Bali Decembar 2013 PDF

INFORMACIJA
O DEVETOJ MINISTARSKOJ KONFERENCIJI

SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJI I STATUSU PREUZETIH OBAVEZA
1. UVODNE NAPOMENE
Svjetska trgovinska organizacija (STO) predstavlja institucionalno-pravni okvir meunarodnog
trgovinskog sistema u podruju trgovine robama, uslugama i trgovinskih aspekata prava
intelektualne svojine. Institucija je u kojoj se konstantno vode pregovori o unaprjeenju
trgovine, i u tom smislu lanstvom u Organizaciji sve zemlje preuzimaju obavezu kontinuiranog
usaglaavanja svojih trgovinskih politika i legislative sa STO sporazumima, deklaracijama i
odlukama.
Ministarska konferencija je najvii organ Organizacije, i ine je predstavnici svih zemalja
lanica. Ovlaena je da preduzima mjere neophodne za funkcionisanje Organizacije i donosi
odluke o svim pitanjima koja su regulisana multilateralnim trgovinskim sporazumima. Sastanci
Ministarske konferencije, odravaju se najmanje jednom u dvije godine. Od osnivanja STO do
danas je odrano devet sastanaka, a posljednji na Baliju decembra 2013. godine.
U skladu sa odredbama Sporazuma o osnivanju STO, znaajno mjesto u organizacionoj strukturi
zauzima i Generalni savjet, koji rukovodi radom Organizacije i donosi odluke u okviru
smjernica koje odredi Ministarska konferencija. Sastaje se redovno, obino jednom u dva
mjeseca. Zaduen je za funkcionisanje STO u periodima izmeu dva sastanka Ministarske
konferencije, djeluje u njeno ime i odgovara joj za svoj rad. Najvei broj radnih aktivnosti
lanica odvija se u okviru komiteta1, dok komiteti o svom radu izvjetavaju Generalni savjet. I
pored toga to sva komunikacija meu lanicama ide preko Sekretarijata Svjetske trgovinske
organizacije, u pitanju je administrativni organ i nije ovlaen za donoenje odluka.
Odluke u okviru STO se donose konsenzusom2 i svaka lanica ima jedan glas. Ovakav nain
odluivanja uvaava princip jedna zemlja jedan glas.
Informacija ima za cilj da se da pregled post-pristupnih aktivnosti, kao i usvojenih
dokumenta na Ministarskoj konferenciji odranoj na Baliju i tzv. Bali paketa i statusu
preuzetih obaveza.
2. KRATAK PREGLED CRNOGORSKOG PREGOVARAKOG PROCESA I POSTPRISTUPNIH AKTIVNOSTI
Pregovori za lanstvo Crne Gore u STO voeni su na multilateralnom nivou kroz sastanke Radne
grupe (RG), ali i kroz bilateralne3 i plurilateralne pregovore. Poslednji sastanak RG odran je 5.
Detaljne informacije o Komitetima, radnim

http://wto.org/english/thewto_e/whatis_e/tif_e/org2_e.htm.
2
lan IX Sporazuma o osnivanju STO.
tijelima
sastancima
mogu
se
nai
na:
decembra 2011. godine kada je RG preporuila Ministarskoj konferenciji pristupanje Crne Gore
STO. Ministarska konferencija je tokom osmog sastanka odobrila prijem Crne Gore, i u tom
smislu donijeta je Odluka Ministarske konferencije. Pregovori su formalno okonani
potpisivanjem Protokola o pristupanju Crne Gore Sporazumu iz Marakea o osnivanju
Svjetske trgovinske organizacije (Protokol o pristupanju Crne Gore) 17. decembra 2011.
godine u enevi.
Crna Gora je 29. aprila 2012. postala 154. lanica ove Organizacije, u skladu sa lanom XII
STO Sporazuma. Nakon Crne Gore, Samoa, Ruska Federacija, Vanuatu, Laos i Tadikistan su
postale lanice STO. Organizacija trenutno broji 159 lanica. Ministarska konferencija je
decembra 2013. odobrila pristupanje Jemena. Kako je Jemen 27. maja 2014. godine dostavio
instrumente ratifikacije, u skladu sa STO procedurama, postae punopravni lan 26. juna o.g.
Znaajno je napomenuti da se u okviru STO Crna Gora tretira kao razvijena zemlja, uz
odreena odstupanja, pa se u tom kontekstu odluke koje se donose u okviru STO, a koje se
odnosi na zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje ne odnosi na Crnu Goru. U skladu sa
pomenutim, od Crne Gore se oekuje da omogui/podri integraciju najmanje razvijenih zemalja
u multilateralni trgovinski sistem.
Obaveze koje je Crna Gora preuzela pristupanje STO mogu se podijeliti: na generalne
obaveze tj. one koje se odnose na sve lanice STO, kao i obaveze koje je Crna Gora
preuzela tokom pregovarakog procesa.
Generalne obaveze svih lanica STO - Imajui u vidu da Sporazum kojim je osnovana STO (sa
prateim aneksima) regulie institucionalni rad STO, isti nije predmet pregovora ve
podrazumjeva obavezu implementacije. STO sporazumi/aneksi tretiraju oblast roba, usluga i
trgovinskih prava intelektualne svojine. Vezano za pomenuto, Crna Gora je pruzela obavezu da
e iste implementirati bez tranzicionog perioda.
Takoe, lanice su u obavezi da uvaavaju osnovne principe na kojima funkcionie Organizacija:
Trgovina bez diskriminacije je prvi i najvaniji princip. ine ga klauzula najpovlaenije
nacije koja podrazumijeva nediskriminaciju trgovinskih partnera tj. da povlastice date jednoj
lanici i/ili vie njih moraju se odnositi na sve ostale4 i princip nacionalnog tretmana koji se
odnosi na to da uvezena i domaa roba (ukljuujui usluge, igove i dr.) mora imati isti tretman i
uivati ista prava nakon ulaska na trite zemlje lanice.
Princip transparentnosti odnosi se na jasne i nedvosmislene procedure, kao i to da svi
uesnici na tritu, bili oni proizvoai, potroai ili posrednici u prometu, znaju ta se od njih
oekuje. Ovaj princip omoguava predvidivost meunarodne trgovine, jer lanice imaju obavezu
objavljivanja zakonske i druge regulative koja ima veze sa trgovinom. Objavljivanje ne
3
Bilateralni pregovori zakljueni su sa 11 lanica STO, i to: EU, Kinom, vajcarskom, Norvekom, Brazilom,
Kanadom, Japanom, SAD-om (bilateralni pregovori sa pobrojanim lanicama su zakljueni tokom 2008.), El
Salvadorom, Hondurasom (2009.) i Ukrajinom (2011.).
4
STO Sporazumi dozvoljavaju odreene izuzetke od ovog principa. Oni su najvidljiviji u sluaju carinskih unija i
zona slobodne trgovine (GATT) i u listama izuzea lanica (GATS).
podrazumijeva samo oglaavanje u nacionalnim glasilima (npr. Slubeni list), ve i obavezu

zvanine notifikacije i dostupnost propisa prije usvajanja. Ova regulativa je predmet ispitivanja i
revizije i predstavlja mehanizam ispitivanja trgovinske politike lanica.
Liberalizacija trgovine i promovisanje konkurencije podrazumjeva smanjenje barijera u
trgovini. To je sloen proces koji se sastoji iz dva dijela. Prvi dio podrazumijeva uklanjanje
necarinskih trgovinskih barijera, dok se drugi odnosi na sniavanje carina i carinskog ekvivalenta
necarinskih barijera.
Poslednji, ali i ne manje znaajan princip je podsticanje razvoja i ekonomskih reformi.
Bazira se na sistemu pravila, principa i razliitih sporazuma na kojima se zasniva funkcionisanje
Organizacije, i najveim dijelom se odnosi na zemlje u razvoju.
Pored obaveza koje se odnose na sve lanice STO, svaka lanica pojedinano implementira
obaveze koje je preuzela tokom pregovarakog procesa. Ove obaveze se odnose na pregovore
na multilateralnom nivou, kao i pristupu tritu roba i usluga. U skladu sa pomenutim
Protokolom o pristupanju definisani su uslovi pristupanja, kroz pristupna dokumenta koja su
sastavni dio Protokola, i to:
Izvjetaj Radne grupe o pristupanju Crne Gore STO Sporazumu5 (Izvjetaj RG) Izvjetaj RG je rezultat multilateralnih pregovora Crne Gore i lanica STO, i odnosi se na
usklaivanje crnogorske legislative sa relevantnim sporazumima. Spisak obavezujuih paragrafa
(ukupno 35) naveden je u paragrafu 281 Izvjetaja RG.
Lista koncesija u oblasti roba6 (Lista koncesija) - Listom koncesija je definisan
maksimalni nivo carinske zatite, kao i izvozne subvencije i zbirne mjere podrke za
poljoprivredne proizvode.
Lista specifinih obaveza u uslugama (Lista specifinih obaveza) i Lista izuzea od
lana II MFN7 GATS - Svaka lanica u svojoj Listi speifinih obaveza u uslugama navodi
usluge koje su dostupne stranim pruaocima usluga. Pod pruanjem usluga ne podrazumijeva se
samo osnovna usluga, ve i proizvodnja, distribucija, marketing i prodaja tj. sve aktivnosti koje
nisu obuhvaene Listom koncesija u dijelu pristupa tritu roba. Crna Gora se Listom specifinih
obaveza u uslugama obavezala u 118 sektora od ukupno 12, odnosno, i u 136 podsektora od
ukupno 166. Prilikom klasifikacije usluga koriena je CPC oznaka, odnosno Central Product
Classifiaction (centralna klasifikacija proizvoda) Ujedinjenih nacija, koja detaljno objanjava
obuhvat usluga. Kada je u pitanju Lista izuzea od lana II - Tretmana Najpovlaenije Nacije u
Naziv orginalnog dokumenta: The Report of the Working Party in document WT/ACC/SPEC/CGR/38
Naziv orginalnog dokumenta: The Schedule of Concessions and Commitments on Goods in document
WT/ACC/SPEC/CGR/38/Add.1
7
Naziv orginalnog dokumenta: The Schedule of Specific Commitments on Services in document
WT/ACC/SPEC/CGR/38/Add.2
8
Obaveze su preuzete za dio: 1. Poslovnih usluga, 2. Komunikacionih usluga, 3. Graevinarskih i srodnih
inenjerskih usluga, 4. Usluga distribucije, 5. Obrazovnih usluga, 6. Usluga zatite ivotne sredine, 7. Finansijskih
usluga, 8. Zdravstvenih i socijalnih usluga, 9. Turizma, 10. Rekreacionih, kulturnih i sportskih usluga, kao i 11.
Transportnih usluga.
6
crnogorskoj Listi su sadrane pravne usluge, audiovizuelne usluge9, usluge drumskog transporta,
prevoz lica i tereta u drumskom transportu, prodaja, marketing i kompjuterski rezervacioni
sistem usluga avio prevoza i svi sektori kada je u pitanju sprovoenje regionalnih sporazuma u
dijelu kretanja svih fizikih lica koja pruaju usluge.
Crna Gora je pored gore navedenog, u cilju ispunjenja obaveza koje su preuzete tokom
pristupnih pregovora, preduzela sledee:
- Pristupila Sporazumu o trgovini civilnim vazduhoplovima10 kao i Ministarskoj deklaraciji o
trgovini proizvodima informacione tehnologije11. Vezano za ITA proizvode Crna Gora se
pridruila EU inicijativi za dodatnu liberalizaciju ovog sektora. Cilj pregovora je proirenje
obuhvata proizvoda, zbog znaaja koje ovi proizvodi imaju za trgovinu na globalnom nivou.
- Crna Gora je postala potpisnica Protokola o izmjenama i dopunama Sporazuma o trgovinskim
aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS)12. Protokolom o izmjenama i dopunama TRIPS-a
stvara se nova fleksibilnost u pravilima intelektualne svojine u oblasti javnog zdravlja, a ima za
cilj da se zemljama u razvoju olaka pristup ljekovima. Ovim Protokolom rjeavaju se
problemi u javnom zdravstvu kod zemalja koje nemaju ili imaju ograniene kapacitete za
proizvodnju svojih generikih verzija patentiranih ljekova, kao to je i Crna Gora, a posebno u
sluajevima pojave epidemija, hiv/aids, tuberkuloze, malarije i dr.
- Stekla status posmatraa u Sporazumu o javnim nabavkama na sjednici Komiteta za javne
nabavke13 i pregovori su u toku. Imajui u vidu proces usaglaavanja crnogorske legislative sa
EU, pregovori e se voditi uz konsultacije sa Evropskom komisijom.
U kontekstu EU integracija Crne Gore znaajno je napomenuti da je i EU potpisnica prethodno
pobrojanih Sporazuma.
Vezano za preuzete obaveze, kako one koje se odnose na sam pregovaraki proces ali i
nakon sticanja punopravnog lanstva, potrebno je da sve resorne institucije tokom
donoenja nove legislative, pored usaglaavanja sa EU pravnim tekovinama, vode rauna i
o preuzetim STO obavezama. Ovo pitanje je u toliko znaajnije jer u okviru Organizacije
funkcionie Mehanizam za reavanje sporova koji omoguava svim lanicama da pokrenu spor u
sluaju da je lanica ne implementira preuzetu obavezu, a koji podrazumijeva znaajna
finansijska sredstva. Takoe, znaajno je napomenuti da su sve resorne institucije upoznate sa
paketom STO obaveza, kako kroz Informaciju o preuzetim obavezama, ali i sam pregovaraki
proces iji su bili aktivni uesnici.
Obuhvataju proizvodnju i distribuciju audiovizuelnih djela putem emitovanja ili ostalim sredstvima prenosa
javnosti, proizvodnju i distribuciju kinematografskih djela i televizijskih programa i proizvodnju i distribuciju
televizijskih programa i kinematografskih djela.
10
Od strane STO dobijen je dokumet Notification of Accession, kojim se obavjetava da je Crna Gora pristupila
Sporazumu 10. novembra 2012. godine.
11
Sporazum o informacionim tehnologijama za Crnu Goru stupio na snagu 24. oktobra 2012. godine
12
Zakon o potvrivanju Protokola o izmjenama i dopunama Sporazuma TRIPS je objavljen u Slubenom listu Crne
Gore - Meunarodni ugovori", broj 6/2013 od 24.7.2013. godine.
13
31. oktobar 2012. godine
3. DEVETI SASTANAK MINISTARSKE KONFERENCIJE

Ministarska konferencija (Ministerial Conference - MC) kao najvii organ Svjetske trgovinske
organizacije, sastala se deveti put na Baliju, u Indoneziji, u periodu 3. 7. decembra 2013.
godine. Ovom prilikom usvojen je set dokumenata, tzv. Bali paket, meu kojima se u kontekstu
globalne trgovine kao najznaajniji ocjenjuje Sporazum o trgovinskim olakicama. U prilogu
Informacije dostavljamo dokumenata iz Bali paketa (Prilog 1).
Usvajanje Bali paketa je od izuzetnog znaaja za multilateralnu trgovinu i meunarodnu
ekonomiju uopte. Naime, godinama unazad se vode rasprave o efikasnosti multilateralnog
sistema, i od osnivanja STO-a do konferencije na Baliju nije bilo znaajnijeg napretka. Pregovori
na multilateralnom nivou otpoeli su 2001. godine sa ciljem daljeg unaprjeenja trgovinskog
sistema, i poznati su pod nazivom Doha razvojna agenda (Doha Development Agenda - DDA).
Kroz Bali paket je usvojen dio DDA odluka.
Benefiti od usvojenog paketa, nakon to se otpone sa primjenom, najvie bi trebalo da osjete
najmanje razvijene zemlje14 (LDC zemlje). Naime, najvei dio obaveza rezultat je napora lanica
da se podstakne ekonomski razvoj i reforme ove grupe zemalja.
Pitanje lanstva u STO kao i prava i obaveze lanica, kako je ve i napomenuto, znaajno je i u
kontekstu EU integracija. Naime, EU je aktivna lanica i uestvuje u svim procesima, pa se i od
zemalja koje su otpoele pristupne pregovore oekuje da usklauju svoje politike sa EU.
Rad devete Ministarske konferencije organizovan je u tri dijela. Prvi dio je bio posveen
radu Generalnog savjeta, drugi Doha razvojnoj agendi, dok se trei dio odnosi na aktivnosti
lanica nakon sastanka Konferencije na Baliju.
3.1. PRVI DIO MINISTARSKE KONFERENCIJE - REDOVAN RAD GENERALNOG
SAVJETA
U prvom dijelu konferencije usvojene su sljedee odluke15:
14
TRIPS nekrenje prava i prigovori na situacije

Program rada za elektronsku trgovinu
Program rada za male ekonomije
Pomo za trgovinu
Trgovina i transfer tehnologije
U okviru STO ne postoji tana definicija razvijenih i zemalja u razvoju. Tako zemlje same odreuju kojoj grupi
pripadaju, a nakon toga potrebno je da ostale lanice prihvate tu odluku, najee na osnovu klasifikacija
Ujedinjenih nacija, ali i ostalih podataka koji su relevantni za zemlju. Najmanje razvijenih zemalja trenutno ima 49
od kojih su 34 lanice STO.
15
Tokom prvog dijela konferencije lanice su pozdravile i usvajanje dokumenata Decision adopted by the TRIPS
Council concerning the extension of the transition period under Article 66.1 for Least-Developed Country Members
in document IP/C/64 i Decision adopted by the General Council in July 2012 on the Accession of LDCs in document
WT/L/508/Add.1, u cilju ispunjenja preporuka VIII MC.
TRIPS nekrenje prava i prigovori na situacije16 (TRIPS Non-violation and Situation

Complaints) Ministarska odluka WT/MIN(13)/31 WT/L/906
Kad je u pitanju primjena Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine
(TRIPS17), lanice su se saglasile da se u kontekstu ovog Sporazuma do 2015. godine ne
primjenjuje lan XXIII18 GATT19-a, ime je produen rok definisan lanom 6420 TRIPS-a.
Za aktivnosti u vezi sa ovim pitanjem nadlean je Savjet za TRIPS.
Praenje i implementacija: Pomenuta Ministarska odluka odnosi se na odlaganje primjene
lana XXIII GATT-a iz 1994. u kontekstu Sporazuma o trgovinskim aspektima prava
intelektualne svojine, i ne podrazumijeva dodatna usaglaavanja crnogorske legislative.
Ministarstvo ekonomije (Direktorat za unutranje trite i konkurenciju) je u obavezi da prati rad
Savjeta i implementira preuzete obaveze definisane TRIPS-om.
Kad su u pitanju obaveze koje proizlaze iz TRIPS-a, Crna Gora je tokom 2013. godine
imala niz aktivnosti. Tako su poetkom 2013. godine Sekretarijatu STO dostavljene inicijalne
notifikacije u skladu sa l. 63 i 69 TRIPS-a, i to:
- propisi iz oblasti intelektualne svojine i ostali nacionalni propisi koji se u odreenom
dijelu primjenjuju na pitanja iz ove oblasti (na crnogorskom i engleskom jeziku),
- odgovori na check listu pitanja koja se odnosila na sprovoenje prava intelektualne
svojine, i
- obavjetenje o kontakt taki za razmjenu informacija o trgovini robom kojom se
povrjeuju prava intelektualne svojine (naroito ig i autorska prava).
Dostavljene notifikacije posluile su kao osnov za prvi pregled crnogorskog zakonodavstva iz
oblasti intelektualne svojine, koji je uspjeno okonan, a koji je bio na dnevnom redu sjednica
Savjeta za TRIPS od 10. oktobra 2013. godine i 25. februara 2014. godine. Shodno obavezama,
Crna Gora je blagovremeno dostavila odgovore na postavljena pitanja od strane drava lanica, a
dodatnih pitanja nije bilo. Vano je istai i to da je od strane predstavnika Evropske unije
ukazano je na impresivne napore koje je Crna Gora preduzela u prilagoavanju svog
zakonodavstva sa zahtjevima iz TRIPS-a.
Program rada za elektronsku trgovinu (Work Programme on Electronic Commerce)
Ministarska odluka WT/MIN(13)/32 WT/L/907
U dijelu elektronske trgovine lanice su dogovorile da i dalje nastave sa istraivanjem
najefikasnijeg naina za ukljuivanje ove oblasti u STO multilateralni sistem, sa ciljem
razvijanja dalje primjene e-trgovine. S tim u vezi, program rada treba da nastavi da razmatra
izmeu ostalog, trgovinske aspekte vezane za poboljanje povezanosti putem interneta i pristupa
informacionim i telekomunikacionim tehnologijama i javnim internet sajtovima, rast mobilne
16
albe u vezi sa primjenom TRIPS-a (sluajevi kad se odredbe TRIPS-a ne kre formalno, ve sutinski).
Eng. Agreement on Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights.
18
lan XXIII - Ponitavanje i umanjenje koristi.
19
Opti sporazum o carinama i trgovini.
20
lan 64 TRIPS-a Rjeavanje sporova.
17
telefonije, elektronski dostavljenog softvera, kompjuterske usluge, zatitu povjerljviih podataka,

zatitu privatnosti i zatitu potroaa.
Takoe, dogovoreno je da se do 2015. godine, tj. do sledeeg sastanka Ministarske konferencije,
nastavi sa praksom neuvoenja carinskih dabina na elektronske poiljke, nakon ega e
pomenuta Odluka biti ponovo razmatrana.
Program rada u vezi sa elektronskom trgovinom prate Savjeti za robe, usluge, TRIPS i Komitet
za trgovinu i razvoj, koji su u obavezi da o napretku informiu Generalni savjet. Generalni savjet
na osnovu dostavljenih informacija periodino prati ostvareni napredak.
Praenje i implementacija: Ministarstvo za informaciono drutvo je obavezi da prati aktivnosti
nadlenih tijela STO, koje se odnose na elektronsku trgovinu. Takoe, u dijelu Ministarske
odluke koja se odnosi na zatitu povjerljviih podataka, zatitu privatnosti i zatitu potroaa
nadlena je Agencija za zatitu linih podataka i slobodan pristup informacijama. Pored
pomenutog, a vezano za ovu Odluku, Ministarstvo finansija je nadleno za implementaciju
dijela koji se tie neuvoenja carinskih dabina na elektronske poiljke. U skladu
pomenutim dogovoreno je da se do sljedeeg sastanka Ministarske konferencije, nastavi sa
ovakvom praksom.
Program rada za male ekonomije (Work Programme on Small Economies) Ministarska
odluka WT/MIN(13)/33 WT/L/908
Male ekonomije21 ine znaajan dio lanica, iako ova podgrupa ne postoji formalno u okviru
STO. S tim u vezi dogovoreno je da se nastavi sa istraivanjem modaliteta koji bi SVE22
zemljama omoguili da to bolje iskoriste STO lanstvo.
Aktivnosti u ovom dijelu su predmet Komiteta za trgovinu i razvoj, koji dostavlja izvjetaje
Generalnom savjetu unutar specijalnih zasijedanja pod okriljem Savjeta.
Praenje i implementacija: Ministarstvo ekonomije je u obavezi da prati aktivnosti Komiteta. U
ovom momentu ne postoji formalna obaveza implemantacije pomenute Odluke.
Pomo za trgovinu (Aid for Trade) Ministarska odluka WT/MIN(13)/34 WT/L/909
lanice su izrazile zadovoljstvo rezultatima ostvarenim na Globalnom pregledu za pomo u

trgovini23, odranom jula 2013. godine. S tim u vezi, potvrena je spremnost da se sa ovim
aktivnostima nastavi, a novi Program rada Pomoi za trgovinu bi trebao biti sainjen kroz
Razvojnu agendu za period nakon 2015.godine.
21
U ekonomiji ne postoji egzaktna definicija malih ekonomija. Najee korieni kriterijum je broj stanovnika, pa
se malim ekonomijama smatraju drave koje imaju manje od 5 miliona stanovnika, a one koje imaju manje od 1.5.
miliona su mikrodrave. Pogledati: http://www.wto.org/english/res_e/booksp_e/discussion_papers3_e.pdf.
22
Small Vulnerable Economies.
23
Eng. Global Review of Aid for Trade.
Praenje i implementacija: Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je u obavezi

da prati aktivnosti u vezi sa Aid for Trade. U ovom momentu ne postoji formalno obaveza
implemantacije. Odluka se odnosi na kontinuiranu pomo zemljama u razvoju, naroito najmanje
razvijenim zemljama.
Trgovina i transfer tehnologije (Trade and Transfer of Technology) Ministarska odluka
WT/MIN(13)/35 WT/L/910
U kontekstu razvojne pomoi/saradnje STO lanice su dogovorile nastavak aktivnosti koje se
odnose na transfer tehnologije zemljama u razvoju, posebno ako se ima u vidu povezanost
tehnologije, razvoja i trgovine.
S tim vezi Radna grupa koja je nadlena za aktivnosti u ovom dijelu dobila je podrku kako bi se
ispunili ciljevi definisani Doha razvojnom agendom.
Praenje i implementacija: Ministarstvo nauke je zadueno da u koordinaciji sa Ministarstvom
za informaciono drutvo i Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija prati aktivnosti
Radne grupe, imajui u vidu da je transfer tehnologije u ovom kontekstu povezan sa razvojnom
pomoi. U ovom momentu za Crnu Goru ne postoji formalno obaveza implementacije Odluke.
3.2. DRUGI DIO MINISTARSKE KONFERENCIJE
Predmet drugog dijela Ministarske konferencije bila je Doha razvojna agenda, a usvojena
dokumenta se odnose na trgovinske olakice, poljoprivredu, pamuk, kao i olakice za zemlje u
razvoju i najmanje razvijene zemlje.
Doha runda je poslednja runda multilateralnih pregovora, koja je zvanino otpoela tokom
etvrte ministarske konferencije novembra 2001. godine, sa ciljem reforme trgovinskog sistema.
Poznata je i kao Doha Development Agenda (DDA). U kontekstu Bali paketa znaajna je jer su
se ministri obavezali da e ostati posveeni ostvarenju ciljeva Dohe, i da e u tom smislu i dalje
raditi na unaprjeenju STO pravila.
U vezi sa gore pomenutim Konferencija je donijela vane odluke vezano za:
Trgovinske olakice
Poljoprivredu
Pamuk
Razvoj i pitanja vezana za najmanje razvijene zemlje.
3.2.1. SPORAZUM O TRGOVINSKIM OLAKICAMA

Sporazum o trgovinskim olakicama24 (WT/MIN(13)/36 - WT/L/911) je prvi multilateralni
sporazum donijet poslije urugvajske runde multilateralnih trgovinskih pregovora. Usvojen
je u cilju pojednostavljenja carinskih procedura, poveanja transparentnosti i smanjenja
transakcionih trokova. Oekivanja su da e primjenom Sporazuma na meunarodnom nivou
24
Agreement on Trade Facilitation Ministerial Decision
trokovi trgovine biti smanjeni za 10% - 15%, ime e biti ostvareni benefiti izmeu 400
1000 milijardi dolara, to bi u krajnjem trebalo da podstakne rast svjetske ekonomije i kreiranje
novih radnih mjesta. Takoe se oekuje da e porasti izvoz, i to za zemlje u razvoju za 10%, a za
razvijene zemlje za 4.5%.
Oblast trgovinskih olakica nije nova u okviru STO sistema. Naime, u okviru GATT-a lanovi V
Sloboda tranzita, VIII Naknade i formalnosti u vezi sa uvozom i izvozom i X Objavljivanje
i administriranje trgovinskih propisa su predstavljali pravni okvir za ova pitanja, koji je
Sporazumom proiren i detaljnije utvren.
Kako bi Sporazum postao operativan potrebno je ispuniti formalne uslove predviene
Odlukom kojom su zakljueni pregovori o Sporazumu o trgovinskom olakicama, kao i
STO Sporazumom25. Naime, u skladu sa lanom 10.3 STO Sporazuma potrebno da najmanje
dvije treine lanica dostavi instrumente ratfikacije, da bi Sporazum o trgovinskim olakicama
stupio na snagu.
Da bi Sporazum bio otvoren za prihvatanje od strane lanica (dostavljanjem instrumenata
ratifikacije) neophodno je izvriti niz pripremnih aktivnosti. Tako, Odluka predvia
osnivanje Pripremnog Komiteta za trgovinske olakice26. Pripremni Komitet e prerasti u
stalno tijelo nakon stupanja na snagu Sporazuma. Jedan od zadataka Komiteta je da prima
obavjetenja o obavezama iz tzv. A grupe obaveza. Naime, imajui u vidu da sve STO lanice
nisu na istom nivou razvoja Sporazum je predvidio mogunost da lanice na osnovu rezultata
uporeivanja domaeg zakonodavstva i Sporazuma, tzv. postupka samoprocjene27, same odrede
koje e odredbe moi da primjenjuju odmah po stupanju Sporazuma na snagu (A kategorija
obaveza), za koje e im trebati tranzicioni period, uz preciziranje tog perioda (B kategorija
obaveza), i obaveze za koje e im trebati tranzicioni period i tehnika pomo (C kategorija
obaveza).
Postupak analize domaeg zakonodavstva se vri u skladu sa uputsvom28 koje su lanice
postupno pripremale tokom pregovora, a rezultati se u propisanoj formi dostavljaju Komitetu.
Naime, za svaku mjeru iz Sporazuma potrebno je napraviti vezu sa nacionalnim
zakonodavstvom, eventualne prepreke u sprovienju, aktivnosti u cilju prevazilaenja
prepreka, i zahtjev za tehnikom pomoi (ako je potrebna). Rezultati e predstavljati
obavezu lanica, i bie sastavni dio Sporazuma o trgovinskim olakicama.
Zadatak STO Komiteta je i da pripremi Protokol o izmjenama i dopunama, kako bi Sporazum
postao sastavni dio Anexa 1A29 STO Sporazuma. Planirano je da se Generalni savjet sastane
najkasnije do 31. jula 2014. godine kako bi usvojio nacrt Protokola i dao ga na usvajanje od
strane lanica. lanice e imati rok do 31. jula 2015. godine da dostave instrumente ratifikacije,
tj. da formalno prihvate Sporazum.
25
Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

