EGEJSKE CIVILIZACIJE

egejske civilizacije cvjetaju u 3. i 2. tisuljeu pr. Kr.

razvijaju se bliske civilizacije
? kretska ili minojska (Kreta i susjedni otoci)
? kikladska (kikladski otoci)
? mikenska (heladska) na grkome kopnu
svaka od kultura razvijala se u tri razdovlja (rano, srednje i kasno)
razliiti koncepti umjetnosti grki geometrijski i apstraktni stil nasuprot figuralnome svijetu
Bliskoga istoka i Krete
jedno od najznaajnijih otkria je minojsko pismo ili linearno pismo B

pismo je nastalo oko 2000. g. pr. Kr., a kasni oblik minojskoga pisma (oko 1400. g.)
nazvan je linearno pismo B koje je koriteno sredinom 2. tisu lje a na Kreti i u Gr
koj

deifrirano je sredinom 20. stolje a (J. Ventris & M. Chadwick)

jezik pisma je gr ki tek od 15. st.

tekstovi lineranoga pisma B su uglavnom zapisi inventara i upravni dokumenti u

pala ama
KIKLADSKA KULTURA
? otoni/kikladski idoli
nakon 2800. g. pr. Kr. na kikladskim otocima mrtvi su pokapani s mramornim kipovima
redovito - enski likovi s rukama prekrienim na grudima (shematizirane uglate, gotovo
apstraktne forme)
kipovi su ploni, klinasta oblika sa snanim vratom, nalik su na lutke
pojedinosti na kipovima potom su dodane bojom
razlikuju po veliini i obliku (to im daje stanovitu osobnost)
odlikuju izvanrednim smislom za organsku strukturu tijela
kikladski idoli predstavljaju odmak od ranijih enskih likova majke i boice plodnosti
njihova uloga nije bila samo pogrebna - vjerojatno je rije o kultnim kipovima posveenima
enskome boanstvu vezanome uz Sunce u ciklusu ivota i smrti (vee skulpture), odnosno
kipovima koji su sluili u kunim svetitima ili za prinoenje rtava (manji primjerci), a
moda je rije i o predstavama hereoiziranih pokojnika
idoli kao prilozi u grobovima darovi boanstvu ili popudbina za zagrobni ivot

MINOJSKA CIVILIZACIJA
? MINOJSKA - najbogatija i najneobinija civilizacija
civilizacija bez kontinuiteta (razliite faze se naglo javljaju i naglo nestaju, zacijelo utjecajem
nasilnih promjena)
osnovna svojstva minojske umjetnosti su radost, razigranost i ritmiko kretanje
? arhitektura
prva neoikavana promjena dogodila se oko 2000. g. pr. Kr. (do tada su Kreani ivjeli na
razini neolitikoga ruralnoga ivota)
tada stvaraju vlastiti sustav pisma te urbanu civilizaciju, odnosno gradnju sredita s velikim
palaama (Knosos, Festos, Malija)

tri starije palae nastale su (oko 2000.), ali i nestale (oko 1700. g, najvjerojatnije u
katastrofalnome potresu) istodobno
malo je prolo vremena da bi se na istim mjestima izgradile nove i vee palae koje su takoer
unitene u potresu oko 1450. g.
palae su nakon potresa bile naputene, onu u Knososu odmah su zauzeli Mikenjani s cijelim
otokom
? kronologija minojske civilizacije je vrlo sloena
? razdoblje stare palae ili srednjominojski stil I i II (2000.-1700.)
? razdoblje nove palae obuhvaa srednjominojski stil III (1700.-1670.),
kasnominojski I.A (1670.-1620.) i kasnominojski I.B (1620.-1490./1450.)
erupcija vulkana na otoku Theri (Santorin) bila je u vrijeme nove palae (konac
kasnominojske faze I.A)
erupcijom vulkana na Theri Kreta je bila neznatno oteena tada nastupa vrhunac minojske
civilizacije u kasnominojskoj fazi I.B
razdoblje stare palae odgovara Srednjoj dravi, a razdoblje nove palae Novoj dravi u
Egiptu
nakon katastrofe u kojoj su unitene stare palae, dolazi do nagloga bogaenja i izvanrednoga
bujanja umjetnikoga stvaralatva u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu
? nove palae su glavni izvor podataka o minojskom graditeljstvu i arhitekturi
centrifugalna kompozicija (veliko dvorite oko kojega idu dvorane, sobe, komore i sl., nema
vanjskih zidova ili utvrenih bedema)
? PALAA KRALJA MINOSA U KNOSOSU
brojne odaje i prostorije (Minotaurov labirint)
prostorije su prilino male, a stropovi niski
trijemovi, stubita i otvori za zrak palai su davali otvorenost i znaajnu prozranost,
unutranje odaje esto imaju ukraene zidove
graa zidova je bila izvrsna, ali su stupovi uvijek bili drveni oblik glatkoga stupa pri dnu se
suava, a prema vrhu iri i nosi kapitel u obliku jastuka ili s motivom dvostrukih sjekira,
izmeu stupova kultni motivi dvoroga (poznat je s reljefa i slika)
kretska arhitektura ima sakralno obiljeje simbol rogovlja prepoznaje se kao kult bika u
grkoj mitologiji olien u Minotauru, u legendi o Persifaji, u otmici Europe ili kretskome biku
na minojskoj Kreti nema utvrda, ratna tematika nije poznata
palae su zacijelo bile sredita vjerskoga ivota, vladare nisu tovali poput boanstava (kao u
Egiptu ili Mezopotamiji)
mnotvo spremita i radionica u Knososu potvruje da palaa nije bila samo kraljevska
rezidencija negoli sredite uprave i trgovakih djelatnosti (najznaajniji: pomorstvo i trgovina)
PALAA MALIA
Po mitolokoj predaji palaa pripada Minosovu bratu Sarpedonu
Graena 1900. godine, a zapravo je rije o plai-gradu
Prva palaa je razorena oko 1700. godine, a obnovljena oko 1650.
Nova palaa razorena je oko 1450. i nije ponovno obnavljana
U mikenskome periodu bila je sagraena manja zgrada (vjerojatno svetite) na tim ruinama
LONARSTVO
? nevjerojatno bogata kreativna mata u ukraavanju posua (fini komadi nazvani
ljuske od jajeta)

? doba starije palae (2000.-1700.) na Kreti je stvoren tip lonarstva poznat kao
Kamares stil
Kamares stil odlikuje se tehnikom savrenou i dinaminim vrtlonim ornamentima
organskih apstrakcija (neke su posude potpuno prekrivene ribama, koljkama i hobotnicama
izvanredna kombinacija i izbor boja (bijela i crvena na crno-smeoj podlozi) te motiva
SKULPTURA MALIH DIMENZIJA (RELJEFI)
slina je stilu zidnoga slikarstva (izrezbareni likovi na vazama odlikuju se leteim pokretom
kao na zidnim slikama
spoj reljefa i slikarstva oituje se na primjeru Princa s pernatom krunom iz Knososa (16. st.)

