Sadraj

Sadraj............................................................................................................................................. 1
1.

Uvod ........................................................................................................................................ 2

2.

MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE ............................................................... 3

2.1.

GRUPA SVJETSKE BANKE ............................................................................................................... 3

2.1.1.

SVJETSKA BANKA - UVOD ...................................................................................................... 3

MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ - IBRD .......................................... 4

3.

3.1.

4.

UVOD............................................................................................................................................. 4

UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJA SVJETSKE BANKE .................................................. 5

4.1.

Skuptina guvernera ..................................................................................................................... 6

4.2.

Odbor izvrnih direktora ............................................................................................................... 7

5.

DJELOVANJE IBRD .............................................................................................................. 9

5.1.

Zajmovi i jamstva .......................................................................................................................... 9

5.1.1.

Osnovna naela ..................................................................................................................... 9

5.2.

Odobravanje zajmova ................................................................................................................. 10

5.3.

Garancije slijededih vrsta: ........................................................................................................... 12

MEUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA (International Financial Corporation -

6.

IFC) ............................................................................................................................................... 14
MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ - I D A .................................................... 17

7.

7.1.

Razlika izmeu IDA-e i IBRD-a ..................................................................................................... 17

8.

AGENCIJA ZA MULTILATERALNO GARANTIRANJE INVESTICIJA MIGA......... 18

9.

MEUNARODNI CENTAR ZA RJEAVANJE INVESTICIJSKIH SPOROVA ICSID20

10.

Zakljuak............................................................................................................................ 21

11. Literatura ................................................................................................................................. 22

1. Uvod
Formalno-pravno

govorei,

meunarodna

organizacija

mora

biti

osnovana sporazumom koji joj daje pravosnanost. Ovako osnovane meunarodne organizacije
predmet su meunarodnog prava i mogu da ulaze u sporazume i sporove meusobno ili sa
pojedinim dravama.

Na ovaj nain, meunarodne organizacije razlikujemo od drugih meudravnih grupa,

kao to su na primer G8 i G77, a koje nisu osnovane meunarodnim sporazumom. S druge
strane, treba uoiti razliku izmeu meunarodnih organizacija i sporazuma; iako se meunarodne
organizacije utemeljuju sporazumima, neki sporazumi, npr.
Severnoameriki sporazum o slobodnoj trgovini NAFTA nije meunarodna organizacija
poto nema sopstvenu administraciju ve se oslanja iskljuivo na administracije zemalja lanica
sporazuma.

2. MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE

2.1.

GRUPA SVJETSKE BANKE

2.1.1.

SVJETSKA BANKA - UVOD

Meunarodnu banku za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and

Development - IBRD) osnovale su, kao prvu od institucija svjetske banke (1944 g. u Bretton
Woods-u, SAD) 44 zemlje, sa ciljem da povoljnijim uvjetima od trinih financira obnovu i
razvoj u zemljama u razvoju, usmjeravanjem financijskih sredstava iz razvijenih zemalja. Iako je
prvobitno osnovna namjera osnivanja banke bila da sudjeluje u financiranju ratom razruene
Europe, IBRD je danas postala iskljuivo banka za razvoj.
Meunarodna banka za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and
Development - IBRD) je ve u poetnom razdoblju djelovanja, zbog njegovog sadraja i irine,
nazvana Svjetskom bankom. Tijekom vremena IBRD se ne samo prilagoavala novim uvjetima
svjetskog gospodarskog i politikog realiteta, nego je i irila svoje djelovanje.

Osnovni zadaci banke su:

-

da olakavanjem investiranja kapitala u proizvodne svrhe pomae obnovu i razvoj na

teritoriju zemalja lanica;

da potie privatne investicije u inozemstvu kroz garancije ili sudjelovanja i drugim

vrstama privatnih investicija;

da daje na raspolaganje, pod povoljnijim uvjetima, financijska sredstva i podsticanjem

meunarodnih investicija pomae na dui rok ravnomjerno razvijanje meunarodne
trgovine i odravanje ravnotee i bilanci plaanja.
Pod okriljem IBRD-a formirane su kasnije jo etiri institucije afilijacije IBRD i to:

Meunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation IFC);

Meunarodno udruenje za razvoj (International Development Association IDA);
3

Multilateralna agencija za investicijske garancije (Multilateral Investment Guarantee

Agency MIGA) i
Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (International Centre for
Settlement of Investment Disputes - ICSID)
Za IBRD i IDA se koristi zajedniki naziv Svjetska banka (World Bank), dok se pod

grupacijom svjetske banke podrazumijevaju sve pet institucije (IBRD, IDA, IFC, MIGA i ICSID).
Osnovni izvori sredstava za poslovanje IBRD-a su uplaene kvote zemalja lanica, zaduenje
na meunarodnom tritu kapitala, vraena sredstva iz ranije odobrenih kredita (replasman) i
ostvareni prihod.

3. MEUNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ - IBRD

3.1.

UVOD
Kada su godine 1944., prije vie od pola stoljea, u Bretton Woodsu u SAD-u postavljena

naela svjetskog gospodarskog razvoja, Meunarodna banka za obnovu i razvoj je dobila

istaknuto mjesto.
Razlog utemeljenja Banke bila je prije svega injenica da su mnoge zemlje poslije
Drugog svjetskog rata oskudijevale u financijskim sredstvima, koja su im trebala za poslijeratnu
obnovu i razvoj. Istodobno, nisu bile dovoljno kreditno sposobne da svoje potrebe podmiruju
zaduivanjem na meunarodnom komercijalnom tritu.