Na sjednici od 31. januara 2014. godine lanice su za predsjedavajueg Pripremnog Komiteta za trgovinske
olakice izabrale ambasadora Filipina Esteban B. Conejos, Jr.
27
Eng. self assessment.
28
Najnovija verzija sadrana u dok. TN/TF/W/143/Rev.7.
29
Aneks 1A odnosi se na multilateralne sporazume o trgovini robama.
26
Osnovne odredbe
Sporazum o trgovinskim olakicama donijet je u svrhu ubrzanja kretanja, oslobaanja i
carinjenja robe. S tim u vezi detaljno razrauje lanove V, VIII i X GATT-a, ali i prepoznaje
potrebe najmanje razvijenih i zemalja u razvoju, kao i saradnje meu lanicama.
Sporazum propisuje obavezu objavljivanja dokumenata, ukljuujui i obavjetenja na interenet
stranici. Takoe je obavezno dostavljanje podataka o kontakt takama. U skladu sa principom
transparentnosti, jednim od osnovnih principa na kome poiva STO, potrebno je ostaviti
mogunost dostavljanja komentara na propise prije njihovog objavljivanja i stupanja na snagu.
U skladu sa Sporazumom obavezno je dati mogunost albe na odluku. U sluaju da doe do
pojaanja kontrole u cilju zatite ivota i zdravlja, potrebno je obavijestiti zianteresovane strane.
Naknade mimo carina i poreza, moraju biti unaprijed objavljene, a mora se povremeno vriti i
njihova revizija. Sporazum predvia i mogunost ubrzanog oslobaanja i carinjenja robe, kao i
uslove koje je u tom cilju potrebno ispuniti.
Takoe, predvieno je uvoenje olakica za autorizovane operatere, ali i ubrzano oslobaanje
kvarljive robe. Preporuuje se i da lanice usklade pravila koja su vezana za procedure uvoza/
izvoza i tranzita, kako bi se olakala prekogranina trgovina.
Kad su u pitanju formalnosti u vezi sa uvozom, izvozom i tranzitom potrebno je da budu u svrhu
brzog oslobaanja i carinjenja robe, sniavanja vremena i trokova, kao i da najmanje
restriktivna mjera bude izabrana. Takoe je potrebno omoguiti prihvatanje elektronskih i
papirnih kopija dokumenata kad god je to mogue, ali i koristiti i meunarodne standarde i
uestvovati u njihovom kreiranju.
Od lanica se oekuje da nastoje da uvedu tzv. single window. To bi znailo da postoji jedno
mjesto kako za dostavljanje dokumenata tako i za dostavljanje odluka u vezi sa zahtjevima. Kad
je u pitanju tranzit potrebno je osigurati da formalnosti ne predstavljaju vei teret nego to je
neophodno, kao i nastojati da se uvede institut nacionalng koordinatora za tranzit.
Sporazum propisuje obavezu osnivanja Komiteta za trgovinske olakice u okviru STO koji je
nadlean za sprovoenje Sporazuma. Takoe, neophodno je i na nacionalnom nivou osnovati
Komitet za trgovinske olakice u cilju koordinacije i implementacije na nacionalnom nivou.
Praenje i implementacija Sporazuma o trgovinskim olakicama: Imajui u vidu da je
Ministarstvo finansija zadueno za kreiranje carinske politike i predlaganje donoenja carinskih
propisa u obavezi je da u koordinaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija
dostavi instrument ratifikacije vezano za Sporazum o trgovinskim olakicama (napomena: rok za
dostavljanje instrumente ratifikacije je 31. jul 2015. godine).
Uprava carina, kao organ u sastavu Ministarstva finansija, je krovna institucija zaduena za
implementaciju Sporazuma. Pored Uprave carina za primjenu Sporazuma e biti zadueni i:
Ministarstvo unutranjih poslova, obzirom da lan 8 Sporazuma propisuje saradnju
granine policije sa carinskom slubom;
Uprava za inspekcijske poslove , u odnosu na primjenu lana 10 Sporazuma, koji se

odnosi na dokumentaciju potrebnu za uvoz, izvoz i tranzit roba;
Agencija za ljekove i medicinska sredstva, u odnosu na primjenu lana 10 Sporazuma;
Agencija za zatitu ivotne sredine u odnosu na primjenu lana 10 Sporazuma.
U cilju implementacije pomenutog Sporazuma potrebno je da Ministarstvo finansija - Uprava
carina u koordinaciji sa Ministarstvom unutranjih poslova, Upravom za inspekcijske poslove,
Agencijom za ljekove i medicinska sredstva i Agencijom za zatitu ivotne sredine pripremi
Tabelu usklaenosti nacionalne legislative sa STO Sporazumom o trgovinskim olakicama
(u daljem tekstu Tabela). Tabela e biti Aneks uz Sporazum o trgovinskim olakicama.
Dokument treba da bude pripremljen u skladu sa uputsvom (TN/TF/W/143/Rev.7.), u formi datoj
u Prilogu 2, i istu je potrebno dostaviti STO Komitetu najkasnije do 31. jula 2014. godine.
Tabela ima cilj da na osnovu rezultata uporeivanja domaeg zakonodavstva i Sporazuma o
trgovinskim olakicama, tzv. postupka samoprocjene, resorne institucije same odrede koje e
odredbe moi da primjenjuju odmah po stupanju Sporazuma na snagu (A kategorija obaveza), za
koje e im trebati tranzicioni period, uz preciziranje tog perioda (B kategorija obaveza), i
obaveze za koje e im trebati tranzicioni period i tehnika pomo (C kategorija obaveza).
Ministarstvo ekonomije je kao institucija zaduena za koordinaciju aktivnosti u vezi sa STO, sa
Upravom carina odralo sastanak na temu obaveza iz Sporazuma o trgovinskim olakicama, 14.
maja 2014. godine. Na sastanku je dogovoreno da se pone sa pripremom Tabele usklaenosti,
kako bi ista prije slanja bila data na upoznavanje ekspertima iz STO-a. Naime, Ministarstvo
ekonomije je u koordinaciji sa Stalnom Misijom Crne Gore u enevi obezbijedilo tehniku
pomo u cilju adekvatnog i blagovremenog ispunjenja obaveza koje prozilaze iz Sporazuma.
Tako bi u periodu od 14. 18. jula 2014. godine u Podgorici trebalo da bude odran seminar u
cilju predstavljanja Sporazuma. Seminar e biti organizovan u saradnji STO i USAID-a.
Imajui u vidu da je neophodno osnovati crnogorski Komitet za trgovinske olakice sa ciljem
koordinacije i implementacije Sporazum o trgovinskim olakicama, a polazei od obuhvata
Sporazuma, u ovom momentu su prepoznate sledee instucije koje treba da imaju svoje
predstavnike u Komitetu: Ministarstvo finansija, Uprava carina, Ministarstvo unutranjih
poslova, Uprava za inspekcijske poslove, Agencija za ljekove i medicinska sredstva i Agencija
za zatitu ivotne sredine. Takoe, svog predstavnika u Komitetu treba da ima i Ministarstvo
ekonomije koje je nadleno za praenje STO procesa. U skladu sa pomenutim potrebno je da
Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija - Uprava carina, u koordinaciji sa resornim
instucijama pripreme Odluku o formiranju Komiteta za trgovinske olakice.
3.2.2. POLJOPRIVREDA
Oblast poljoprivrede je bila jedna od kljunih za Doha agendu. S tim u vezi Bali paket sadri
nekoliko odluka. Tako je dogovoreno da se otpone sa radom na reformama izvoznih subvencija
i mjera sa slinim efektom, a napredak je napravljen i u dijelu primjene tarifnih kvota za lanice
koje ih imaju u Listama koncesija. Za zemlje u razvoju od posebnog znaaja su odluke koje se
odnose na pamuk i rezerve hrane.
U skladu sa razvojnom agendom iz Dohe, u oblasti poljoprivrede doneene su sljedee Odluke:
Opte usluge
Zalihe radi osiguranja dovoljnih koliina hrane
Dogovor o odredbama o upravljanju tarifnim kvotama za poljoprivredne proizvode,
definisanim lanom 2 Sporazuma o poljoprivredi i
Izvozna konkurentnost.
Opte usluge (General Services) Ministarska odluka WT/MIN (13)/37 WT/L/912
lanice STO su prepoznale doprinos koji programi optih usluga mogu dati razvoju
poljoprivrede, naroito u zemljama u razvoju. Shodno tome, dogovoreno je da se programi koji
se odnose n reforme zemljita i bezbjednost ivota u rurlnom okruenju, kao to su:
i. sanacija zemljita
ii. ouvanje tla i upravljanje resursima
iii. upravljanje suama i kontrola poplava
iv. programi zapoljavanja u ruralnim sredinama
v. izdavanje tapija (vlasnitva nad nekretninama)
vi. programi naseljavanja poljoprivrednika
ukljue u Aneks 2 (domaa podrka: osnova za izuzea od obaveza smanjenja) Sporazuma o
poljoprivredi u dijelu Programi javnih usluga30. Na ovaj nain priirena je lista programa koje su
lanicama na raspolaganju za pomo poljoprivredi.
Praenje i implementacija: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je u obavezi da prati
aktivnosti u ovom dijelu. Obaveza se implementira prilikom izraunavanja domae podrke
poljoprivredi, i u pitanju je notifikcija koju sve lanice dostavljaju na godinjem nivou.
Zalihe radi osiguranja dovoljnih koliina hrane (Public Stockholding for Food Security
Purposes) Ministarska odluka WT/MIN(13)/38 WT/L/913
Ova Odluka se odnosi na lanice koje spadaju u grupu zemalja u razvoju. U pitanju je privremeni
mehanizam, pri emu su se lnice sglsile d do 11. Ministarske konferencije trajno rijee
problem domae podrke u cilju obezbjeena zaliha hrane.
U skladu sa privremenim mehanizmom lanice nee pokretati sporove protiv zemalja u razvoju
(po osnovu lanova 6.331 and 7.2 (b)32 Sporazuma o poljoprivredi) vezano za pruenu podrku za
osnovne ivotne namirnice, a u cilju obezbjeenja dovoljnih zaliha hrane. Pod osnovnim
ivotnim namirnicama u ovom kontekstu podrazumijevaju se osnovni poljoprivredni proizvodi
koji su najzastupljeniji u trdicionlnoj ishrni lanice u rzvoju. Takoe, ova Odluka ne
30
Lista optih usluga navedena u dijelu Programi javnih usluga Aneksa 2 Sporazuma o poljoprivredi nije konana.
lan 6 - Obaveze u vezi sa domaom podrkom 3. Smatrae se da lanica potuje svoje obaveze smanjenja
domae podrke u svakoj onoj godini u kojoj domaa podrka u korist poljoprivrednih proizvoaa izraena kroz
tekui ukupan AMS ne prelazi odgovarajui godinji ili konani nivo preuzetih obaveza navedenih u Dijelu IV njene
liste obaveza.
32
lan 7 - Opta pravila u vezi sa domaom podrkom 2. b) Kada u Dijelu IV liste obaveza lanice ne postoji
obaveza vezana za ukupan AMS, lanica nee odobriti podrku poljoprivrednim proizvoaima koja prelazi
odgovarajui minimalni nivo utvren u stavu 4 lana 6.
31
iskljuuje mogunost lanica u razvoju, da uvedu programe javnih zaliha radi osiguranja
dovoljnih koliina hrane u skladu sa relevantnim odredbama Sporazuma o poljoprivredi.
Kako bi zemlje u razvoju iskoristile benefite dobijene ovom odlukom moraju da ispune niz
definisanih kriterijuma, i to:
a) da obavijeste Komitet za poljoprivredu da podrka premauje ili postoji rizik da e
premaiti nivo Zbirne mjere podrke (ZMP);
b) da ispune zhtjeve koji se tiu obavjetavanja o domoj podrci poljoprivredi;
c) da dostavljaju n godinjem nivou dodtne informcije z svki program javnih zaliha u
cilju obezbjeenja dovoljnih koliin hrne; i
d) da dostave sve dodatne relevantne statistike podatke.
Aktivnosti u ovom dijelu prati Komitet za poljoprivredu.
aktivnosti Komiteta za poljoprivredu. Imajui u vidu da se Odluka odnosi na zemlje u razvoju,
ne postoji obaveza dodatnog usaglaavanja crnogorske legislative.
definisanim lanom 2 Sporazuma o poljoprivredi (Understanding on Tariff Rate Quota
Administration Provisions of Agricultural Products, as Defined in Article 2 of the Agreement on
Agriculture) Ministarska odluka WT/MIN(13)/39 WT/L/914
Odlukom koja se odnosi na administriranje tarifnih kvota za poljoprivredne proizvode uvedeno
je nekoliko novina. Administriranje kvota za ove proizvode e se ubudue vriti u skladu sa
Sporazumom o uvoznim dozvolama, ukljuujui i pojanjenja data u Odluci. Za sprovoenje
Sporazuma bie nadlean Komitet za poljoprivredu.
Takoe je uveden monitoring mehanizam, a rok za analizu efekata primjene Odluke je 12.
Ministarska konferencija, za koju se oekuje da e biti odrana do 31. decembra 2019. godine.
Zavisno od rezultata primjene Odluke lanice e pristupiti izmjeni njenih odredaba.
Znaajno je napomenuti da se tokom pristupnih pregovora Crna Gora obavezala:
- Paragrafom 87. Izvjetaja RG da e administrirati i primjenjivati carinske kvote i carinska
izuzea u skladu sa STO Sporazumom, ukljuujui lanove I, II, VIII, X i XIII GATT-a iz 1994 i
Sporazumom o procedurama izdavanja uvoznih dozvola.
- Paragrafom 114. Izvjetaja RG da od datuma pristupa, nee uvoditi ili primjenjivati
kvantitativna uvozna ogranienja ili druge necarinske mjere kao to su dozvole, kvote, zabrane,
odobrenja, prethodna odobrenja, zahtjeve za dozvole i ostala ogranienja koja imaju
ekvivalentne efekte, a koja ne mogu biti opravdana prema odredbama STO Sporazuma.
U skladu sa preuzetim obavezama u Crnoj Gori se trenutno primjenjuju samo tarifne kvote kao
izuzea od MFN-a u okviru kojih su utvrene sniene stope carine po sporazumima o slobodnoj
trgovini, i to u oblasti poljoprivrednih proizvoda. U Crnoj Gori se raspodjela kvota vri po
hronolokom datumu prispjea carinskih deklaracija. Praenje iskorienosti kvota u Upravi
carina vri se kroz modul TARICG.

aktivnosti Komiteta za poljoprivredu. Kad je u pitanju admnistriranje tarifnih kvota, Crna Gora
nema istih u svojoj Listi koncesija, imajui u vidu da su sve stope izraene ad valorem. Kvote
lanica koje ih imaju mogu biti interesantne, zavisno od interesa domaih proizvoaa.
Izvozna konkurentnost (Export Competition) Ministarska odluka WT/MIN(13)/40
WT/L/915
Izvozne subvencije u oblasti poljoprivede su jedno od najvanijih pitanja Doha razvojne agende.
lanice su se obavezale da u narednom periodu uine sve kako bi se ispunili ciljevi iz Hong
Kong Ministarske deklaracije iz 2005. godine, kao i da modaliteti smanjenja izvoznih subvencija
(i mjera sa slinim efektom) iz dokumenta TN/AG/W/4/Rev.4 ostaju prioritet u narednom
periodu. S tim u vezi dogovoreno je da izvozne subvencije budu jednom godinje predmet
Komiteta za poljoprivredu.
lanice su se sloile da se izvozne subvencije uvrste i na agendu 10. Ministarske Konferencije.
Izvozne subvencije se odnose na subvencije zavisne od izvoznih rezultata, i njihova upotreba
nije dozvoljena, osim ako nije drugaije navedeno u Listi koncesija. Obaveze lanica u vezi sa
izvoznim subvencijama su predmet lana 9 Sporazuma o poljoprivredi.
Crna Gora se paragrafom 192 Izvjetaja RG obavezala da nakon pristupa STO nee zadravati ili
primjenjivati izvozne subvencije u poljoprivredi.
Izvozne subvencije i domaa podrka poljoprivredi su u postupku pristupanja Crne Gore
STO bili predmet plurilateralnih pregovora o poljoprovredi. Ovi pregovori su odrani jednom, i
to u februaru 2007. godine. Tema pregovora bio je Izvjetaj o subvencijama i domaoj podrci
u oblasti poljoprivrede (WT/ACC/4) za 2004. i 2005. godinu. Analiza crnogorskog dokumenta
ACC/4, a uzimajui u obzir da Sporazum o poljoprivredi dozvoljava zemljama lanicama
podrku u iznosu do 5% od ukupne proizvodne vrijednosti pojedinih proizvoda ili grupa
proizvoda, pokazala je da jedino podrka za duvan prelazila dozvoljeni nivo od 5%. Obzirom na
relativno skromnu podrku koju Crna Gora prua domaoj poljoprivredi diskusija na ove teme
nije bila zahtjevna.
aktivnosti Komiteta za poljoprivredu. Crna Gora nema izvozne subvencije u svojoj Listi
koncesija, ali izvozne subvencije lanica koje ih imaju mogu biti interesantne, zavisno od
interesa domaih proizvoaa.
3.3.3. PAMUK
U Bali paketu ovo pitanje je obraeno kroz dokument pod nazivom Pamuk (Cotton)
Ministarska odluka WT/MIN(13)/41 WT/L/916.
Proizvodnja pamuka je posebnog znaaja za zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje. S tim
u vezi lanice su dogovorile da e, u cilju jaanja transparentnosti i kontrole u odnosu na sve
aspekte trgovine pamukom, jednom u dvije godine predmet Komiteta za poljoprivredu biti
pristup tritu, domaa podrka i izvozne subvencije za pamuk.
Sa posebnom panjom e se razmatrati svi oblici oblici izvoznih subvencija za pamuk i svih
izvoznih mjera s jednakim efektom, domaa podrka za pamuk i carinske i necarinske mjere koje
se primjenjuju na izvoz pamuka iz najmanje razvijenih zemalja.
Imajui u vidu navedeno, od razvijenih zemalja se oekuje da nastave sa programima pruanja
tehnike pomoi u dijelu proizvodnje i trgovine pamuka.
lanice su takoe pozdravile rast prizvodnje pamuka, posebno u zemljama Afrike, i pozvale
generalnog direktora da nastavi sa praksom dostavljanja periodinih izvjetaja o razvojnoj
pomoi.
aktivnosti Komiteta za poljoprivredu. Odluka se odnosi izvozne subvencije, domau podrku za
pamuk i carinske i necarinske mjere koje se primjenjuju na izvoz pamuka iz najmanje razvijenih
zemalja. Vezano za pomenutu Odluku od razvijenih zemalja se oekuje da pruaju tehniku
pomo u dijelu proizvodnje i trgovine pamukom.
3.3.4. ZEMLJE U RAZVOJU I NAJMANJE RAZVIJENE ZEMLJE

Zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje imaju poseban tretman u okviru STO, pa
sporazumi sadre olakice33 kako bi ove zemlje bile u mogunosti da ih primjenjuju. U Bali
paketu na pitanja najmanje razvijenih zemalja i zemalja u razvoju odnose se sledee odluke:
Preferencijalna pravila porijekla za najmanje razvijene zemlje
Operacionalizacija izuzea koji se odnosi na preferencijalni tretman usluga i prualaca
usluga najmanje razvijenih zemalja
Pristup tritu bez kvota i carina za najmanje razvijene zemlje
Monitoring mehanizam za posebni i drugaiji tretman.
Kad je u pitanju Crna Gora i obaveze koje proizilaze iz pobrojanih odluka, neophodno je u
koordinaciji sa EK i nadlenim komitetatima u okviru STO raditi na ispunjenju istih.
Preferencijalna pravila porijekla za najmanje razvijene zemlje (Preferential Rules of

Origin for Least-Developed Countries) Ministarska odluka WT/MIN(13)/42
WT/L/917
Kako bi se najmanje razvijenim zemljama (NRZ) olakao pristup tritima ostalih STO
lanica dogovorene su smjernice za pojednostavljenje pravila porijekla za proizvode iz ove
33
Eng. Special and differential treatment S&D.
grupe zemalja, kako u pogledu uslova tako i pogledu dokumentacije. Ovo posebno da bi se
izvoznicima omoguilo da iskoriste slobodan pristup tritu za proizvode iz NRZ (veza
ministarska odluka WT/MIN(13)/44 WT/L/919).
Odlukom su definisane smjernice koje bi razvijene zemlje trebalo da koriste prilikom definisanja
pravila porijekla za proizvode iz NRZ u skladu sa nerecipronim (jednostranim) aranmanima.
Tako je, osim potpuno dobijenog proizvoda, kao proizvod sa porijeklom prepoznat i onaj sa
dovoljnim stepenom obrade u skladu sa tri najpoznatija metoda:
(a) kriterijum ad valorem procenta;
(b) izmjena tarifne oznake; i
(c) posebni procesi obrade ili prerade.
Pobrojane metode nekada mogu biti korieni i u kombinaciji34.
Preferencijalna pravila je potrebno notifikovati u skladu sa unaprijed utvrenim procedurama35.
Ista e jednom godinje, biti predmet Komiteta za pravila porijekla36, na osnovu ega e
Sekretarijat pripremati Izvjetaj za Podkomiteta za najmanje razvijene zemlje.
Praenje i implementacija: Za oblast pravila porijekla zaduena je MF - Uprava carina.
Imajui u vidu da se radi o smjernicama, primjena Odluke nije obavezna, pa je
sprovoenje potrebno koordinirati sa EK. Dogovorene smjernice imaju za cilj
pojednostavljenje pravila porijekla kako bi se NRZ omoguilo da iskoriste slobodan pristup
tritu lanica STO.
Operacionalizacija izuzea koji se odnosi na preferencijalni tretman usluga i prualaca
usluga najmanje razvijenih zemalja (Operationalization of the Waiver Concerning
Preferential Treatment to Services and Service Suppliers of Least-Developed Countries)
Ministarska odluka WT/MIN(13)/43 WT/L/918
U dijelu olakica za pristup tritu usluga za najmanje razvijene zemlje dogovoreno je da se
preuzmu aktivnosti da bi dokument Preferential Treatment to Services and Service Suppliers of
Least-Developed Countries37, koji je usvojen 2011. godine, stupio na snagu.
U tom cilju Savjet za trgovinu uslugama je u obavezi da inicira stupanje na snagu dokumenta,
kao i da periodino analizira primjenu. Tako e u periodu od 6 mjeseci nakon to mu budu
dostavljeni zahtjevi najmanje razvijenih zemalja za sektore koji su im od interesa, Savjet odrati
sastanak na visokom nivou, kada e zahtjevi jo jednom biti obrazloeni.
U meuvremenu lanice su u mogunosti da saminicijativno daju odreene povlastice najmanje
razvijenom zemljama koje mogu podrazmijevati ukidanje testa ekonomskih potreba i ostalih
kvantitativnih ogranienja38.
34
Na primjer, univerzalno pravilo ne sprijeava postojanje specifinih pravila o porijeklu za konkretne sektore kada
god su oni podesniji, ili kada nude bolje mogunosti tritnog pristupa za NRZ.
35
Mehanizam transparentnosti preferencijalnih trgovinskih sporazuma (Transparency Mechanism for Preferential
Trade Arrangements - PTAs) i Sporazum o pravilima porijekla.
36
Koji e o primjeni i razvoju istih informisati Generalni savjet.
37
"Preferential Treatment to Services and Service Suppliers of Least-Developed Countries", Decision of 17
December 2011, WT/L/847.
38
Sve povlastice moraju biti odobrene od strane Savjeta za trgovinu uslugama u skladu sa paragrafom 1 Preferential
Treatment to Services and Service Suppliers of Least-Developed Countries.
Praenje i implementacija: Ministarstvo ekonomije je u obavezi da prati rad Savjeta za

trgovinu uslugama. Budue aktivnosti zavisie od zatjeva najmanje razvijenih zemalja, domaih
interesa, i aktivnosti EU.
Pristup tritu bez kvota i carina za najmanje razvijene zemlje (Duty - Free and QuotaFree Market Access for Least-Developed Countries DFQF) Ministarska odluka
WT/MIN(13)/44 WT/L/919
Tokom Bali Ministarske konferencije lanice su jo jednom potvrdile Decision 36 of Annex F of

the Hong Kong Ministerial Declaration of 2005 on Measures in Favour of LDCs. Naime, u
skladu sa ovom Odlukom razvijene zemlje i zemlje u razvoju su obavezi da dodatno liberalizuju
pristup tritu roba za najmanje razvijene zemlje (NRZ - LDCs).
Razvijene zemlje su u obavezi da najkasnije do sledee Ministarske konferencije obezbijede
slobodan pristup tritu39 za 97% proizvoda (po tarifnim linijama) porijeklom iz najmanje
razvijenih zemalja. U pitanju je olakavanje pristupa tritu NRZ zemalja u skladu sa
nerecipronim preferencijalnim trgovinskim aranmanima, i ovu Odluku je potrebno posmatrati
u kontekstu Odluke koja se odnosi na preferencijalna pravila porijekla za najmanje razvijene
zemlje.
Odobreni preferencijali vezano za pristup tritu roba, se kao i usluaju preferencijalnih pravila
porijekla, moraju notifikovati40.
Aktivnosti po ovom pitanju bie predmet Komiteta za trgovinu i razvoj jednom godinje, nakon
ega e se praviti izvjetaj za Generalni savjet. Preporuke Generalnog savjeta bie predmet
Ministarske konferencije.
Praenje i implementacija: Praenje i sprovoenje pomenutih aktivnosti je u nadlenosti
Ministarstva finansija. U skladu sa pomenutom Odlukom Crna Gora je u obavezi da za 97%
proizvoda sa porijeklom iz najmanje razvijenih zemalja (LDCs) obezbijedi slobodan pristup
tritu uvaavajui domai interes, kao i da o tome obavijesti nadlena tijela STO u vidu
notifikacije. Aktivnosti je potrebno uskladiti sa resornim institucijama i EK. U skladu sa
pomenutim, Ministarstvo finansija je u obavezi da u koordinaciji sa UC implementira
Ministarsku odluku pod nazivom Pristup tritu bez kvota i carina za najmanje razvijene
zemlje najkasnije do sledee Ministarske konferencije.
Rok: Najkasnije do sledee Ministarske konferencije (napomena: sastanci Ministarske
konferencije, odravaju se najmanje jednom u dvije godine).
Monitoring mehanizam za posebni i drugaiji tretman (Monitoring Mechanism on
Special and Differential Treatment) Ministarska odluka WT/MIN(13)/45 WT/L/920
Monitoring mehanizam za specijalni i posebni tretman (S&D tretman) ustanovljen je Odlukom
Generalnog savjeta iz jula 2002. godine. Tokom devete Ministarske konferencije usvojeni su
opseg, aktivnosti i uslovi pod kojima e mehanizam funkcionisati. Mehanizam ima za cilj
jednostavniju integraciju lanica, zemalja u razvoju i najmjanje razvijenih zemalja, u
multilateralni trgovinski sistem.
39
Duty free and quota free market access.

Mehanizam transparentnosti preferencijalnih trgovinskih sporazuma (Transparency Mechanism for Preferential
Trade Arrangements - PTAs).
40
Tako je dogovoreno da su predmet mehanizma odredbe koje su vezane za S&D tretman po svim
sporazumima, ministarskim odlukama i odlukama generalnog savjeta. Upravo e mehanizam biti
kontakt taka za S&D odredbe, a moi e i da daje preporuke i inicira pregovore u vezi sa
pitanjima koja su predmet njegovog razmatranja. Status preporuka bie sastavni dio godinjeg
izvjetaja Komiteta za trgovinu i razvoj.
Mehanizam e funkcionisati u okviru Specijalnog zasijedanja Komiteta za trgovinu i razvoj, a
sastajae se dva puta godinje. Dodatni sastanci mogu se zakazati prema potrebi. Takoe e biti
predmet ponovne procjene tri godine od poetka funkcionisanja, kada e se razmatrati njegova
operativnost.
Praenje i implementacija: Aktivnosti u ovom dijelu su u nadlenosti Ministarstva vanjskih
poslova i evropskih integracija (MVPEI), i u tom smislu MVPEI ima obavezu da prati rad
Komiteta za trgovinu i razvoj. Mehanizam za posebni i drugaiji tretman ima za cilj
jednostavniju integraciju lanica, zemalja u razvoju i najmjanje razvijenih zemalja, u
multilateralni trgovinski sistem. Napominjemo da se u okviru STO Crna Gora tretira kao
razvijena zemlja, uz odreena odstupanja, pa se u tom smislu oekuje da obezbijedi povoljniji
tretman za zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje.
3.3. TREI DIO MINISTRSKE KONFERENCIJE RAD NAKON BALIJA
Konferencija je istakla posveenost multilateralnom trgovinskom sistemu, posebno kroz funkciju
STO kao foruma za voenje pregovora o unaprjeenju multilateralnog trgovinskog sistema41,
ukljuujui rjeavanje sporova i integraciju zemalja u razvoju.
S tim u vezi potvrena je posveenost Doha razvojnoj agendi, i pozdravljen je napredak koji je
postignut u cilju sprovoenja Programa rada iz Dohe, ukljuujui odluke koje su donijete kroz
Bali Paket42. Od strane ministara naloeno je da Komitet za trgovinske pregovore, tokom 2014.
godine pripremi jasno definisani radni program sa ciljem rjeavanja preostalih pitanja iz Dohe.
Ministarska konferencija je odobrila i pristupanje Jemena, tako da e dostavljanjem instrumenta
ratifikacije od strane ove zemlje STO imati 160 lanica.
4. RJEAVANJE SPOROVA U OKVIRU LANICA STO I MEHANIZAM ZA
ISPITIVANJE TRGOVINSKIH POLITIKA
Rjeavanje sporova je jedna od najznaajnijih benefita STO-a, kao osnovni element koji
obezbjeuje sigurnost i predvidljivost multilateralnog trgovinskog sistema. Rjeavanje sporova je
regulisano Dogovorom o pravilima i procedurama za rjeavanje sporova43 (DSU). Isti se
podjednako primjenjuje na sve Sporazume, bez obzira na znaajan diverzitet koji postoji meu
njima.
Pored sigurnosti i predvidljivosti u meunarodnoj trgovini, osnovni cilj DSU jeste ouvanje
prava i obaveza lanica STO-a, pojanjenje postojeih odredbi u sporazumima, pozitivno
rjeavanje sporova, obostrano prihvatljivo rjeenje i ukidanje mjera koje nisu usklaene sa
odredbama bilo kog obuhvaenog sporazuma.
41
lan III 2. STO Sporazuma.