MIKENSKA KULTURA
razdoblje kasne Helade (1400.1100. g. pr. Kr.) razvitak utvrenih naselja oko palaa
(Mikena i dr.)
? mikenske grobnice
oko 1600. g. iznenada dolazi do pokapanja mrtvih u duboko iskopane grobove, a neto kasnije
i stoaste kamene komore poput konica vrhunac oko 1300. g.
Atrejeva riznica/tolos kupolna grobnica (13. st.) graena pomno klesanim blokovima
slaganim u koncentrinim slojevima to se suzuju prema najvioj toki (korbeliranje-gradnja
konzolama-ispupenja u zidu) - riznica je davno opljakana
kupolna grobnica u Orhomenosu (rano 13. st.)
Grobni krug A i Grobni krug B (tip duboko iskopanih grobova) dali su netaknute mikenske
grobnice s vrlo bogatim inventarom (uz kraljevske posmrtne ostatke tu su naene zlatne i
srebrne maske, zlatne posude u obliku lavlje glave, itd.)
zlatne posude iz Vafija (oko 1500. g.)
posude naznauju problem minojsko ili mikensko?
malo je elemenata koji nisu minojski (slinost ljudskih likova s onima na Vazi sa eteocima, a
slinost bikova s onima na Fresci toreadora), ipak prikaz ne odgovara u potpunosti
kontinuiranim ritmikim pokretima minojskih kompozicija
vaze je vjerojatno izradio minojski umjetnik za mikenske naruitelje
utjecaj Egipta na pogrebne obiaje te snaan kretski utjecaj u mikenskoj kulturi su
najznaajniji
odnos Mikena Kreta Egipat moe se razmatrati u okviru nekoliko teza ili teorija:
izmeu 1700. i 1580. g. Egipani su u sukobu s Hiksima pozvali u pomo mikenske ratnike, a
kako su Minojci bili pomorci, oni su prevezli Mikenjane u Egipat i natrag posljedica:
Mikenjani su donijeli znatne koliine zlata, a nakon toga grade i grobnice koje su
monumentalne poput onih u Egiptu, Minojci su oko 1600. g. doli do visokoga stupnja
blagostanja (razvoj naturalistikoga slikarstva)
svi veliki spomenici mikenske arhitekture izgraeni su izmeu 1400. (kada se pojavilo
linearno pismo B) i 1200. g. pr. Kr.
mikenska arhitektura zasigurno je pod utjecajem minojske (palae na kopnu kao tvrave
okruene bedemima)
Lavlja vrata u Mikeni graena megalitskim (kiklopskim) blokovima kao i Atrejeva riznica
tehnikom se ipak razlikuju od minojskoga graditeljstva
reljef dviju lavica (uvarice vrata) sa svake strane simbolikoga minojskoga stupa kao prvi
monumentalni reljef Grke, takoer je stran minojskoj umjetnosti, ali podsjeaju na utjecaj
Bliskoga istoka
sredite palae u Mikeni i drugim kopnenim naseljima bila je kraljevska dvorana za primanje
megaron (velika pravokutna odaja, trijem i pretkomora)
mikenski hramovi bili su skromne graevine s kultnim kipovima i svetitima, a odvojeni od
palaa
oboavano je mnotvo bogova, prije svega naslijeena grka boanstva (poput Posejdona i
d.), meutim, mikenska je religija preuzela mnoge minojske i maloazijske elemente

reljef od bjelokosti iz Mikene s dvije ene koje paze na dijete svakako je dobar primjer koji
po elastinim pokretima tijela podsjea na minojsku umjetnost, premda je kompozicija
nedvojbeno nastala pod utjecajem Bliskoga istoka
tema je neobina (mit o boanskome djetetu koje je majka napustila, a odgojile ga nimfe,
boice ili ivotinje Bakho, Jupiter?) u ovome primjeru vjerojatno je rije o prikazu
boanskoga djeteta bez majke, ali s dadiljama gdje je toplo i rjeito izraena ljubav

Egejske civilizacije
? egejske civilizacije cvjetaju u 3. i 2. tisuljeu pr. Kr.
? razvijaju se bliske civilizacije
? kretska ili minojska (Kreta i susjedni otoci)
? kikladska (kikladski otoci)
? mikenska (heladska) na grkome kopnu
svaka od kultura razvijala se u tri razdovlja (rano, srednje i kasno)
egejske civilizacije do 19. st. bile su poznate samo iz Homerova opisa rata u Ilijadi i Odiseji
zbog provjere navoda iz epova zapravo su i zapoela istraivanja u Maloj Aziji i Grkoj (H.
Schliemann), odnosno na Kreti (A. Evans)
zahvaljujui arheolokim iskapanjima H. Schliemanna i A. Evansa otkrivena je obilna
materijalna graa
egejska umjetnost sa svojim oblicima vezana je uz Bliski istok i uz Egipat (umjetniki
podsticaji izvana), ali je jedinstvena pojava s vlastitom ljepotom, autentinosti i izvornosti
(svjeina, spontanost)
Egejski utjecaji u Albaniji
Grki utjecaj u Albaniji
? Pred/ i ranomikenski period (Late MH LH A; 1650.-1460 BC)
? Period mikenske ekspanzije (LH IIB LH IIIB-2; 1460. 1200 BC)
? Period mikenske dezintegracije (LH IIIC Rano submikensko doba; 1200.-1050./20
BC)
Period ?
U srednje bronano doba Albanija (MBA) je na trgovakom putu iz egejskoga svijeta
evidentirani nalazi nastali pod utjecajem minojske Krete (siva minojska keramika)
Najvie nalaza bronanih predmeta naenih u grobnim humcima:
maevi tipa A Sandars iz Vajz, Pazhok, Midh datacija MH III ili LH I; 17.-16.
st. (1-3)
? bodei (Vodhin, Vajz, Pazhok, Irmaj, Mat, inamak) datacija MM I-II, odn. MH
II (4-7)
iljci koplja kretskoga podrijetla datacija MH period (8-10)
? noevi MH tipa (Vajz, Pazhok, Midh -12-15)
? osobni inventar (male zlatne spirale kao ukras za glavu, bronane pincete) (16-19)
? prvi mikenski import: vr tipa vapheio (Pazhok) iz LH IIA (4a)
Period ?
u vrijeme mikenske konsolidacije i ekspanzije (druga pol. 15. i rano 14. st.) u Albaniji je
otkriven uglavnom metalni inventar
bronani maevi rogolike ili kriolike forme (tipa C i D Sandars) s nalazita
Grmenj, Varibop, Komsi, Shtogj, Nnshat, Lesh, Rrethe-Bajz primjerak iz Klcyre D
tipa ima T ruicu, mlai je i datira se u kasno 14. st.)
? keramika je rijetka (cilindrini alabastron iz Margllia 4c kao junogrki import iz
LH IIIA2 ili oko 1300. g., mali fragment mikenske keramike 4d i fragment monokromna
kylixa iz Tren 4e iz LH IIIB