Banka je osnovana kao jedinstvena multilateralna institucija s osnovnim kapitalom koji je

u vlasnitvu zemalja lanica. Kapital je podijeljen na udjele zemalja lanica prema njihovoj
ekonomskoj snazi, a on je zalog da Banka putem pozajmljivanja moe na svjetskim tritima
doi do sredstava za odobravanje zajmova po znatno povoljnijim uvjetima nego komercijalne
banke. Takva uloga Banke proizlazi iz njenog posebnog meunarodnog poloaja i zadae
potpore razvoju u svijetu, njenog posebnog mjesta i politike na tritu, kao i visoke strunotehnike podloge.

Zajmovi i jamstva su osnovni i komplementarni "proizvodi" Banke, koji se mogu koristiti

zasebno ili zajedno. Banka ima veliko iskustvo u pruanju financijsko-savjetodavnih usluga
zajmoprimateljima pri ocjeni opravdanosti i financijske isplativosti zadovoljavanja odreenih
potreba i ciljeva razvoja.
Svrha i cilj Svjetske banke danas se najvie izraava u poticanju gospodarskog razvitka
javnog i privatnog sektora na trinim osnovama, koji je od ope koristi, a posebice za siromano
stanovnitvo u zemljama u razvoju. Banka odobrava zajmove i daje jamstva za financiranje
infrastrukture (izgradnja cesta, elektrinih centrala, kola, sustava navodnjavanja) i projekte u
industriji, koji ukljuuju i izobrazbu strunjaka.
Banka daje potporu poljoprivredi, osigurava proizvodnju hrane za djecu i potie
zapoljavanje ena. Neki zajmovi Banke namijenjeni su promjenama strukture gospodarstava
kako bi zemlje koje ih uzimaju postale stabilnije, uinkovitije i trino orijentirane. Svjetska
banka prua tehniku pomo i strune savjete, pomae vladama da javni sektor i neke specifine
sektore svojih privreda osposobe da budu uinkovitiji i usmjereniji ostvarenju ciljeva
nacionalnog razvitka.
Prvi zajmovi Svjetske banke pomogli su financiranje obnove ratom razruenog
gospodarstva Zapadne Europe. Danas su lanice Svjetske banke iz itavoga svijeta, ali odobrava
zajmove samo zemljama u razvoju Afrike, Azije, Latinske Amerike i Kariba, Sjeverne Afrike,
Bliskog Istoka i Europe (Srednje i Istone), Rusiji i novonastalim zemljama biveg SSSR-a.
Osim sredinjeg ureda u Washingtonu kao sjeditu, Banka ima regionalne urede i
predstavnitva u veem broju zemalja gdje se odvijaju znaajnije aktivnosti Banke.

4. UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJA SVJETSKE BANKE

Svjetska Banka i MMF osnovani su 1945. godine u sklopu uspostave poslijeratnog
poretka meunarodne suradnje. Ministar financija SAD-a Fred M. Vinson ustvrdio je tada kako
5

treba "zapamtiti da ovo nisu obine institucije s obinim dioniarima. To su kooperativne

institucije vlada i njihov glavni posao je s vladama... Iako moraju poslovati tako da ouvaju svoj
kapital i postiu najplodnije koritenje sredstava, nije im cilj stvaranje profita" ("Foreign
Affairs", July 1946).
Osnivai Svjetske banke i MMF-a su glavni naglasak stavili na suradnju i sudjelovanje
suverenih nacija s raznim oblicima vladavine i na razliitom stupnju razvoja (od Nepala s
dohotkom od svega 180 USD po glavi stanovnika do Japana, gdje dohodak prelazi 27.000 USD
na godinu.
Statut Svjetske banke izradile su na pregovarakoj konferenciji u Bretton Woodsu godine
1944. etrdeset etiri zemlje saveznice, a sve su one kasnije i ratificirale Statut. Sovjetski Savez
to nije uinio, tako da su tek 1991. i 1992. godine Rusija i 15 republika biveg Sovjetskog
Saveza pojedinano pristupile u lanstvo. Republika Hrvatska postala je lanicom Svjetske
banke temeljem sukcesije lanstva bive SFRJ, koja je sudjelovala na konferenciji u Bretton
Woodsu. Danas je Svjetska banka globalna svjetska institucija s gotovo univerzalnim lanstvom
(179 zemalja).
Statutom IBRD je predvieno da samo lanice MMF-a mogu biti i lanice Svjetske
banke. Svaku zemlju lanicu predstavljaju guverner (obino ministar financija) i zamjenik
guvernera. Dioniki kapital podijeljen je na zemlje lanice prema formuli koja se temelji na
lanskim kvotama u MMF-u, a glasaka snaga pojedinih zemalja razmjerna je njihovoj
ekonomskoj snazi i odraava se u udjelu zemlje u kapitalu Banke.
Danas SAD jo uvijek dre najvei broj glasova (17,07%), slijede Japan (7,09%) i
Njemaka (5,48%), Francuska (5,26%) i Velika Britanija (5,26%).
Bankom upravljaju tri glavna upravna organa: Skuptina guvernera (Board of
Governors), Odbor izvrnih direktora (Board of Executive Directors) i Predsjednik.