Informacije i dokumenta u vezi sa Devetom Ministarskom
http://www.wto.org/english/news_e/archive_e/mc9_arc_e.htm.
43
Eng. Dispute Settlement Understanding.
42
konferencijom
su
dostupne
na
Obzirom da broj proizvoda, drava, kompanija koje uestvuju u spoljnoj trgovi neprestano raste,
velike su mogunosti za pojavu trgovinskih nesuglasica koje se putem precizno definisanih
pravila spoljno trgovinske razmjene, u sistemu STO-a rjeavaju na miran i konstruktivan nain.
Bitno je napomenuti da lanice nemaju pravo da same odrede da li su povrijeena pravila, ve
moraju pokrenuti postupak za utvrivanje postojanja povrede. Takoe, pravo da zapone
postupak za reavanje spora ima samo drava lanica STO, a ne preduzee koje je pretrpjelo
tetu usljed povrede pravila od strane neke druge lanice STO.
Od dana osnivanja STO-a (1. januara 1995. godine) procesuirana su 47944 spora. Pa tako npr.
Evropska unija je u 92 postupka bila tuilac, u 78 tueni, a kao trea strana uestvovala je u 144
sluaja. Bitno je napomenuti da je i Ruska Federacija, koja je nedavno postala punopravna
lanica STO-a (22. avgusta 2012), kao tuilac uestvovala u 2, a kao tueni u 4 sluaja. Kao
trea strana Ruska Federacija je uestvovala u ak 17 sluajeva.
Veliki broj sporova govori o jaanju ekonomskih veza u svijetu, irenju STO lanstva i injenici
da zemlje imaju povjerenja u ovaj sistem koji treba da rijei razlike meu njima. Meutim,
procedura rjeavanja sporova izmeu zemalja lanica u STO-u moe biti izuzetno skup,
teak i dugotrajan proces. Da bi se izbjeglo rasipanje vremena i novca, utvrena je duina
trajanja svake faze u procesu rjeavanja sporova. U skladu sa pomenutim, a u cilju
izbjegavanja rasipanja znaajnih finansijskih sredstava, posebno kada su u pitanju manje
zemlje i zemlje nieg ekonomskog razvoja, nepohodno je da je drava svjesna obaveza koje
je u procesu pregovora preuzela, kao i da kontinuirano radi na implementaciji istih.
U cilju praenja trgovinskih politika zemalja lanica formiran je Mehanizam za ispitivanje
trgovinske politike tzv. Trade Policy Review Mechanism (TPRM). Cilj ovog mehanizma je
da se kroz stalni nadzor povea transparentnost, implementacija ali i razumijevanje trgovinskih
politika i praksi lanica STO. Ispitivanja se vre na regularnoj periodinoj osnovi. etiri
najvee trgovinske nacije - SAD, EU, Japan i Kanada se ispituju priblino na svake dvije 2
godine. Prema ueu u svjetskoj trgovini, sljedeih 16 zemalja se ispituju na svake 4 godine, a
ostale zemlje na svakih 6 godina, s tim to je mogue produavanje ovog perioda za najmanje
razvijene zemlje u razvoju.
Izmeu ispitivanja, lanice dostavljaju skraene izvjetaje kad god se desi neka znaajnija
izmjena u trgovinskim politikama; godinje se, u dogovorenoj formi, dostavljaju najnoviji
statistiki podaci. Podaci koji su sadrani u izvjetajima treba da budu usaglaeni sa
notifikacijama koje su podnijete shodno odredbama multilateralnih trgovinskih sporazuma, i gdje
je primjenjivo, plurilateralnih trgovinskih sporazuma. Rad TPRB-a se zasniva i na izvjetaju koji
treba da saini STO Sekratarijat.
PREDLOG ZAKLJUAKA:
1. Vlada Crne Gore je na sjednici od ____________ 2014. godine, razmotrila i usvojila
Informaciju o devetoj Ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinske organizaciji i statusu
preuzetih obaveza, koju je dostavilo Ministarstvo ekonomije.
2.
Zaduuju se resorne institucije da u cilju implementacije STO principa transparentnosti, svu
zakonsku i drugu regulativu koja ima veze sa trgovinom robama, uslugama i prava intelektualne svojine,
objave na zvaninom sajtu na engleskom jeziku, najmanje trideset dana prije usvajanja propisa od strane
Vlade.
3.
Zaduuje se Ministarstvo finansija - Uprava carina, da u koordinaciji sa Ministarstvom
unutranjih poslova, Upravom za inspekcijske poslove, Agencijom za ljekove i medicinska sredstva i
44
Na dan 28. maj 2014. godine.
Agencijom za zatitu ivotne sredine, najkasnije do 18. jula 2014. godine pripremi Tabelu usklaenosti
nacionalne legislative sa STO Sporazumom o trgovinskim olakicama koja e predstavljati Aneks uz
Sporazum o trgovinskim olakicama, i koji e kao takav biti sastavni dio Sporazuma o trgovinskim
olakicama.
4.
Zaduuje se Ministarstvo ekonomije da u koordinaciji sa Upravom carina najkasnije do 25. jula
2014. godine dostavi na razmatranje i usvajanje Vladi Crne Gore Tabelu usklaenosti nacionalne
legislative sa STO Sporazumom o trgovinskim olakicama.
5.
Zaduuju se Ministarstvo finansija Uprava carina i Ministarstvo ekonomije, da u koordinaciji sa
resornim institucijama, u najkraem roku, formiraju nacionalni Komitet za trgovinske olakice koordinaciono Tijelo za implementaciju i praenje na nacionalnom nivou Sporazuma o trgovinskim
olakicama.
6.
Zaduuje se Ministarstvo finansija da u koordinaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova i
evropskih integracija dostavi instrument ratifikacije STO Sekretarijatu vezano potvrivanje Sporazuma o
trgovinskim olakicama, najkasnije do 31. jula 2015. godine.
7.
Zaduuju se Ministarstvo finansija i Uprava carina, da u koordinaciji sa resornim instucijama, i u
konsultaciji sa Evropskom komisijom, implementiraju Ministarsku odluku Pristup tritu bez kvota i
carina za najmanje razvijene zemlje - WT/MIN(13)/44 WT/L/919, najkasnije do sledee Ministarske
konferencije, i o tome obavijeste nadlena tijela STO.
8.
Zaduuju se Ministarstvo finansija i Uprava carina da uz konsultaciju sa Evropskom komisijom,
razmotre potrebu implementacije Ministarske odluke Preferencijalna pravila porijekla za najmanje
razvijene zemlje - WT/MIN(13)/42 - WT/L/917.
9.
Zaduuju se resorne institucije da implementiraju i prate aktivnosti STO radnih tijela, vezano za
prmijenu dijela odluka Devete STO Ministarske konferencije, i to:
- Ministarstvo ekonomije (Direktorat za unutranje trite i konkurenciju) odluku TRIPS nekrenje
prava i prigovori na situacije - WT/MIN(13)/31 WT/L/906;
- Ministarstvo ekonomije (Direktorat za multilateralnu i regionalnu trgovinsku saradnju i
ekonomske odnose sa inostranstvom) odluke Program rada za male ekonomije WT/MIN(13)/33
WT/L/908; Operacionalizacija izuzea koji se odnosi na preferencijalni tretman usluga i
prualaca usluga najmanje razvijenih zemaljaWT/MIN(13)/43 WT/L/918;
- Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija odluke Pomo za trgovinu WT/MIN(13)/34 WT/L/909; Monitoring mehanizam za posebni i drugaiji tretman WT/MIN(13)/45 WT/L/920;
- Ministarstvo nauke, Ministarstvo za informaciono drutvo i Ministarstvo vanjskih poslova i
evropskih integracija odluku Trgovina i transfer tehnologije WT/MIN(13)/35 WT/L/910;
- Ministarstvo za informaciono drutvo, Agencija za zatitu linih podataka i slobodan pristup
informacijama i Ministarstvo finansija Ministarsku odluku Program rada za elektronsku trgovinu
- WT/MIN(13)/32 WT/L/907;
- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja odluke Zalihe radi osiguranja dovoljnih koliina
hrane - WT/MIN(13)/38 WT/L/913; Dogovor o odredbama o upravljanju tarifnim kvotama za
poljoprivredne proizvode, definisanim lanom 2 Sporazuma o poljoprivredi - WT/MIN(13)/39
WT/L/914; Izvozna konkurentnost - WT/MIN(13)/40 WT/L/915; Pamuk - WT/MIN(13)/41
WT/L/916 i Pamuk - WT/MIN(13)/41 WT/L/916; Opte usluge - WT/MIN (13)/37 - WT/L/912
i na godinjem nivou notifikuje domau podrku poljoprivredi.
PRILOG 1
WT/MIN(13)/DEC
11. decembar 2013
Strana: 1/3
Ministarska konferencija
Deveto zasijedanje
Bali, 3. 6. decembar 2013. godine
MINISTARSKA DEKLARACIJA IZ BALIJA
USVOJENA 7. DECEMBRA 2013. GODINE
1.1. Mi, Ministri, smo se sastali na Baliju, Indonezija, od 3. do 6. decembra 2013. godine na 9.
zasijedanju. Poto smo zakljuili nae Zasijedanje, elimo izraziti nau duboku zahvalnost Vladi
i narodu Indonezije na izvrsnoj organizaciji i toplom gostoprimstvu na Baliju.
1.2. Ponovno potvrujemo naela i ciljeve postavljene u Sporazumu iz Marakea o
uspostavljanju Svjetske trgovinske organizacije. Takoe, podsjeamo na izjave i odluke koje
smo usvojili u Dohi i na Ministarske konferencije koje smo od tada odrali i potvrujemo nau
punu predanost u davanju efekata istima.
1.3. U tom smislu, primili smo k znanju izvjetaje Generalnog savjeta i njegovih tijela.
Pozdravljamo napredak koji ti izvjetaji, i odluke koje proizlaze iz njih, pokazuju u radu STO-a,
jaajui time njegovu uinkovitost i multilateralni trgovinski sastav u cjelini.
1.4. Posebno pozdravljamo napredak uinjen u Razvojnoj Agendi iz Dohe (DDA), kao to je
prikazano Odlukama i Deklaracijama koje smo usvojili na dananjoj sjednici. Ove Odluke i
Deklaracije znae da smo napravili veliki korak naprijed u pregovorima i potvrdili nau snanu
odlunosti za zavretak DDA.
I DIO REDOVAN RAD GENERALNOG SAVJETA
1.5. Pozdravljamo napredak u redovnom radu Generalnog savjeta, ukljuujui mandate koje smo
dali na naoj VIII Sjednici, i sljedee odluke koje smo usvojili na naoj IX Sjednici:
IPS nekrenje prava i prigovori na situacije Odluka ministara WT/MIN(13)/31- WT/L/906
rada za elektronsku trgovinu Odluka ministara - WT/MIN(13)/32
WT/L/907
Program rada za male ekonomije Odluka ministara WT/MIN(13)/33 -WT/L/908
Pomo za trgovinu Odluka ministara WT/MIN(13)/34 WT/L/909
Trgovina i tranfer tehnologije Odluka ministara WT/MIN(13)/35 WT/L/910
1.6. Dodatno pozdravljamo sljedee odluke doneene u enevi u odgovoru na relevantne
mandate sa nae VIII Sjednice:
Odluka usvojena od strane Savjeta TRIPS-a o produenju tranzicionog perioda

prema lanu 66.1 za najmanje razvijene zemlje lanice u dokumentu IP/C/64;
Odluka usvojena od strane Generalnog savjeta od jula 2012. godine o pristupanju
NRZ u dokumentu WT/L/508/Add.1
1.7. Pozdravljamo nove lanove koji su zavrili svoje pristupne procese od naeg posljednjeg
zasijedanja. Sa posebnim zadovoljstvom primijeujemo da smo na naem tekuem zasijedanju,
usvojili Odluku o pristupanju Republike Jemen (WT/MIN(13)/24- WT/L/905). Prepoznajemo
doprinos pristupanja jaanju multilateralnog trgovinskog sistem i ostajemo posveeni naporima
olakavanja pristupanja.
II DIO RAZVOJNA AGENDA IZ DOHE
1.8. Pozdravljamo napredak u DDA, koji je utjelovljen u sljedeim Odlukama i Deklaracijama
koje smo usvojili na naoj IX Sjednici:
Trgovinske olakice
Sporazum o trgovinskim olakicama Odluka ministara WT/MIN(13)/36 WT/L/911
U ovom pogledu, ponovno potvrujemo da nediskriminatorni princip iz lana V
GATT-a iz 1994. godine ostaje neizmijenjen.
Poljoprivreda
Opte usluge Odluka ministara WT/MIN(13)/37 - WT/L/912
Zalihe radi osiguranja dovoljnih koliina hrane Odluka ministara
WT/MIN(13)/38 WT/L/913
definisanim u lanom 2 Sporazuma o poljoprivredi Odluka ministara
WT/MIN(13)/39 - WT/L/914
Izvozna konkurentnost Ministarska deklaracija WT/MIN(13)/40 - WT/L/915
Pamuk
Pamuk Odluka ministara WT/MIN(13)/41 - WT/L/916
Razvoj i pitanja vezana za NRZ
Preferencijalna pravila porijekla za najmanje razvijene zemlje Odluka ministara
WT/MIN(13)/42 - WT/L/917
Operacionalizacija izuzea koje se odnosi na preferencijalni tretman usluga i
prualaca usluga iz najmanje razvijenih zemalja Odluka ministara
WT/MIN(13)/43 - WT/L/918
Pristup tritu bez kvota i carina za najmanje razvijene zemlje Odluka ministara
WT/MIN(13)/44 - WT/L/919
Monitoring mehanizam za poseban i drugaiji tretman Odluka ministara
WT/MIN(13)/45 - WT/L/920
III DIO RAD NAKON BALIJA
1.9. Ponovno potvrujemo nau privrenost STO-u kao najistaknutijem globalnom trgovinskom
forumu, ukljuujui pregovore i sprovoenje trgovinskih pravila, rjeavanje sporova i
podravanje razvoja kroz integraciju zemalja u razvoju u globalni trgovinski sistem. U tom
smislu, moemo potvrditi nau predanost Razvojnoj agendi iz Dohe, kao redovnom radu u STOa.
1.10. Zabiljeili smo napredak koji je postignut u cilju sprovoenja Programa rada iz Dohe,
ukljuujui odluke koje smo donijeli unutar Bali Paketa u toku ove Ministarske konferencije.
Ove odluke su vaan kamen temeljac za zavretak Doha runde pregovora. Ponovno potvrujemo
nau predanost razvojnim ciljevima postavljenim u Deklaraciji iz Dohe, kao i svim naim
kasnijim odlukama i deklaracijama i Sporazumu iz Marakea o uspostavljanju Svjetske
trgovinske organizacije.
1.11. Da bismo dalje demonstrirali ovu posveenost, naloili smo Komitetu za trgovinske
pregovore da pripremi u toku narednih 12 mjeseci jasno definisani radni program na preostala
pitanja Razvojne agende iz Dohe. Ovo e nadograditi doneene odluke na ovoj Ministarskoj
konferenciji, posebno o poljoprivredi, razvoju i pitanjima vezanim za NRZ, kao i svim drugim
pitanjima shodno Doha mandatu koja su centralni za zakljuivanje runde. Pitanja iz Bali paketa,
tamo gdje pravno obavezujui ishodi nisu mogli biti ispunjeni, e biti prioritet. Rad na pitanjima
u paketu koja nisu u potpunosti razmatrana na ovoj konferenciji, e se nastaviti u relevantnim
komitetima ili pregovarakim grupama STO.
1.12. Program rada e biti razvijen na nain koji je u skladu sa smjernicama koje smo stavili na
raspolaganje na VIII Ministarskoj Konferenciji, ukljuujui potrebu da se sagleda nain koji e
omoguiti lanicama da prebrode najkritinije i osnovne prepreke.
1.13. Dok budemo pripremali program rada, biemo na raspolaganju za dalje kontakte izmeu
nas samih i sa Generalnim direktorom o ovim pitanjima kako budemo napredovali u 2014.
godinu.
(13-6820)
Deveto zasijedanje
Bali, 3. - 6. decembar 2013. godine
WT/MIN(13)/31
WT/L/906
11.decembar 2013. godine
Strana: 1/1
TRIPS NEKRENJE PRAVA I PRIGOVORI NA SITUACIJE

ODLUKA MINISTARA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE
Na ministarskoj konferenciji je odlueno sljedee:
Paljivo pratimo aktivnosti sprovedene od strane Savjeta za trgovinske aspekte prava
intelektualne svojine u skladu sa naom Odlukom od 17. decembra 2011. godine o "TRIPS
nekrenje prava i prigovori na situacije" (WT/L/842), i upuujemo ga da nastavi sa istraivanjem
obima i modaliteta za one vrste prigovora predviene u podstavovima 1(b) i 1(c) lana 13.
Sporazuma GATT iz 1994. godine i da saini preporuke za nae slijedee zasijedanje, koje smo
zakazali za 2015. godinu. Dogovoreno je da u meuvremenu drave lanice nee zapoinjati
takve sporove u skladu sa TRIPS Sporazumom.
(13-6821)
Deveto zasijedanje
WT/MIN(13)/32
WT/L/907
11. decembar 2013. godine
Strana: 1/1
PROGRAM RADA ZA ELEKTRONSKU TRGOVINU

Ministarska konferencija:
Pozivajui se na "Program rada za elektronsku trgovinu" usvojen 25. septembra 1998. godine
(WT/L/274), a u skladu sa mandatom dobijenim od strane drava lanica na Osmoj ministarskoj
konferenciji (WT/L/843) da se nastavi sa snaenjem aktivnosti u pravcu usvajanja odluka po tom
pitanju, tokom zasijedanja 2013. godine,
Donosi sljedeu odluku:
Da se nastavi sa pozitivnim aktivnostima koje se sprovedene od naeg zadnjeg zasijedanja u
skladu sa Programom rada za elektronsku trgovinu, na osnovu postojeeg mandata i smjernica i
na osnovu predloga podneenih od strane lanica nadlenim organimaa STO-a. S tim u vezi,
naloili smo Generalnom savjetu i relevantnim organima da nastave da u znatnoj mjeri
podravaju ove aktivnosti, posebno u okviru inicijativa preduzetih u vezi sa komercijalnim
pitanjima, razvojem i evolucijom tehnologija kojima smo se bavili tokom diskusija i tokom dvije
dopunske radionice odrane pod okriljem Komiteta za trgovinu i razvoj (CDT) i CTS za
elektronsku trgovinu. Bilo koji relevantni organ osnovan unutar Programa rada moe da istrai
odgovorajue mehanizme kojima bi se omoguilo da se veza izmeu elektronske trgovine i
razvoja definie na fokusiran i sveobuhvatan nain,
Da se ponovo naglasi znaaj potovanja osnovnih principa STO u tekuoj diskusiji o e-trgovini,
ukljuujui nediskriminaciju, predvidljivost i transparentnost. S tim u vezi, Program rada treba
da nastavi da razmatra trgovinske aspekte vezane za, izmeu ostalog, poboljanje internet
konektivnosti i pristupa informacionim i telekomunikacionim tehnologijama i javnim internet
sajtovima, rast mobilne telefonije, elektronski dostavljenog softvera, cloud kompjuterske usluge,
zatitu povjerljviih podataka, zatitu privatnosti i zatitu potroaa,
Da se dodatno naglasi da e se Program rada dalje baviti pitanjima koja se pojavljuju na
diskusijama i razvijati primjenu e-trgovine kako bi se poboljale ekonomske/razvojne
mogunosti, sa posebnim razmatranjem situacije u zemljama u razvoju, a posebno najmanje
razvijenim dravama lanicama i zemljama sa najslabijom konekcijom. Nastavie da razmatra
mogunosti i izazove za pristupanje elektronskoj trgovini od strane mikro, malih i srednjih
preduzea, ukljuujui male proizvoae i dobavljae,
Da se naloi Generalnom savjetu da odri periodine revizije na svojim zasijedanjima u julu i
decembru 2014. godine i julu 2015. godine, na osnovu izvjetaja podneenih od strane STO tijela
kojima je povjerena implementacija Programa rada, kako bi se procijenio napredak i razmotrile

sve preporuke o moguim mjerama vezanim za elektronsku trgovinu tokom sledeeg zasijedanja
Ministarske konferencije.
Da lanice nastave sa sadanjom praksom nenametanja carinskih dabina na elektronske poiljke
do sledeeg zasijedanja, koje je zakazano za 2015. godinu.
WT/MIN(13)/33
WT/L/908
Strana: 1/1
(13-6822)
Deveto zasijedanje
PROGRAM RADA ZA MALE EKONOMIJE

MINISTARSKA ODLUKA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE
Potvrujemo nau posveenost Programu rada za male ekonomije i paljivo pratimo dosadanji
rad u tom dijelu. Konkretno primjeujemo da dokument WT/COMTD/SE/W/22/Rev.6 i sve
prethodne revizije istog odraavaju rad Komiteta za trgovinu i razvoj (Komitet) do 8.
Ministarske konferencije. Takoe konstatujemo aktivnosti sprovedene od 2011. godine,
ukljuujui i rad na efektima netarifnih mjera na male ekonomije i nalaemo Komitetu da nastavi
sa svojim aktivnostima unutar Specijalnih zasijedanja pod okriljem Generalnog savjeta.
Nadalje, nalaemo Specijalnom zasijedanju da detaljnije razmotri predloge koji su podneeni do
sada, sve dodatne predloge koje drave lanice moda ele da podnesu i tamo gdje je mogue, i u
okviru njegovog mandata, da saini preporuke Generalnom savjetu o svim tim predlozima.
Nalaemo Generalnom savjetu da da instrukcije relevantnim pomonim tijelima da formuliu
odgovore na pitanja vezana za trgovinu, identifikovana od strane Komiteta, u cilju davanja daljih
preporuka za sprovoenje aktivnosti. Nalaemo Sekretarijatu STO-a da obezbijedi relevantne
informacije i injeninu analizu za potrebe diskusije meu dravama lanicama tokom
Specijalnih zasijedanja Komiteta, izmeu ostalog, u oblastima identifikovanim u taki (k) stav 2.
Programa rada za male ekonomije, i konkretno, o izazovima i mogunostima sa kojima se
suoavaju male ekonomije u povezivanju sa globalnim lancima vrijednosti u trgovini dobrima i
uslugama.
WT/MIN(13)/34
WT/L/909
Strana: 1/1
(13-6823)
Deveto zasijedanje
Bali, 3. - 6. decembar, 2013. godine
POMO ZA TRGOVINU

Pozdravljamo napredak po pitanju inicijative Pomo za trgovinu i paljivo pratimo odluke i
ishode etvrte globalne revizije pomoi za trgovinu, odrane od 8. - 10. jula 2013. godine.
Prepoznajemo kontinuiranu potrebu za inicijativom Pomo za trgovinu u zemljama u razvoju,
naroito u najmanje razvijenim zemljama.
Potvrujemo nau posveenost inicijativi Pomo za trgovinu i ponavljamo mandat dat
Generalnom direktoru da nastavi sa aktivnostima vezanim za inicijativu. Novi Program rada
Pomoi za trgovinu bi trebao biti sainjen kroz razvojnu agendu za period nakon 2015. godine.
WT/MIN(13)/35
WT/L/910
Strana: 1/1
(13-6824)
Deveto zasijedanje
TRGOVINA I TRANSFER TEHNOLOGIJE

MINISTARSKA KONFERENCIJA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE
U skladu sa mandatom sadranim u stavu 37. Ministarske deklaracije iz Dohe, i naknadnom
potvrdom od strane Ministara datom u stavu 43. Deklaracije iz Hong Konga, drave lanice su
razmotrile odnos izmeu trgovine i transfera tehnologije, kao i mogue preporuke o koracima
koje STO moe preduzeti u okviru svog mandata sa ciljem poveanja tehnolokih tokova ka
zemljama u razvoju.
Sadanji rad, koji je uglavnom zasnovan na izvjetajima drava lanica kao i na doprinosima od
strane raznih meuvladinih organizacija, pokrio je vei broj pitanja i pomogao u poboljanju
razumijevanja drava lanica o kompleksnosti pitanja koja su u sri odnosa izmeu trgovine i
transfera tehnologije.
Iako je uinjen napredak, dosta je posla ostalo nezavreno. Imajui to u vidu, dajemo instrukcije
Radnoj grupi da nastavi sa svojim aktivnostima kako bi se u potpunosti ispunio mandat
Ministarske deklaracije iz Dohe.
WT/MIN(13)/36
WT/L/911
Strana 1/29
(13-6825)
Deveto zasijedanje
SPORAZUM O TRGOVINSKIM OLAKICAMA
ODLUKA MINISTARA OD 7. DECEMBRA 2013.

Ministarska konferencija,
Imajui u vidu stav 1. lana 9. Sporazuma iz Marakea kojim je ustanovljena Svjetska trgovinska
organizacija (STO Sporazum);
1. Ovim zavravamo nae pregovore o Sporazumu o trgovinskim olakicama (Sporazum), koji je dat u prilogu ovog
dokumenta, a koji e biti predmet pravnog razmatranja u cilju eventualnih ispravki isto formalnog karaktera, koje nemaju uticaja
na sutinu Sporazuma.
2. Ovim se osniva Pripremni komitet za trgovinske olakice (Pripremni komitet) unutar Generalnog savjeta, koji je otvoren za
sve drave lanice, a koji e imati za cilj ostvarivanje neophodnih funkcija kako bi se obezbijedilo brzo stupanje na snagu ovog
Sporazuma, kao i njegova efikasnost nakon stupanja na snagu. Konkretno, Pripremni komitet e sprovesti pravnu reviziju
Sporazuma pomenutog u stavu 1. gore, primae obavjetenja o obavezama A kategorije i izradie Protokol o izmjenama i
dopunama (Protokol) kako bi se Sporazum umetnuo u Anex 1A STO Sporazuma.
3. Genaralni Savjet e se sastati najkasnije do 31. jula 2014. godine, kako bi se izradile dopune Sporazuma koje e sadrati
obavjetenja o obavezama kategorije A, usvojio nacrt Protokola izraen od strane Pripremnog komiteta i Protokol dao na
usvajanje do 31. jula 2015. godine. Protokol e stupiti na snagu u skladu sa lanom 10:3 STO Sporazuma.
ANEKS
SPORAZUM O TRGOVINSKIM OLAKICAMA
Preambula
lanice,
Imajui u vidu Doha rundu Multilateralnih trgovinskih pregovora;
Podsjeajui i potvrujui mandat i naela sadrana u stavu 27.
Ministarske deklaracije iz Dohe kao i Aneksu D Odluke o Doha programu
rada usvojenom od strane Generalnog savjeta 1. avgusta 2004. godine,
kao i stavu 33. i Aneksu E Ministarske deklaracije iz Hong Konga;
U elji da se pojasne i unaprijede bitni aspekti lanova V, VIII i X GATT-a iz 1994.
godine sa ciljem daljeg ubrzanja kretanja, oslobaanja i carinjenja robe, ukljuujui i robe u tranzitu;
Prepoznajui odreene potrebe zemalja u razvoju, posebno najmanje razvijenih zemalja lanica i u elji da
pruimo bolju pomo i podrku za unapreenje kapaciteta u ovoj oblasti;
Prepoznajui
potrebu za efikasnom saradnjom meu lanicama u olakavanju trgovine i ispunjavanju
carinskih obaveza;
Su se saglasile o sljedeem:
ODJELJAK I
LAN 1: OBJAVLJIVANJE I DOSTUPNOST INFORMACIJA
1. Objavljivanje
1.1. Svaka lanica e bez odlaganja objaviti sljedee informacije na nediskriminiui i lako dostupan nain kako bi se
vladama, trgovcima i drugim zainteresovanim stranama omoguilo da se sa njima upoznaju:
a)
Procedure prilikom uvoza, izvoza i tranzita (ukljuujui procedure u lukama, na aerodromima ili drugim
mjestima ulaska) i potrebni formulari i dokumentacija;
b)
Vaee carinske i poreske stope bilo koje vrste koje se plaaju prilikom uvoza ili izvoza ili su u vezi sa
uvozom i izvozom;
c)
Naknade i trokovi koje je odredila vladina agencija ili se plaaju vladinoj agenciji, a u vezi su sa uvozom,
izvozom ili tranzitom;
d)
Pravila za klasifikaciju i vrednovanje proizvoda u carinske svrhe;
e)
Zakoni, propisi i administrativne odluke opte primjene vezani za pravila o porijeklu;
f)
Restrikcije ili zabrane u vezi sa uvozom, izvozom i tranzitom;
g)
Kaznene odredbe koje se odnose na krenje formalnosti u vezi sa uvozom, izvozom i tranzitom;
h)
albene procedure;
i)
Ugovori ili djelovi ugovora sa dravom ili dravama u vezi sa uvozom, izvozom i tranzitom;
j)
Procedure koje se odnose na upravljanje carinskim kvotama.
1.2. Nita u okviru ovih odredbi se nee tumaiti kao zahtjev za objavljivanjem ili davanjem informacija osim na jeziku
lanice, sa izuzecima navedenim u stavu 2.2.
2. Informacije dostupne putem Interneta
2.1. Svaka lanica je obavezna da putem Interneta uini dostupnim, aurira u mjeri u kojoj je to mogue i odgovarajue,
sljedee:
45
a. Opis procedura uvoza, izvoza i tranzita, ukljuujui albene procedure, koje pruaju informacije vladama,
trgovcima i zainteresovanim stranama o praktinim koracima koje treba preduzeti prilikom uvoza, izvoza i
tranzita;
b. Formulare i dokumentaciju koja je potrebna za uvoz, izvoz iz i tranzit kroz teritoriju te lanice;
c. Kontakt informacije informacionih centara.
2.2. Kada god je to mogue, opisi koji se odnose na podstav 2.1.a. bie dostupni na jednom od slubenih jezika STO.
2.3. lanice se savjetuju da uine dostupnim putem Interneta i neke druge trgovinske informacije, ukljuujui relevantne
trgovinske propise i druga pitanja pomenuta u stavu 1.1.
3. Informacioni centri (kontakt take)
45
Svaka lanica ima diskreciono pravo da na svojoj web stranici iznese zakonska ogranienja u vezi sa ovim opisom.
3.1. Svaka lanica e, u skladu sa sopstvenim raspoloivim sredstvima, osnovati i odravati jedan ili vie informacionih
centara koji e odgovarati na razumne zahtjeve vlada, trgovaca i drugih zainteresovanih strana, o pitanjima navedenim u
stavu 1.1., i obezbjeivati potrebne formulare i dokumentaciju iz podstava 1.1. a.
3.2. lanovi carinske unije ili regionalno integrisani lanovi mogu osnovati ili odravati zajednike informacione centre na
regionalnom nivou kako bi zadovoljili uslove stava 3.1. o zajednikim procedurama.
3.3. lanice se ohrabruju da ne trae novanu nadoknadu prilikom obezbjeivanja informacija, formulara i dokumentacije.
Ako se pojavi ovakav zahtjev, lanice e ograniiti sumu nadoknade na prosjene trokove koje ovakva usluga zahtijeva.
3.4. Informacioni centri e odgovoriti na zahtjeve i obezbjediti formulare i dokumentaciju u razumnom vremenskom periodu
koji odredi svaka od lanica, a koji moe da varira u zavisnosti od prirode ili sloenosti zahtjeva.
4. Obavjetavanje
4.1. Svaka lanica e obavijestiti Komitet o:

a. Zvaninim mjestima gde su objavljene stavke iz podstavova 1.1. a. do j.
i
b. URL-ovima web stranica iz stava 2.1., kao i o kontakt informacijama o informacionim centrima iz stava 3.1.
LAN 2: PRILIKA DA SE DA KOMENTAR, INFORMACIJE PRIJE STUPANJA NA SNAGU I KONSULTACIJE
1. Prilika da se da komentar i informacije prije stupanja na snagu
1.1. Svaka lanica e, u mjeri u kojoj je to u njenoj moi i na nain koji je u skladu sa njenim domaim zakonodavstvom i
pravnim sistemom, pruiti priliku i odrediti vremenski period za trgovce i druge zainteresovane strane da se izjasne o
predlogu uvoenja ili izmjene zakona i propisa u optoj primjeni vezanih za kretanje, oslobaanje i carinjenje roba,
ukljuujui robu u tranzitu.
1.2. Svaka lanica e, u najveoj moguoj mjeri, i na nain koji je uskladu sa njenim domaim zakonodavstvom i pravnim
sistemom, osigurati da novi ili izmenjeni i dopunjeni zakoni i propisi opte primjene vezani za kretanje, oslobaanje i
carinjenje roba, ukljuujui robu u tranzitu, budu objavljeni, a da informacije o istima budu na neki drugi nain uinjene
dostupne javnosti, to je prije mogue, prije njihovog stupanja na snagu, u cilju da se trgovcima i drugim zainteresovanim
stranama omogui da se sa njima upoznaju.
1.3. Promjene carinskih stopa ili tarifa, kao i mjere koje imaju olakavajui efekat ili ija bi efikasnost bila umanjena
prethodnim objavljivanjem, mjere koje su doneene u hitnim sluajevima, ili manje izmjene u nacionalnim zakonima ili
pravnom sistemu iskljuene su iz stavova 1.1. i 1.2.
2. Konsultacije
Svaka lanica e, prema potrebi, obezbijediti odgovarajue konsultacije meu graninim slubama i trgovcima ili drugim
zainteresovanim stranama u okviru svoje teritorije.
LAN 3: UNAPRIJED DATA OBAVEZUJUA RJEENJA
1. Svaka lanica e unaprijed dati obavezujua rjeenja u razumnom, vremenski obavezujuem roku podnosiocu koji je za to
dostavio pisani zahtjev koji sadri sve neophodne informacije. Ukoliko lanica odbije da izda rjeenje unaprijed, ona e o
tome pravovremeno obavijestiti podnosioca zahtjeva u pisanoj formi, istiui relevantne injenice i osnov za svoju odluku.
2. lanica moe odbiti da izda obavezujue rjeenje podnosiocu zahtjeva u sluajevima kada je pitanje koje je pokrenuto u
zahtjevu:
a)
ve predmet razmatranja u sluaju podnosioca pred bilo kojom vladinom agencijom, apelacionim tribunalom ili
sudom; ili
b)
je o tome ve odlueno na bilo kom apelacionom tribunalu ili sudu.
3. Obavezujue rjeenje e ostati vaee tokom razumnog vremenskog perioda nakon izdavanja, osim ukoliko zakon,
injenice ili okolnosti po kojima je sainjeno originalno obavezujue rjeenje nijesu izmijenjeni.
4. Ukoliko lanica povue, modifikuje ili poniti obavezujue rjeenje, ona e dostaviti pisano obavjetenje podnosiocu
zahtjeva u kojem e navesti relevantne injenice i osnov za svoju odluku. Ukoliko lanica povue, modifikuje ili poniti
obavezujue rjeenje sa retroaktivnim dejstvom, to moe uraditi jedino ukoliko je rjeenje bilo zasnovano na nepotpunoj,
neispravnoj, lanoj ili obmanjujuoj informaciji.
5. Obavezujue rjeenje izdato od strane lanice bie obavezujue za tu lanicu u odnosu na podnosioca zahtjeva koji ga je
zatraio. lanica moe uiniti da obavezujue rjeenje bude obavezujue i za podnosioca zahtjeva.
6. Svaka lanica e objaviti, najmanje:
a) uslove za podnoenje zahtjeva za obavezujue rjeenje, ukljuujui i informacije koje treba dati i obrazac;
b) vremenski period koji e protei do izdavanja obavezujueg rjeenja; i
c)
vremenski period tokom koga e obavezujue rjeenje biti vaee.
7. Svaka lanica e obezbijediti, na pisani zahtjev podnosioca, obrazloenje obavezujueg rjeenja ili odluke o povlaenju,
modifikovanju ili ponitavanju obavezujueg rjeenja.46
8. Svaka lanica e uiniti sve to je u njenoj moi da uini javno dostupnim svaku informaciju o obavezujuim rjeenjima
za koju smatra da je od bitnog znaaja za zainteresovane strane, uzimajui u obzir potrebu da se zatiti povjerljiva
komercijalna informacija.
46
Prema ovom paragrafu: a) obrazloenje moe, prije ili nakon postupanja po obavjetenju, da bude omogueno od strane
zvaninika, kancelarije ili organa koji je izdao rjeenje, vieg ili nezavisnog organa ili sudske vlasti; i b) lanica nije u
obavezi da podnosiocu obezbijedi obavjetenje po lanu 4.1.1. ovog Sporazuma
9. Definicija i okviri:
a. Obavezujue rjeenje je pisana odluka koju lanica obezbjeuje podnosiocu zahtjeva prije uvoza roba
pokrivenih zahtjevom, koja ureuje tretman koji e lanica obezbjediti robama u vrijeme uvoza u smislu:
i. tarifnog razvrstavanja roba, i
ii. porijekla roba;47
b. Kao prilog obavezujuem rjeenju definisanom u podstavu 3.9. a, lanicama se savjetuje da obezbijede
obavezujua rjeenja vezano za:
i. odgovarajue metode ili kriterijume, i njihovu primjene u cilju odreivanja carinske vrijednosti u skladu sa
odreenim skupom injenica;
ii. primjenljivost uslova definisanih od strane lanice u vezi sa olakicom ili izuzeem od carinskih obaveza;
iii. primjenu zahtjeva lanice za kvote, ukljuujui tarifne kvote;
iv. bilo kakva dodatna pitanja za koja lanica smatra da je prikladno izdati obavezujua rjeenja.
c. Podnosilac zahtjeva je izvoznik, uvoznik ili neko drugo lice sa opravdanim razlogom ili njihov predstavnik.
d. lanica moe da postavi uslov da podnosilac zahtjeva ima pravnog zastupnika ili da je registrovan na njenoj
teritoriji. U mjeri u kojoj je to mogue, ovakav uslov nee ograniavati kategoriju lica koja su kvalifikovana da
podnesu zahtjev za izdavanje obavezujueg rjeenja, posebno uzimajui u obzir specifine potrebe malih i
srednjih preduzea. Ovi uslovi e biti jasni i transparentni i nee predstavljati sredstvo proizvoljne ili
neosnovane diskriminacije.
LAN 4: ALBE I REVIZORSKE PROCEDURE
1. Pravo na albu i reviziju
1.1. Svaka lanica mora osigurati da svako lice kome carina izda administrativnu odluku48 ima pravo, u okviru njene
teritorije, na:
a. administrativnu albu ili reviziju od strane asministrativnog organa vieg stepena ili od strane organa koji je
nezavistan od slubenika ili kancelarije koja je tu odluku izdala;
i/ili
b. sudsku albu ili preispitivanje odluke.
1.2. Zakonadavstvom svake lanice se moe zahtijevati da administrativna alba ili revizija budu pokrenuti prije sudske
albe ili revizije.
1.3. lanice e osigurati da njihova alba ili revizija budu sprovedene na nediskriminatorni nain.
47
Podrazumijeva se da obavezujue rjeenje o porijeklu roba moe biti procjena porijekla roba u smislu Sporazuma o
pravilima porijekla, u sluajevima kada ovo rjeenje ispunjava uslove ovog Sporazuma i Sporazuma o pravilima porijekla.
Isto tako, procjena porijekla prema Sporazumu o pravilima porijekla moe biti obavezujue rjeenje o porijeklu roba u
smislu ovog Sporazuma kada rjeenje ispunjava uslove oba sporazuma. Od lanica se ne zahtijeva da uspostave drugaije
aranmane pod ovom odredbom osim onih koji su ve propisani Sporazumom o pravilima porijekla vezano za procjenu
porijekla, pod uslovom da su sulovi ovog lana ispunjeni.
48
Administrativna odluka iz ovog lana ima znaenje odluke sa pravnim efektom koja utie na prava i obaveze odreenih
lica u individualnim sluajevima. Administrativna odluka iz ovog lana pokriva administrativne aktivnosti u okviru lana X
GATT-a iz 1994. godine ili propust da se preduzmu administrativne radnje ili donesu odluke predviene nacionalnim
zakonima i pravnim sistemom lanice. U svrhu rjeavanja ovog propusta, lanice mogu da primjenjuju alternativne
administrativne mehanizme ili sudska obraanja kako bi uputili upravu carina da blagovremeno izda administrativnu odluku
umjesto prava na albu ili reviziju prema podstavu 1.1. a.
1.4. Svaka lanica e osigurati da, u sluaju kada odluka o albi ili reviziji prema podstavu 1.1 a. nije data ili i. u odreenom
vremenskom periodu koji je propisan zakonom ili propisima, ili ii. bez neopravdanog odgaanja, podnosilac albe ima pravo
na dalju proceduru albe ili na dalju reviziju od strane upravnih organa ili sudskih vlasti ili bilo kog drugog izvora sudske
vlasti.49
1.5. Svaka lanica e osigurati da lice iz stava 1.1. bude obavijeteno o razlozima administrativne odluke kako bi tom licu
omoguila da pribjegne procesu albe ili procedurama revizije kada je to potrebno.
1.6. Svaka lanica se podstie da primjeni ovaj lan na administrativne odluke koje je izdala relevantna granina sluba
razliita od uprave carina.
LAN 5: DRUGE MJERE KOJE IMAJU ZA CILJ POBOLJANJE NEPRISTRASNOSTI, NEDISKRIMINACIJE I
TRANSPARENTNOSTI
1. Obavjetenja za poboljanu kontrolu i inspekciju
Kada lanica usvoji ili odrava sistem izdavanja obavjeenja ili smjernica za svoje nadlene organe radi poboljanja kontrole
ili inspekcija na granici u pogledu prehrambenih proizvoda, stone hrane pokrivenih obavjetenjem ili smjernicama za zatitu
ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka na svojoj teritoriji, sledea pravila e se primjenjivati u vezi sa nainom njihovog
izdavanja, prestanka vaenja ili obustave:
a. svaka lanica moe, po potrebi, izdati obavjetenje ili smjernice na osnovu rizika.
b. svaka lanica moe da izda obavjetenje ili smjernice tako da se jednoobrazno odnose samo na one take ulaza
gdje se primjenjuju sanitarni i fitosanitarni uslovi na kojima se bazira objavjetenje ili smjernice,
c. svaka lanica mora odmah prekinuti ili obustaviti obavjetenje ili smjernice kada uslovi koji su do njih doveli
vie ne postoje, ili ukoliko se izmjenjenim okolnostima moe pristupiti na neki manje restriktivan nain.
d. kada lanica odlui da prekine ili obustavi obavjetenje ili smjernice, ona po potrebi odmah objavljuje
proglaenje prekida ili obustave na nediskriminiui i nain kome je lako pristupiti, ili obavjetava lanicu
izvoznicu ili uvoznika.
2. Zadravanje
lanica e pravovremeno obavijestiti prevoznika ili uvoznika u sluaju zadravanja roba prijavljenih za uvoz radi vrenja
kontrole od strane carine ili drugog nadlenog organa.
3. Procedure testiranja
3.1. lanica moe, na zahtjev, da odobri ponovno testiranje u sluaju kada uzorak uzet nakon dolaska roba prijavljenih za
uvoz pokae nepovoljne rezultate.
3.2. lanica je duna da objavi na nediskriminatorni i lako dostupan nain, ime i adresu svake labaratorije u kojoj se
testiranje moe obaviti ili moe dati ovu informaciju uvozniku kada mu se odobri ponovno testiranje iz stava 3.1.
3.3. lanica e razmotriti rezultate ponovljenog testiranja prilikom oslobaanja i carinjenja roba, i po potrebi, prihvatiti
rezultate ovog testiranja.
49
Nita u ovom stavu nee sprijeiti lanicu da prepozna utanje organa u albenom postupku ili reviziji kao odluku u korist
podnosioca albe u skladu sa njenim zakonima i propisima.
LAN 6: PRAVILA O PROVIZIJAMA I NAKNADAMA U VEZI SA UVOZOM I IZVOZOM

1. Opta pravila o provizijama i naknadama nametnutim prilikom uvoza ili izvoza ili u vezi sa uvozom i izvozom
1.1. Odredbe stava 6.1 odnose se na sve provizije i naknade osim carine i poreza u okviru lana III GATT-a iz 1994. godine, koje
su nametnute od strane lanica ili su u vezi sa uvozom i izvozom roba.
1.2. Informacije o provizijama i naknadama bie objavljene u skladu sa lanom 1. ovog Sporazuma. Ove informacije ukljuuju
provizije i naknade koje e se primijeniti, razlog njihove primjene, nadleni organ i kada i kako e se obaviti plaanje.
1.3. Ustanovie se adekvatan vremenski rok od objavljivanja novih ili izmjenjenih provizija i naknada do njihovog stupanja na
snagu, osim u hitnim sluajevima. Takve naknade i provizije nee se primjenjivati dok se ne objave informacije o istima.
1.4. Svaka lanica, gdje je to primjenjivo, mora s vremena na vrijeme preispitati svoje provizije i naknade sa tendencijom
smanjenja njihovog broja i raznolikosti.
2. Specifina pravila o provizijama i naknadama nametnutim prilikom uvoza ili izvoza ili u vezi sa uvozom i izvozom
2.1. Provizije i naknade za carinsku obradu:

i. e biti ograniene na sumu prosjenih trokova pruenih usluga u vezi sa specifinim aktivnostima prilikom
uvoza ili izvoza; i
ii. ne moraju biti povezane sa specifinim operacijama uvoza i izvoza pod uslovom da su oporezovane za usluge
usko vezane za carinsku obradu roba.
3. Kaznena pravila
3.1. Za potrebe lana 6.3, termin kazne ima znaenje onih kazni koje je nametnula uprava carina lanice zbog krenja
carinskih zakona, propisa ili proceduralnih zahtjeva.
3.2. Svaka lanica treba da osigura da kazne za krenje carinskih zakona, propisa i proceduralnih zahtjeva budu sprovedene nad
onima koji su odgovorni za njihovo krenje u skladu sa njenim zakonom.
3.3. Nametnuta kazna zavisie od injenica i okolnosti sluaja i bie proporcionalna stepenu i ozbiljnosti povrede.
3.4. Svaka lanica e osigurati odravanje mjera za izbegavanje:
i. konflikta interesa u procjeni i naplati kazni i nameta; i
ii. stvaranja podsticaja za procjenu i naplatu kazni koje nisu u skladu sa stavom 3.3
3.5. Svaka lanica mora osigurati da se, kada se odredi kazna za krenje carinskih zakona, propisa ili proceduralnih uslova,
dostavi pisano objanjenje licima kojima je kazna nametnuta navodei prirodu prekraja i zakon koji je u primjeni, propise ili
procedure prema kojima je propisan iznos ili raspon kazne za dato krenje.
3.6. Ukoliko lice dobrovoljno otkrije upravi carina lanice da je prekrilo carinske propise, regulative ili proceduralne uslove
prije nego to uprava carina to sama ustanovi, lanica se ohrabruje da, kada je to mogue, ovu injenicu uzme u obzir kao
olakavajuu okolnost prilikom odreivanja kazne.
3.7. Odredbe ovog stava odnose se na kazne u prevozu prilikom tranzita pomenutog u stavu 3.1.
LAN 7: OSLOBAANJE I CARINJENJE ROBA
1. Obrada prije dolaska roba
1.1. Svaka lanica mora da usvoji i odrava procedure koje dozvoljavaju podnoenje
dokumentacije prilikom uvoza i druge traene informacije, ukljuujui manifeste, kako bi
obrada poela prije dolaska roba sa ciljem da se ubrza oslobaanje roba nakon dolaska.
1.2. lanice e, po potrebi, osigurati podnoenje dokumentacije unaprijed u elektronskoj formi kako bi se ova dokumentacija
poela obraivati prije dolaska roba.
2. Elektronsko plaanje
Svaka lanica e, ukoliko je to mogue, usvojiti i odravati procedure koje dozvoljavaju opciju elektronskog plaanja carine,
poreza, provizija i naknada carini u vezi sa uvozom i izvozom.
3. Odvajanje oslobaanja od konane odluke o carini, porezu, provizijama, naknadama
3.1. Svaka lanica e usvojiti i odravati procedure kojima se dozvoljava oslobaanje roba prije konane odluke o carini,
proviziji, porezu i naknadama ukoliko takva odluka nije doneena prije ili nakon dolaska, ili to je mogue prije nakon dolaska i
pod uslovom da su svi ostali uslovi ispunjeni.
3.2. Kao uslov za takvo oslobaanje, lanica moe zatraiti:
a. plaanje definisane carine, poreza, provizija, naknada prije ili po dolasku roba i garancije za svaki iznos koji jo
uvijek nije odreen u obliku jemstva, depozita ili nekog drugog odgovarajueg sredstva u okviru njenih zakona i
propisa; ili
b. garanciju u vidu jemstva, depozita ili nekog drugog sredstva u okviru njenih zakona i propisa.
3.3. Takva garancija ne moe biti vea od iznosa koji lanica zahtijeva kako bi se obezbijedilo plaanje carine, poreza, provizija i
naknada za robe pokrivene garancijom.
3.4. U sluajevima gdje se ustanove prekraji za koje je predvieno odreivanje novanih kazni, moe se traiti garancija za
mogue novane kazne.
3.5. Garancija odreena stavovima 3.2. i 3.4. bie osloboena kada vie ne bude bila potrebna.
3.6. Nijedna od ovih odredbi nee uticati na pravo lanice da ispita, zadri, zaplijeni ili konfiskuje ili se bavi robom na bilo koji
nain koji je u suprotnosti sa Pravima i obavezama lanica STO.
4. Upravljanje rizikom
4.1. Svaka lanica e, u mjeri u kojoj je to mogue, usvojiti i odravati sistem upravljanja rizikom u carinskoj kontroli.
4.2. Svaka lanica e dizajnirati i primjenjivati upravljanje rizikom na nain na koji e izbjei proizvoljnu ili neopravdanu
diskriminaciju, ili prikrivena ogranienja u meunarodnoj trgovini.
4.3. Svaka lanica e carinsku kontrolu i, ukoliko je to mogue, druge relevantne granine kontrole, koncentrisati na
visokorizine poiljke i ubrzavanje oslobaanja poiljki niskog rizika.
Svaka lanica moe metodom sluajnog uzorka da izabere poiljke za takvu vrstu kontrole kao dio njenog upravljanja rizikom.
4.4. Svaka lanica e upravljanje rizikom da bazira na procjeni rizika putem odgovarajueg kriterijuma za selekciju. Takav
kriterijum selekcije moe ukljuivati, izmeu ostalog, HS kod, prirodu i opis roba, zemlju porijekla, zemlju iz koje se robe
dopremaju, vrijednost roba, zapis trgovaca o usklaenosti, sve vrste prevoznih sredstvava.
5. Revizija nakon carinjenja
U cilju ubrzavanja oslobaanja roba, svaka lanica e usvojiti i primjenjivati reviziju nakon carinjenja kako bi osigurala
usklaenost sa carinskim i drugim zakonima i propisima.
Svaka lanica e izabrati lice ili poiljku za reviziju nakon carinjenja na osnovu upravljanja rizikom, to moe da ukljui
odgovarajui kriterijum za selekciju. Svaka lanica e post-carinsku reviziju uraditi na transparentan nain. Kada je u reviziju
ukljueno i lice i nakon to se izvuku odreeni zakljuci, lanica e, bez odlaganja, obavijestiti lice iji su zapisi kontrolisani o
rezultatima, pravima i obavezama lica i razlozima koji su doveli do takvih rezultata.
lanice potvruju da informacije koje su dobijene u post-carinskoj reviziji mogu biti iskoriene za dalje administrativne i
sudske postupke.
lanice e, kada je to mogue, koristiti rezultate post-carinske revizije u primjeni upravljanja rizikom.
6. Osnivanje i objava prosjenog vremena oslobaanja
6.1. lanice se ohrabruju da izmjere i objave njihovo prosjeno vrijeme za oslobaanje roba periodino ali neprekidno, koristei,
inter alia, Studiju SCO o vremenu oslobaanja.50
6.2. lanice se ohrabruju da sa Komitetom podijele svoja iskustva u mjerenju prosjenog vremena oslobaanja, ukljuujui
korienu metodologiju, identifikovane prepreke, i sve efikasne rezultate.
7. Mjere za trgovinske olakice za autorizovane operatere
7.1. Svaka lanica e obezbijediti operaterima dodatne mjere trgovinskih olakica u vezi sa formalnostima i procedurama
vezanim za uvoz, izvozom ili tranzit, u skladu sa stavom 7.3., pod uslovom da oni ispunjavaju odreene kriterijume, a koji e u
daljem tekstu biti nazivani autorizovani operateri. Alternativno, lanica moe ponuditi takve mjere olakica putem carinskih
procedura koje su generalno dostupne svim operaterima bez zahtjeva za pravljenjem posebne eme.
7.2. Specifini kriterijumi treba da budu vezani za usaglaenoenost, ili rizik neusaglaenosti sa zahtjevima odreenim zakonima,
propisima i procedurama lanice. Odreeni kriterijumi, koji treba da budu objavljeni, mogu ukljuivati:
a. odgovarajui zapis o usklaenosti sa carinskim i drugim zakonima i propisima;
b. sistem upravljanja zapisima kako bi se omoguile potrebne interne kontrole;
c. finansijsku solventnost, ukljuujui, gdje je mogue, odredbe o dovoljnoj bezbjednosti/garanciji; i
d. bezbjednost lanca dostave.
Specifini kriterijumi za kvalifikaciju operatera nee:
a. biti dizajnirani ili primjenjivani tako da stvore proizvoljnu ili neopravdanu diskriminaciju meu operaterima ukoliko
preovladavaju isti uslovi; i
b. u mjeri u kojoj je to mogue, ograniavati uee malih i srednjih preduzea.
7.3. Mjere za olakice u trgovini koje se pruaju u skladu sa stavom 7.1. ukljuivae najmanje 3 od sljedeih mjera: 51
a. niski zahtjevi kada je u pitanju dokumentacija i zahtjevi za podacima;
b. niska stopa fizikih inspekcija i ispitivanja kada je to mogue;
c. kratko vrijeme oslobaanja;
d. odloeno plaanje carine, poreza, provizija, naknada;
e. korienje sveobuhvatnih ili redukovanih garancija;
f. jedinstvena carinska deklaracija za sve uvoze i izvoze u jednom periodu; i
g. carinjenje robe u prostorijama autorizovanog operatera ili na drugim mjestima koje je carina odredila.
7.4. lanice se ohrabruju da razviju eme autorizovanih operatera na osnovu meunarodnih standarda, tamo gdje ti standardi
postoje, osim kada su takvi standardi neodgovarajui ili neefikasni za ispunjenje legitimnih ciljeva.
7.5. U cilju poboljanja mjera olakica koje su daju operaterima, lanice e pruiti priliku ostalim lanicama da pregovaraju o
meusobnom prepoznavanju ema autorizovanih operatera.
7.6. lanice e razmjenjivati relevantne informacije o emama autorizovanih operatera u okviru Komiteta.
8. Ubrzane poiljke
8.1. Svaka lanica e usvojiti ili odravati procedure koje dozvoljavaju ubrzano oslobaanje barem onih roba koje dolaze kao
teret u vazdunom saobraaju licima koja se prijave za ovu uslugu, dok e carinska kontrola ostati na snazi.52 Ukoliko lanica
50
Svaka lanica moe odrediti okvir i metodologiju mjerenja prosjenog vremena oslobaanja u skladu sa svojim mogunostima
i kapacitetom.
51
Mjera navedena u podstavovima a.-g. e se smatrati obezbijeenom autorizovanim operaterima ukoliko je generalno dostupna
svim operaterima.
52
U sluajevima kada lanica ve ima ustanovljene procedure koje omoguavaju tretman iz stava 8.2., ova odredba nee
zahtijevati da lanica uvede posebne ubrzane procedure oslobaanja.
uvede kriterijum ogranienja53 u pogledu toga ko moe da se prijavi za takvu uslugu, lanica moe, u objavljenom kriterijumu,
da trai da podnosilac zahtjeva, kao uslov za kvalifikaciju za tretman ubrzane poiljke iz stava 8.2. a.- d.:
a. obezbijedi adekvatnu infrastrukturu i plaanje carinskih trokova vezanih za obradu ubrzane poiljke, u sluajevima
kada podnosilac zahtjeva ispunjava uslove lanice da takva obrada bude izvedena u za to predvienoj prostoriji;
b. prije dolaska ubrzane poiljke podnese sve informacije neophodne za oslobaanje;
c. da mu se procijeni naknada koja je limitirana na iznos prosjenih trokova usluga pruenih tokom omoguavanja
tretmana navedenog u stavovima 8.2. a.-d.;
d. odrava visok stepen kontrole ubrzanih poiljki putem korienja tehnologije za internu bezbjednost, logistiku i
praenje od preuzimanja do isporuke;
e. obezbijedi ubrzanu poiljku od preuzimanja do isporuke;
f. preuzme odgovornost za plaanje carine, poreza, provizija i naknada upravi carina za robe;
g. ima dobru evidenciju o usklaenosti sa carinskim i drugim zakonima i propisima;
h. bude u skladu sa drugim uslovima direktno vezanim sa efikasnim sprovoenjem zakona, propisa i proceduralnih
zahtjeva lanice, koji su specifino vezani za obezbjeivanje tretmana iz stava 8.2.
8.2.
U skladu sa stavovima 8.1. i 8.3., lanice e:

a. minimizirati dokumentaciju potrebnu za oslobaanje ubrzanih poiljki u skladu sa lanom 10.1. i u mjeri u kojoj je
to mogue, obezbijediti oslobaanje na osnovu jednog dostavljanja informacije o odreenim poiljkama;
b. obezbijediti da ubrzane poiljke budu osloboene pod normalnim uslovima to je bre mogue nakon dolaska, pod
uslovom da su podnijeti podaci potrebni za oslobaanje;
c. nastojati da primijene tretman iz podstavova 8.2. a. i b. na poiljke bilo koje teine ili vrijednosti prepoznajui da je
lanici dozvoljeno da zahtijeva dodatne procedure pri ulasku, ukljuujui deklaracije i prateu dokumentaciju i
plaanje carine i poreza i da ogranii takav tretman na osnovu vrste roba, pod uslovom da tretman nije limitiran na
robu male vrijednosti, kao to su dokumenta; i
obezbjediti, u mjeri u kojoj je to mogue, za de minimis vrijednost poiljke ili carinski iznos za koji se
carina i porez nee naplaivati, osim za propisane robe. Interni porezi, kao porez na dodatu vrijednost i akcizni
porezi, koji se primjenjuju u skladu sa lanom III GATT-a iz 1994. godine ne podlijeu ovoj odredbi.
8.3. Nita iz stavova 8.1. i 8.2. nee uticati na pravo lanice da ispita, zadri, zaplijeni, konfiskuje ili odbije ulazak roba, ili
izvri post-carinsku reviziju, ukljuujui i u vezi sa sistemom upravljanja rizikom. Nadalje, nita iz stavova 8.1. i 8.2. nee
sprijeiti lanicu da trai, kao uslov za oslobaanje, podnoenje dodatnih informacija o ispunjenju neautomatskih licencnih
zahtjeva.
d.
9. Kvarljiva roba54
9.1. U cilju sprijeavanja gubitaka koji se mogu izbjei ili oteenja kvarljive robe, a pod uslovom da su svi regulatorni
zahtjevi ispunjeni, svaka lanica e:
a. obezbijediti oslobaanje kvarljivih roba u normalnim okolnostima u najkraem moguem periodu; i
b. obezbijediti oslobaanje kvarljivih roba, u posebnim uslovima kada je to prikladno uraditi, mimo radnog vremena
carine i drugih relevantnih organa.
9.2. Svaka lanica e dati odgovarajui prioritet kvarljivim robama kada zakazuje preglede koji su potrebni.
9.3. Svaka lanica e ili odrediti, ili dozvoliti uvozniku da odredi odgovarajue skladite za kvarljivu robu prije njenog
oslobaanja. lanica moe zahtijevati da svako skladite koje je odredio uvoznik ima dozvolu ili je odreeno od za to
relevantnih organa. Kretanje roba ka tim skladitima, ukljuujui ovlaenja operatera da pomjeri robu, moe biti predmet
dozvole nadlenih organa, ukoliko se tako zahtjeva. lanica e, gdje je to mogue i u skladu sa domaim zakonima, a na zahtjev
uvoznika, omoguiti bilo koju proceduru neophodnu za oslobaanje kvarljivih roba u nekom od skladita.
9.4. U sluajevima velikog odlaganja u oslobaanju kvarljivih roba, a na pisani zahtjev, lanica uvoznik e, u mjeri u kojoj je to
mogue, omoguiti komunikaciju o razlozima odlaganja.
LAN 8: SARADNJA GRANINE POLICIJE
1. lanica e osigurati da njeni organi i agencije koji su odgovorni za graninu kontrolu i procedure vezane za uvoz, izvoz i
tranzit roba saradjuju meusobno i koordiniraju svoje aktivnosti u cilju olakavanja trgovine.
2. lanice e, u mjeri u kojoj je to mogue, saraivati pod uslovima koje su zajedniki odredile sa drugim lanicama, sa kojima
imaju zajednike granice sa ciljem da koordiniraju procedure na graninim prelazima kako bi olakali prekograninu trgovinu.
Ovakva saradnja i koordinacija mogu ukljuivati:
i. usklaivanje radnih dana i sati;
ii. usklaivanje procedura i formalnosti;
iii. razvoj i dijeljenje zajednikih prostorija;
iv. zajednike kontrole;
v. organizovanje one stop granine kontrole.
LAN 9: KRETANJE ROBA POD CARINSKOM KONTROLOM NAMIJENJENIH UVOZU
53
Ovakav kriterijum primjene, ako ga ima, treba da bude dodatak zahtjevima lanice u radu sa svim robama ili poiljkama koje
dolaze kao vazduni prevoz tereta.
54
U smislu ove odredbe, kvarljiva roba je roba koja brzo truli zbog svojih prirodnih karakteristika, posebno nedostatka
odgovarajuih uslova skladitenja.
Svaka lanica e, u mjeri u kojoj je to mogue, i pod uslovom da su svi regulatorni zahtjevi ispunjeni, dozvoliti robama
namijenjenim za uvoz da budu premjetane u okviru njene tetitorije pod carinskom kontrolom, od jedne carinske kancelarije
gdje ulaze do druge carinske kancelarije gdje e robe biti osloboene ili ocarinjene.
LAN 10: FORMALNOSTI U VEZI SA UVOZOM I IZVOZOM I TRANZITOM
1. Formalnosti i potrebna dokumentacija
1.1. U cilju smanjenja uestalosti i sloenosti formalnosti uvoza, izvoza i tranzita i smanjenja i pojednostavljenja potrebne
dokumentacije za uvoz, izvoz i tranzit i imajui u vidu zakonite politike ciljeve i druge faktore kao to su izmijenjene okolnosti,
relevantne nove informacije i poslovne prakse, dostupnost tehnikih sredstava i tehnologije, najbolje meunarodne prakse i
inpute zainteresovanih strana, svaka lanica e izvriti reviziju ovih formalnosti i potrebne dokumentacije i, na osnovu rezultata
revizije, obezbijediti, gdje je to mogue, da se pomenute formalnosti i i potrebna dokumentacija:
a. usvajaju i /ili primjenjuju sa ciljem brzog oslobaanja roba, posebno onih kvarljivih;
b. usvajaju i/ili primjenjuju na nain koji tei smanjenju vremena i trokova usklaivanja trgovaca i operatera;
c. koje su izabrane budu najmanje restriktivne mjere za trgovinu kada su dvije ili vie mjera dostupne za ispunjavanje
ciljeva; i
d. ne sprovode ukoliko je potreba za njima prestala da postoji.
1.2.
Komitet e razviti procedure za dijeljenje relevantnih informacija i najboljih praksi prema potrebi.
2. Prihvatanje kopija
2.1. Svaka lanica e, kada je to mogue, nastojati da prihvati papirnu ili elektronsku kopiju pratee dokumentacije potrebne za
uvozne, izvozne i tranzitne formalnosti.
2.2. U sluajevima gdje vladina agencija lanice ve posjeduje original ovakvog dokumenta, bilo koja druga agencija lanice e
prihvatiti papirnu ili elektronsku kopiju, gdje je to mogue, od agencije koja posjeduje original in lieu originalnog dokumenta.
2.3. lanice nee traiti original ili kopiju izvoznih deklaracija podnijetih upravi carina lanice izvoznice kao uslov za uvoz.55
3. Upotreba meunarodnih standarda
3.1. lanice se ohrabruju da koriste relevantne meunarodne standarde ili njihove djelove kao osnovu za uvozne, izvozne i
tranzitne formalnosti i procedure osim ukoliko nije predvieno drugaije u smislu ovog Sporazuma.
3.2. lanice se ohrabruju da uzmu uee, u okviru svojih izvora, u pripremi i periodinim revizijama relevantnih meunarodnih
standarda od strane odgovarajuih meunarodnih organizacija.
3.3. Komitet e razviti procedure dijeljenja informacija od strane lanica, razmjene najboljih praksi o implementaciji
meunarodnih standarda, prema potrebi. Komitet takoe moe da pozove relevantne meunarodne organizacije da diskutuju o
svom radu u vezi sa meunarodnim standardima. Prema potrebi, Komitet moe da identifikuje specifine standarde koji imaju
poseban znaaj za lanice.
4. Princip jednog prozora
4.1. lanice ce nastojati da odravaju jedan prozor, kojim omoguavaju trgovcima da podnesu dokumentaciju i/ili podatke
potrebne za uvoz, izvoz ili transport roba kroz jednu taku ulaska do mjesta uestvovanja nadlenih organa ili agencija. Nakon
ispitivanja dokumentacije i/ili podataka, o rezultatima od strane nadlenih organa ili agencija podnosilac zahtjeva e biti
pravovremeno obavijeten putem principa jednog prozora.
4.2. U sluajevima kada su dokumentacija i/ili podaci ve primljeni putem prozora, ista dokumentacija i/ili podaci se nee traiti
od strane nadlenih organa ili agencija osim u hitnim situacijama ili drugim izuzetnim okolnostima koje e biti javno objavljene.
4.3. lanice e obavijestiti Komitet o detaljima rada jednog prozora.
4.4. lanice e, u mjeri u kojoj je to mogue i praktino, koristiti informacione tehnologije da podre jedan prozor.
5. Kontrola prije otpreme
5.1. lanice nee traiti da se vri kontrola prije otpreme u vezi sa tarifnom klasifikacijom i carinskim vrednovanjem.
5.2. Bez predrasuda kada su u pitanju prava lanica da koriste druge tipove kontrole prije otpreme koji nisu pokriveni stavom
5.1, lanice se ohrabruju da ne uvode ili primjenjuju nove zahtjeve kada je u pitanju njihova upotreba. 56
6. Upotreba carinskih brokera
6.1. Ne dovodei u pitanje bitna pitanja nekih lanica kod kojih carinski brokeri trenutno igraju posebnu ulogu, od stupanja na
snagu ovog sporazuma lanice nee uvoditi obaveznu upotrebu carinskih brokera.
6.2. Svaka lanica e poslati obavjetenje i objaviti svoje mjere o upotrebi carinskih brokera. Komitet e biti obavijeten o svim
kasnijim izmjenama i one e biti blagovremeno objavljene.
55
Nita sadrano u ovom paragrafu nee sprijeiti lanicu da zahtijeva dokumenta kao to su sertifikati, dozvole ili licence kao
uslov za uvoz kontrolisanih ili regulisanih roba.
56
Ovaj podstav se odnosi na kontrolu prije otpreme u skladu sa Sporazumom o kontroli prije otpreme, i ne iskljuuje mogunost
kontrole prije otpreme za svrhe SFM.
6.3. U pogledu licenciranja carinskih brokera, lanice e primjenjivati pravila koja su transparentna i objektivna.
7. Uobiajena granina procedura i jednoobrazni zahtjevi za dokumentacijom

7.1. Svaka lanica e, u skladu sa stavom 7.2., primjenjivati uobiajene carinske procedure i
jednoobrazne zahtjeve za dokumentacijom u svrhu oslobaanja i carinjenja roba irom njene
teritorije.
7.2. Nita u ovom stavu ne spreava lanice da:
a. uspostave razliite procedure i dokumentacione zahtjeve na osnovu prirode i tipa roba, ili
njihovog prevoznog sredstva;
b. uspostave razliite procedure i dokumentacione zahtjeve za robu na osnovu upravljanja
rizicima;
c. uspostave razliite procedure i dokumentacione zahtjeve kako bi se obezbijedilo potpuno ili
djelimino oslobaanje od uvoznih dabina ili poreza;
d. primijene elektronsko popunjavanje ili procesuiranje; ili
e. uspostave razliite procedure i dokumentacione zahtjeve na nain koji je u skladu sa
Sporazumom o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama.
8. Odbijena roba
8.1. U sluaju da je prezentirana roba za uvoz odbijena od strane nadlenog organa lanice, po
osnovu njene manjkavosti u ispunjavanju sanitarnih ili fitosanitarnih propisa ili tehnikih
propisa, lanica e, u skladu sa svojim zakonima i propisima dozvoliti uvozniku da ponovo
ustupi ili vrati odbijenu robu izvozniku ili drugom licu odreenom od strane izvoznika.
Ukoliko je ovakva opcija omoguena, a uvoznik je ne uspije sprovesti u razumnom vremenskom
periodu, nadleni organ moe preduzeti drugaije aktivnosti u odnosu na neusklaenu robu.
9. Privremeni ulazak roba/aktivno i pasivno oplemenjivanje
a. Privremeni ulazak roba
Svaka lanica e omoguiti, kako je propisano njenim zakonima i regulativom, robama da budu
dovedene na carinsku teritoriju uslovno osloboene, potpuno ili djelimino od plaanja uvoznih
dabina i poreza, ukoliko se ovakva roba uvozi na carinsku teritoriju za posebne namjene, i za
robe koje su namijenjene za ponovni izvoz u odreenom periodu a nisu pretrpjele nikakve
promjene osim normalne amortizacije i gubitka usled njihovog korienja.
b. Aktivno i pasivno oplemenjivanje
i. Svaka lanica e omoguiti, u skladu sa svojim zakonima i regulativom, aktivno i pasivno
oplemenjivanje roba. Roba koja ima dozvolu za pasivno oplemenjivanje moe biti ponovo
uvezena uz potpuno ili djelimino osloboenje od plaanja uvoznih dabina i poreza u skladu sa
zakonima i propisima lanice koji su na snazi.
ii. U svrhu ovog lana, termin aktivno oplemenjivanje podrazumijeva carinske procedure
shodno kojima odreene robe mogu biti dovedene na carinsku teritoriju gdje su uslovno
osloboene, potpuno ili djelimino, od plaanja uvoznih dabina i poreza, ili imaju pravo na
primjenu sistema povraaja, na osnovu injenice da je ovakva roba namijenjena za proizvodnju,
procesuiranje ili popravke i kasniji izvoz.
iii. U svrhu ovog lana, termin pasivno oplemenjivanje podrazumijeva carinske procedure
shodno kojima roba koja je u slobodnom prometu na carinskoj teritoriji, moe biti privremeno
izvezena za proizvodnju, procesuiranje ili popravku u inostranstvu a zatim ponovo uvezena.
LAN 11: SLOBODA TRANZITA
1. Svi propisi i formalnosti u vezi sa saobraajem u tranzitu nametnuti od strane lanice ne treba
da:
a. budu odravani ukoliko okolnosti ili ciljevi koji su doveli do njihovog usvajanja vie ne
postoje ili ukoliko izmijenjene okolnosti ili ciljevi mogu rijeiti na postojei razuman i manje
restriktivan nain trgovine,
b. budu primijenjeni na nain koji konstituie prikriveno ograniavanje saobraaja u tranzitu.
2. Saobraaj u tranzitu ne treba biti uslovljen bilo kakvom naplatom naknada ili taksi nametnutih
u vezi sa tranzitom, osim naknada za prevoz odnosno onih srazmjernih administrativnih
trokova koji se batine od strane tranzita, ili u odnosu na trokove za pruene usluge.
3. lanice nee traiti, uzimati ili odravati bilo kakva dobrovoljna ogranienja ili druge sline
mjere u vezi sa saobraajem u tranzitu. Ovo je bez obzira na postojee i budue nacionalne
propise, bilateralne ili multilateralne sporazume u vezi sa regulisanjem saobraaja u skladu sa
pravilima STO.
4. Svaka lanica priznaje za proizvode koji e biti u tranzitu kroz teritoriju bilo koje druge
lanice, ne manje povoljan tretman od onog kojeg bi dala takvim proizvodima da su bili
transportovani iz njihovog mjesta porijekla do odredita, bez prolaska kroz teritoriju takve druge
lanice.
5. lanice se podstiu da stave na raspolaganje, gdje je primjenjivo, fiziki odvojenu
infrastrukturu (kao to su trake, vezovi i slino) za saobraaj u tranzitu.
6. Formalnosti, potrebna dokumentacija i carinske kontrole u vezi sa saobraajem u tranzitu ne
trebaju biti vie optereujui nego to je potrebno, da bi:
a. roba bila identifikovana; i
b. da bi bilo obezbijeeno ispunjenje tranzitnih zahtjeva.
7. Kada je roba stavljena u postupak tranzita i dobila dozvolu da nastavi put od mjesta porijekla
na teritoriji lanice, ona nee vie biti predmet bilo koje carinske dabine ili nepotrebnog
odlaganja ili ogranienja, dok ne zavri svoj tranzit na mjestu destinacije na teritoriji lanice.
8. lanice nee primjenjivati tehnike propise i postupke ocjenjivanja usaglaenosti za robu u
tranzitu u okviru Sporazuma o tehnikim barijerama za trgovinu.
9. lanice e dozvoliti i omoguiti popunjavanje i procesuiranje tranzitne dokumentacije i

podataka unaprijed, prije pristizanja roba.
10. Kada saobraaj u tranzitu doe na carinarnicu gdje naputa teritoriju lanice, ta carinska
kancelarija e odmah prekinuti operaciju tranzita ukoliko su uslovi za tranzit ispunjeni.
11.1. Kada lanica zahtijeva garanciju u obliku jemstva, depozita ili drugog odgovarajueg
novanog ili nenovanog57 instrumenta za saobraaj u tranzitu, ovakva garancija e biti
ograniena na obezbjeivanje ispunjenosti uslova koji nastaju iz ovakvog saobraaja u tranzitu.
11.2 Kada je lanica utvrdila da su tranzitni uslovi zadovoljaeni, garancija se raskida bez
odlaganja.
11.3 Svaka lanica e, na nain koji je u skladu sa njenim zakonima i propisima, omoguiti
sveobuhvatne garancije koje ukljuuju viestruke transakcije za iste operatore ili obnovu
garancije bez raskidanja za naredne poiljke.
11.4 Svaka lanica e uiniti dostupnim javnosti relevantne informacije koje koristi za
definisanje garancije, ukljuujui garancije za pojedinane transakcije i, gdje je primjenjivo,
garancije za viestruke transakcije.
11.5 Svaka lanica moe zahtijevati korienje carinske pratnje za saobraaj u tranzitu samo u
okolnostima koje predstavljaju veliki rizik ili kada ne moe biti osigurana usaglaenost sa
carinskim zakonima i propisima putem korienja garancije. Opta pravila koja se primjenjuju
za carinski konvoj ili carinsku pratnju objavljuju se u skladu sa lanom 1.
12. lanice e nastojati sa sarauju i koordiniraju meusobno u cilju unapreivanja slobodnog
tranzita. Ovakva saradnja i koordinacija moe ukljuivati, ali nije ograniena na, sklapanje
sporazuma o:
i. naknadama;
ii. formalnosti i zakonskih uslovima; i
iii. praktinim operacijama tranzitnog reima.
13. Svaka lanica e nastojati da odredi nacionalnog tranzitnog koordinatora kome mogu biti
upueni svi zahtjevi i predlozi od strane drugih lanica u vezi sa dobrim funkcionisanjem
tranzita.
LAN 12: CARINSKA SARADNJA
1. Mjere koje promoviu usklaenost i saradnju
1.1. lanice su saglasne u vezi sa tim koliki je znaaj da trgovci budu svjesni svojih obaveza
vezanih za usklaenost, da se podstie dobrovoljna usklaenost kako bi se omoguilo
uvoznicima da sami koriguju svoje greke bez kazni u odgovarajuim okolnostima, i primjene
usaglaenih mjera kako bi se inicirale jae mjere za trgovce koji kre obaveze.58
57
Nita u ovoj odredbi ne spreava lanicu da odrava postojee procedure shodno kojima sredstva prevoza mogu biti
koriena kao garancija u saobraaju u tranzitu
58
Takva aktivnost ima za opti cilj smanjenje uestalosti neusklaenosti, a samim tim i smanjenje potrebe za razmjenom
informacija prilikom izvrenja.
1.2. lanice se podstiu da dijele informacije o najboljoj praksi u upravljanju usklaenosti

carina, ukljuujui i kroz Komitet za olakavanje trgovine. lanice se pozivaju da sarauju u
davanju tehnikih smjernica i podrke izgradnji kapaciteta za potrebe sprovoenja mjera
usklaenosti, i ojaavanja njihove efikasnosti.
2. Razmjena informacija
2.1. Na zahtjev, i u skladu sa odredbama ovog lana, lanice e razmjenjivati informacije
navedene u stavu 6. b. i/ili c. u svrhu potvrde deklaracije uvoza ili izvoza u utvrenim
sluajevima gdje postoji osnovana sumnja u tanost i ispravnost deklaracije.
2.2. Svaka lanica e obavijestiti Komitet o detaljima svoje kontaktne take za razmjenu
ovakvih informacija.
3. Verifikacija
lanica e uputiti zahtjev za informacijama samo nakon to je sprovela odgovarajuu
verifikaciju procedura deklaracije za uvoz ili izvoz i nakon to je provjerila dostupnu relevantnu
dokumentaciju.
4. Zahtjev
4.1. lanica koja postavlja zahtjev dostavlja drugoj lanici zahtjev u pisanoj formi, u papirnom
ili elektronskom obliku, na dogovorenom jeziku STO ili drugom jeziku, ukljuujui:
a. predmet koji je u pitanju i ukljuujui, gdje je mogue i dostupno, serijski broj izvozne
deklaracije koja odgovara uvoznoj deklaraciji koja je u pitanju;
b. u koju svrhu lanica koja postavlja zahtjev, zahtijeva informacije ili dokumentaciju, zajedno
sa imenima i kontakt podacima lica na koje se odnosi zahtjev, ukoliko su ovi podaci poznati;
c. gdje se zahtijeva od zamoljene lanice, dostaviti potvrde59 o verifikaciji, gdje je primjenjivo.
d. posebne zahtijevane informacije i dokumentaciju;
e. identitet kancelarije porijekla koja je dostavila zahtjev;
f. pozivanje na odredbe domaeg zakona lanice koja postavlja zahtjev i pravnog sistema koji
regulie prikupljanje, zatitu, korienje, otkrivanje, zadravanje i raspolaganje povjerljivim
informacijama i linim podacima;
4.2. Ukoliko lanica koja podnosi zahtjev nije u mogunosti da se uskladi sa bilo kojim od podstavova pod 4.1, to se mora navesti u zahtjevu.
5. Zatita i povjerljivost
5.1. lanica koja podnosi zahtjev, treba u skladu sa stavom 5.2:
a. sva dokumenta i informacije dostavljene od strane zamoljene lanice da dri strogo
povjerljivo i obezbijedi barem isti takav nivo zatite i povjerljivosti kako je predvieno domaim
zakonom i pravnim sistemom zamoljene lanice, kako je navedeno u skladu sa stavom 6.1. b i
6.1. c.;
b. da dostavi informacije i dokumentaciju samo carinskim organima koji rukovode predmetom
koji je u pitanju i da koriste informacije i dokumentaciju iskljuivo u svrhe kako je navedeno u
zahtjevu, osim u sluaju da se lanica saglasi drugaije u pismenom obliku;
59
Ovo moe ukljuivati relevantne informacije o verifikaciji sprovedenoj u skladu sa stavom 12.3. Takve inofrmacije e biti
predmet nivoa zatite i povjerljivosti odreenog od strane lanice koja spovodi verifikaciju.
c. da ne otkriva informacije ili dokumenta bez izriitog pisanog odobrenja zamoljene lanice;
d. da ne koristi bilo kakve neprovjerene informacije ili dokumenta dostavljena od zamoljene
lanice, kao odluujui faktor za ublaavanje sumnje u datim okolnostima;
e. da potuje bilo kakve uslove specifine za odreeni sluaj, koje je postavila zamoljena lanica
u vezi sa zadravanjem i raspolaganjem povjerljivim informacijama ili dokumentima i linim
podacima; i
f. na zahtjev, da obavijesti zamoljenu lanicu o bilo kakvim odlukama ili mjerama preduzetim u
vezi sa predmetom, kao rezultat informacija ili dokumenata koji su joj stavljeni na raspolaganje.
5.2. lanica koja podnosi zahtjev moe biti u nemogunosti, shodno domaem zakonu i
pravnom sistemu, da se usaglasi sa bilo kojim od podstavovima 5.1. Ukoliko je to sluaj, lanica
koja podnosi zahtjev e ovo navesti u zahtjevu.
5.3. Zamoljena lanica e tretirati bilo koji zahtjev i podatke za verifikaciju, koji su dostavljeni
shodno stavu 4., barem sa istim nivoom zatite i povjerljivosti koji je priznat od strane
zamoljene lanice za sopstvene, sline podatke.
6. Pruanje informacija
6.1. Shodno odredbama ovog lana, zamoljena lanica e odmah:
a. odgovoriti u pisanoj formi, u papirnom ili elektronskom obliku;
b. pruiti konkretne informacije kako je navedeno u deklaraciji za uvoz ili izvoz, ili deklaraciju,
u mjeri u kojoj je to mogue, uz opis nivoa zatite i povjerljivosti koji je zahtijevan od zamoljene
lanice;
c. ako se zahtijeva, pruiti konkretne informacije kao to je navedeno u sledeim dokumentima,
ili sama dokumenta podneena kao prilog uz uvoznu ili izvoznu deklaracije, u mjeri u kojoj su
dostupne: faktura, otpremnica, sertifikat o porijeklu i tovarni list, u formi u kojoj su podnijeti,
bilo u papirnom ili elektronskom obliku, zajedno sa opisom nivoa zatite i povjerljivosti
zahtijevanog od zamoljene lanice;
d. potvrditi da su dostavljena dokumenta istinite kopije;
e. pruiti informaciju ili na drugi nain odgovoriti na zahtjev, u mjeri u kojoj je to mogue, u
roku od 90 dana od dana dostavljanja zahtjeva.
6.2. Zamoljena lanica, moe zahtijevati prema domaem zakonu i pravnom sistemu, osiguranje
prije izdavanja informacija da konkretne informacije nee biti koriene kao dokaz u krivinim
istragama, sudskim postupcima ili necarinskim postupcima, bez posebne pisane dozvole
zamoljene lanice. Ako lanica koja postavlja zahtjev nije u mogunosti da se usaglasi sa ovim
zahtjevima, ona o tome mora obavijestiti zamoljenu lanicu.
7. Odlaganje ili odbijanje zahtjeva
7.1. Zamoljena lanica moe odloiti ili odbiti dio ili cjelokupan zahtjev za dostavljanje
informacija i mora obavijestiti lanicu koja postavlja zahtjev o razlozima ovakvog injenja,
kada:
a. bi to bilo u suprotnosti sa javnim interesima koji se ogledaju u domaem zakonu i pravnom
sistemu zamoljene lanice.
b. je njeni domai zakoni i pravni sistem spreavaju u pruanju informacija. U ovom sluaju
treba dostaviti lanici koja postavlja zahtjev kopiju relevantne, konkretne reference.
c. bi pruanje informacija ometalo sprovoenje zakona ili na drugi nain remetilo upravni ili
sudski postupak istrage koja je u toku, krivino gonjenje ili postupak.
d. se saglasnost uvoznika ili izvoznika zahtijeva domaim zakonom i pravnim sistemom koji
regulie prikupljanje, zatitu, korienje, otkrivanje, zadravanje i odlaganje povjerljivih
informacija ili linih podataka, a ta saglasnost nije data.
e. je zahtjev za informacijama dostavljen nakon isteka zakonskih uslova za zadravanje
dokumenta lanice koja postavlja zahtjev.
7.2. U okolnostima iz stava 4.2., 5.2. ili 6.2. sprovoenje ovakvog zahtjeva e biti po
diskrecionom pravu zamoljene lanice.
8. Reciprocitet
Ukoliko je lanica koja podnosi zahtjev miljenja da ne bi bila u stanju da se usaglasi sa slinim
zahtjevom, u sluaju da bude upuen od strane zamoljene lanice, ili ukoliko jo uvijek nije
implementirala ovaj lan, ovakva injenica se mora naznaiti u zahtjevu. Sprovoenje ovakvog
zahtjeva se sprovodi po diskrecionom pravu zamoljene lanice.
9. Administrativni teret
9.1. lanica koja podnosi zahtjev e uzeti u obzir resurse i trokove koji su povezani sa
administracijom zamoljene lanice pri davanju odgovora na zahtjeve za informacijama. lanica
koja podnosi zahtjev e razmotriti proporcionalnost izmeu fiskalnih interesa u ostvarivanju
svog zahtjeva i napora izvrenih od strane zamoljene lanice u obezbjeivanju informacija.
9.2. Ukoliko zamoljena lanica primi odreeni broj zahtjeva za informacijama koje nije u
mogunosti da opslui, ili preobiman zahtjev za informacijama od strane jedne ili vie lanica
koje podnose zahtjev, i nije u stanju da ispuni ovakve zahtjeve u razumnom roku, ona moe
zahtijevati od jedne ili vie lanica koje postavljaju zahtjev da postave prioritete u cilju dogovora
o praktinim limitima u okviru njenih ogranienih resursa. U odsustvu obostrano usaglaenog
pristupa, izvrenje takvih zahtjeva e biti po diskrecionom pravu zamoljene lanice na osnovu
rezultata sopstvenih prioriteta.
10. Ogranienja
Zamoljene lanice nee biti u obavezi da:
a. izmijene format svojih uvoznih ili izvoznih deklaracija ili procedura;
b. zatrae druga dokumenta osim onih koja su zahtijevana sa uvoznom ili izvoznom
deklaracijom u skladu sa stavom 6 c.;
c. iniciraju postupke za dobijanje informacija;
d. modifikuju period zadravanja takvih informacija;
e. uvode papirnu dokumentaciju, gdje je ve uvedena u elektronskom obliku;
f. prevode informacije;
g. provjere tanost informacija;
h. pruaju informacije koje bi mogle uticati na legitimne poslovne interese odreenih preduzea,
javnosti ili privatnih lica.
11. Neovlaeno korienje ili objavljivanje
11.1. U sluaju bilo kakvog krenja uslova korienja ili otkrivanja informacija koje su
razmijenjene u skladu sa ovim lanom, lanica koja podnosi zahtjev i koja je dobila informacije,
detalje o ovakvom neovlaenom korienju ili otkrivanju neodlono treba obavijestiti
zamoljenu lanicu koja je pruila informacije, i:
a. preduzeti neophodne mjere radi otklanjanja krenja;
b. preduzeti neophodne mjere za spreavanje bilo kakvih buduih krenja; i
c. obavijestiti zamoljenu lanicu o preduzetim mjerama shodno podstavovima a. i b. iznad.
11.2. Zamoljena lanica moe suspendovati svoje obaveze prema lanici koja podnosi zahtjev
shodno ovom lanu, dok ne budu preduzete mjere iz stava 11.1.
12. Bilateralni i regionalni sporazumi
12.1. Nita u ovom lanu nee sprijeiti lanicu da zakljui ili ostavi na snazi bilateralne,
multilateralne ili regionalne sporazume o dijeljenju ili razmjeni carinskih informacija i podataka,
ukljuujui i razmjenu na sigurnoj i blagovremenoj osnovi, kao to je automatska razmjena, ili
razmjena informacija prije pristizanja poiljke.
12.2. Nita u ovom lanu se nee tumaiti na nain koji mijenja ili utie na prava i obaveze
lanica shodno ovakvim bilateralnim, multilateralnim ili regionalnim sporazumima, ili da
upravlja razmjenom carinskih informacija i podataka pod takvim drugim sporazumima.
LAN 13: INSTITUCIONALNI ARANMANI
1. KOMITET ZA OLAKAVANJE TRGOVINE
1.1. Ovim putem se osniva Komitet za olakavanje trgovine.
1.2. Komitet e biti otvoren za uee svim lanovima i bira svog predsjedavajueg. Komitet se
sastaje po potrebi i na nain predvien relevantnim odredbama ovog sporazuma, ali ne manje od
jednom godinje, u cilju obezbjeivanja prilike za lanove da se konsultuju o svim pitanjima u
vezi sa funkcionisanjem ovog Sporazuma ili sprovoenjem njegovih ciljeva. Komitet e imati
takve nadlenosti kako je odreeno ovim sporazumom ili kako je odreeno od strane lanova.
Komitet e usvojiti sopstveni Pravilnik o radu.
1.3. Komitet moe, po potrebi, osnovati pratea tijela. Sva ovakva tijela odgovaraju za svoj rad
komitetu.
1.4. Komitet e, po potrebi, razviti procedure za razmjenu relevantnih informacija i najbolje
prakse izmeu lanica.
1.5. Komitet e odravati bliske kontakte sa drugim meunarodnim organizacijama iz oblasti
olakavanja trgovine, kao to je Svjetska carinska organizacija, sa ciljem obezbjeivanja
najboljih moguih savjeta za implementaciju i administraciju ovog Sporazuma kao i da bi se
osiguralo izbjegavanje nepotrebnog dupliranja napora. U tu svrhu, Komitet moe pozvati
predstavnike tih organizacija ili njenih pomonih organa da:
a. prisustvuju sastancima Komiteta; i
b. raspravljaju o konkretnim pitanjima koja se odnose na sprovoenje ovog sporazuma.
1.6. Komitet e razmotriti rad i sprovoenje ovog Sporazuma nakon 4 godine od njegovog
stupanja na snagu, a zatim periodino.
1.7. lanovi se podstiu da postavljaju pitanja Komitetu u vezi sa problemima u implementaciji i
primjeni ovog Sporazuma.
1.8. Komitet e ohrabriti i olakati ad hoc diskusije izmeu lanova o konkretnim pitanjima
shodno ovom Sporazumu, sa ciljem postizanja obostrano zadovoljavajueg reenja u brzom
roku.
2. NACIONALNI KOMITET ZA OLAKAVANJE TRGOVINE
Svaka lanica e uspostaviti i/ili odravati nacionalni komitet za olakavanje trgovine ili odrediti
postojei mehanizam da olaka kako domau koordinaciju tako i implementaciju odredbi ovog
Sporazuma.
ODJELJAK II
ODREDBE O SPECIJALNOM I RAZLIITOM TRETMANU ZA ZEMLJE LANICE
U RAZVOJU I NAJMANJE RAZVIJENE ZEMLJE LANICE
1. Opti principi
1.1. Odredbe sadrane u lanovim 1. do 12. ovog Sporazuma e biti implementirane od strane
zemalja u razvoju ili najmanje razvijenih zemalja lanica, u skladu sa odjeljkom koji se zasniva
na modalitetima dogovorenim u prilogu D Okvirnog sporazuma (WT/L/579) od jula 2004.
godine i stava 33. i Priloga E Ministarske deklaracije iz Hong Konga (WT/MIN(05)/ DEC).
1.2. Pruae se pomo i podrka u izgradnji kapaciteta60 kako bi se pomogla zemljama u razvoju
i najmanje razvijenim zemljama lanicama, da implementiraju odredbe ovog Sporazuma, u
skladu sa njihovom prirodom i opsegom. Obim i vrijeme predvieno za implementaciju odredbi
ovog sporazuma bie u vezi sa kapacitetima za sprovoenje zemalja u razvoju ili najmanje
razvijenih zemalja lanica. Kada zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica nije u
mogunosti da obezbijedi neophodne kapacitete, nee se uslovljavati primjena odredbe(i) u
pitanju dok se ne dostigne potrebni kapacitet za implementaciju.
1.3. Od najmanje razvijenih zemalja lanica e se zahtijevati da preduzmu obaveze u mjeri koja
je u skladu sa njihovim individualnim razvojem, finansijskim i trgovinskim potrebama ili
njihovim administrativnim ili institucionalnim mogunostima.
1.4. Ovi principi e se primjenjivati kroz odredbe propisane u Odjeljku II.
2. KATEGORIJE ODREDBI
2.1. Postoje tri kategorije odredbi:
a. Kategorija A sadri odredbe koje zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica
odredi za implementaciju, nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, ili u sluaju najmanje
razvijene zemlje lanice, u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu, kao to je predvieno
u stavu 3.
b. Kategorija B sadri odredbe koje zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica
odredi za implementaciju na dan nakon tranzicionog vremenskog perioda nakon stupanja na
snagu ovog sporazuma, kao to je predvieno u stavu 4.
c. Kategorija C sadri odredbe koje zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica odredi
za implementaciju na dan nakon tranzicionog vremenskog perioda nakon stupanja na snagu
ovog sporazuma, i kojima se zahtijeva sticanje kapaciteta za implementaciju kroz pruanje
pomoi i podrke za izgradnju kapaciteta, kao to je predvieno u stavu 4.
2.2. Svaka zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica e samostalno usvojiti, na
individualnoj osnovi, odredbe u okviru svake od kategorija A, B i C.
3. Obavjetenja i implementacija u kategoriji A
3.1. Stupanjem na snagu ovog sporazuma, svaka zemlja lanica u razvoju, e implementirati
obaveze iz kategorije A. Obaveze koje su odreene u kategoriji A e time initi sastavni dio
ovog sporazuma.
3.2. Najmanje razvijena zemlja lanica moe da obavijesti Komitet o odredbama koje je odredila
u kategoriji A do jedne godine nakon stupanja na snagu ovog sporazuma. Sve obaveze najmanje
razvijene zemlje lanice odreene u kategoriji A e time initi sastavni dio ovog sporazuma.
4. Obavjetenje o definitivnim datumima za implementaciju kategorije B i kategorije C
4.1. U vezi sa odredbama koje lanica zemlja u razvoju nije odredila u kategoriji A, lanica
moe odloiti implementaciju u skladu sa procesom koji je naveden u ovom stavu.
lanica zemlja u razvoju Kategorija B
60
U svrhu ovog sporazuma pomo i podrka u izgradnji kapaciteta moe biti u obliku tehnike, finansijske, ili u drugom,
zajedniki dogovorenom, obliku pomoi.
a. Stupanjem na snagu ovog sporazuma, svaka lanica zemlja u razvoju e obavijestiti