Period ?
mikenski maevi tipa G (Bar 11,)

keramika je brojnija (amphoriskosi, kylixi, duboke kupe), ali loije kvalitete (humci Bar 4fi,5c,f-i, Piskov 5ab, Klcyre 5e, Bajkaj 5d) datacija LH IIIC ili kasnomikenski period
1100.-1030. g.
dvostruke sjekire i noevi mikenskoga tipa (3) s vie nalazita (Xar, Lleshan, Bar, Sarand,
Qeparo, Fier, Butrint, Maliq, Pazhok, Kuks, Mat, Vajz)
u prvom periodu u Albaniji je veina predmeta nastala kao inspiracija iz egejskoga i
mikenskoga prostora
najvei broj lokaliteta smjeten je u primorskome pojasu Albanije (Cuk, Dukat) te u rijenim
dolinama (Vajz, Pazhok, Mat), a u unutranjosti uz komunikacije izmeu Albanije i Epira
(Vodhin), zapadne Makedonije i Tesalije (Maliq) te sredinjega Balkana (inamak, Kuks)
rani mikenski materijal otkriven je u grobnom kontekstu, a veinu inventara ini bronano
oruje te zlatni predmeti mogu se komparirati s materijalom grobnih komora
8 lokaliteta pripada prvom periodu
u drugom periodu je ak 17 lokaliteta (5 naselja, ostalo funeralni kontekst) uglavnom u
zapadnom dijelu zemlje (dolina Mat najvie)
trei period dao je brojne primjerke mikenskoga materijala (sada je broj mikenskih maeva
drastino reduciran, a ee su dvostruke sjekire)
proces egejske akulturacije ili snaan utjecaj u kasnoj fazi MBA u junoj Albaniji
u sredinjoj i sjevernoj Albaniji egejski i mikenski predmeti - tek indikacija statusa vlasnika
takvih predmeta
Helenistiki centri u Albaniji
Grci u Iliriji
Povijesna je dokumentacija siromana, ali je arheoloka vrlo zanimljiva (materijalna kultura,
epigrafija, numizmatika i sl.)
Najranije vijesti o Grcima u junoj Iliriji iz vremena trojanskoga rata (Ahejci u gradu
Amantiji u dolini Vojue, Strabon i St. Bizantinac spominju Orikos kao prvi grki grad/polis
na Jadranu)
Korinani su se naselili na Krf odakle su najbolje kontrolirali morske putove na sjever
prema Jadranu i zapad prema Otrantu i junoj Italiji
Apollonia (A????????) u Fier regiji june Albanije uz rijeku Vojuu (Aous) u blizini sela
Pojan (Pojani).
588. BC osnovali je grki kolonisti s Kerkyre (Corfu) i Corintha
Apollonia (?????????) je bila jedan od najvanijih gradova na putu korintske trgovake mree
Ilirsko pleme Taulantii dralo je i nastavalo regiju grada Apollonije
DRA
Durrs (?????????, Dirrkhion, ????????, Epidmnos, Dyrrhachium)
627/5. BC grad su kao Epidamnos osnovali grki kolonisti s Corintha i Corcyre (takoer i
Anaktorion, Leukadiju i Ambraciju)
Vrlo povoljan poloaj omoguavao je dobre uvjete obrane s kopna i mora, ali je ?????????
istovremeno bio vana toka na trgovakim putovima prema unutranjosti Ilirije
Znaajna ulogu u Peleponeskome ratu 431. BC., uska povezanost s Corinthom
Epidamnos i Apolonija najveu su ulogu imali u trgovini Korinana i Korkirana s junom
Ilirijom i sredinjim dijelom Balkana (kasnija Via Egnatia)
Junoilirsko trite je apsorbiralo velike koliine korintske i korkiranske robe (oruje,
keramika, nakit, vino, ulje), a s druge strane iz Ilirije dobivali drvo za gradnju brodova,
bitumen, konoplju, usoljeno meso, itarice te minerale (rude srebra po analizama
korintskoga novca trezor Hollm iz june Albanije s novcem Egine Damastion u Iliriji

najvjerojatnije su i osnovali halkidski kolonisti, ali su Eginjani tu bili interesno prisutni, a

vjerojatno i Korkirani i Korinani
Uglavnom su mladi ljudi bili kolonizatori Epidamnosa i Apollonije, a njihovi potomci
mijeane krvi kasnije su (kao u Apoloniji) zauzimali vane gradske dunosti/magistrature
Domae stanovnitvo rijetko je imalo privilegij sudjelovati u gradskoj vlasti (kao 1 primjer iz
Epidamnosa polete)
Novac Apollonije i Dyrrhachiuma cirkulirao je sve do Dacije, a imitiran je sve do vremena
rimskoga carstva
LJE
Lezh, Lissos, Lissus
Istaknuti akropolski poloaj koriten je od 8. st.
385. BC osniva Dionizije I. Sirakuki kao grku koloniju po Diodoru
Od 3. st. pr. Kr. Lissos je jedno od znaajnijih ilirskih mjesta
Spada u skupinu najznaajnijih helenistikih centara na podruju Jadrana
168. BC osvajaju ga Rimljani (Lissus) i administrativno smjetaju u provinciju Macedoniju