4.1.

Skuptina guvernera

Skuptina guvernera je najvie tijelo i ima najvee ovlasti Banke, donosi smjernice
politike i usvaja glavne poslovne odluke. Skuptina guvernera prima nove lanice, odluuje o
suspenziji lanstva, poveanju kapitala, izboru izvrnih direktora, izmjenama Statuta i slino.
Svaka drava lanica Banke imenuje jednog guvernera i jednog zamjenika guvernera,
koji je zastupaju u Skuptini guvernera. Skuptina se sastaje jednom na godinu (dvije uzastopne
godine u Washingtonu, a tree u nekoj od zemalja lanica) i to na zajednikom sastanku
Skuptine
Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Svaka lanica ima dvije stotine i
pedeset glasova i jo po jedan glas za svaku dionicu koju posjeduje. Odreene glavne odluke
donose se veinom glasova, a uobiajeno je da se odluuje prema standardno utvrenim
pravilima i procedurama operativnih poslova.

4.2.

Odbor izvrnih direktora

Odbor izvrnih direktora nadlean je za provedbu politike Banke i donoenje tekuih

poslovnih odluka. Zemlje lanice zastupaju u Odboru izabrani izvrni direktor, preko kojih
tijekom godine sudjeluju u radu Banke, iznose svoje stavove i glasuju o provedbenim odlukama.
Predsjednik Banke predsjedava Odborom izvrnih direktora.
Predsjednik IBRD nadlean je za svih pet institucija Grupe Svjetske banke, s time to
IFC i MIGA imaju i posebne izvrne predsjednike koji su u rangu prvih potpredsjednika IBRD.

Odbor zasjeda u Washingtonu i sastaje se najmanje jednom na tjedan ili ee ako to poslovi
Banke zahtijevaju. Danas Odbor ima 24 izvrna direktora: pet ih zastupa vodee zemlje lanice
(SAD, Japan, Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju), dok 19 ostalih zastupaju grupacije zemalja
koje su obino iz istog podruja, a razlikuju se prema broju zemalja. Po jedan izvrni direktor zastupa
Rusiju, Kinu i Saudijsku Arabiju, dok jedan direktor zastupa npr. 24 afrike zemlje francuskog
govornog podruja, a drugi 21 afriku zemlju engleskog govornog podruja. O izboru grupacija
odluuju same zemlje, a pored zemljopisne bliskosti, na sastav grupacija utjeu i politike, kulturne i
druge veze.
Isti sastav Odbora izvrnih direktora nadlean je za poslove IBRD, IFC i IDA, dok MIGA
ima zaseban Odbor izvrnih direktora.
U sklopu programa rada Odbora izvrnih direktora glavni poslovi ukljuuju odobravanje
zajmova, razmatranje i primjenu mjera politike Banke, ocjenu i strategiju Banke prema opim i
specifinim pitanjima financiranja razvoja, odnose s pojedinim zemljama korisnicama zajmova,
suradnju s drugim institucijama, odobravanje prorauna i slino. Odbor te dunosti obavlja temeljem
odredaba Statuta i drugih osnovnih odluka o pravilima i procedurama voenja poslova i operacija
Banke.
Iako je Banka u svojoj povijesti prola kroz razne faze, odrala se njena tradicionalna uloga
kreditiranja i garantiranja projekata s proizvodnom svrhom i ciljem poticanja ekonomskog i
socijalnog razvitka zemalja u razvoju. Odbor strogo vodi rauna o sposobnosti koritenja, uincima
kreditiranja i sposobnosti otplate pojedinih zemalja korisnica. Banka odobrava zajmove izravno
vladama, vladinim agencijama ili institucijama uz vladino jamstvo. Podrka privatnom sektoru raste.
Zajmovi za projekte koriste se za specificirane namjene, a nabava roba i usluga za potrebe projekta
nije ograniena samo na odreenu zemlju lanicu nego najee putem meunarodnog natjeaja ime
se postiu najpovoljnije cijene i uinci izgradnje projekta. Odluke Odbora o odobravanju zajmova
moraju se temeljiti na ekonomskim parametrima, premda socijalni, pa i iri ili specifini politiki
momenti (ukljuujui prava ovjeka) imaju dosta utjecaja na odluivanje; jer, u pitanju su interesi i
stavovi predstavnika vlada, meu kojima presudnu ulogu imaju vodee svjetske sile.

5. DJELOVANJE IBRD

5.1.

Zajmovi i jamstva

5.1.1.

Osnovna naela

Banka je kooperativna institucija kojom upravljaju vlade zemalja lanica u skladu s

visinom upisanog kapitala. Mnoge od tih lanica su bile ili su trenutno primatelji zajmova Banke.
Neke lanice omoguuju Banci pristup na svoja trita kako bi se prikupila sredstva potrebna za
pomo financijskim aktivnostima Banke.
Poslovi odobravanja zajmova su tradicionalno najopseniji dio aktivnosti Banke. Zajmovi
su, openito, utemeljeni na sljedeih pet naela, koja proizlaze iz Statuta banke:

Zajmovi Banke predstavljaju posebne obveze. Banka daje zajmove lanicama, vladinim
institucijama ili privatnim poduzeima na podruju zemlje lanice. Zajam koji se ne daje
izravno zemlji lanici mora imati jamstvo zemlje lanice.