Komitet o odredbama koje je odredila u okviru Kategorije B i odgovarajue indikativne
datume za implementaciju.61
b. Ne kasnije od godinu dana nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, svaka lanica
zemlja u razvoju e obavijestiti Komitet o krajnjim datumima za implementaciju odredbi
koje je odredila u Kategoriji B. Ukoliko lanica zemlja u razvoju, prije ovog datuma,
smatra da je neophodno dodatno vrijeme da prui obavjetenje o krajnjim datumima,
lanica moe zahtijevati da Komitet produi period u mjeri dovoljnoj da obavijesti o
svojim datumima.
lanica zemlja u razvoju Kategorija C
c. Stupanjem na snagu ovog sporazuma, svaka lanica zemlja u razvoju, e obavijestiti
Komitet o odredbama koje je odredila u okviru Kategorije C i odgovarajuim indikativnim
datumima za implementaciju. U svrhu transparentnosti, podnijeta obavjetenja e
ukljuivati informacije o pomoi i podrci u izgradnji kapaciteta koje lanica zahtijeva radi
implementacije. 62
d. U roku od jedne godine nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, lanice zemlje u
razvoju i relevantni lanovi donatori, uzimajui u obzir sve postojee aranmane,
obavjetenja u skladu sa stavom 10.1, i informacije dostavljene u skladu sa podstavovima
c. navedenim iznad, e Komitetu obezbijediti informacije o aranmanima koje odravaju i
koje su sklopili u cilju pruanja pomoi i podrke za izgradnju kapaciteta kako bi
omoguili implementaciju Kategorije C.63 lanica zemlja u razvoju koja je uzela uesa
treba neodlono obavijestiti Komitet o ovakvim aranmanima. Komitet takoe treba da
pozove donatore koji nisu lanice da dostave informacije o postojeim i zakljuenim
aranmanima.
e. U roku od 18 mjeseci od dana pruanja informacije utvrene podstavom 4.1 d., lanice
donatori i odgovarajue lanice zemlje u razvoju e obavijestiti Komitet o napretku u
pruanju pomoi i podrke. Svaka lanica zemlja u razvoju treba, u isto vrijeme, da da
obavjetenje o svojoj definitivnoj listi datuma za implementaciju.
4.2. U vezi sa tim odredbama koje najmanja razvijena zemlja lanica nije odredila shodno
Kategoriji A, najmanja razvijena zemlja lanica moe kasniti u implementaciji u skladu sa
procesom opisanim u ovom stavu.
Najmanje razvijene zemlje lanice Kategorija B
a. Ne kasnije od godinu dana nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, najmanje
razvijena zemlja lanica e obavijestiti Komitet o odredbama Kategorije B, i moe dati
obavjetenje o odgovarajuim indikativnim datumima za implementaciju ovih odredbi,
uzimajui u obzir maksimalnu fleksibilnost za najmanje razvijene zemlje lanice.
b. Ne kasnije od dvije godine nakon datuma slanja obavjetenja predvienog shodno
podstavu a. iznad, svaka najmanje razvijena zemlja lanica e obavijestiti Komitet kako bi
potvrdila usvajanje odredbi i obavijestila ga o datumima implementacije. Ako najmanje
razvijena zemlja lanica smatra da joj je neophodno dodatno vrijeme da bi dala
obavjetenje o krajnjim datumima, lanica moe zahtijevati od Komiteta da produi period
dovoljno dugo da bi dala obavjetenje o datumima.
61
Podneena obavjetenja mogu ukljuivati i takve dalje informacije koje lanica koja daje obavjetenje smatra odgovarajuim.
lanice se podstiu da prue informacije o domaim agencijama/ licima koji su odgovorni za implementaciju.
62
lanice takoe mogu ukljuiti i informacije o nacionalnim planovima i projektima za implementaciju trgovinskih olakica; o
domaoj agenciji/licu odgovornom za implementaciju; i o donatorima sa kojima lanica sklapa aranmane za pruanje pomoi.
63
Takvi aranmani e biti pod uzajamno dogovorenim uslovima, bilo bilateralno ili kroz odgovarajue meunarodne institucije,
u skladu sa stavom 9.3.
Najmanje razvijene zemlje lanice Kategorija C

c. U svrhu transparentnosti i radi olakavanja aranmana sa donatorima, godinu dana
nakon stupanja na snagu ovog sporazuma svaka najmanje razvijena zemlja lanica e
obavijestiti komitet o odredbama koje je odredila za Kategoriju C, imajui u vidu
maksimalnu fleksibilnost za najmanje razvijene zemlje lanice.
d. Godinu dana nakon datuma koji je naveden u podstavu c. iznad, najmanje razvijene
zemlje lanice e dati obavjetenje o pomoi i podrci u izgradnji kapaciteta koje lanica
zahtijeva u cilju implementacije.64
e. U roku od dvije godine nakon slanja obavjetenja u skladu sa podstavom b. iznad,
najmanje razvijene zemlje lanice i relevantne lanice donatori, uzimajui u obzir
informacije koje su dostavljene shodno podstavu d. iznad, e Komitetu dostaviti
informaciju o aranmanima koje odravaju i koje su sklopili, koji su neophodni za
pruanje pomoi i podrke u izgradnji kapaciteta i koji omoguavaju implementaciju
Kategorije C.65 Najmanje razvijene zemlje lanice koje uzimaju uea, e Komitetu
neodlono dostaviti informacije o ovakvim aranmanima. Najmanje razvijene zemlje
lanice e u isto vrijeme dostaviti obavjetenje o indikativnim datumima za
implementaciju odgovarajuih obaveza Kategorije C koje pokrivaju aranmani pomoi.
Komitet e treba pozvati donatore koji nisu lanice da dostave informacije o postojeim i
sklopljenim aranmanima.
f. U roku od 18 mjeseci od dana pruanja informacije utvrene podstavom 4.2 e., lanice
donatori i odgovarajue najmanje razvijene zemlje lanice e obavijestiti Komitet o
napretku u pruanju pomoi i podrke. Svaka najmanje razvijena zemlja lanica e u isto
vrijeme dostaviti obavjetenje o svojoj definitivnoj listi datuma za implementaciju
4.3. lanice zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje lanice koje imaju potekoe u
dostavljaju krajnjih datuma za implementaciju u rokovima predvienim u stavovima 4.1 i 4.2,
zbog nedostatka donatorske pomoi ili nedostatka napretka u obezbjeivanju pomoi i podrke,
e obavijestiti komitet to je prije mogue, a prije isteka navedenih rokova. lanice su saglasne
da sarauju i da pomognu u dostavljanju obavjetenja o ovakvim potekoama, uzimajui u
obzir posebne okolnosti i posebne probleme sa kojima se lanice suoavaju. Komitet treba, po
potrebi, da preduzme mjere za reavanje problema ukljuujui, gdje je to potrebno,
produavanje rokova za lanice na koje se odnosi obavjetenje o definitivnim datumima.
4.4. Tri mjeseca prije roka iz stava 4.1. b ili 4.1.e, ili u sluaju najmanje razvijene zemlje
lanice, stava 4.2. b ili 4.2. f, Sekretarijat e podsjetiti lanicu ukoliko nije dostavila obavjetenje
o krajnjim datumima za implementaciju odredbi koje je odredila za Kategoriju B ili C. Ukoliko
se lanica ne pozove na stav 4.3. ili stav 4.1. b, ili u sluaju najmanje razvijene zemlje lanice,
stav 4.2. b, za produavanje roka i i dalje nije dostavila obavjetenje o krajnjim datumima za
implementaciju, lanica e implementirati odredbe u roku od jedne godine nakon roka
odreenog u stavu 4.1. b ili 4.1. e, ili u sluaju najmanje razvijene zemlje lanice, stavu 4.2. b ili
4.2. f, ili produetkom iz stava 4.3.
64
lanice takoe mogu ukljuiti i informacije o nacionalnim planovima i projektima za implementaciju trgovinskih olakica; o
domaoj agenciji/licu odgovornom za implementaciju; i o donatorima sa kojima lanica moe imati aranman za pruanje
pomoi
65
Ovakvi aranmani e biti pod uzajamno dogovorenim uslovima, bilateralno
4.5. Ne kasnije od 60 dana nakon datuma o obavjetenju o krajnjim datumima za implementaciju

Kategorije B i Kategorije C u skladu sa stavovima 4.1, 4.2 i 4.3, Komitet e uzeti u obzir priloge
koji sadre krajnje datume svake lanice za implementaciju odredbi Kategorije B i Kategorije C,
ukljuujui bilo koji datum shodno stavu 4.4., i time navedene priloge uiniti sastavnim dijelom
sporazuma.
5 Mehanizam ranog upozoravanja: Produenje datuma implementacije za odredbe
Kategorije B i C
5.1.
a. lanica zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica koja smatra da e imati
potekoa u sprovoenju odredbi koje je odredila za Kategoriju B ili Kategoriju C, shodno
krajnjim datumima u skladu sa stavom 4.1. b ili 4.1. e, ili u sluaju najmanje razvijene
zemlje lanice, stavom 4.2. b ili 4.2. f, treba o tome da obavijesti Komitet. Zemlje u
razvoju e obavijestiti Komitet ne kasnije od 120 dana prije isteka datuma implementacije.
Najmanje razvijene zemlje lanice e obavijestiti Komitet ne kasnije od 90 dana od tog
datuma.
b. Obavjetenje Komitetu treba da sadri novi datum na koji lanica zemlja u razvoju ili
najmanje razvijena zemlja lanica oekuje da e biti u mogunosti da implementira
odredbe na koje se odnosi. Obavjetenje takoe treba da sadra i razloge za oekivano
kanjenje implementacije. Ovakvi razlozi mogu ukljuivati potrebu za podrkom koja
ranije nije predviena ili dodatnom pomoi ili podrkom u izgradnji kapaciteta.
5.2. Ukoliko kod lanice zemlje u razvoju zahtjev za dodatno vrijeme za implementaciju ne
prelazi 18 mjeseci, ili kod najmanje razvijene zemlje lanice iji zahtjev za dodatno vrijeme ne
prelazi 3 godine, lanica koja predaje zahtjev ima pravo na ovo dodatno vrijeme bez daljih
postupaka od strane Komiteta.
5.3. Kada lanica zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja lanica smatra da joj je
potrebno prvo produenje koje je due od onoga navedenog u stavu 5.2., ili drugo ili bilo koje
naknadno produenje, treba komitetu da dostavi zahtjev za produenje, koji sadri informacije
opisane pod 5.1. b, ne kasnije od 120 dana za zemlju u razvoju i 90 dana za najmanje razvijenu
zemlju lanicu, prije isteka originalnog krajnjeg roka za implementaciju ili datuma koji je
naknadno produen.
5.4. Komitet e sa blagonaklonou razmotriti zahtjeve za produenje uzimajui u obzir posebne
okolnosti lanica koje predaju zahtjev. Ove okolnosti mogu ukljuivati potekoe i kanjenja u
dobijanju podrke.
6. Implementacija Kategorije B i Kategorije C
6.1. U skladu sa stavom 1.2, ukoliko lanica zemlja u razvoju ili najmanje razvijena zemlja
lanica, ispunila procedure predviene podstavovima 4.1. i 4.2. i predviene stavom 5., i gdje
produenje koje je zahtijevano nije odobreno ili gdje je lanica zemlja u razvoju ili najmanje
razvijena zemlja lanica na drugi nain doivjela nepredviene okolnosti koje spreavaju
produenje koje je odobreno shodno stavu 5., sama procijeni da je njen kapacitet da
implementira odredbe shodno Kategoriji C i nadalje nedovoljan, ovakva lanica e obavijestiti
Komitet o svojoj nemogunosti da implementira relevantne odredbe.
6.2. Komitet za olakavanje trgovine e odmah uspostaviti ekspertsku grupu, i u svakom sluaju
ne kasnije od 60 dana nakon to Komitetu bude dostavljeno obavjetenje od relevantne lanice
zemlje u razvoju ili najmanje razvijene zemlje lanice. Ekspertska grupa e ispitati probleme i
dati preporuku Komitetu u roku od 120 dana nakon njenog sastavljanja.
6.3. Ekspertska grupa e biti sastavljena od pet nezavisnih lica, visoko kvalifikovanih u polju
olakavanja trgovine i u polju pomoi i podrke u izgradnji kapaciteta. Sastav ekspertske grupe
obezbijedie ravnoteu u odnosu na dravljane zemalja u razvoju i razvijenih zemalja lanica.
Kada je u pitanju najmanje razvijena zemlja lanica, ekspertska grupa e ukljuivati najmanje
jednog dravljanina iz najmanje razvijene zemlje. Ako se komitet ne moe saglasiti o sastavu
ekspertske grupe u roku do 20 dana nakon uspostavljanja, Generalni Direktor e u konsultaciji
sa predsjedavajuim komiteta utvrditi sastav ekspertske grupe u skladu sa odredbama ovog
stava.
6.4. Ekspertska grupa e razmotriti samoprocjenu nedostatka kapaciteta i dati preporuku
komitetu za olakavanje trgovine. Pri razmatranju preporuke ekspertske grupe, za najmanje
razvijenu zemlju lanicu, Komitet e, gdje je primjenjivo, sprovesti akcije koje e olakati
postizanje odrive implementacije kapaciteta.
6.5. lanica nee biti predmet postupka u okviru Sporazuma o rjeavanju sporova ovog pitanja,
od vremena kada lanica zemlja u razvoju obavijesti Komitet o svojoj nemogunosti da
implementira relevantne odredbe do prvog sastanka Komiteta nakon to dobiju preporuku
ekspertske grupe. Na tom sastanku e Komitet razmotriti preporuku ekspertske grupe. Za
najmanje razvijene zemlje lanice, proces pod Sporazumom o rjeavanju sporova se nee
primjenjivati na odreene odredbe od datuma obavjetenja Komiteta o njenoj nemogunosti da
implementira odredbe do datuma na koji Komitet donese odluku, ili u toku od 24 mjeseca nakon
prvog sastanka Komiteta, kako je navedeno iznad, koji god datum prvo nastupi.
6.6. Kada najmanje razvijena zemlja lanica izgubi sposobnost da implementira obaveze
Kategorije C, ona moe obavijestiti Komitet o tome i pratiti procedure opisane u stavu 6.
7. Prelazak izmeu Kategorija B i C
7.1. lanice zemlje u razvoju ili najmanje razvijene zemlje lanice koje su obavijestile o
odredbama Kategorije B i C, mogu prebacivati odredbe izmeu kategorija kroz dostavljanje
obavjetenja Komitetu. Kada lanica predloi prebacivanje odredbi iz Kategorije B u C, lanica
treba da dostavi informacije o pomoi i podrci koja je neophodna za izgradnju kapaciteta.
7.2. U sluaju da joj je potrebno dodatno vrijeme da sprovede odredbu kao rezultat prebacivanja
iz Kategorije B u Kategoriju C, lanica moe:
a. koristiti odredbe stava 5, ukljuujui mogunost za automatsko produenje; ili
b. zahtijevati ispitivanje od strane Komiteta vezano za zahtjev lanice za dodatno vrijeme za
implementaciju odredbi i, ukoliko je neophodno, pomo i podrku za izgradnju kapaciteta,
ukljuujui mogunost pregleda i preporuke od strane ekspertske grupe shodno stavu 6; ili
c. u sluaju najmanje razvijene zemlje lanice, bilo koji novi datum implementacije za vie od
etiri godine nakon originalnog datuma koji je komuniciran shodno Kategoriji B, mora biti
odobren od strane Komiteta. Pored toga, najmanje razvijena zemlja nastavlja i dalje da
pribjegava stavu 5. Podrazumijeva se da je potrebna pomo i podrka u izgradnji kapaciteta za
ovakvo prebacivanje u sluaju najmanje razvijene zemlje lanice.
8. Grejs period za primjenu i razumijevanje pravila i procedura koje reguliu rjeavanje
sporova
8.1. Za period od dvije godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, odredbe lanova XXII
i XXIII GATT-a iz 1994. godine, definisane i primijenjene u skladu sa Sporazumom o pravilima
i procedurama koje reguliu rjeavanje sporova, bilo koja odredba koju je lanica odredila u
Kategoriji A nee se primjenjivati na rjeavanje sporova protiv lanice zemlje u razvoju.
8.2. Za period od 6 godina nakon stupanja na snagu ovog sporazuma, odredbe lanova XXII i
XXIII GATT-a iz 1994. godine, definisane i primijenjene u skladu sa Sporazumom o pravilima i
procedurama koje reguliu rjeavanje sporova, bilo koja odredba koju je lanica odredila u
Kategoriji A nee se primjenjivati na rjeavanje sporova protiv najmanje razvijene zemlje
lanice.
8.3. Za period od 8 godina nakon implementacije odredbi u skladu sa Kategorijom B i C,
najmanje razvijena zemlja lanica, nee primjenjivati odredbe iz lanova XXII i XXIII GATT-a
1994 kako je razraeno i primijenjeno u skladu sa razumijevanjem pravila i procedura za
rjeavanje sporova, u rjeavanju sporova protiv te najmanje razvijene zemlje lanice na koju se
odnose ove odredbe.
8.4. Bez obzira na grejs period za primjenu razumijevanja pravila i procedura koje reguliu
rjeavanje sporova, prije sainjavanja zahtjeva za konsultacijama shodno lanu XXII i XXIII, i u
svim nivoima rjeavanja sporova u odnosu na mjeru za najmanje razvijenu zemlju lanicu,
lanica treba da obrati naroitu panju na posebnu situaciju u najmanje razvijenoj zemlji lanici.
U tom smislu e se lanice duno uzdrati od pokretanja procedura shodno Sporazumu o
pravilima i procedurama koje reguliu rjeavanje sporova, u kojima su ukljuene najmanje
razvijene zemlje lanice.
8.5. Svaka lanica treba, na zahtjev, u toku grejs perioda koji je dozvoljen ovim stavom, da
obezbijedi adekvatne mogunosti za druge lanice za diskusiju u vezi sa bilo kojim problemom
koji se odnosi na implementaciju ovog Sporazuma.
9. Pruanje podrke u izgradnji kapaciteta
9.1. lanice donatori su saglasni da olakaju pruanje pomoi i podrke za izgradnju kapaciteta
zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama lanicama, pod uzajamno dogovorenim
uslovima bilo bilateralno ili kroz odgovarajue meunarodne organizacije. Cilj je da se pomogne
zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama u implementaciji odredbi iz odjeljka I ovog
sporazuma.
9.2. S obzirom na posebne potrebe najmanje razvijenih zemalja lanica, ciljana pomo i podrka
treba biti pruena najmanje razvijenim zemljama lanicama kako bi im pomogla u izgradnji
odrivih kapaciteta za implementaciju njihovih obaveza. Kroz relevantne mehanizme razvojne
saradnje i u vezi sa principima tehnike pomoi i izgradnje kapaciteta, kako je navedeno u stavu
9.3., razvojni partneri e nastojati da prue pomo i podrku u ovoj oblasti na nain koji ne
ugroava postojee razvojne prioritete.
9.3. lanice e nastojati da primjenjuju sledee principe za pruanje pomoi i podrke za
izgradnju kapaciteta u vezi sa implementacijom ovog sporazuma:
a. uzeti u obzir cjelokupan razvojni okvir zemalja primalaca i regiona, i gdje je relevantno
i primjenjivo, reformi u toku i program tehnike pomoi;
b. ukljuiti, gdje je relevantno i odgovarajue, aktivnosti kojima bi se rijeili regionalni i
subregionalni izazovi i promovisala regionalna i subregionalna integracija;
c. obezbijediti da se reformne aktivnosti olakavanja trgovine koje su u toku za privatni
sektor, ukljuene u aktivnosti pomoi;
d. promovisati koordinaciju izmeu i meu lanovima i drugim relevantnim institucijama,
ukljuujui regionalne ekonomske zajednice, kako bi se osigurala maksimalna efikasnost
rezultata od ove pomoi. U tom cilju:
i. koordinacija, prije svega u zemlji ili regionu gdje je potrebno pruiti pomo,
izmeu lanica partnera i donatora, i meu bilateralnim i multilateralnim
donatorima, treba stremiti ka izbjegavanju preklapanja i dupliranja pomonih
programa i nekonzistentnosti u aktivnostima reformi kroz blisku saradnju sa
tehnikom podrkom i intervencijama u cilju izgradnje kapaciteta;
ii. za najmanje razvijene zemlje lanice, poboljani integrisani okvir mora biti dio
ovog koordinacionog procesa; i
iii. lanice takoe treba da promoviu internu koordinaciju izmeu njihove trgovine
i razvojnih zvaninika, kako u glavnim gradovima tako i u enevi, u
implementaciji ovog sporazuma i tehnike podrke.
e. podsticati korienje postojeih koordinacionih struktura u zemlji i regionu, kao to su
okrugli stolovi i konsultativne grupe za koordinaciju i praenje implementacionih
aktivnosti; i
f. podsticati lanice zemlje u razvoju da obezbijede izgradnju kapaciteta prema drugim
zemljama u razvoju inajmanje razvijenim zemljama i razmotre podrku ovakvih aktivnosti,
gdje je to mogue.
9.4. Komitet treba da odri barem jednu posveenu sjednicu godinje u cilju:
a. voenja razgovora o bilo kojim problemima u vezi sa implementacijom odredbi ili djelova
odredbi;
b. razmatranje napretka u obezbjeivanju tehnike podrke i izgradnje kapaciteta u cilju
podrke implementaciji ovog Sporazuma, ukljuujui bilo koju lanicu zemlju u razvoju ili
najmanje razvijenu zemlju lanicu koja nije primila adekvatnu tehniku podrku i izgradnju
kapaciteta;
c. razmjena iskustava i informacija o pomoi koja je u toku i programima implementacije,
ukljuujui izazove i uspjehe;
d. pregled obavjetenja donatora kao to je navedeno u stavu 10; i
e. pregled operacija iz stava 9.2.
10. Informacije o pomoi koja se podnosi Komitetu
10.1. Da bi se obezbijedila transparentnost za lanice zemlje u razvoju i najmanje razvijene
zemlje lanice, o odredbama pomoi i podrke Odjeljku I, svaka donatorska lanica koja pomae
lanici zemlji u razvoju ili najmanje razvijenoj zemlji lanici u implementaciji ovog Sporazuma,
treba da dostavi Komitetu, pri stupanju na snagu ovog Sporazuma i na godinjem nivou nakon
toga, sledee informacije o svojoj pomoi i podrci za izgradnju kapaciteta koja je data u
prethodnih dvanaest mjeseci i, gdje je mogue, za koje postoji obavezanost u narednih dvanaest
mjeseci66:
a. opis podrke i pomoi za izgradnju kapaciteta;
b. status i iznos za koji postoji obaveza/ koji je isplaen;
c. procedure za isplatu pomoi i podrke;
d. zemlja korisnica, i gdje je to potrebno, region; i
e. agencija za implementaciju u zemlji lanici koja prua pomo i podrku.
Informaciju je potrebno dostaviti u formatu odreenom u prilogu 1. U sluaju lanica OECD,
dostavljena informacija moe biti bazirana na relevantnim informacijama OECD sistema
izvjetavanja kreditora. lanice zemlje u razvoju koje izjavljuju da su u situaciji da obezbijede
pomo i podrku se ohrabruju da dostave informacije navedene iznad.
10.2. Donatorske lanice koje pomau lanicama zemljama u razvoju ili najmanje razvijenim
zemljama lanicama, treba da dostave Komitetu sledee:
a. kontakt take njihovih agencija odgovornih za pruanje pomoi i podrke za izgradnju
kapaciteta u vezi sa implementacijom odredbi Odjeljka I ovog Sporazuma, ukljuujui, gdje
je primjenjivo, informacije o ovakvim kontaktnim takama u okviru zemlje ili regiona gdje je
potrebno pruiti pomo ili podrku; i
b. informacije o procesu i mehanizmima za zahtijevanje pomoi i podrke.
66
Dostavljene informacije e odraavati zahtjeve odredbi vezanih za tehniku podrku.
lanice zemlje u razvoju koje izjavljuju da su u poziciji da obezbijede pomo i podrku se

ohrabruju da dostave gore navedene informacije.
10.3. lanice zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje lanice koje namjeravaju da budu od
koristi za pomo i podrku u vezi sa olakavanjem trgovine, treba da Komitetu dostave
informacije o kontaktnoj taki/takama kancelarije(a) odgovornih za koordinaciju i prioritete
ovakve pomoi i podrke.
10.4. lanice mogu dostaviti informacije u stavovima 10.2 i 10.3 kroz internet reference i
aurirae dostavljene informacije po potrebi. Sekretarijat e objaviti ovakve informacije
javnosti.
10.5. Komitet e pozvati relevantne meunarodne i regionalne organizacije (kao to su MMF,
OECD, UNCTAD, SCO, UN regionalne komisije, Svjetska Banka, ili njihova pomona tijela i
regionalne razvojne banke) i druge agencije za saradnju da dostave informacije navedene u stavu
10.1, 10.2 i 10.4.
FINALNE ODREDBE
1. U svrhu ovog Sporazuma termin lanica podrazumijeva nadleni organ te lanice.
2. Sve odredbe ovog Sporazuma su obavezujue za sve lanice.
3. lanice e primjenjivati ovaj Sporazum od datuma njegovog stupanja na snagu. lanice
zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje lanice koje su odabrale da koriste odredbe
Odjeljka II e implementirati ovaj Sporazum u skladu sa Odjeljkom II.
4. lanica koja prihvati ovaj Sporazum nakon njegovog stupanja na snagu e implementirati
njegove obaveze Kategorije B i C, ubrajajui relevantne periode od dana stupanja na snagu ovog
Sporazuma.
5. lanice carinske unije ili regionalnog ekonomskog aranmana mogu usvojiti regionalni
pristup za pomo u implementaciji njihovih obaveza shodno Sporazumu o olakavanju trgovine
ukljuujui i kroz osnivanje i korienje regionalnih tijela.
6. Bez obzira na opte interpretativne biljeke priloga 1A, nita u ovom Sporazumu se ne moe
tumaiti kao umanjenje obaveza lanica shodno GATT-u iz 1994. godine. Pored toga, nita u
ovom Sporazumu se nee tumaiti kao umanjenje prava i obaveza lanica shodno Sporazumu o
tehnikim preprekama u trgovini i Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.
7. Svi izuzeci67 iz Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. e se primjenjivati u odnosu
na odredbe ovog Sporazuma. Odricanja primjenjiva na GATT iz 1994. ili bilo koji njegov dio,
odobrena u skladu sa lanom IX: 3 i lanom IX:4 Sporazuma iz Marakea kojim se uspostavlja
STO i svih izmjena istog od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, primjenjuju se na
odredbe ovog Sporazuma.
8. Odredbe lanova XXII i XXIII Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine,
definisane i primijenjene u Sporazumu o pravilima i procedurama koje reguliu rjeavanje
sporova, primjenjuju se na konsultacije i rjeavanje sporova shodno ovom sporazumu, osim u
sluaju da je drugaije definisano u ovom sporazumu.
67
Ovo ukljuuje lanove V:7 i X:1 GATT-a iz 1994. godine i oglasnu napomenu lana VIII GATT-a iz 1994.
9. Rezerve se ne mogu upisati u pogledu bilo koje odredbe ovog Sporazuma bez odobrenja
druge lanice.
10. Obaveze Kategorije A za lanice zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje lanice,
priloene uz ovaj Sporazum u skladu sa stavovima 3.1 i 3.2 Odjeljka II, predstavljaju sastavni
dio ovog Sporazuma.
11. Obaveze Kategorije B i C lanica zemalja u razvoju i najmanje razvijenih zemalja lanica,
koje su uzete u obzir od strane Komiteta i priloene ovom Sporazumu shodno lanu 4.5 Odjeljka
II, predstavljaju sastavni dio ovog Sporazuma.
PRILOG 1: OBRAZAC ZA OBAVJETAVANJE SHODNO LANU 10.1
Donatorska lanica:
Period na koji se odnosi obavjetenje:
Opis tehnike i
Status i
finansijske
obavezujui/isplaeni
podrke i
iznos
resursa za
izgradnju
kapaciteta
Zemlja
korisnica/
Region
(ako je
neophodno)
Agencija za
implementaciju
u lanici koja
prua podrku
Procedure za
pruanje
podrke
WT/MIN(13)/37
WT/L/912
Strana:1/1
(13-6826)
Deveto zasijedanje
OPTE USLUGE

Imajui u vidu stav 1. lana 9. Sporazuma iz Marakea kojim je ustanovljena Svjetska
trgovinska organizacija;
Drave lanice prepoznaju doprinos koji programi optih usluga mogu dati rurlnom rzvoju,
osiguranju dovoljnih koliina hrane i smnjenju siromtv, nroito u zemljm u rzvoju. Ovo
obuhvata itav niz programa optih usluga koji se odnose n zemljine reforme i bezbjednost
ivota u rurlnom okruenju, to je od strane velikog broja zemlj u rzvoju istaknuto ko
nroito vno za unpreenje ovih ciljev. Shodno tome, drave lanice npominju d, u
skldu s Prilogom 2. Sporzum o poljoprivredi, vrste progrm nvedenih u nstvku se
mogu smtrti vrstama koje spdju u okvir neiscrpne liste progrm optih uslug iz Priloga 2.
stv 2. SOP-a.
Programi optih usluga koji se odnose n zemljine reforme i bezbjednost ivota u rurlnom
okruenju, kao to su:
i. sanacija zemljit;
ii. ouvanje tla i uprvljnje resursim;
iii. uprvljnje suama i kontrol poplv;
iv. programi zapoljavanja u ruralnim sredinama; i
v. izdavanje tapija (vlasnitva nad nekretninama); i
vi. programi naseljavanja poljoprivrednika
imaju za cilj promovisnje rurlnog rzvoj i smnjenje siromtv.
WT/MIN(13)/38
WT/L/913
Strana:1/4
(13-6827)
Deveto zasijedanje
ZALIHE RDI OSIGURNJ DOVOLJNIH KOLIIN HRNE

Imajui u vidu stav 1. lana 9. Sporazuma iz Marakea kojim je ustanovljena Svjetska
trgovinska organizacija;
1. Drave lanice su saglasne d uspostve privremeni mehnizm ko to je nvedeno u
nstvku, i d zakljue sporzum z trajno rjeenje 68 z pitnje javnih zaliha rdi osigurnj
dovoljnih koliin hrne, koji e biti usvojen do 11. Ministrske konferencije.
2. U meuvremenu, dok se ne nae trjno rjeenje, i pod uslovom d su ispunjeni uslovi
nvedeni u nstvku, drave lanice e se uzdrti od osporvnja putem Mehnizm z
rjevnje sporov STO potovanja obvez drave lanice u rzvoju u skladu sa lnovim 6.3.
i 7.2. (b) Sporzum o poljoprivredi (SOP) u vezi sa pruenom podrkom za tradicionalne
usjeve za osnovne ivotne namirnice69 u skladu sa programima javnih zaliha rdi osigurnj
dovoljnih koliin hrne koji postoji od dn donoenj ove Odluke, a koji su u skldu s
kriterijumim iz stv 3., fusnot 5., i fusnot 5. i 6. Prilog 2 SOP-a, kd drava lanica u
rzvoju potuje uslove iz ove Odluke.70
OBAVJETAVANJE I TRANSPARENTNOST
3. Drava lanica u razvoju koja ima koristi od ove Odluke mora
da:
a. obavijesti Komitet za poljoprivredu da premauje ili postoji rizik da e premaiti granice
svojih Zbirnih mjera podrke (ZMP) (Ukupne obavezujue ZMP drave lanice ili minimalni
nivo) kao rezultat njenih gore navedenih programa;
b. ispuni i nstvi d ispunjv zhtjeve koji se tiu obavjetavanja o njenoj domoj podrci u
okviru SOP-a, u skldu s dokumentom G/AG/2 od 30. jun 1995. godine, ko to je nvedeno
u Prilogu;
68
Trjno rjeenje e biti primjenljivo u svim dravama lnicama u rzvoju.