ETRUANI
Slide 23.
* PREDRIMSKA ITALIJA
- indoeuropska skupina: oskiko umbrijski, keltski, venetski, sikulski, latinski, mesapski
- mediteranska ili neindoeuropska skupina: etruanski, retski, sjevernopicenski, ligurski
-> u Toskani se razvija civilizacija Etruana s visokim stupnjem ve u 8. st. pr. Kr.
- 3 teze o podrijetlu Etruana
-> HERODOT (Povijest) doseljenje iz Male Azije u 13. st. (Atisov sin Tiren ili Tirsen)
grobnice poput tholosa
analogije u religiji (hepatoskopija Babilon)
umjetnost (slinost u oblikovanju terakota, skulptura, toreutikih proizvoda orientalizzante
faza)
slinost jezika (onomastika)
diskonuitet prema kulturi bronanog doba (helenizacija villanova kultura od 11. do 9.st.)
Dionizije iz Halikarnusa (stara rimska povijest) teza o autohtonosti
Livije (Povijest Rima) doseljenje sa sjevera
Slide 24
RUDARSTVO I METALURGIJA
- Toskana obiluje kovinama (bakar, eljezo, kositar)
- u Populoniji i oblinjoj Elbi rudarska okna i ostatci rudarstva i metalurgije
* POLJOPRIVREDA
- napredna znanja o natapanju i isuivanju tla (Livije spominje Etrusci campi)
* STOARSTVO
- sitna i krupna stoka
* OBRT I TRGOVINA
- Spina i Adria vana etruanska sredita na uu rijeke Pad izvan matinog etrurskog
podruja
Ekspanzija Etruana usmjerena prema sjeveru i Padskoj nizini te Kanpaniji
Savez gradova u Toskani (dijelovi i u Umbriji)
DODEKAPOLIS (savez 12 gradova) Cera/Piri/Punik/Prelius, Populonije, Veji, Vulci
Katon (Origines) navodi da je gotovo cijela Italija bila u vlasti Etrurije
540.god bitka Alalije Etruani i Kartaani protiv Grka iz Fokeje za kontrolu sjevernog
Tiranskog mora i voda oko Sardinije
U 6.st. i Rim je u etruanskoj vlasti
525. prelaz Apenine i nastanjuju Felsinu(Bologna), a potom osnivaju kolonije u Raveni,
Ceseni, Parmi, Piacenzi, Mantovi, Riminiju, Melpumu
509. kraj rimskog kraljevstva, poetak rim.republike
Slide 25.
*Gradogradnja, arhitektura i graditeljstvo
gradovi se razvijaju prema nacrtima u podnoju uzvisina (akropola) s obrambenim zidinama
(megalitski zidovi) i gradskim vratima, iroke gradske ulice, upotreba lunih konstrukcija
sloen urbani kompleks u Ceri/Cerveteri
* Drutvo
drutvena hijerarhija aristokratska elita (plemstvo, principos) + ostatak populacije
(podaniki sloj i obrtnici)
povlateni poloaj ene

mnogobrojni robovi (servus je etruanskog podrijetla)

klijenti/lautni s osobnim slobodama, na natpisima PRAENOMEN i NOMEN GENTILICIUM
eutruani su veliki asimilatori elemenata razliita podrijetla
Uprava
vlast lukumona s kraljevskim znanjem
na elu lokalne aristokracije bio je ZILAZH ili PURTNE (Praetor) ili MACSTRNA
(Magistar) ili MARU sveenici i politiki prevodnici
slide 26.
Etruansko pismo
brojni natpisi (oko 6000 primjeraka) potvruju rairenost obrazovanja
etruanski jezik do danas nije odgonetnut
etruani su abecedu preuzeli od halkidskih kolonija Kampanije

npr. Cippus iz Perugie

GRCI NA ISTONOM JADRANU

Slide 27
. UVODNO
egejsko podruje (priobalje s otocima i Kretom) ishodite je antike civilizacije
grka je kultura
Ahejska civilizacija utvruje sredinom 2.tisuljea temelje grke kulture..
Slide 28.
nakon egejskih raa se grka civilizacija -> u poetku slabi gospodarski i duhovni potencijal
za brzi napredak
geometrijsko doba grke civilizacije predstavlja nazadovanje u odnosu na mikensko doba
(keramika i sitna plastika, a nema znaajnije arhitekture ili monumentalne plastike)
sredinom 7. st. iz Grke se civilizacija iri prema zapadu -> Rimljani i Etruani
prilagoavaju se i dalje ire grke utjecaje
antika civilizacija prodire daleko na sjever i jug dajui temelje europskoj i arapskoj
civilizaciji, a Sredozemno more oduvijek je vie spajalo nego razdvajalo
i kod Etruana imamo razdoblje civilizacije formirane kao u Grkoj ( arhejski, klasini,
helenistiki period)
kraj antike oznaili su prodori barbarskih naroda (Huni, Goti, Vandali, Avari, Slaveni, Arapi)
slide 29.
oko 600. god. Rui se rana kranska civilizacija utemeljena na antiko judejskim
elementima i Kristovu evanelju
poganska i kranska kultura razdvajaju se i razlikuju koncem 2. i poetkom 3. st., a
prethodno razdoblje oznaeno je antagonizmom tih dvaju civilizacija
raanje, razvitak i suton antike civilizacije mogue je pratiti i u Hrvatskoj kao rubnom dijelu,
ali i integralnom dijelu antike civilizacije (obala ranije, unutranjost kasnije)
Jadran je dijagonala koja spaja Srednje more sa srednjom Europom dok su Rajna, Dunav,
Sava i Drava ile kucavice, ali i razdjelnice antikog i barbarskog svijeta
Panonija u kasnoj antici sredite vojnih i politikih zbivanja
na antikoj batini razvijat e se hrvatska ranosrednjovjekovna kultura
slide 30.
PRVI KONTAKTI
najstariji elementi egejske civilizacije: mikenska keramika iz kripca na Brau i Debelom
brdu kod Sarajeva te mikenski ma iz Gnojnica kod Mostara
elementi grke civilizacije na prostoru Hrvatske zabiljeeni su u 7. i 6. st., grki utjecaj
neizravno prodire preko trgovaca i pomoraca -> tada jo nema grkih naseobina na hrvatskom
istonom Jadranu
veze s egejskim prostorom inteziviraju se u vrijeme arhajskoh doba (Korintsko posue, grko
crno figuralne vaze, toreutiki proizvodi kacige, knemide i sl.)
grki import zabiljeen je u podruju indigenih (ilirskih) centara na istonoj jadranskoj obali
Keftru ingot iz ostave Klotar Ivania oblik prenoenja bronce u sirovom stanju