Zajmovi Banke osmiljeni su tako da podupiru koritenje potencijala u produktivne svrhe

u nekoj od zemalja lanica. Banka ne odobrava zajmove koji se, po njenom miljenju, ne
mogu opravdati s gospodarskog gledita.

Banka odobrava zajmove onim lanicama za koje smatra da posjeduju kreditnu

sposobnost.

Banka potie sudjelovanja privatnih ulagaa, bez namjere nadmetanja u uvjetima

financiranja. Banka mora biti sigurna da u skladu s prevladavajuim uvjetima trita
(uzimajui u obzir sve vanjske financijske zahtjeve koji se odnose na tu zemlju lanicu)
zajmoprimatelj ne bi mogao dobiti sredstva pod uvjetima koje bi Banka smatrala razumnima
u odnosu na zajmoprimatelja.

Banka nadzire koritenje sredstava zajma, te, uz opa pravila, sklapa aranmane koji
osiguravaju da se pozajmljena sredstva koriste u dogovorene svrhe uz odgovarajuu
pozornost koja se posveuje gospodarenju i uinkovitosti. Onoliko koliko doputa Statut, ta

se naela (koja se odnose i na odredbe o jamstvima Banke) usavravaju i prilagouju

promjenama uvjeta.

5.2.

Odobravanje zajmova
Zajmovi se obino dodjeljuju zemljama u razvoju koje su na viem nivou ekonomske i

socijalne razvijenosti. Osnovni kriterij prema kome se odreuje da li zemlja lanica moe biti
korisnik zajma Banke je visina ostvarenog dohotka po stanovniku. Zajam Meunarodne banke za
obnovu i razvoj odobrava se direktno vladi odreene zemlje lanice ili njihovim agencijama,
odnosno privatnim poduzeima (kompanijama) i bankama uz garanciju vlade. Sredstvima
zajmova Banke financira se 1/3 vrijednosti pojedinanog projekta, a ostala sredstva osigurava
zemlja primalac zajma, ili meunarodni bankarski konzorcijumi, odnosno zainteresirani subjekti
drugi zemalja.
Zajmovi banke odobravaju se s periodom poeka otplate do pet godina i sa rokom otplate
do 25 godina.
Financijsko angairanje IBRD-a realizira se kroz nekoliko programa i to:
1. Investicijski zajmovi (Investment Lending) u koje spadaju:

Zajmovi za specifine investicije, odnosno odreene projekte (Specific Investment

Loans) koji su za izgradnju, obnavljanje i odravanje privredne, socijalne i
institucionalne infrastrukture. Iz ovih zajmova su financirane skoro sve privredne grane, a
posebno

poljoprivreda,

energetika

komunalne

djelatnosti,

sa

teitem

na

organizacijskom aspektu projekta i efikasnom upravljanju.

Sektorski zajmovi za investicije i odravanje (Sector Investment and Maintenance Loans)

koji se daju za financiranje javnih izdataka u odreenim sektorima, na osnovu utvrenih
prioriteta i programa.

Zajmovi za programe prilagoavanja (Adaptable Program Loans) koji se odobravaju za

male pilot projekte koji bi trebali omoguiti pripremu za vee projekte.

10

Zajmovi za tehniku pomo (Technical Assistance Loans) koji se koriste za

institucionalni razvoj zemlje zajmoprimca u itavom nizu podruja (ocjena investicijskih
projekata, obrazovanje kadrova, planiranje, kontrola vanjskoga duga) u kojoj u zemlji
zajmoprimca nema dovoljno iskustva i znanja.

Zajmovi za financijske posrednike (Financial Intermediary Loans) kojima se

osiguravaju dugorona sredstva za razvoj lokalnih financijskih institucija i trita.

Zajmovi za hitan oporavak (Emergency Recovery Loans) koji se odobravaju za programe

oporavka nakon dogaaja kao to su rat, civilni nemiri, prirodne nepogode i veliki
poremeaji u zemlji zajmoprimcu.

Zajmovi za prilagoavanje (Adjustment Lending) u koje spadaju:

Zajmovi za strukturno prilagoavanje (Structural Adjustment Loans SAL) se

odobravaju za unapreenje privrednog rasta, efikasno koritenje resursa i stabilizaciju
bilance plaanja na srednji i dugi rok.

Sektorski zajmovi za prilagoavanje (Sector Adjustment Loans) se odobravaju kao

podrka restrukturiranju i institucionalnim reformama u odreenim sektorima.

Programirani

zajmovi

za

strukturno

prilagoavanje

(Programatic

Structural

Adjustment Loans) koji se odobravaju u obliku skupa zajmova (od 3 do 5 godina) koji bi
trebali pomoi postojane i konzekventne fazne strukturne i socijalne reforme.
-

Zajmovi za oporavak (Rehabilitation Loans) se odobravaju kao podrka vladinoj politici

programima reformi, sa ciljem da se stvori pogodan ambijent za investicije privatnog
sektora, gdje su devizna sredstva neophodna za hitnu rehabilitaciju kljunih
infrastrukturnih i proizvodnih objekata.