Ovj izrz se odnosi n osnovne poljoprivredne proizvode koji predstavljaju osnovne ivotne namirnice koje su
najzastupljenije u trdicionlnoj ishrni drave lanice u rzvoju.
70
Ova Odluka ne iskljuuje mogunost drava lanica u razvoju da uvedu programe javnih zaliha radi osiguranja dovoljnih
koliina hrane u skladu sa relevantnim odredbama Sporazuma o poljoprivredi.
69
c. prui i nstvi d pru n godinjem nivou dodtne informcije popunjvnjem obrsc koji
se nlzi u Prilogu, z svki program javnih zaliha koji odrava rdi osigurnj dovoljnih
koliin hrne; i
d. prui sve dodatne relevantne statistike podatke opisane u Statistikom dodatku Priloga u
najkraem moguem roku nakon to one budu raspoloive, kao i sve informacije kojima se
auriraju ili ispravljaju bilo koje ranije dostavljene informacije.
SPRIJEAVANJE IZBJEGAVANJA OBAVEZA/ZATITNE MJERE
4. Svaka drava lanica u razvoju koja tri pokrivenost progrm iz stv 2. Duna je d
osigura da zlihe nbvljene u okviru tih progrma ne nruvju trgovinu i ne utiu tetno na
osigurnje dovoljnih koliin hrne ostalih drava lanica.
5. Ov Odluk se nee koristiti n nin koji dovodi do poveanja podrke koja podlijee
Ukupnoj obavezujuoj ZMP drave lanice ili minimalnim nivoima predvienim u okviru
programa, osim za koje je dato obavjetenje iz stava 3.a.
KONSULTACIJE
6. Drava lanica u razvoju na koju se odnosi ova Odluka e na zahtjev odrati konsultacije sa
ostalim dravama lanicama o funkcionisanju njenih programa javnih zaliha za koje je dato
obavjetenje iz stava 3.a.
NADZOR
7. Komitet za poljoprivredu e pratiti informacije podnijete u okviru ove Odluke.
PROGRAM RADA
8. Drave lnice su sglsne d uspostve progrm rd koji treb biti prihvaen od strane
Komiteta z poljoprivredu kako bi se rijeilo ovo pitanje, s ciljem dvnj preporuk z trjno
rjeenje. Ovj progrm rd e uzeti u obzir postojee i budue podneske drava lnica.
9. U kontekstu ire agende nakon Balija, drave lanice su posveene programu rada navedenom
u prethodnom stavu, sa ciljem njegovog zakljuenja najkasnije do 11. Ministarske konferencije.
10. Generalni savjet e podnijeti izvjetj 10. Ministrskoj konferenciji z procjenu sprovoenja
ove Odluke, naroito o npretku ostvarenom po pitanju progrma rd.
PRILOG
Obrazac
[Naziv drave lanice u razvoju]
Opte informacije
1. injenine informcije kojima se potvruje da su obvjetenj i odgovrjue
prtee tabele drave lanice u razvoju z prethodnih 5 godin aurirane (npr.
Dtum i detalji dokumenta)
2. Detlji progrm dovoljni d se identifikuju cilj osigurnj dovoljnih koliin hrne
i obim progrm, ukljuujui slijedee:
a. Naziv programa
b. Tradicionalni usjevi za osnovne ivotne namirnice obuhvaeni programom
c. Agencija zaduena za implementaciju
d. Relevantni zakoni i propisi
e. Datum poetka programa
f. Zvnino objvljeni objektivni kriterijumi ili uputstva
3. Praktian opis po pitanju toga kako program funkcionie, ukljuujui:
a. Odredbe koje se odnose n nbvku zlih, ukljuujui i nin na koji se
odreuje administrativna nbvna cijen
b. Odredbe koje se odnose n obim i kumulciju zlih, ukljuujui i sve odredbe
koje se odnose n unprijed utvrene ciljeve i kvntittivna ogrnienj
c. Odredbe koje se odnose n putanje u prodaju zlih, ukljuujui i
odreivnje cijene z putanje u prodaju i targetiranje (kvlifikovnost za
dobijanje nbvljenih zlih)
4. Opis svih mjer koje imaju z cilj smanjenje efekata progrm kojima se
nruv proizvodnja ili trgovina
5. Statistike informacije (prema Statistikom dodatku koji je dat u nastavku)
6. Sve ostale informcije koje se smtrju relevntnim, ukljuujui i reference na veb
sajtove
Statistiki dodatak (po usjevu) (podaci za posljednje tri godine)

Jedinica
[Naziv usjeva]
a. Poetno stanje zaliha
b. Godinje nabavke u okviru programa
(vrijednost)
c. Godinje nabavke u okviru programa
(koliina)
d. Godinja putanja u prodaju u okviru
programa (vrijednost)
e. Godinja putanja u prodaju u okviru
programa (koliina)
f. Nabavne cijene
g. Prodajne cijene
h. Zalihe na kraju godine
i. Ukupna proizvodnja (koliina)
j. Ukupna proizvodnja (vrijednost)
k. Informcije o stnovnitvu koje im
koristi od putanja u prodaju ovog
usjev i koliine putene u prodaju:
- Oekivani broj korisnik n
ncionlnom nivou i, ukoliko je to
mogue, subnacionalnom nivou
- Koliine putene u prodaju za
korisnike n ncionlnom nivou i,
ukoliko
je
to
mogue,
- Ostalo
subnacionalnom nivou
l. U sluju dravne pomoi za privtno
sklditenje, sttistik o odobrenoj
podrci i sva aurirana sttistika
m. Ukupan uvoz (vrijednost)
n. Ukupan uvoz (koliina)
o. Ukupan izvoz (vrijednost)
p.Ukupan izvoz (koliina)
26
[God. 1]
[God. 2]
[God. 3]
PRILOG
Elementi za bolju transparentnost u konkurentnosti izvoza
Ovj Prilog im z cilj d prikae vrste informcij koje e Sekretrijt traiti u upitniku
navedenom u stvu 12. Podrzumijev se d taj upitnik, kojim se ne mijenjju obveze
obvjetavanja drava lanica, moe biti revidirn u svijetlu iskustv i dodatnih stvova drava
lanica.
Izvozne subvencije
1. Pruiti informacije o operativnim promjenama u mjerama
Kredit za izvoz, kreditne garancije za izvoz ili progrmi osigurnja (finnsirnje izvoz)
1. Opis progrm (klsifikcija u okviru sljedeih ktegorij: direktna finansijska podrka,
pokrie rizik, kreditni aranmani izmeu vlada ili bilo koji drugi oblik kreditne podrke
drave za izvoz) i relevntno zkonodvstvo
2. Opis subjekta koji finansira izvoz
3. Ukupn vrijednost izvoz poljoprivrednih proizvod obuhvenih kreditima za izvoz,
kreditnim garancijama za izvoz ili progrmima z osigurnje, kao i korienje po
programu
4. Godinje prosjene stope premije/naknade po programu
5. Maksimalni rokovi otplate po programu
6. Godinji prosjeni periodi otplate po programu
7. Izvozne destinacije ili grupe destinacija po programu
8. Korienje programa po proizvodima ili grupama proizvoda
Pomo u hrani
1. Opis proizvoda
2. Koliina i/ili vrijednost pruene pomoi u hrani
3. Opis po pitanju toga da li je pomo u hrani pruena u robi, na gotovinskoj osnovi ili je
bila dozvoljena monetizacija
4. Opis po pitanju toga da li se radi o grantu ili koncesionim uslovima
5. Opis relevntne procjene potreb (i od strne kog) i d li je pomo u hrni odgovor n
proglenje vnrednog stnj ili hitnog apela za pomo (i od strne kog)
6. Opis po pitanju toga da li je ponovni izvoz pomoi u hrni opcij pod uslovim prunj
pomoi u hrni
Poljoprivredna dravna trgovinska preduzea koja vre izvoz
1. Popis drvnih trgovinskih preduze
Identifikacija drvnih trgovinskih preduze
Opis proizvoda na koji se ovo odnosi (Ukljuujui tarifni(e) broj(eve)
obuhvaen(e) u opisu proizvoda)
2. Razlog i svrha
Razlog i svrha osnivanja i/ili odravanja drvnog trgovinskog preduze
27
Krtk pregled prvnog osnov z dodjelu relevntnih ekskluzivnih ili posebnih

prv ili privilegija, ukljuujui zkonske odredbe i krtk pregled zkonskih ili
ustvnih ovlenj
3. Opis funkcionisanja drvnog trgovinskog preduze
Kratka izjava u kojoj se daje opis poslovanja dravnog trgovinskog preduzea
Specifikcij ekskluzivnih ili posebnih prv ili povlstic koje uiv dravno
trgovinsko preduzee
Dodatne informacije koje podlijeu uobiajenoj povjerljivosti poslovnih
informacija
1. Izvoz (vrijednost/koliina)
2. Izvozne cijene
3. Izvozne destinacije
Informcije o politikm koje vie nijesu na snazi zbog znjnih reformi politik
28
WT/MIN(13)/39
WT/L/914
Strana:1/5
(13-6828)
Deveto zasijedanje
DOGOVOR O ODREDBAMA O UPRAVLJANJU TARIFNIM

KVOTAMA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVODE, DEFINISANIM
LANOM 2 SPORAZUMA O POLJOPRIVREDI
organizacija;
Ne dovodei u pitanje sveukupni zkljuak u okviru runde pregovora iz Dohe na osnovu
jedinstvenog poduhvt i u cilju nastavka proces reformi utemeljenog u lnu 20. Sporzum o
poljoprivredi i dogovorenog u Doha razvojnoj agendi za pregovore u oblasti poljoprivrede71,
drave lanice su ovim saglasne, kao to slijedi:
1. Upravljanje plnirnim trifnim kvotma smatrae se izdvnjem uvoznih dozvola u smislu
Urugvjskog Okvirnog sporzum o procedurm z izdvnje uvoznih dozvol i, shodno tome,
taj Sporazum e se primjenjivati u potpunosti, u skldu s Sporzumom o poljoprivredi i
sljedeim posebnim i dodatnim obavezama.
2. to se tie pitnj iz stv 4(a) ln 1. tog Sporzum, obzirom da su ove poljoprivredne
trifne kvote dogovorene i planske obveze, objvljivnje relevntnih informcij vri se
njksnije 90 dn prije dna otvrnj trifne kvote o kojoj je rije. Kada su obuhvaeni i
zahtjevi, ovo je takoe minimalni rok za davanje zahtjeva.
3. to se tie stava 6. lana1. tog Sporzum, podnosioci zhtjev z plnirne trifne kvote
apliciraju smo kog jednog orgna uprve.
4. to se tie pitnj iz stv 5(f) ln 3. tog Sporzuma, period z obrdu zahtjeva je,
bezuslovno, najkasnije 30 dn od dana prijema zahtjeva i najkasnije 60 dn z simultno
rzmtrnje predmet. Izdvnje dozvola se, dkle, vri njksnije na dn otvrnj tarifne kvote
71
Stav 13. Ministarske deklaracije iz Dohe (Dokument WT/MIN(01)/DEC/1).
29
o kojoj je rije, osim u sluajevima kada je, z ovu drugu ktegoriju, dolo do produetka za
zahtjeve, dozvoljenog prem lnu 1.6. tog Sporzum.
5. to se tie lana 3.5(i), dozvole z plnske trifne kvote izdju se u ekonominim koliinm.
6. alje se obavjetenje o"stopama ispunjenosti" tarifne kvote.
7. Kako bi osigurle d su njihove dministrtivne procedure u skldu s lnom 3.2 tog
Sporzum, dministrtivno optereenje ne smije biti vee nego to je psolutno neophodno d
se sprovede mjera, drave lnice koje vre uvoz e osigurati d pristup neispunjenoj tarifnoj
kvoti nije mogue pripisati administrativnim procedurama koje su restriktivnije nego to bi se
zahtijevalo testom apsolutne neophodnosti.
8. Kada se pokae da se dozvole u posjedu privatnih operatera ne koriste u potpunosti iz nekih
drugih razloga, a ne onih koji bi se oekivali u takvim okolnostima kada se radi o uobiajenim
komercijalnim operaterima, drava lanica koja dodijeljuje dozvole e uzeti ovo u obzir
prilikom ispitivanja razloga za nedovoljno korienje i prilikom razmatranja dodjele novih
dozvola kao to je predvieno u lanu 3.5. (j).
9. Kada je jasno da je tarifna kvota nedovoljno ispunjena, ali nema nijednog opravdanog
komercijalnog razloga za takvo neto, drava lanica koja vri uvoz e traiti da ti privtni
operteri koji imaju prava koja nijesu iskoristili budu spremni da ih daju na raspolaganje drugim
potencijlnim korisnicim. Kada je tarifna kvota u posjedu privatnog operatera u treoj zemlji,
npr. kao rezultat posebnih aranmana dodjele zemlje, drava lanica koja vri uvoz e prenijeti
zahtjev imaocu dodjele o kojoj je rije.
10. to se tie lana 3.5(a)(ii) tog Sporazuma, drave lanice e staviti na raspolaganje kontakt
podatke onih uvoznika koji imaju dozvole za pristup plnirnim poljoprivrednim trifnim
kvotm, gdje je to mogue u skldu s uslovim iz ln 1.11, i/ili uz njihovu sglsnost.
11. Komitet za poljoprivredu e revidirati i pratiti sprovoenje obaveza drava lanica u okviru
ovog Sporazuma.
12. Drave lanice e obezbijediti efikasan mehanizam ponovne dodjele u skladu sa
procedurama navedenim u Prilogu A.
13. Revizija sprovoenja Odluke e poeti njksnije u roku od etiri godine nkon donoenj
Odluke, uzimjui u obzir iskustvo steeno do tog vremen. Cilj ove revizije e biti
promovisnje neprekidnog procesa poboljnj u korienju stopa tarifnih kvot. U kontekstu ove
revizije, Generlni svjet e dati preporuke z 12. Ministrsku konferenciju72, ukljuujui i po
pitanju toga d li, i ko je tako, na koji nain stv 4. Priloga A treb da bude ponovo potvren
ili izmijenjen u cilju dljeg sprovoenja.
72
U sluaju da se 12. Ministarska konferencija ne odri do 31. decembra 2019. godine, Generalni savjet e donijeti odluke o
preporukama koje proizilaze iz revizije najkasnije do 31. decembra 2019. godine, osim ako se drave lanice ne dogovore
drugaije.
30
14. Preporuke Generalnog savjeta u vezi s stvom 4. e predvidjeti posebn i rzliit tretmn.
Ukoliko 12. Ministrsk konferencij ne odlui d produi stv 4. Priloga A u njegovom
sadanjem ili izmijenjenom obliku, on, u skldu s stvom 15., nee vie biti primjenjiv.
15. Izuzetno od stv 14., drve lnice e nstviti d primijenjuju odredbe stv 4. Priloga A
u odsustvu odluke o produenju tog stava, osim onih drva lnica koje ele d zadre svoj
prv da ne nstve primjenu stv 4. Priloga A, a koje su nvedene u Prilogu B.
PRILOG
A
1. U toku prve godine praenja, kada drava lanica koja vri uvoz ne poalje obavjetenje o
stopi ispunjenosti, ili kada je stopa ispunjenosti ispod 65 odsto, drava lanica moe izraziti
posebnu zabrinutost po pitanju obaveze vezane za tarifnu kvotu pred Komitetom za
poljoprivredu i unijeti ovu zabrinutost u registar za praenje koji vodi Sekretarijat. Drava
lanica koja vri uvoz e diskutovati o upravljanju tarifnom kvotom sa svim zainteresovanim
dravama lanicama, sa ciljem razumijevanja izraene zabrinutosti, poboljavajui
razumijevanje drava lanica po pitanju trinih okolnosti i naina na koji se upravlja tarifnom
kvotom i toga da li elementi upravljanja doprinose nedovoljnoj ispunjenosti. Ovo e se obaviti
na osnovu odredbe koja se odnosi na podnoenje relevantnih i objektivnih podataka o tom
pitanju, a naroito u pogledu trinih okolnosti. Zainteresovane drave lanice e u potpunosti
razmotriti svu dokumentaciju koju je podnijela drava lanica koja vri uvoz.73 Drava lanica
koja vri uvoz e dati Komitetu za poljoprivredu kratak pregled svih dokumenata koje je
podnijela zainteresovanim dravama lanicama. Drave lanice koje su u to ukljuene e
obavijestiti Komitet za poljoprivredu da li je pitanje rijeeno. Zainteresovane drave lanice
e, ukoliko pitanje ostane nerijeeno, dati Komitetu za poljoprivredu jasnu izjavu o razlozima,
na osnovu diskusija i dostavljene dokumentacije, zato pitanje zahtijeva dalje razmatranje.
Takva dokumentacija i informacije se takoe mogu dostaviti i razmatrati na isti nain tokom
druge i tree faze mehanizma za rjeavanje nedovoljne ispunjenosti, kao sredstva rjeavanja
zabrinutosti drave lanice.74
73
Razmatrane trine okolnosti mogu obuhvatati, izmeu ostalog, elemente cijen, proizvodnju i druge fktore koji utiu n
ponudu i potrnju n domim i meunrodnim tritim, ko i druge relevntne fktore koji utiu n trgovinu, ko to je
postojnje SPS mjer preduzetih od strne drve lnice koj vri uvoz u skldu s Sporzumom o snitrnim i fitosnitrnim
mjerama.
74
Takva dokumenta mogu obuhvatati informcije o uprvljanju trifnom kvotom, ko i propratne podtke date od strane
drave lanice u objnjenju trinih okolnosti trifne kvote o kojoj je rije i/ili o postojnju bilo kojih SPS mjera z proizvod o
kojem je rije.
31
2. Kada je zapoet mehanizam za rjeavanje nedovoljne ispunjenosti, u treunutku kada je stopa

ispunjenosti i dalje ispod 65 odsto u periodu od dvije uzastopne godine, ili onda kada nikakvo
obavjetenje nije poslato u tom periodu, drava lanica moe zahtijevati, preko Komiteta za
poljoprivredu, da drava lanica koja vri uvoz preduzme posebnu radnju/radnje75 kako bi
izmijenila upravljanje tarifnom kvotom o kojoj je rije. Drava lanica koja vri uvoz e
preduzeti posebnu radnju/radnje koje se zahtijevaju ili, u skladu sa prethodno odranim
diskusijama sa zainteresovanim dravama lanicama, preduzeti takvu drugu radnju/radnje za
koje smatra da e efikasno poboljati stopu ispunjenosti tarifne kvote. Ukoliko radnja/radnje
drave lanice koja vri uvoz dovedu do stope ispunjenosti iznad 65 odsto ili ukoliko su
zainteresovane drave lanice na drugi nain zadovoljene, jer se manje stope ispunjenosti
zaista mogu pripisati trinim okolnostima na osnovu odranih diskusija baziranih na
podacima, ovo e biti konstatovano, a zabrinutost oznaena kao rijeena u registru za
praenje Sekretarijata i nee vie biti predmet praenja (osim ukoliko se u nekom trenutku u
budunosti proces ponovo ne zapone, ali, ukoliko doe do toga, to e biti novi trogodinji
ciklus). Ukoliko stopa ispunjenosti ostane ispod 65 odsto, drava lanica moe i dalje traiti
dodatne izmjene po pitanju upravljanja tarifnom kvotom.
3. Tokom tree godine i narednih godina praenja, gdje:
a. je stopa ispunjenosti i dalje ispod 65 odsto u periodu od tri uzastopne godine, ili onda
kada nikakvo obavjetenje nije poslato u tom periodu; i
b. se stopa ispunjenosti nije poveala, za svaku od prethodne tri godine, u godinjim
poveanjima od
i. najmanje 8 procentnih poena kada stopa ispunjenosti iznosi vie od 40 odsto;
ii. najmanje 12 procentnih poena kada je stopa ispunjenosti jednaka ili manja od 40
odsto76; i
c. diskusije bazirane na podacima po pitanju trinih okolnosti nijesu dovele do
zakljuka svih zainteresovanih strana da su to zapravo razlozi za nedovoljno
ispunjenje; i
d. zainteresovana drava lanica da izjavu pred Komitetom za poljoprivredu da eli da
zapone posljednju fazu mehanizma za rjeavanje nedovoljne ispunjenosti.
4. Drava lanica koja vri uvoz e tada odmah obezbijediti nesmetani pristup putem jedne od
sljedeih metoda upravljanja tarifnom kvotom5: na osnovu redosljeda dolaska (na granici); ili
sistema automatskog, bezuslovnog izdavanja dozvola po zahtjevu u okviru tarifne kvote.
Prilikom donoenja odluke po pitanju toga koju od ove dvije opcije treba sprovesti, drava
lanica koja vri uvoz e se konsultovati sa zainteresovanim dravama lanicama koje vre
izvoz. Drava lanica koja vri uvoz e primjenjivati odabranu metodu najmanje dvije godine,
nakon ega e pod uslovom da su dostavljena blagovremena obavjetenja za te dvije godine
75
Radnje ili pravni ljekovi koje preduzima drava lanica koja vri uvoz shodno mehanizmu za rjeavanje nedovoljne
ispunjenosti nee izmijeniti ili sprijeiti prava drave lanice koja ima odreenu dodjelu te drave za tu tarifnu kvotu u pogledu
njene odreene dodjele.
76
Ukoliko se stopa ispunjenosti u bilo kojoj godini povea izvan nivoa navedenog u 3(b)(ii), godinje poveanje e biti ono koje je
navedeno u 3(b)(i) u narednoj godini.
32
to biti zabiljeeno u registru za praenje Sekretarijata, a zabrinutost e biti oznaena kao

zatvorena. Drave lanice u razvoju mogu odabrati metodu alternativnog upravljanja tarifnom
kvotom ili odravati postojeu metodu. Obavjetenje o ovom odabiru metode alternativnog
upravljanja tarifnom kvotom se alje Komitetu za poljoprivreduu u okviru odredbi ovog
mehanizma. Drava lanica koja vri uvoz e odravati odabranu metodu najmanje dvije
godine, nakon ega e, ako se stopa ispunjenosti poveala za dvije treine godinjih poveanja
opisanih u stavu 3(b), to biti zabiljeeno u registru za praenje Sekretarijata, a zabrinutost e
biti oznaena kao zatvorena.
5. Raspoloivost ovog mehanizma i pribjegavanje istom od strane bilo koje drave lanice ne
dovodi u pitanje prava i obaveze drave lanice u okviru obuhvaenih Sporazuma u pogledu
bilo kojeg pitanja koje se rjeava u okviru mehanizma i, u sluaju bilo kog sukoba,odredbe
obuhvaenih sporazuma e preovladati.
33
PRILOG B
Barbados
Dominikanska Republika
El Salvador
Gvatemala
Sjedinjene Amerike Drave
WT/MIN(13)/40
WT/L/915
Strana:1/3
(13-6829)
Deveto zasijedanje
IZVOZNA KONKURENTNOST
MINISTARSKA DEKLARACIJA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE

1. Svjesni smo d svi oblici izvoznih subvencij i sve izvozne mjere s ekvivlentnim efektom
znatno naruavaju trgovinu i predstavljaju protekcionistiki oblik podrke, i d, shodno tome,
izvozna konkurentnost ostje kljuni prioritet pregovora u oblasti poljoprivrede u kontekstu
nstvk tekueg procesa reforme kao to je nvedeno u lnu 20. Sporzum o poljoprivredi, u
skldu s progrmom rd u oblasti poljoprivrede iz Dohe i Ministrskom deklaracijom iz Hong
Konga iz 2005. godine.
2. U tom kontekstu, ko rezultt pregovor, potvrujemo nu posveenost prlelnom
otklanjanju svih oblik izvoznih subvencij i disciplin u vezi sa svim izvoznim mjerma s
ekvivlentnim efektom, ko to je nvedeno u Ministrskoj deklaraciji iz Hong Konga od 2005.
godine. o nm je to nije bilo mogue ostvriti ovj cilj u 2013. godini ko to je predvieno
u toj deklaraciji.
3. Smtrmo d revidirni ncrt modlitet u oblasti poljoprivrede (dok. TN/AG/W/4/Rev.4
datiran 6. decembra 2008. godine) jo uvijek predstavlja vnu osnovu z mbiciozni konni
sporzum u stubu konkurentnost izvoza, a takoe i u pogledu posebnog i rzliitog tretmna z
njmnje rzvijene zemlje i zemlje u razvoju neto uvoznice hrane.
34
4. Svjesni smo da je u posljednjih nekoliko godina dolo do smanjenja korienja izvoznih

subvencij koje podlijeu obvezm smnjenj iz Sporzum o poljoprivredi, kao to je
navedeno u informacijama sadranim u obavjetenjima koje su drave lanice slale STO-u, kao i
da je bilo pozitivnih deavanja u drugim oblastima stuba konkurentnost izvoza.
5. Svjesni smo da su reforme koje su preduzele neke drave lanice doprinijele ovom
pozitivnom trendu. Meutim, nglavamo d ovaj generlno pozitivn trend nije zmjen z
postiznje konnog cilj u oblasti izvozne konkurentnosti u pregovorim iz Dohe.
6. Nglvmo vnost konsolidcije npretk u ovoj oblsti u okviru pregovor iz Dohe, kko
bi se to prije postigao krjnji cilj naveden u Ministrskoj deklaraciji iz Hong Konga iz 2005.
godine i podvlimo znj dljeg ngovnj drava lanica u tom cilju.
7. Stog ponovo potvrujemo znaaj odravanja i unpreenj procesa nacionalnih reformi u
oblsti konkurentnosti izvoz od strane drava lanica. Ohrbrujemo one drave lnice koje su
zapoele reforme d nstve u tom prvcu, a drave lnice koje tek treb d preduzmu reforme
d to uine, obzirom n pozitivn uticj koji tkve reforme mogu imti i obzirom n znjne
negtivne posljedice koje bi nesprovoenje reformi izazvalo.
8. Imajui u vidu cilj u oblasti konkurentnosti izvoza naveden u Ministrskoj deklaraciji iz
Hong Konga iz 2005. godine i u cilju odrvnj gore navedenog pozitivnog trenda, uzdraemo
se od pribjegavanja bilo kojim oblicima izvoznih subvencij i izvoznim mjerama s
ekvivlentnim efektom. U tom cilju, obvezujemo se d u njveoj moguoj mjeri osiguramo
d:
se odri napredak u otklanjanju svih oblik izvoznih subvencij i disciplin u vezi

svih izvoznih mjer s ekvivlentnim efektom;
nivo izvoznih subvencij ostne zntno nii od obvez drava lanica koje se tiu
izvoznih subvencij;
se odri slin nivo discipline po pitanju korienja svih izvoznih mjer s

ekvivlentnim efektom.
9. Saglasni smo da ispunjenje cilj u oblasti konkurentnosti navedenog u Ministrskoj deklaraciji

iz Hong Konga iz 2005. godine ostaje prioritetno pitanje za program rada nakon Balija. Saglasni
smo da nstvimo d ktivno rdimo u cilju dljeg konkretnog npretka u ovoj oblsti, koliko
god je to mogue.
10. Shodno tome, obvezujemo se d povemo trnsprentnost i poboljmo ndzor u vezi s
svim oblicim izvoznih subvencij i svim izvoznim mjerama s ekvivlentnim efektom, kko bi
podrli proces reformi.
11. Stoga smo saglasni da na godinjem nivou odravamo diskusije na ovu temu pred
Komitetom za poljoprivredu kako bi razmatrali deavanja u oblasti konkurentnosti izvoza. Ovaj
proces razmatranja e pruiti priliku dravama lanicama d pokrenu bilo koje pitnje koje je
35
relevntno z stub konkurentnost izvoza, u svrhu ostvarenja konnog cilj navedenog u