Slide 31.
ARHAJSKO DOBA

prva grka kolonija Korkyra Melaina na Koruli -> potkraj 6. st.

Etruani i njihova ekspanzija te utemeljenje trgovake ispostave na uu rijeke Po (Spina)
etruanski utjecaj u Istri, a bucchero iz Visa indicira njihov utjecaj i junije
grku crnofiguralnu keramiku predstavljaju korintski crnofiguralni askos i oinhoa iz Blata na
Koruli, piksida iz Salone, posude iz Visa i Pule, zatim Zadra
Korintsku keramiku karakterizira jednolino nizanje istih ivotinja ili fantastinih bia jednih
za drugima i ubacivanje dekoracija vegetabilnih motiva u svim slobodnim povrinama
(ukraavanje je shematizirano)
Korintsko je posue vjerojatno stizalo preko korintske kolonije CORCYRE (Krfa)
Slide 32.
crnofiguralna ukraena keramika na istonom Jadranu nije kvalitete koju poznajemo iz grkih
centara (Atena)
figuralne scene ine iskorak u odnosu na korintsku dekorativnu produkciju, one su rad dobrih
lonara i osrednjih slikara takvi su primjeri lekitosi iz Visa dok je neto kvalitetnija ionohoa
iz Nezakacija (scena borbe)
vrhunska antika roba uglavnom je zavravala u bogatim trnicama na sjeveru Jadrana
trgovaki dodir s junom Italijom geometrijski oslikano, DAUNIJSKO posue izvrsne
dekorativnosti, ali bez figuralnih prikaza (okolica Zadra, Istra)
u Arhajsko doba na istonom Jadranu kolao je GRKI NOVAC (atenenski, egejski,..)
u domaim obrtnikim sreditima polako se poinju izraivati predmeti nastali pod grkim i
italskim utjecajima i uzorima (Istra, Lika i sjevernozapadna Bosna, srednja Dalmacija s
otocima.)
slide 33.
ISTRA
u Istri se razvila produkcija kamene plastike pod arhajskim utjecajem kao periferna
manifestacija Nezakacij je sredite te iste umjetnosti nezakacijska plastika datira se u 6. i
5. st.
repertoar ine ploe ukraene geometrijskim motivima, antropomorfno shematizirane
sepulkralne stele, stojee muke i konjanike figure -
utjecaj etruansko italske arhajske plastike, a itifalinost negaih likova govori o lokalnim
inaicama
Nagi kurosi, konjanike statue pokazuju izravnije veze s arhajskom plastikom, a domai
kipari te motive su slagali u jedinstvene i matovite kompozicije
Likovi konjanika raslojavanje drutva konji su izraz statusa pokojnika
Slide 34.
posebno mjesto (kao unikum) ima prikaz enskoga boanstva (boica plodnosti) na
nadgrobnom spomeniku koja iri vaginu premda ve ima dijete na grudima
torentiki proizvodi u Nezakaciju -> situle, pojasne spone i sl. a arhajskim karakteristikama
NASTAVAK TIHANE ugravirani motivi ine repertoar od prozora utrka dvokolica, nizova
ivotinja, botbe lavova i erotskih scena
Ikonografski je najzanimljivi jedna SITULA s prikazom pomorkse bitke to je vrsta predmeta
koje je u Istri importirana iz Alpskog kruga ili sjeverne Italije
Slide 35.

PORJEJE UNE/LIKA
razvoj japodske umjetnosti odvijao se s odbljescima arhajske umjetnosti putovi kojima je taj
arhajski utjecaj iao nisu jo potpuno definirani
japodska plastika razlikuje se od istarske rije je o nadgrobnoj plastici iz okolice Bihaa
(stele, urne, sarkofazi)
na hrvatskoj strani podruje koje pripada Japodima nije bilo kamene plastike, ali su otkrivene
jantarne perle (kao iz Kompolja u Lici) koje su oblikovane pod arhajskim utjecajem
(vjerojatno import iz june Italije)
Kamena plastika u porjeju Une razvila se i prije poetke Arhaike (pr. Nadgrobna spomenika
stilizirane figure djevojke koja je po pbliku glave, frizure i ukrasima te rukama/batljcima
zasigurno u vezi s drevnom ilirskom umjetnou i idolima autohtona komponenta je
dominantna pa je rije o skulpturi predarhajske faze koju je teko datirati (8 ili 7 stoljee)
Slide 36.
primjeri koji pripadaju antikom dobu govore da se ta vrsta umjetnosti zadrala sve do
rimskoga doba
japodska umjetnost graviranja u mekom kamenu vrlo je zanimljiv primjer periferne recepcije
arhajskoga stila
japodska kamena plastika zasniva svoj iskaz na grafikom likovnom jeziku (grebanje i
urezivanje), a pokazuje nejasne inaice (itifalinost mukaraca)
konjanici i ene su najei motivi japodske plastike s paralelama u etrurskoj i grkoj plastici
prikazi ljudi blii su grkom geometrijskom stilu (okrugla glava, okruglo oko, izdueni nos)
japodska kamena plastika datira se od 6. do 4.stoljea, a nema dokaza da se taj stil odrao i
kroz helenistiko doba, a zanimljivo je da takav geometrijski stil ponovno oivio u rimsko
doba (ali su rimsko dobni reljefi ikonografijski i stilski drugaiji)

slide 37. 14.04.2009.

