JE LI NJEGO GENOCIDNI PJESNIK?

Adnan irgi

The author of this essay reflects on the celebration of the

200th anniversary of the birth of Njego, with special focus on
the interpretation of Njego as a poet of genocide.

Teko je nai manju zemlju s vie jubileja kao to je Crna Gora.

Kad je u pitanju njezina knjievnost, onda je van konkurencije
ovogodinji jubijel dvjestagodinjica roenja najznaajnijeg
crnogorskog pjesnika Petra II Petrovia Njegoa. Je li Crna Gora
valjano pristupila proslavi toga jubileja? Nije. Istina, u dnvenoj
tampi gotovo da nema dana kad se ne pomene kakva aktivnost
vezana za Njegoa, ali nijedna od tih aktivnosti niti je dostojna
najveega naeg pjesnika niti je vrijedna pamenja. Ako bi se
koji drutveni analitiar ili kulturolog potrudio da napravi preek
proslava dosadanjih jubileja koji se tiu Njegoa (poput 100godinjice roenja, 100-godinjice smrti, 100-godinjice od
objavljivanja Gorskoga vijenca i sl.), doao bi sigurno do poraznih rezultata koji se odnose na nae vrijeme. Puke manifestacije, reciklaa odavno poznatih stavova, pretampavanje ve

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

547

Adnan irgi

objavljenih knjiga, muziki i scenski festivali pod Njegoevim

imenom a bez stvarne veze s Njegoem glavno su obiljeje
ovogodinjega jubileja. Dananja Crna Gora i njene institucije
oigledno nijesu dorasle proslavi svoga najveeg pjesnika. O
tome rjeito govori i podatak da danas nemamo nijednoga njegoologa mlae ili srednje generacije.
Nae je vrijeme iznjedrilo u njegoologiji i jedan nov stav da
je Njego genocidni pjesnik. I ne samo to, neki nai javni
radnici, meu kojima i onih koji su svoj renome odavno
zaslueno stekli, ak i proslavu jubileja koriste da o Njegou
prozbore kao o genocidnome piscu. Ovaj se osvrt tie upravo
toga stava. Pokuaemo, naime, odgovoriti na pitanje je li
Njego genocidni pjesnik ili je to samo senzacionalistiko skretanje panje na sebe onih koji te stavove zastupaju. Svjesni smo,
razumije se, da ovaj osvrt nee razrijeiti to pitanje. Dugo smo
se nalazili i pred dilemom je li vrijedno govoriti o tome. Ali ako
o tome pitanju govore i odavno ostvareni autoriteti u nauci o
knjievnosti, istiui genocidne tendencije pisca, smatramo da
se i za ovaj na izlet moe nai opravdanja.
Namjera nam nije da u razrjeavanju ovoga pitanja koristimo
cjelokupno Njegoevo djelo, osobito ne njegova pisma jer ona
nikako naruku ne bi ila onima koji ga smatraju genocidnim.
Ima u tim pismima i simpatija prema pojedinim muslimanskim
prvacima u Crnoj Gori i Hercegovini, ima i diplomatske servilnosti prema sultanu, ima protivljenja otpadnicima od sultanskoga poretka, ima estitki i srdanih pozdrava onima za koje mu se
spoitava genocidnost itd. Autori teze o Njegou kao genocidnome pjesniku glavne argumente nalaze u tekstu Gorskoga
vijenca, pa ni mi neemo izlaziti iz okvira toga njegova djela. Ti
argumenti nalaze se uglavnom u ovih nekoliko segmenata:
548

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Je li Njego genocidni pjesnik?

1. Da li ovo svetkovanje nije

na kome si sabra Crnogorce

da istimo zemlju od nekrsti?

2. Ujedno su ovce i kurjaci,

zdruio se Turin s Crnogorcem,

oda rie na ravno Cetinje!

3. to e avo u krenu zemlju?

4. Nego udri dokle mahat moe,
a ne ali nita na svijetu!

Sve je polo avoljijem tragom,

zaudara zemlja Muhamedom.

5. Udri za krst, za obraz junaki,

ko go pae svijetlo oruje,
ko go uje srce u prsima!
Hulitelje imena Hristova,

da krstimo vodom ali krvlju!

Trijebimo gubu iz torine!

Nek propoje pjesna od uasa,

oltar pravi na kamen krvavi.

6. No lomite munar i damiju,

pa badnjake srpske nalagajte

i arajte uskrsova jaja,

asne dvoje postah da postite;

za ostalo kako vam je drago!

Ne este li posluat Batria,

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

549

Adnan irgi

kunem vi se vjerom Obilia,

i orujem, mojijem uzdanjem,

u krv e nam vjere zaplivati,-

bie bolja koja ne potone!