Ministrskoj deklaraciji iz Hong Konga iz 2005. godine.
12. Ovaj proces razmatranja e se sprovoditi na osnovu blgovremenih obvjetenj prem
relevntnim odredbm Sporzum o poljoprivredi i poveznim odlukma, dopunjenim
informcijm prikupljenim od strane Sekretrijt STO, u skldu s prksom iz 2013. godine77,
a na osnovu odgovora drava lanica n upitnik, ko to je prikzno u Prilogu.
13. Sglsni smo d ponovo rzmotrimo stanje u vezi konkurentnosti izvoz n 10. Ministrskoj
konferenciji. Takoe smo saglasni da uslovi ove deklaracije ne utiu n prv i obveze drava
lanica iz obuhvenih sporazuma, niti e se oni koristiti z tumenje tih prv i obveza.
77
TN/AG/S/27iTN/AG/S/27/Rev.1.
36
WT/MIN(13)/41
WT/L/916
Strana
(13-6830)
1/2
Deveto zasijedanje
PAMUK
organizacija;
1. Naglaavamo vitalnu vanost pamuka brojnim ekonomijama zemalja u razvoju, a posebno
najmanje razvijenim meu njima.
2. Ponovno potvrujemo Odluku Generalnog savjeta od 1. avgusta 2004. godine, Ministarsku
deklaraciju iz Hong Kong od 2005. godine, i nau posveenost, izraenu na Ministarskoj
konferenciji STO-a u enevi iz 2011. godine tekuem dijalogu i angamanu u napretku mandata
sadranog u stavu 11. Ministarske deklaracije iz Hong Kong od 2005. godine da se pamuk tretira
na "ambiciozan, efikasan i konkretan" nain u okviru pregovora o poljoprivredi.
3. alimo to je jo uvijek ostalo mnogo toga da se uradi na trgovinskim komponentama iz
Ministarske deklaracije iz Hong Konga od 2005. godine, ali se slaemo o vanosti nastavka
napretka u ovom podruju.
4. U tom smislu, mi smatramo da Odluka usvojena od strane Generalnog savjeta od 1. avgusta
2004. godine i Ministarska deklaracija iz Hong Konga od 2005. godine ostaju koristan osnov za
na budui rad. Mi prepoznajemo znaaj rada vezanog za pamuk koji je obavljen unutar
Komiteta za poljoprivredu na Specijalnom zasijedanju, a vezano za izmijenjeni nacrt
poljoprivredih modaliteta sadranih u dokumentu TN/AG/W/4/Rev.4 od 6. decembra 2008.
godine, koji prua referentnu taku za daljnji rad.
5. U tom kontekstu, dakle, dalje emo raditi na jaanju transparentnosti i nadzora u odnosu na
aspekte vezane za trgovinu pamukom. U tom smislu, mi se slaemo da treba organizovati
posveene diskusije na dvogodinjem nivou unutar Komiteta za poljoprivredu na njegovom
37
Specijalnom zasijedanju kako bi se ispitali relevantni trgovinski odnosi u vezi sa pamukom kroz
tri stuba - Pristup tritu, Domaa podrka i Izvozna konkurencija.
6. Sproveemo posveene diskusije na temelju injeninih informacija i podataka prikupljenih
od strane Sekretarijata STO kroz obavjetenja lanica, nadopunjena, po potrebi, relevantnim
informacijama koje su lanice dostavile Sekretarijatu STO.
7. Posveene diskusije e posebno uzeti u obzir sve oblike izvoznih subvencija za pamuk i svih
izvoznih mjera s jednakim uinkom, domau podrku za pamuk i carinske i necarinske mjere
koje se primjenjuju na izvoz pamuka iz najmanje razvijenih zemalja na trita od interesa za njih.
8. Ponovno potvrujemo vanost aspekata razvojne pomoi pamuku i posebno istiemo rad
Direktorata Glavnog savjetodavnog okvirnog mehanizma za pamuk u pogledu pregleda i
praenja specifine pomoi u vezi pamuka kao i programe infrastrukturne podrke ili druge
pomoi u vezi sektora pamuka. Posveujemo se kontinuiranom angamanu u Direktoratu
Glavnog savjetodavnog okvirnog mehanizma za pamuk u cilju jaanja sektora pamuka u
najmanje razvijenim zemljama.
9. Pozdravljamo pozitivan trend rasta i poboljane performanse u sektoru pamuka, posebno u
Africi.
10. U tom kontekstu, naglaavamo vanost efektivne pomoi pruene najmanje razvijenim
zemljama od strane lanica i multilateralnih agencija. Pozivamo najmanje razvijene zemlje da
nastave sa identifikacijom njihovih potreba u vezi sa pamukom ili povezanim sektorima,
ukljuujui i na regionalnoj osnovi, kroz njihove dijaloge s razvojnim partnerima i nacionalne
razvojne strategije. Podstiemo razvojne partnere da stave poseban fokus na takve potrebe u
okviru postojeih mehanizama/kanala trgovinske pomoi poput EIF-a i rada relevantnih
meunarodnih institucija na tehnikoj pomoi i izgradnji kapaciteta.
11. Pozivamo Generalnog Direktora da nastavi da dostavlja periodine izvjetaje o aspektima
razvojne pomoi vezane za pamuk, i da izvjetava o napretku koji je postignut u implementaciji
trgovinskih komponenti iz Ministarske Deklaracije iz Hong Konga od 2005. godine, na svakoj
Ministarskoj konferenciji STO-a.
38
WT/MIN(13)/42
WT/L/917
Strana: 1/3
(13-6831)
Deveto zasijedanje
PREFERENCIJALNA PRAVILA PORIJEKLA ZA

NAJMANJE RAZVIJENE ZEMLJE
organizacija;
Podsjeajui na "Odluku o mjerema u korist najmanje razvijenih zemalja" (Aneks F Ministarske
deklaracije iz Hong Konga) koja novodi da e: "Razvijene drave lanice, kao i drave lanice u
razvoju koje smatraju da su u stanju da to urade: osigurati da pravila o preferencijalnom
porijeklu, koja se primjenuju na uvoz iz NRZ, budu transparentna i jednostavna, i da doprinose
olakanom pristupu tritu";
Smatrajui da pristup tritu za NRZ bez carina i kvota moe biti efektivno iskorien ukoliko ga
prate jednostavna i transparentna pravila o porijeklu;
Prepoznajui da jednostavna i transparentna pravila o porijeklu mogu uzeti u obzir kapacitete i
nivoe razvoja NRZ;
Prepoznajui da je svrha pravila o porijeklu za preferencijalne programe za NRZ da osiguraju da
samo NRZ dobijaju povlastice, a ne i da drugi stiu korist od mogunosti pristupa tritu koja im
je data u skladu sa takvim aranmanima;
Prepoznajui da e nii trokovi usklaenosti sa uslovima pravila o porijeklu ohrabriti NRZ
izvoznike da iskoriste mogunosti pristupa tritu koje su im omoguene;
Prepoznajui da cilj transparentnih i jednostavnih pravila o porijeklu koji doprinosi olakavanju
pristupa tritu za NRZ proizvode moe biti postignut na vie naina, i da nijedan od metoda nije
poeljniji od drugih;
1.1. U cilju olakavanja pristupa tritu za NRZ predvienog u okviru nerecipronih
preferencijalnih trgovinskih aranmana za NRZ, lanice treba da nastoje da razviju ili naprave
sopstvene aranmane u vezi sa pravilima o porijeklu koja su primjeniva na uvoz iz NRZ u skladu
39
sa sledeim smjernicama. Ove smjernice ne postavljaju jedinstven set kriterijuma za pravila o

porijeklu. One zapravo saivanjavaju elemente iz kojih lanice mogu izabrati preferencijalna
pravila o porijeklu koja se primjenjuju na uvoz iz NRZ u skladu sa takvim aranmanima.
A. ELEMENTI PRAVILA O PREFERENCIJALNOM PORIJEKLU
1.2. Pravila o preferencijalnom porijeklu treba da budu to je mogue transparentnija,
jednostavnija i
objektivnija. Prepoznato je da osim u sluaju u potpunosti proizvedenih proizvoda, porijeklo se
moe dobiti i u sluaju znatne ili dovoljne prerade, koje moe biti definisano na vie naina,
ukljuujui: (a) kriterijum ad valorem procenta; (b) izmjenu tarifne oznake; i c) posebni procesi
obrade ili prerade. Takoe je prepoznato da ovi metodi nekada mogu biti korieni u
kombinaciji78.
1.3. U sluaju pravila baziranih na kriterijumu ad valorem procenta vrijednosti, uzimajui u obzir
ograniene proizvodne kapacitete u NRZ, poeljno je da prag dodavanja vrijednosti bude to je
mogue nii, istovremeno osiguravajui da je NRZ ta koja stie povlastice of aranmana
preferencijalne trgovine. Primijeeno je da najmanje razvijene zemlje trae da se razmotri
mogunost da strani materijali predstavljaju najvie 75% vrijednosti da bi se proizvodi
kvalifikovali za benefite u skladu sa preferencijalnim trgovinskim aranmanima sa NRZ 79.
1.4. Metodi za obraun vrijednosti bi trebalo da budu to je mogue jednostavniji. Prepoznato je
da se koriste razliite metodologije za obraun ad valorem procenta. Taj procenat moe biti
utvren po osnovu principa jednostavnosti i transparentnosti. Na primjer, u sluaju metoda
korienih za obraun stranih materijala, drave lanice mogu iskljuiti trokove vezane za
prevoz i osiguranje kao i trokove meunarodnog prevoza80. U sluaju metoda korienih za
obraun lokalnog/domaeg sadraja, lanice mogu ukljuiti nacionalne ili regionalne unutranje
transportne trokove.
1.5. U sluaju pravila koja se baziraju na kriterijumu izmjene tarifne oznake, znatna ili dovoljna
izmjena e generalno omoguiti korienje materijala bez porijekla dok god je dobijeni artikal
razliitog tarifnog broja ili podbroja napravljen od tih materijala u NRZ, bez obzira to drugaiji
uslovi pravila za te proizvode moda bolje odgovaraju.
1.5. U sluaju pravila koja omoguavaju posebni postupak obrade ili prerade u svrhu dobijanja
porijekla, takva pravila bi trebala, koliko god je to mogue, uzeti u obzir proizvodne kapacitete u
NRZ. Na primjer, u odreenom broju sluajeva korienje pravila baziranih na procesima za
hemijske proizvode je uinilo da takva pravila postanu transparentnija i jednostavnija za
potovanje. Dodatno, za odjeu je moda jednostavnije pokazati dovoljnu izmjenu uz korienje
tih pravila umjesto ekvivalentne izmjene tarifne oznake.
1.6. Kumulacija bi trebalo da se smatra karakteristikom nerecipronih preferencijalnih
trgovinskih aranmana. Osnovni cilj kumulacije je da omogui NRZ da kombinuju materijale sa
porijeklom ne gubei status materijala sa porijeklom i da zajedniki dijele materijale ili
proizvodnju. Odreeni nereciproni preferencijalni trgovinski aranmani predviaju opis opsega
mogunosti za kumulaciju, kojeg lanice mogu uzeti u obzir prilikom kreiranja sopstvenih
78
Na primjer, univerzalno pravilo ne sprijeava postojanje specifinih pravila o porijeklu za konkretne sektore kada god su oni
podesniji, ili kada nude bolje mogunosti tritnog pristupa za NRZ.
79
Precizan procenat moe varirati u zavisnosti od metodologije obrauna koriene u razliitim emama.
To ne ide na tetu znaenju carinske vrijednosti definisane u Sporazumu o implementaciji lana 8. Opteg sporazuma o
carinama i trgovini iz 1994. (STO Sporazum o carinskom vrednovanju).
80
40
pravila o preferencijalnom porijeklu. Na primjer, takvi aranmani mogu omoguavati bilateralnu

kumulaciju (tj. kumulaciju sa zemljom koja daje preferencijal) kao i kumulaciju sa drugim NRZ.
Druge mogunosti ukljuuju kumulaciju izmeu OSP korisnica odreene zemlje koja daje
preferencijal i/ili izmeu zemalja u razvoju, koje ine dio regionalne grupe definisane od strane
zemlje koja daje preferencijal.
B. DOKUMENTACIONI ZAHTJEVI
1.8. Dokumentacioni zahtjevi vezani za usklaenost sa pravilima o porijeklu bi trebalo da budu
jednostavni i transparentni. Na primjer, moe da se izbjegne uslov dostavljanja dokaza da nije
vrena manipulacija ili bilo koji drugi propisani obrazac za dokazivanje porijekla za proizvode
isporuene iz NRZ preko teritorije druge lanice. to se tie dokazivanja pravila o porijeklu,
kada god je to mogue moe se prihvatiti sopstveno uvjerenje o porijeklu. Uzajamna carinska
saradnja i monitoring mogu dopuniti mjere usklaenosti i mjere usmjerene ka upravljanju
rizikom.
41
C. TRANSPARENTNOST
1.9. Obavjetenja u vezi sa pravilima o preferencijalnom porijeklu za NRZ e biti dostavljana u
skladu sa utvrenim procedurama81. Ciljevi obavjetavanja su da se pobolja transparentnost, da
se pravila uine razumljivijim, i promovie razmjena iskustava kao i prihvatanje primjera
najbolje prakse.
1.10. Komitet za pravila o porijeklu e se sastajati na godinjem nivou kako bi se razmotrila
deavanja u oblasti pravila o preferencijalnom porijeklu koja su primjenjiva na uvoz iz NRZ, u
skladu sa ovim smjernicama, i o tome e izvjetavati Generalni savjet. Sekretarijat e dostavljati
na godinjem nivou izvjetaj o ishodu takve revizije Podkomitetu za NRZ.
__________
81
Ova obavjetenja se sainjavaju u skladu sa Mehanizmom transparentnosti za preferencijalne trgovinske aranmane (PTA).
Takoe se navodi da Sporazum o pravilima o porijeklu predvia da lanice dostave svoja pravila o preferencijalnom porijeklu
Sekretarijatu.
42
WT/MIN(13)/43
WT/L/918
Strana: 1/2
(13-6832)
Deveto zasijedanje
OPERACIONALIZACIJA IZUZEA KOJI SE ODNOSI NA PREFERENCIJALNI

TRETMAN USLUGA I PRUALACA USLUGA
NAJMANJE RAZVIJENIH ZEMALJA
organizacija;
Prepoznajui da trgovina uslugama moe igrati vanu ulogu u postizanju razvojnih ciljeva
najmanje razvijenih zemalja;
Podsjeajui da STO Sporazum prepoznaje potrebu za "pozitivnim naporima osmiljenim u cilju
osiguranja da zemlje u razvoju, a posebno najmanje razvijene zemlje, imaju svoj udio u rastu
meunarodne trgovine koji je srazmjeran potrebama njihovog ekonomskog razvoja";
Ponovno potvrujui da Odluka o odricanju ("Preferencijalni tretman usluga i isporuioca usluga
najmanje razvijenih zemalja", Odluka od 17. decembra 2011. godine, WT/L/847) doneena od
strane drava lanica predstavlja vaan pozitivan napor u cilju poveanja uea najmanje
razvijenih zemalja u svjetskoj trgovini uslugama;
Prepoznajui takoe potrebu jaanja kapaciteta domaih usluga u najmanje razvijenim zemljama
u cilju korienja postojeih mogunosti kao i njima dodijeljenih preferencijala;
Primjeujui da do sada ni jedna STO lanica nije iskoristila odricanje od njenog usvajanja 2011.
godine;
1.1. Savjetu za trgovinu uslugama je naloeno da zapone proces u cilju brze i efektivne
operacionalizacije odricanja za usluge najmanje razvijenih zemalja. Savjet za trgovinu uslugama
e periodino revidirati operacionalizaciju odricanja. Savjet za trgovinu uslugama moe sainiti
preporuke o koracima koji se mogu preduzeti u cilju poboljanja operacionalizacije odricanja.
43
1.2. U cilju ubrzanja procesa obezbjeivanja svrsishodnih preferencijala za usluge i isporuioce

usluga NRZ, Savjet za trgovinu uslugama e zakazati sastanak na visokom nivou est mjeseci
nakon podnoenja kolektivnog zahtjeva od strane NRZ u kojem su identifikovani sektori i naini
isporuke usluga za iji izvoz su one naroito zainteresovane. Na tom sastanku, razvijene zemlje i
zemlje u razvoju, koje su u poziciji da tako urade, e naznaiti sektore i naine isporuke unutar
kojih namjeravaju da obezbijede preferencijalni tretman za usluge i isporuioce usluga iz NRZ.
1.3. lanice se, vodei rauna o njihovim pojedinanim kapacitetima, ohrabruju da proire
preferencijalni poloaj za usluge i isporuioce usluga iz NRZ, u skladu sa Odlukom o odricanju,
koji imaju komercijalnu vrijednost i promoviu ekonomske benefite za NRZ. Ti preferencijali,
izmeu ostalog, mogu ukljuivati poboljani pristup tritu, ukljuujui i eliminaciju testa
ekonomskih potreba i drugih kvantitativnih ogranienja. U tom procesu lanice mogu omoguiti
preferencijale sline onima koji proistiu iz Sporazuma o preferencijalnoj trgovini, iji je ta
drava lan, uz napomenu da preferencijalni tretman, koji se tie primjene drugih mjera, osim
onih opisanih u lanu 16. GATS-a, moe biti odobren u skladu sa odobrenjem Savjeta za
trgovinu uslugama, kao to je navedeno u stavu 1. Odluke o odricanju.
1.4. lanice podvlae potrebu za poboljanom tehnikom pomoi i izgradnjom kapaciteta kako
bi pomogli NRZ da steknu benefite od operacionalizacije odricanja. Poseban fokus treba da bude
usmjeren na dostavljanje ciljane i koordinisane tehnike pomoi koja ima za cilj jaanje
kapaciteta domaih i izvoznih usluga NRZ-a, uz optimalno korienje postojeih kanala pomoi
trgovini, kao to su EIF i tehnika pomo i rad na izgradnji kapaciteta od strane relevantnih
meunarodnih institucija. U tom kontekstu, NRZ se pozivaju da ukljue njihove potrebe
povezane sa uslugama u nacionalne razvojne strategije i u dijalog sa partnerima u razvoju.
lanice podstiu partnere u razvoju da adekvatno odgovore takvim potrebama.
__________
44
WT/MIN(13)/44
WT/L/919
Strana:
(13-6833)
1/1
Deveto zasijedanje
PRISTUP TRITU BEZ CARINA (DF) I KVOTA (DFQF)

ZA NAJMANJE RAZVIJENE ZEMLJE
MINISTARSKA ODLUKA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE
Na ministarskoj konferenciji,
organizacija;
Podsjeajui na Odluku 36. Aneksa F Ministarske deklaracije iz Hong Konga od 2005. godine o
mjerama u korist NRZ; a u cilju dalje integracije najmanje razvijenih zemalja (NRZ) u
multilateralni trgovinski sistem i promovisanja ekonomskog rasta i odrivog razvoja u NRZ;
Prepoznajui da su od usvajanja Odluke iz Hong Konga, lanice napravile znaajan napredak ka
cilju omoguavanja DFQF trinog pristupa na trajnoj osnovi za sve proizvode sa porijeklom iz
svih NRZ, i da su skoro sve razvijene lanice omoguile potpun ili skoro potpun DFQF trini
pristup za proizvode iz NRZ, i da je odreeni broj lanica zemalja u razvoju takoe omoguio
znatan stepen DFQF trinog pristupa za proizvode iz NRZ;
Razvijene drave lanice koje jo uvijek ne obezbjeuju pristup tritu bez carina i kvota za bar
97% proizvoda sa porijeklom iz NRZ, definisanih na nivou tarifnog broja, e pokuati da
poboljaju postojee pokrie reimom bez carina i kvota za takve proizvode, da bi se time
obezbijedio poveani trini pristup za NRZ, prije sljedee Ministarske konferencije;
lanice drave u razvoju, koje izjave da su spremne da to urade, e pokuati da obezbijede
trini pristup bez carina i kvota za proizvode sa porijeklom iz NRZ, ili e pokuati da poboljaju
svoje postojee pokrie reimom bez carina i kvota za takve proizvode, da bi se time obezbijedio
poveani trini pristup za NRZ, prije sledee Ministarske konferencije;
lanice e poslati obavijetenja o emama bez carina i kvota za NRZ i o svim drugim
relevantnim izmjenama u skladu sa Mehanizmom transparentnosti za preferencijalne trgovinske
aranmane;
45
Komitet za trgovinu i razvoj e nastaviti da godinje revidira korake preduzete u cilju

obezbjeenja pristupa tritu bez carina i kvota za NRZ, i izvjestie o tome Generalni savjet u
cilju preduzimanja odgovarajuih aktivnosti;
Sa ciljem da pomogne njegovoj reviziji, Sekretarijat e, u bliskoj saradnji sa lanicama,
pripremiti izvjetaj o pristupu tritu bez carina i kvota drava lanica za NRZ na nivou tarifnog
broja, a na osnovu njihovih obavjetenja;
Generalnom savjetu se nalae da izvjetava i da da sve eventualne preporuke za implementaciju
ove Odluke do sledee Ministarske konferencije.
46
WT/MIN(13)/45
WT/L/920
Strana: 1/2
(13-6834)
Deveto zasijedanje
Bali, 3-6. decembar 2013. godine
MONITORING MEHANIZAM ZA POSEBAN I DRUGAIJI TRETMAN

organizacija;
Podsjeajui na odluku Generalnog savjeta od jula 2002. godine o uspostavljanju Monitoring
mehanizma;
1. Opseg, funkcije, projektni zadatak i funkcionisanje Monitoring mehanizma (u daljem tekstu
Mehanizam) e biti kao to slijedi:
OPSEG
2. Mehanizam e ukljuiti sve specijalne i razliite odredbe, sadrane u multilateralnim STO
Sporazumima, Ministarskim Odlukama i Odlukama Generalnog savjeta.
FUNKCIJE/ PROJEKTNI ZADATAK
3. Mehanizam e djelovati kao sredinja taka u okviru STO koja e biti zaduena za analizu i
reviziju implementacije PiR odredbi. Mehanizam e dopuniti, a ne zamijeniti, druge relevantne
mehanizme revizije i/ili procese u drugim STO tijelima82.
4. Mehanizam e razmotriti sve aspekte implementacije83 PiR odredbi u cilju olakavanja
integracije lanica zemalja u razvoju i najmjanje razvijenih zemalja u multilateralni trgovinski
sistem. Kada revizija implementacije PiR odredbe u okviru ovog Mehanizma identifikuje
problem Mehanizam moe razmotriti da li on proistie iz implementacije ili iz same odredbe.
5. Prilikom sprovoenja svoje funkcije, Mehanizam nee mijenjati, ili na bilo koji nain uticati
na prava i obaveze lanica u skladu sa STO Sporazumima, Ministarskim odlukama ili Odlukama
82
lanice e imati diskreciono pravo da iskoriste Mehanizam kao i druge relevantne mehanizme revizije ili procese u drugim
STO tijelima
83
Tokom revizije, Mehanizam moe razmotriti kako se odredbe sprovode i sveukupnu efektivnost implementacije
47
Generalnog savjeta, ili tumaiti njihovu pravnu prirodu. Ipak, Mehanizam nee biti iskljuen iz
davanja preporuka relevantnim STO tijelima za zapoinjanje pregovora o PiR odredbama koje su
revidirane u skladu sa Mehanizmom.
6. Mehanizam moe, ako je podesno, napraviti preporuke za relevantno STO tijelo kojima
predlae:
razmatranje aktivnosti na poboljanju implementacije posebne i razliite odredbe;
ili zapoeti pregovore u cilju poboljanja posebnih i razliitih odredbi koje su revidirane
u okviru Mehanizma.
7. Takve preporuke e uticati na aktivnosti relevantnog tijela, ali nee definisati ili ograniiti
konane odredbe.
8. Relevantno tijelo treba da razmotri preporuku Mehanizma im to bude mogue. Status
preporuke koja proistie iz mehanizma e biti ukljuen u godinji izvjetaj Generalnom savjetu
od strane Komiteta za trgovinu i razvoj.
FUNKCIONISANJE
9. Mehanizam e raditi na Specijlnim zasijedanjima Komiteta za trgovinu i razvoj. Mehanizam
e se sastajati dva puta godinje. Dodatni sastanci mogu se zakazivati po potrebi. Kada zasijeda,
Mehanizam e pratiti ista pravila i postupke koje primjenjuje Komitet za trgovinu i razvoj.
10. Monitoring posebnih i razliitih odredbi u Mehanizmu e biti preduzet na bazi pisanih inputa
ili predstavki od strane lanica, kao i na bazi izvjetaja drugih STO tijela kojima lanice takoe
mogu podnijeti izvjetaje.
11. Kada sutinsko pitanje potpadne pod djelokrug rada drugog STO tijela, Mehanizam moe o
tome skrenuti panju tom STO tijelu kako bi bilo u mogunosti da obezbijedi input.
PONOVNO OCJENJIVANJE MEHANIZMA
12. Mehanizam e biti revidiran tri godine nakon prvog formalnog sastanka, a nakon toga po
potrebi, uzimajui u obzir sopstveno funkcionisanje i okolnosti vezane za razvoj situacije.
48
PRILOG 2
TABELA USKLAENOSTI NACIONALNE LEGISLATIVE SA STO SPORAZUMOM O TRGOVINSKIM

OLAKICAMA
lan Sporazuma o trgovinskim olakicama
Opite trenutnu
situaciju u
vaoj zemlji
Barijere
(dati razloge za
neusaglaenost)
A. Zakonodavni okvir:
B. Procedure:
C. Institucionalni okvir:
D. Ljudski resursi/
obuke:
E. Komunikacija/
Informacione
tehnologije:
F. Oprema i
infrastruktura:
49
Aktivnosti koje e biti

preduzete/ izvori i
trokovi (broj aktivnosti)
Tehnika
pomo
(specificirati
broj
aktivnosti)
Opite trenutnu
situaciju u
vaoj zemlji
Barijere
(dati razloge za
neusaglaenost)
G. Ostala pitanja:
50
Aktivnosti koje e biti

preduzete/ izvori i
trokovi (broj aktivnosti)
Tehnika
pomo
(specificirati
broj
aktivnosti)

Bali Decembar 2013 PDF

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Bali Decembar 2013 PDF

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

INFORMACIJA

O DEVETOJ MINISTARSKOJ KONFERENCIJI

Detaljne informacije o Komitetima, radnim

podrazumijeva samo oglaavanje u nacionalnim glasilima (npr. Slubeni list), ve i obavezu

3. DEVETI SASTANAK MINISTARSKE KONFERENCIJE

TRIPS nekrenje prava i prigovori na situacije

TRIPS nekrenje prava i prigovori na situacije16 (TRIPS Non-violation and Situation

telefonije, elektronski dostavljenog softvera, kompjuterske usluge, zatitu povjerljviih podataka,

Pomo za trgovinu (Aid for Trade) Ministarska odluka WT/MIN(13)/34 WT/L/909

lanice su izrazile zadovoljstvo rezultatima ostvarenim na Globalnom pregledu za pomo u

Praenje i implementacija: Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija je u obavezi

3.2.1. SPORAZUM O TRGOVINSKIM OLAKICAMA

Agreement on Trade Facilitation Ministerial Decision

Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

Uprava za inspekcijske poslove , u odnosu na primjenu lana 10 Sporazuma, koji se

Opte usluge (General Services) Ministarska odluka WT/MIN (13)/37 WT/L/912

Praenje i implementacija: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je u obavezi da prati

3.3.4. ZEMLJE U RAZVOJU I NAJMANJE RAZVIJENE ZEMLJE

Preferencijalna pravila porijekla za najmanje razvijene zemlje (Preferential Rules of

Eng. Special and differential treatment S&D.

Praenje i implementacija: Ministarstvo ekonomije je u obavezi da prati rad Savjeta za

Tokom Bali Ministarske konferencije lanice su jo jednom potvrdile Decision 36 of Annex F of

Duty free and quota free market access.

lan III 2. STO Sporazuma.

Na dan 28. maj 2014. godine.

Odluka usvojena od strane Savjeta TRIPS-a o produenju tranzicionog perioda

TRIPS NEKRENJE PRAVA I PRIGOVORI NA SITUACIJE

PROGRAM RADA ZA ELEKTRONSKU TRGOVINU

kojima je povjerena implementacija Programa rada, kako bi se procijenio napredak i razmotrile

PROGRAM RADA ZA MALE EKONOMIJE

ODLUKA MINISTARA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE

TRGOVINA I TRANSFER TEHNOLOGIJE

ODLUKA MINISTARA OD 7. DECEMBRA 2013.

potrebu za efikasnom saradnjom meu lanicama u olakavanju trgovine i ispunjavanju

4.1. Svaka lanica e obavijestiti Komitet o:

LAN 6: PRAVILA O PROVIZIJAMA I NAKNADAMA U VEZI SA UVOZOM I IZVOZOM

2.1. Provizije i naknade za carinsku obradu:

U skladu sa stavovima 8.1. i 8.3., lanice e:

7. Uobiajena granina procedura i jednoobrazni zahtjevi za dokumentacijom

9. lanice e dozvoliti i omoguiti popunjavanje i procesuiranje tranzitne dokumentacije i

1.2. lanice se podstiu da dijele informacije o najboljoj praksi u upravljanju usklaenosti

a. Stupanjem na snagu ovog sporazuma, svaka lanica zemlja u razvoju e obavijestiti

Najmanje razvijene zemlje lanice Kategorija C

Ovakvi aranmani e biti pod uzajamno dogovorenim uslovima, bilateralno

4.5. Ne kasnije od 60 dana nakon datuma o obavjetenju o krajnjim datumima za implementaciju

Dostavljene informacije e odraavati zahtjeve odredbi vezanih za tehniku podrku.

lanice zemlje u razvoju koje izjavljuju da su u poziciji da obezbijede pomo i podrku se

ODLUKA MINISTARA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE

ZALIHE RDI OSIGURNJ DOVOLJNIH KOLIIN HRNE

Trjno rjeenje e biti primjenljivo u svim dravama lnicama u rzvoju.

Statistiki dodatak (po usjevu) (podaci za posljednje tri godine)

Krtk pregled prvnog osnov z dodjelu relevntnih ekskluzivnih ili posebnih

DOGOVOR O ODREDBAMA O UPRAVLJANJU TARIFNIM

Stav 13. Ministarske deklaracije iz Dohe (Dokument WT/MIN(01)/DEC/1).

2. Kada je zapoet mehanizam za rjeavanje nedovoljne ispunjenosti, u treunutku kada je stopa

to biti zabiljeeno u registru za praenje Sekretarijata, a zabrinutost e biti oznaena kao

MINISTARSKA DEKLARACIJA OD 7. DECEMBRA 2013. GODINE

4. Svjesni smo da je u posljednjih nekoliko godina dolo do smanjenja korienja izvoznih

se odri napredak u otklanjanju svih oblik izvoznih subvencij i disciplin u vezi

se odri slin nivo discipline po pitanju korienja svih izvoznih mjer s

9. Saglasni smo da ispunjenje cilj u oblasti konkurentnosti navedenog u Ministrskoj deklaraciji

relevntno z stub konkurentnost izvoza, u svrhu ostvarenja konnog cilj navedenog u

PREFERENCIJALNA PRAVILA PORIJEKLA ZA