Rano klasino doba (osim rijetkih crveno figuralnih posuda) nije ostavilo traga kod nas kada
je rije o arhitekturi i skulpturi, tada jo nema velikih grkih kolonija na istonoj jadranskoj
obali (koloniji KORKYRI MELAINI ne zna se niti poloaj)
Slino se dogodilo i kod Etruana (njihova je arhitektura naslonjena na prethodni razvitak)
dok se u helenistiko doba ponovno pribliuju grkom stanovnitvu i umjetnikim tokovima
Grka naselja imaju osmiljeni plan a redovito se prilagouju terenskim okolnostima, ali
takoer s obrambenim zidinama od velikih megalitskih blokova, a u gradskome arelu
komunikacije su postavljene ortogonalno pravilna mrea ulica s planiranjem javnim?
Osnutkom Isse u 4. st. I Pharosa 385. grka kultura penetrira u ilirsku sredinu i na taj nain
prekuida agrafsku kulturu
Grci na Jadran donose nove ideje o naselju i naseobinskom obliku
Dolazi do antike urbane civilizacije
osmiljeni plan, naselja se prilagoavaju terenskim okolnostima; obraene zidine od
megalitskih bloklova, u gradskom arealu komunikacije su postavljene ortogonalno
pravilana mrea ulica s planiranim javnim prostorima, zdanjima
38. ISSA
ulice se sputaju niz strmine pa su djelomino morale imati stepenice, dok su poprene
komunikacije ile smjerom terasa
trg ili agora uz obalni dio

na poluotoiu Prirovu vjerojatno se nalazio teatar, obalni luni dio obzidan megalitskim
zidom (u moru) za sigurno pristajanje brodova
uz ceste zapadno i istono od grada smjestile su se nekropole
39. PHAROS
ima urbanu matricu poput Isse, ali se nalazi u ravnici pa su urbani sadraji drukije
rasporeeni; trg (agora) je na spoju dviju glavnih komunikacija
gradske zidine slijede pravu crtu bez obrambenih kula, takoer su graene megalitskim
blokovima (koje su im zaista trebale zbog hostilne okolice)
godinu utemeljenja znamo zbog sukoba s indigenim Japodima
40. KASNOKLASINO DOBA I HELENIZAM
urbanizam grkih gradova razmjerno malo utjecao na arhitekturu i nain ivljenja ilirskih
naselja; na uzvienjima je teko bilo primijeniti sistem grke gradogradnje i hipodamskog
rasporeda ulica
Grki utjecaj najbolje se prepoznaje po gradnji obrambenih zidova, a ilirske su sredine esto
prihvaale utvrivanjem naselja megalitskih blokovima (Arsenia, Varvaria, krip na Brau,
Salona)
zidanje velikim blokovima poznato je jo u mikensko doba, ali je na Jadran dolo tek u
helenistiko doba
41. hibridnu urbanu strukturu i zoran primjer domae i grke gradogradnje pokazuju isejske
kolonije Tragurij i Epetion smjeteni na otoiu i poluotoiu
mijeanje dviju matrica komunikacije prstenasto okruuju uzvienje s kojeg se ulice
zrakasto pruaju prema periferiji, a ortogonalni sustav ulica smjeten je na zapadnom dijelu
naselja.
Sredinji trga je na mjestu dananjeg, na mjestu katedrale neko je bio hram(kontinuitet
ivota- kontinuitet prostora- kontinuitet kulta)
42. EPETION
zbog izduenosti prostora na poluotoiu poprene (S-J) i uzdune (I-Z) ulice
moda se i u Epetiju, kao per analogiuam u Traguriju moe govoriti o kontinuitetu kulta
(ostaci starokranske bazilike na )
I u Traguriju i Epetiju sauvani tragovi zidina od megalitskih blokova, a posebice su bili na
najizloenijim mjestima(sjeverna strana Trogira i Stobrea)
43. stanovite karakteristike grada od ilirskih naselja ima Gradina u Oaniima kod Stolca u
istonoj Hercegovini
zapaa se utjecaj grkog naina organizacije gradskog tkiva i zamiranje sadraja akropolski
utvreni dio naselja s megalitskim zidom odvaja jedan dio naseobinskog prostora dok se drugi
obrtniko naseobinski dio nalazi na strmim terasasto formiranim padinama prema rijeci
Radimlji
Daorsijci, premda vjerni tradiciji, preuzeli su najizraajnija grka civilizacijska iskustva
Iliri su zbog svoje sigurnosti nastavili ivjeti na breuljcima, a tu bjee teko primijeniti
ortogonalnu matricu ulica- Oanii su iznimka i zbog toga to se nalaze na prostoru koji prua
mogunost urbanistikog promiljanja
rije je o naprednom ilirskom naselju koje je imalo ne samo moan fortifikacijski sustav negoi
druge bitne URBANE SADRAJE (javna zdanja i vjerojatno svetite hram)

Fortificirani i nefortificirani dijelovi funkcionirali su kao jedinstveno tkivo, oba dijela imala
su cisterne kao jedini nain opskrbljivanja vodom na krknoj zaravni
44. x
45.uz dostignua urbanizma, grki kolonisti donose i podjelu zemljita i sreene vlasnike
odnose pravilne paetvorine s pristupom putovima odlino su sauvane kod Pharosa, neto
loije kod Tragurija
Osim grada i komunikacija, za taj civilizacijski momenat vrlo je vana LOMBARDSKA
PSEFIZMA (natpis svjedoi o osnutku isejskih kolonija na Koruli te o raspodijeli zemljita u
gradu u izvan njega, parceliranje zemljita
najbolje su sauvani sustavi gradskih fortifikacija, osim janih prostora(trgova i trijemova)
zacjelo su postojali i hramovi, u Issi i teatar, dok su se gradska vrata djelomice sauvala samo
u Epetionu te troja gradska vrata na Gradini u Oaniima(dvoja na frontalnom megalitskom
zidu i jedna unutranja uz veliku gomilu)
46. PODJELA ZEMLJITA STARIGRADSKO POLJE
Pharos kao organizirana zajednica (polis koji je imao vlastitu upravu, kovao srebrni i
bronani novac
u grkome metrijskom sustavu 1 stadij ima 600 stopa, a 1 plethron ima 100 stopa (1 stadij ima
6 plethra)
veliki etverokut sa stranama od 5 stadija ili 30 pleta ima povrinu od 80ha(centurije oko
Iadera, Pole, Salone 50 ha a rimske od 20 actusa, a etverokut u starogrkih polja 25 ha)