7. Kako smrde ove poturice!

8. Kad blizu njih edim u skuptinu,
ja nos drim svagda u rukama;
da ne drim, bih se izbljuvao.

Pa sam s toga na kraj i uteka,

e blizu njih ne bih osvanuo.
Evo vidi kako smo daleko,
i opeta ona teka vonja

od nekrsti ovde zaudara.

I neupueni e shvatiti da ovi stihovi ne mogu biti reklama za

dananju proklamovanu multinacionalnu i multikonfesionalnu
Crnu Goru. No Njegoeva Crna Gora nije bila ni multinacionalna (to svakako u to doba nije mogla biti) ni multikonfesionalna ni to je najvanije mirnodopska. Nije ovo prilika da se
ukazuje na drutvenoistorijske prilike toga vremena. I iole upueni znaju da je to vrijeme borbe za ouvanje slobode na maksimalno suenome drvanom prostoru, a jedini slobodni urbani
centar toga vremena bilo je Cetinje. Vjerska diferencijacija
imala je vie simboliki nego religijski znaaj podrazumijevala je razliit drutveni status, razliit pogled na svijet, razliitu dravnu pripadnost u konanici. S jedne strane gladne su
godine harale Crnom Gorom (to je pogodovalo skadarskome
veziru za sticanje saveznika na crnogorskome prostoru), a s
druge je Njego u takvim uslovima pokuavao uspostaviti
550

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Je li Njego genocidni pjesnik?

valjanu svjetovnu vlast. Zar je, kad se sve to uzme u obzir, realno oekivati izraze simpatija jednih prema drugima? Pogotovo,
zar ih je realno oekivati od predstavnika maloga naroda koji
pokuava ouvati potonje pare slobodne zemlje?
Kad bi Gorski vijenac bio u cjelosti sainjen od stihova poput
onih koje smo naveli, onda bi se bez ustezanja za Njegoa moglo
rei da je genocidni pjesnik. Bolje rei, moglo bi se rei da je
ostavio djelo s genocidnom porukom, ali ne i da je pjesnik jer to
tada ne bi bila poezija niti knjievnost. S druge strane, ako se
tvrdi da je Njego genocidni pjesnik, onda se indirektno kazuje
da njegovo djelo, tj. Gorski vijenac, nije ni poezija niti knjievnost jer je tendenciozna i utilatarna.
Jedno je nesporno: autor problematinih stihova iz Gorskoga
vijenca, maloas navedenih, svakako jeste Njego. Ako zbog tih
stihova treba suditi Njegou kao genocidnome piscu, to emo
onda s Njegoem koji je u tome istome djelu spjevao jednu od
najljepih apoteoza Carigradu? Navedimo te stihove u cjelosti:
O Stambole, zemaljsko veselje,
kupo meda, goro od eera,

banjo slatka ljudskoga ivota,

e se vile u erbet kupaju;

o Stambole, sveeva palato,

istonie sile i svetinje,-

Bog iz tebe samo begenie

rez proroka sa zemljom vladati!

to e mene od tebe odbiti?

Sto putah sam u mojoj mladosti

iz mindera u zoru hitao

na tvoj potok bistri i udesni,

nad kojijem ogleduje lice

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

551

Adnan irgi

ljepe sunca, zore i mjeseca.

U nebu sam, u moru, gledao
tvoje kule i ostre munare,

s kojih su se k nebu podizali

u svanue, u divnu tiinu,

hiljadama sveteni glasovi,

glase nebu ime svemogue,

zemlji ime stranoga proroka.

Kakva vjera s ovom da se mjeri?

Kakav oltar blie neba stoji?

to s onim Njegoem koji je autor navedenih stihova? Treba li

ga, po prethodnoj logici, proglasiti apologetom islama ili otpadnikom hrianstva? Ako se opredijelimo za taj odavno prevazieni pristup, onda emo zbilja lako zapasti u orsokak. Je li,
recimo, Njego u borbi kokotova knez Rogan koji navija za slabijega ili Skender-aga koji navija za jaega kokota opravdavajui to stihom rata ga je Bog viega dao? I jedan i drugi su
Njegoevi likovi. Ako kaemo da je Njego u toj situaciji knez
Rogan jer tu situaciju posmatramo kao aluziju na crnogorskotursku borbu, to emo onda s tzv. istragom poturica, koja se
dugo neopravdano tumaila kao tema Gorskoga vijenca, jer su u
njoj poturice nesrazmjerno malobrojnije od Crnogoraca?
Oigledno je takva tumaenja Njegoa, ili bilo kojega drugog
pisca i njegova knjievnog djela, ne mogu dati valjane rezultate. Mogu sluiti samo u izvannaune i izvanknjievne svrhe.
Primjer apoteoze Stambolu nije jedini primjer kojim se opovrgava teza o Njegou kao genocidnome ili antiislamistikom
piscu. Kroz usta svojega lika, svata turina, Njego opjeva ljepotu muslimanske evojke:
552

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Je li Njego genocidni pjesnik?