Zajmovi za smanjivanje zaduenosti (Debt Reduction Loans) koji pomae kvalificiranim

visoko zaduenim zemljama da smanje svoje komercijalno zaduenje i slubu otplate
duga na podnoljivi nivo.

11

5.3.

Garancije slijedeih vrsta:

Garancije za dio kredita djelomine kreditne garancije (Partial Credit Guarantees)

koje pokrivaju sve sluajeve neplaanja odreenog duga po osnovi zajma ili emisije
obveznica.

Garancije za dio rizika djelomine garancije za pokrie rizika (Partial Risk

Guarantees) se odobravaju radi osiguranja plaanja od strane vlada i njenih agencija za
projekte u privatnom sektoru u sluajevima kao to su raskid ugovora, nedostatak deviza,
promjena zakonodavstva, eksproprijacija i nacionalizacija.

Garancije za odreene projekte (Enclave Guarantees) su posebna vrsta garancija za

djelomino pokrie rizika (uglavnom za rizike koje ova garancija standardno pokriva, uz
rat i civilne nemire, ali ne i rizik transfera) koje se izdaju za odreene izvozno
orijentirane projekte koji generiraju znaajni devizni prihod (samo u IDA zemljama).

Garancije zasnovane na provoenju odreene politike (Policy Based Guarantees) su

specifine djelomine kreditne garancije (daju se od sluaja do sluaja) koje pokrivaju
dio servisiranja duga (po osnovi zajma ili emisije obveznica) prema privatnim
povjeriocima u sklopu programa pomoi zemljama lanicama da provedu sa IBRD-om
dogovorenu strukturnu, institucionalnu i socijalnu politiku ili reformu.

Hedging proizvodi (IBRD Hedging products) koji se nude zajmoprimcima u cilju

smanjenja njihove transakcijske izloenosti i omoguavaju fleksibilnije upravljanje
dugom. Tu spadaju: kamatni swap-ovi, kamatni 'caps' i 'collars', valutni swap-ovi i robni
hedging.

Kofinanciranje koje predstavlja udruivanje sredstava za realizaciju odreenog projekta

ili programa i moe, ali ne mora, ukljuiti odreenu preraspodjelu rizika izmeu
kofinancijera. Kofinanciranje se prema izvoru sredstava moe podijeliti na tri grupe.
Prva grupa su slubeni izvori, uglavnom krediti agencija za financiranje razvoja.

12

Druga grupa su komercijalni izvori, preteno krediti komercijalnih banaka koji nisu
vezani. Trea grupa su izvozni krediti (krediti dobavljaa, krediti dravnih agencija za
kreditiranje izvoza). Prvi izvori sredstava su dostupni i zemljama sa manjim kreditnim
bonitetom, dok su sredstva iz drugog i treeg izvora uglavnom dostupna zemljama sa dobrim
kreditnim bonitetom.

Ovisno o intenzitetu odnosa, tj. da li se nastupa inokosno ili se dijeli rizik, kofinanciranje
moe biti paralelno ili zajedniko. Kod paralelnog kofinanciranja veza izmeu kofinancijera je
labavija, poto se isporuke robe i usluga za odreeni projekt dijele na 'pakete' od kojih svaki
kofinancijer financira svoj utvreni dio. Kod zajednikog financiranja IBRD i drug
kofinancijeri prethodno preciziraju svoje uee u zajednikom financiranju.
-

Ostali vidovi angairanja, kao to su: starateljski (trust) fondovi za posebne namjene
(Trust Fund for Heavily Indebted Poor Countries, Policy and Human Resources
Development Fund, Consultatn Trus Fund, itd.), koji sve vie igraju znaajnu ulogu u
ukupnom nagairanju IBRD. Ovi 'trust' fondovi su praktino financijski aranmani
izmeu IBRD i donatora, na bazi kojih donator povjerava IBRD starateljstvo nad
sredstvima iz kojih se financiraju odreene aktivnosti vezane za razvoj.

Pravo na zajam
lanice koje imaju kreditnu sposobnost za dobivanje novih zajmova od IBRD-a i na

vrijeme podmiruju svoje ranije dunike obveze prema Banci, imaju pravo na nove zajmove.
Banka koristi sljedee operativne upute, zajedno s tekuim procjenama kreditne
sposobnosti zemlje, da bi ocijenila ima li neka zemlja pravo na zajam:
-

zemlje lanice s prosjenim godinjim per capita dohotkom (svi podaci navedeni su u
USD iz 1994.) iznad 1.395 USD, ali manje od 5.055 USD, imaju pravo na zajmove;

zemlje s prihodom per capita izmeu 725 i 1.395 dolara mogu dobiti kombinaciju
zajmova IBRD-a i kredita IDA-e (rok otplate preko 20 godina);

zemlje koje nemaju kreditnu sposobnost za zajmove IBRD-a, a imaju prihode per capita
725 dolara ili manje mogu dobiti zajam jedino od IDA-e;

zemlje s dohotkom od 1.396 do 2.895 USD koriste zajmove s rokom otplate 17 godina, a
od 2.896 - 5.055 USD 15 godina.
13

6. MEUNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA (International

Financial Corporation - IFC)
Meunarodna financijska korporacija (International Financial Corporation - IFC) je
afilijacija Svjetske banke osnovana 1956 g. sa ciljem 'da unapreuje ekonomski razvoj
poticanjem daljeg razvoja privatnih proizvodnih poduzea zemalja lanica, a naroito u manje
razvijenim podrujima, dopunjavajui na taj nain djelatnost kojom se bavi Svjetska Banka'.