SKULPUTURA
47. 21.04.2009.
iz ranijega (klasinog) razdoblja vjerojatno potjee ara iz Salone s prikazom boanstva u
profilu u profinjenom, vrsnom reljefu penteliki mramor govori u prilog atribuciji da je rije
u atikom importu -> datacija 5./4. st.
u grkim kolonijama skulptura je rijetkost, ali su nalazi izvrsne kakvoe -> poput bronane
glave boice Artemide s dijademom iz Isse sa senzibilitetom praksitelovske inspiracije (4./3.
st.)
slina joj je Leoharesova glava Dijane iz Versaillesa (rimska kopija), kipara bliskog Praksitelu
Rijetki su u Dalmaciji ostaci grke mramorne plastike, ali su uglavnom nepoznata podrijetla
najpoznatiji je reljef Kairosa iz Trogira ka varijacija uvenu Lizipovu kipa i jedna od
najznaajnijih tvorevina ranohelenistikoga doba (3.st) vee se, dakle, uz atiku
skuplturalnu produkciju
reljef Kairosa u mnogoemu je slian at. Atletama(Apoksiomen)- reljef je jedna od
najuspjenijih ikonografskih predaja i interpretacija nakon Lizipove smrti
48.
reljefna stela iz Zadra s prikazom posmrtne gozbe -> pokojnik je vjerojatno bio poklonik
dionizijske religije koja obeava sretan zagrobni ivot reljef je klasicistiki formiran, a
pokojnik ima sredinje mjesto i u disproporciji je s ostalim likovima
Spomenik neutvrena podrijetla je mala stela neko uzidana u Palau Cipico u Trogiru
pokojnica na stolcu prede vunu kao motiv grke sepukralne umjetnosti serijski zanatski
kvalitetan rad zapravo je reprodukcija neko monumentalnih grkih nadgrobnih stela
od vrsnih skulptura pouzdano domaeg porijekla istiu se reljef plesaice u gracioznom
kontraritmu iz grkog emporija Narone iztraen od prokonekog mramora u 2. st.
49.
na minijaturnoj votivnoj ari iz Trogira prikazana je klasicistika bista Here s natpisom vrlo
kvalitetan rad na razini majstora grkoga svijeta
rije je o domaem radu u klasicistikoj maniri s kraja helenizma (2. st. pr. Kr.)
U issi je djelovala radionica za izradbu nadgrobnih stela oblika arhitetonske koncepcije,
odnosno sheme mauzoleja graena kao hrama (stupovi, vrata, metope, triglife, dentikule,
zabat, akroterije)
kasnije se reduciraju arhitektonski elementi ali stela u osnovi zadrava svoj oblik
veina stela pripada srednjem ili kasnom hel. Razdoblju(3-2. st)- takve su stele poznate u
Grkoj, Maloj Aziji, na Cipru
50.
glave od tuka otkrivene u jednome mauzoleju u Issi udan i ukoen izraz, groteskan pa je
vjerojatno rije o kasnohelenistikoj derivaciji helenistikih predloaka
Tangra glinene figurice (djevojke ljupka lica u bogato drapiranim haljinama koje spiralno
omotaju tijelo, ne rijetko s ogrtaem preko glave, sa eiriem ili vijencima od)
Praksitelovske reminiscencije- dugo su se izraivale i bile u upotrebi

51.

praksitelijanski pristup pokazuje grupa Erosa i Psihe iz Isse -> intimistiki ugoaj - inventar
kua, ali i pokojnike na mjesta po svojoj prilici izraene su u junoj Italiji
mjesta- po svojoj prilici izraen u junoj Italiji

52. UMJETNIKI OBRT

import grke keramike u ilirske sredine nastavlja se i nakon arhajskoga doba
kako nije bilo grkih kolonija na Jadranu u 6. i 5. st. (osim Korkyre Melaine) zasigurno su
grki pomorci i trgovci izravno prodavali grku keramiku domorocima to dokazuju nalazi iz
Nina i Radovina
Prirodno prikazivanje nabora na odjei u dionizijskoj sceni na jednom LEKITOUS iz Isse
svrstava ga u vrijeme 5.st.pr.kr. (kao i Nalaz fragmenta iz Radovina)
od poetka 4. st. U skupnim grobovima u Issi i Pharosu nalazi se mnogo keramikog
posua(vjerojatno je svakom pokojniku iz razliite generacije pripadala po jedna garnitura
posua)
53.
tzv. gnathia keramika nalazi se u velikim koliinama na istonom Jadranu (amfore, hidrie,
oinhoe, skitosi, kiliksi, pikside)
rije je o keramici koja se proizvodila u junoj Italiji (najvie u Tarentu)
Povrina GNATHIA keramike je crna i sjajno glazirana a ralanjena je uobiajnim
vertikalnim kanelurama i vodoravnim pojasima, a uz grla su oslikane bijele i crvene ptice,
groe, loza, teatarske maske, na rubovima i rukama plastino modeliranje glave djevojaka,
mitolokih figura ili lavljih protoma.
kasnija gnathia keramika doivljava degeneraciju(crna boja postaje tamnosmea, a nestaju
slikovne figure i dekoracije)- kako je import izvozne robe prekinut u 3. st., u tim je
sluajevima rije o lokalnim imitacijama
54. javljaju se i drugi tipovi italske keramike nastale na tradicijama grkoga crnofiguralnog
slikarstva
najljepi je primjerak hidrije iz Isse (4. st. pr. Kr.) s figurom pokojnice koja sjedi ispod (ne
znam to pie :/); (kao na grkim monumentalnim stelama
Skupina gornjojadranske keramike kakav je primjer crvenofigurna OINHOA iz Isse s crteom
enske glave (3./2.st.pr.Kr)
nalazi kampanjske i megarske keramike s reljefnim ukrasima takoer su karakteristini za to
doba(zahvaljujui nalazima kalupa nedvojbeno je megarska proizvoena u Dalmaciji)
55. torentika jadranskih Grka 1. st. pr. Kr. dvije bronane vaze: askos iz Hvara s
dionizijskim prizorima i oinhoa iz Visa s prikazom krilate sirene sa koljkom u desnoj ruci
umjetnikom obrtu pripadaju i drugi predmeti poput zlatnih naunica s erotima iz Isse (2./1
st.pr. kr)
Sasvim je sigurno da se nakit izraivao u gr. Kolonijama na Jadranu, ali i putujui majstoripokazatelji zlatarstva su kalupi iz Gradine kod Oania
56. NOVAC
veliko dostignue grkih kolonista je kovanje novca
vlastiti novac kuju grke kolonije Korkyra Melaina, Issa, Pharos, Heraklija
vrstan je faroski, a brojne su emisije isejske kovanice na aversima novca jadranskih Grka
najee se nalaze mitoloki simboli (herosi, boanstva i eponimi gradova), dok su na
reversima motivi iz gospodarskoga kruga (koza, grozd, kantaros)