Ne pla, majko, dilber Fatimu:

udata je, nije ukopata;

rua s struka nije pala svog,

no u bostan preneena svoj.
Fatimu e Suljo drati
kao oi svoje u glavi.

Fatima je strukom divota,

oi su joj dvije zvijezde,

lice joj je jutro rumeno,

pod vijencem gori Danica;

usta su joj parom srezana,

usne su joj ruom udene,

me kojima katkad sijeva

snijena grivna sitna bisera;

grlo joj je ista fildia,

bijele ruke - krila labuda.

Nad cvijeem pliva zornjaa,

a voze je vesla srebrna.

Blago odru na kom poine!

Ako ni navedeni stihovi nijesu dovoljni da se pokae da

Njego nije genocidni pjesnik koji je svoju mrnju projektovao
na nae vrijeme, onda bi se to teko moglo odrei stihovima u
kojima se islam naziva pai vjerom ili stihovima u kojima se
hriani nazivaju kavurima i u kojima se opjeva hrabrost
turskih junaka. O tome svjedoe recimo ovi stihovi:
Gergeleze, krilo od sokola,
te na hata u raju polee,

samovoljno, bez nikakva zora,

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

553

Adnan irgi

pred Proroka prie da izae;

hurije te divne zarobie

te si nama tako zakasnio.

Izlaz k nama, asa ne poasi,

na tvojega krilata halata!

Ne zaborav sablje i midraka

i tvojega bia paklenoga,

jer su vlasi ui podignuli,

da okupi stoku u torinu.

Vuci su ti ljuto pogladnjeli;

nek ti sine sablja damaskija,

da ne laju paad na Proroka!

ili
Ilderime, sveev buzdovane,
malo li ti bi krstove vjere

me istokom i meu zapadom

da istre hata krilatoga,

damaskiju da krvi napoji,

da najstranim postane ehitom,

no se die da Fatimu era,
jedinicu svetoga Proroka?

Tu sagrijei Bogu i Proroku;

ko im skrivi, on im grdno plati!

Al ti prosto dinovo mlijeko
kada Bosni salomi rogove,

kad sve pokla to ne posuneti;

samo fakir ostavi fukaru

da nas slui, a pred krstom tui.

554

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me

Je li Njego genocidni pjesnik?

ili
Dr, Alija, kurvino kopile,

Kotarke se mlade razbjeae!

Sramota je sivome sokolu

erat dugo jato jarebicah,

pa za sebe ne ulovit mesa.

Udri, Tale, tvojom drenovaom,

pod njom puu rebra ka orasi!
Polovina glave izgubite,

ne ostavte Kosu u kavure;

takvo voe nije za kavure.

Navedeni stihovi, izvaeni iz konteksta Gorskoga vijenca,

neupuenome bi mogli bili podmenuti kao dio muslimanske
usmene poezije. Dakako, namjera nam nije da ustvrdimo da je
Njego apologeta te poezije i da mu je namjera da velia muslimanske junake. Namjera nam je bila da ukaemo da istrzavanje
iz konteksta stihova Gorskoga vijenca ne moe biti nain za valjanu analizu toga Njegoeva djela i da takvo istrzavanje ne moe
voditi valjanim zakljucima. Do valjanih se zakljuaka osobito
ne moe doi kad se ti stihovi istrgnu i iz konteksta djela i iz
konteksta vremena kojemu pripadaju. Gorski je vijenac djelo
koje prikazuje crnogorski ivot u svim njegovim segmentima
prikazuje ivot zaraenih vlaha i turaka, njihove groteskne i
krvave pobjede, uasne poraze, svadbu i sahranu, dokolicu, njihovo poimanje svijeta ograniena brdima oko njih, i njihova
nesrenog poglavara to do kraja tei da izbjegne zakulisnu (u
bukvalnome znaenju te rijei) istragu, kojega svi interpretatori
identifikuju s autorom djela, pa ak i oni koji Njegou
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen 2013.

555

spoitavaju antiislamizam. Ne moe se Njegou spoitavati

genocidnost i antiislamizam zbog toga to su dva vijeka nakon
njega primitivne i neobrazovane horde poinile genocid
recitujui njegove stihove izvaene iz konteksta. Te genocidne
horde dale su tim stihovima nov kontekst. Ali priivati Njegou
genocidnost zbog toga gotovo je ravno pokuaju abolicije onih
koji su realno krivi za genocid. Vrijeme je da Njegoa ponovo
vratimo njegoolozima. A ako oni nemaju o njemu to novo rei,
onda se barem mogu potruditi da naprave izbor iz enormno
bogate njegooloke literature. Diletantski pokuaji politizacije
Njegoa, o kojima je ove bilo rijei, nee imati mjesta u takvu
izboru.

556

MATICA, jesen 2013.

www. maticacrnogorska.me