U ostvarivanju ovog cilja IFC u suradnji sa privatnim investitorima, prua financijsku

pomo kod osnivanja, modernizacije i proirivanja proizvodnih privatnih poduzea koja bi
trebala doprinijeti razvoju zemalja lanica, putem investicijskih ulaganja bez davanja garancija
za otplatu od strane drave, a u sluajevima kada se ne moe pribaviti odgovarajui privatni
kapital pod prihvatljivim uvjetima. privatno uee i da se poduhvat kompanija vodi na
komercijalnoj osnovi. Inae, IFC je znaajan financijer privatnih infrastrukturnih projekata u
zemljama u razvoju i moe se slobodno rei da je imala pionirsku ulogu u njihovom projektnom
financiranju u itavom nizu zemalja.
Pravno i financijski promatrano, Svjetska banka i IFC su odvojeni entiteti, poto IFC ima
vlastiti kapital, rukovodstvo i osoblje, ali je vezana za Svjetsku banku oko administrativnih i
drugih usluga. IFC ima 175 zemlje lanice. Oko 80% sredstava za svoje financiranje IFC
mobilizira preko trita kapitala, a 20% kroz pozajmice od IBRD.
IFC ima pet osnovnih oblika svog financijskog angairanja. To su:

A Zajmovi (A Loans) - zajmovi koje IFC odobrava za svoj raun po fiksnim i

promjenjljivim kamatnim stopama za projekte privatnog sektora u zemljama u razvoju.
Veina ovih zajmova se odobrava u vodeim svjetskim valutama, ali se mogu odobravati
i u lokalnoj valuti. Ovi zajmovi su obino na rok od 7 do 12 godina, mada mogu biti i na
rok do 20 godina, uz grace period i otplatu koja se odreuje od sluaja do sluaja. Iz ovih
zajmova se financiraju nove (greenfield) kompanije i projekti i njihova proirenja u
14

zemljama u razvoju. Da bi se osiguralo uee privatnih investitora A-zajmovi su obino

ogranieni na 25% ukupnih trokova za nove projekte, a izuzetno na 35% za male
projekte. Za projekte proirenja IFC moe financirati do 50% trokova projekta, pod
uvjetom da njena investicija ne pree 25% ukupne kapitalizacije projektne kompanije.
Generalno, A-zajmovi se kreu od 1 milion do 100 miliona dolara.

Uee u dionikom kapitalu (Equity financing) - financiranje ulaganja u rizini kapital

je u formi uea u dionikom kapitalu kompanija i drugih entiteta (financijske
institucije, investicijski fondovi) privatnog sektora u zemljama u razvoju. Ove investicije
su obino na rok od 8 do 15 godina. Da bi se osiguralo uee drugih privatnih
investitora, IFC obino sudjeluje sa 5% do 15% u dionikom kapitalu. IFC nije nikada
najvei dioniar u projektu i obino nema vee uee od 35%. IFC ne uzima aktivno
uee u upravljanju kompanijom.

B Zajmovi (B Loans) - Sindicirani (udrueni) zajmovi. U okviru ovog programa

araniraju se sindicirani zajmovi od komercijalnih banaka kao dodatni izvor financiranja
za projekte u zemljama u razvoju koje financira IFC. U sindiciranim zajmovima (takoer
nazvanim B-zajmovi) banke osiguravaju sredstva iz vlastitih izvora i snose komercijalni
rizik. Ovaj program omoguava komercijalnim bankama da uivaju isti tretman kod
projektnih sponzora i vlada zemlje domaina, kao i IFC, ukljuujui i porezna
oslobaanja, izuzimanje od deviznih ogranienja i reprogramiranja obaveza po vanjskim
dugovima.

Djelomine kreditne garancije (Partial Credit Guarantees) - koje pokrivaju sve vrste
kreditnih rizika za odreeni period kreditiranja, izdaju se u stranoj ili lokalnoj valuti.
Djelomina garancija IFC poboljava bonitet financijskih instrumenata koje emitiraju
njeni klijenti.

C-zajmovi (Quasi-Equity Financing: C-loans) - Financiranje kvazi vlasnikog ulaganja

u sklopu kojeg IFC nudi spektar kvazi vlasnikih financijskih instrumenata koji imaju

15

elemente zaduenja i vlasnikog ulaganja da bi se pomogli projekti privatnog sektora u

zemljama u razvoju.
Da bi se projekt financirao od strane IFC, on mora ispunjavati odreeni broj kriterija i to:
-

Projekt mora biti u zemlji u razvoju koja je lan IFC;

Projekt mora biti u privatnom sektoru;

Projekt mora biti tehniki izvodljiv;

Projekt mora imati dobre izglede za profitabilnost;

Projekt mora doprinijeti razvoju lokalne privrede;

Projekt mora zadovoljavati socijalne i ekoloke standarde IFC-a, kao i one zemlje domaina.

Postupak identifikacije, ocjene i usvajanja projekata slian je onom koji primjenjuje Svjetska
banka.

