kia postaje sve kiselija, tj. njezina pH vrijednost sve manja, to je
vie ugljinih, duinih i sumpornih oksida u zraku4. Ukoliko se dogodi da pokisnemo na
kiseloj kii ili se okupamo u jezeru koje je kiselo, nita nam nee biti. Gdje su onda prave
opasnosti za nas i okolinu, objasnit emo u nastavku.

3
4

http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/bartolic/ph.htm
http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/bartolic/ph.htm