16

7. MEUNARODNO UDRUENJE ZA RAZVOJ - I D A

Meunarodno udruenje za razvoj osnovano je radi pribavljanja dodatnih izvora
sredstava za razvoj najsiromanijih zemalja. IDA ima preko 150 zemalja lanica, a 70 ih moe
koristiti kredite. Udruenje je do sada dalo preko 71 mlrd USD vrijednosti zajmova za vie od 90
zemalja. Dvadeset dvije zemlje, koje su prije bile korisnice, razvile su se toliko da vie ne koriste
kredite IDA-e. Tako su Juna Koreja i Turska danas ve zemlje davaoci sredstava.

7.1.

Razlika izmeu IDA-e i IBRD-a

IDA je u mnogo emu nerazdvojna od IBRD. Obje financiraju razvojne projekte koji su

pomnjivo odabrani i pripremljeni. Strunjaci koji rade na projektima IDA-e rade i za IBRD, a
predsjednik Svjetske banke istodobno je predsjednik IDA-e.
Svaka od njih, meutim, ima svoj statut, razliite odredbe o uplati kapitala, strukturi
glasovanja i odvojena financijska sredstva.
Osnovna razlika izmeu tih dviju institucije je u nainu prikupljanja sredstava, koje
zatim obje pozajmljuju, i uvjetima pod kojima pozajmljuju zemljama u razvoju.
Dok IBRD veinu sredstava pribavlja na svjetskim financijskim tritima i plasira ih
zemljama u razvoju po kamatama neto niim od kamata komercijalnih banaka i uz dulje rokove
otplate, IDA zajmove daje bez kamata (naplauje samo 0,75% za trokove transfera) i uz jo
dulje rokove otplate ili ak 85% bespovratno. Zato IDA ne pribavlja sredstva s trita kapitala,
nego do njih dolazi putem doprinosa i poklona razvijenih zemalja lanica.

Zajmove IDA-e koriste samo najsiromanije i kreditno nesposobne zemlje. Njihov

dohodak po glavi stanovnika bio je je 1992. godine ispod 805 USD. Veliina iznosa zajma koji
se odobrava tim zemljama odreuje se s obzirom na veliinu zemlje, dohodak po glavi
stanovnika i uspjenost provedbe ekonomske politike. Kreditno sposobnije zemlje koriste
17

mjeovite IDA zajmove i zajmove Svjetske banke, a kada im dohodak prijee 805 USD po glavi
stanovnika vie ne mogu koristiti zajmove IDA.

8.

AGENCIJA ZA MULTILATERALNO GARANTIRANJE

INVESTICIJA MIGA
Strane izravne investicije veoma su znaajne za zemlje u razvoju. One donose kapital

potreban za rast i razvoj privatnog sektora, a to omoguuje zapoljavanje i olakava prijenos moderne
tehnologije iz industrijskih zemalja. Zemlje u razvoju sve vie uviaju koristi od stranih izravnih
investicija, otvaraju se i potiu njihov dotok kao dohodak svojim vlastitim ulaganjima.

Meutim, veina stranih izravnih investicija jo uvijek je koncentrirana na samo nekoliko

zemalja. Glavna zapreka stranim izravnim ulaganjima jest procjena investitora o velikom
politikom riziku u veini zemalja u razvoju. Iako su masovne nacionalizacije stranih ulaganja
danas rijetke u svijetu, ostale su zapamene neke eksproprijacije i politiki motivirane akcije iz
60-ih i 70-ih godina. Potencijalni strani ulagai takoer se boje opasnosti rata, oruanih i drugih
pobuna.

MIGA (Multilateral Investment Guarantee Agency) je osnovana u travnju 1988. godine

kako bi pomogla investitorima u zatiti od navedenih problema. Njezina glavna zadaa je
olakati tokove stranih izravnih ulaganja izmeu zemalja lanica osiguravanjem ulaganja od
nekomercijalnih (politikih) rizika i pruanjem drugih savjetodavnih usluga za stvaranje
povoljnih investicijskih uvjeta.
Dramatine promjene u globalnom ekonomskom okruenju, osobito s ukljuivanjem
zemalja u tranziciji Srednje i Istone Europe, diljem svijeta su potaknule konkurenciju zahtjeva
za javnim i privatnim kapitalom. Pored potreba za kapitalom u siromanim zemljama, srednje
razvijene zemlje aktivno trae strane izravne investicije za pokretanje svog industrijskog razvoja,
a programi privatizacije diljem svijeta otvaraju mogunosti za ulaganja sve vie milijardi dolara

18

u privatne projekte. Sve to silno je povealo zahtjeve za djelovanjem MIGA-u u pruanju usluga
osiguranja.
Danas vie od dvadeset razvijenih zemalja imaju svoje nacionalne programe osiguranja
investicija protiv politikog rizika, ali su oni esto nedostatni ili necjeloviti i ne mogu pokriti sve
potrebe investitora. MIGA je osnovana radi toga da popuni te praznine i da dopuni postojee
aktivnosti suosiguranjem i reosiguranjem ulaganja u zemljama u razvoju. MIGA prua etiri
osnovne vrste osiguranja:
-

nekonvertibilnost valute. titi investitore od gubitaka nastalih zbog nemogunosti

zamjene zarada od ulaganja u lokalnoj valuti u stranu valutu radi transfera izvan zemlje
domaina;

nacionalizacija. titi strane investitore od poteza domaih vlasti koje mogu suziti ili
ponititi vlasnitvo te preuzeti kontrolu nad njim ili pravima osiguranog ulaganja;

rat i graanski nemiri. titi od gubitaka tijekom vojne akcije ili graanskih nemira koji
unitavaju ili oteuju realnu imovinu poduzea ili djeluju na njegovo poslovanje;

raskid ugovora. titi od gubitaka nastalih uslijed investitorove nemogunosti da ostvari

svoja prava ili zatiti interese prema zemlji domainu, koja je otkazala ili raskinula
investicijski ugovor.
MIGA osigurava nova ulaganja ulagaa iz bilo koje zemlje lanice u projekte u nekoj

zemlji u razvoju, takoer lanici MIGA. To mogu biti i ulaganja u proirenje, modernizaciju ili
restrukturiranje postojeih projekata kao i ulaganja vezana za privatizaciju i preuzimanje
dravnih poduzea. Strana ulaganja mogu biti u vidu opreme, kredita, jamstava na kredite,
ugovora o tehnikoj pomoi, ugovora o najmu i slino; traju najmanje tri godine, a zarada
ulagaa mora se vezati na poslovne rezultate projekata.
U postupku ocjenjivanja zahtjeva, MIGA trai da projekti budu financijski i ekonomski
zdravi i sigurni u pogledu zatite okolia, te da odgovaraju razvojnim potrebama zemlje
domaina (nova radna mjesta, transfer tehnologije, poveanje izvoza). Iako nema unaprijed
odreene vrijednosti ulaganja za koje se trai osiguranje, za sada je maksimalno ogranienje po
projektu do 50 mil. USD.

19

MIGA osigurava ulaganja najmanje na tri godine, obino na 15 godina, a iznimno to

razdoblje poveava na 20 godina ako to zahtjeva priroda projekta. Osigurava se rizik vezan s
konkretnim projektom, uzimajui u obzir i ope ekonomske i politike uvjete zemlje u kojoj se
izvodi.
Premijske stope su 0,50% do 1,25% godinje na osigurano stanje, a razlikuju se od
kategorije, tj. Vrste djelatnosti (industrija, prirodno bogatstvo, nafta i plin) i visine obuhvata
osiguranja (obino do 90% vrijednosti ugovorenog ulaganja, jer investitor sam snosi najmanje
10% rizika). Za svaki zahtjev za osiguranje MIGA trai u ime ulagaa standardnu ili posebnu
suglasnost zemlje domaina. Zahtjevi se obrauju prema svakom pojedinom projektu i to prvo na
prethodnoj osnovi, a zatim se - nakon pomne obrade, ocjene i pozitivnog zakljuka strune
slube i potvrde Odbora MIGA-e za odobravanja osiguranja - izdaje konana suglasnost.

9. MEUNARODNI CENTAR ZA RJEAVANJE INVESTICIJSKIH

SPOROVA ICSID
U 1965. godini u okviru Grupe Svjetske banke osnovan je Meunarodni centar za
rjeavanje investicijskih sporova- ICSID, u ijem se okviru organizira arbitraa za rjeavanje
sporova meu zemljama lanicama u sluajevima kada one ele da prihvate takav postupak. Do
kolovoza 2002. godine 127 zemalja je potpisalo Konvenciju o Centru meu kojima i Hrvatska.

20

10. Zakljuak
Ekonomske krize i ratovi u prvoj polovini XX veka umanjili su obim meunarodne
trgovine i kretanja kapitala, usporile i zaustavile ekonomski rast, a veliki broj zemalja je iz II
svetskog rata izaao sa potpuno ili delimino razorenim privredama. Zbog toga je postojala
potreba da se osnuje institucija koja e pomoi ekonomski razvoj i obnovu razorenih privreda
nakon II svetskog rata davanjem dugoronih razvojnih kredita. Tako je na konferenciji u
Breton Vudsu 1944. godine, pored Meunarodnog monetarnog fonda, osnovana i
Meunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD. Ove dve institucije, obe pod okriljem sistema
Organizacije Ujedinjenih nacija, se nazivaju bretonvudski blizanci. Sedite obe institucije
je u Vaingtonu.
Pod okriljem IBRD, kasnije su osnovane jo etiri institucije (afilijacije IBRD) koje
zajedno sa IBRD ine Grupu Svetske banke. Te etiri afilijacije su: Meunarodna finansijska
korporacija (IFC), Meunarodno udruenje za razvoj (IDA), Multilateralna agencija za
garantovanje investicija (MIGA) i Meunarodni centar za reavanje investicionih sporova
(ICSID). IBRD i IDA se jednim imenom nazivaju Svetskom bankom. IFC promovie
investiranje privatnog kapitala u zemljama u razvoju, MIGA obezbeuje garancije od
nekomercijalnih, pre svega politikih rizika, investitorima koji svoj kapital plasiraju u
zemljama u razvoju, dok ICSID reava eventualne sporove izmeu stranog investitora i
zemlje domaina.

21

11. Literatura
1. http://www.worldbank.org/en/about
2. http://www.worldbank.org/ida
3. http://www.ifc.org
4. http://www.miga.org
5. http://icsid.worldbank.org/ICSID

22