Poseban je problem tzv. Jonios novca (vrlo je esto rije o prekovina na aversu je glava
mladog mukarca,a na reversu dupin iznad stiliziranih valova jedna od prvih realistiki
fizionomija na grkom jadranskom prostoru
Poseban je ikonografski problem novca jadranske Herakleje 3.st. s likom Herakla na aversu te
toljagom, lukom u strijelom na reversu
od 2. st. S kovanjem novca poinju ilirski gradovi i vladari- utiskuju svoje portrete, a na
reversu boanstva ili gospodarske atribute- ilirski vladari Gencije i Balej i dinast Daorsa
nepoznata imena portreti na njima su realistini i fizionomski strukturirani
57.
PISMO
kako grka civilizacija nije zamisliva bez pisma, tako je logino da se ono pojavljuje i u
jadranskim kolonijama (odluke, javni natpisi, povelje nadgrobni spomenici, novac)
Grki jezik i pismo kasnije se u vrijeme prodora italskog stanovnitva javljaju
BILINGUALNI tekstovi
pismo nije prodrlo u indigene sredine jer nema potvrde o indigenim natpisima(Daorsi?)
grki natpisi i na dorskom i jonskom dijalektu(Issa dorska, Pharos jonska kolonija)
58.
ZAKLJUNO
neki krajevi koji su ranije odravali veze s grko mediteranskom kulturom (Istra, Japodi) u
helenistiko vrijeme jedva da kontaktiraju s Grcima, ali zato sada taj primat preuzimaju drugi
krajevi Jadrana, osobito oni od Liburnije pa junije
Grcima istona obala Jadrana nije bila osobito zanimljiva (opasne hridi, snani vjetrovi,
gusarenje i neprijateljstvo indigenog stanovnitva) - zato je to tipino rubno podruje gdje je
dolo do grke penetracije, ali bez izrazira prisustva grke civilizacije ili ETNOSA (kao
primjeru june Italije ili Sicilije)
Dodiri s grkom kulturom doveli su do bitnih promjena na istonom Jadranu (grka luksuzna
roba), keramika podizala je civilizacijske standarde mejsnog stanovnitva, grka su naselja
samostalni polisi s posrednikom ulogom izmeu domorodaca i obrtnikih centara
Sredozemlja, Issa i Pharosa su dosegli razinu regionalnih ssredita.
od 3. i osobito u 2. st. u jadranske grke kolonije prodire rimski novac, doseljava se rimsko
stanovnitvo to nagovjeuje propast gr. Kolonija(primjer Issa), kraj slobode nakon sukoba
Pompeja i Cezara(Issejci i drugi grci stali na stranu Pompeja, Issa i Tragurium postaju oppida
civium Romanorum)

05.05. 2009. Hvar/stari

grad

STARIGRADSKO POLJE
U grkome metrikome sustavu 1 stadij ima 600 stopa, a 1 plethron ima 100 stopa (1 stadij
ima 6 plethra, premda u grkome svijetu veliina stope nije bila svuda jednaka jonska
0,295-0,297 m, a dorska 0,3260,328 m) grki sustav antropomorfnih mjera (palac/daktilos,
hvat/orgia)
Veliki etverokut na Starogradskome polju ima stranicu od 30 plethra, a izdueni pravokutnik
u etverokutu stranice 6 x 30 plethra (kao modularna jedinica), a veliki etverokut sa
stranicom od 5 stadija ima povrinu od 80 ha dok centurije oko rimskih kolonija (Iader, Pola,
Salona) imaju povrinu od 50 ha, rimske centurije imaju stranicu od 20 actusa, a etverokut u
Starogradskome polju 25 actusa
Modularna jedinica ini, dakle, izdueni pravokutnik 1 x 5 stadija ili 6 x 30 pletra
Izvorna grka podjela zemljita koja se moe izraziti u grkim mjernim jedinicama, na Hvaru
treba raunati s jonskom stopom (Pharos je jonska kolonija)
Ima i miljenja da na tom prostoru nije upotrijebljena atiko/rimska stopa 0,297 m nego stopa
0,302 m kako je pokazao metroloki reljef na Salamini
Veliina zemljinih estica u grkome svijetu vrlo je razliita (10, 20, 22 plethra na Kreti, 50
plethra u Larissi, 100 i 300 plethra u Ateni)
One na Koruli u Lumbardi od 1,5, 3 i 4,5 plethra (iako su estice orijentirane sjever-jug rije
je o slinoj, grkoj podjeli zemljita)
Na digitaliziranoj modularnoj mrei prepoznastljive su sve strukture koje se poklapaju s
granicama modularnih jedinica podjele zemljita (komunikacije, granice parcela, zidovi), a
odstupanja od idealna geometrijskoga modela mogu se lako opaziti
Na primjeru modularnih jedinica u Starogradskome polju kojima su sve strane jasno
definirane mogue je utvrditi:
j na sjecitu vertikalne osi 3 i horizontalne osi 6 nalazi se omphalos/umbilicus
zemljine podjele pharske chore poetna toka mjerenja koja dozvoljava vizualnu kontrolu
vertikalne osi te krajnjih dijelova horizontalne osi
k na pojaanom modelu deformacija glavna horizontalna os odstupa samo u
umbilicusu
l sve vertikalne osi odstupaju samo na glavnoj horizontalnoj osi

Rekonstrukcija postupka kojim je izmjerena pravilna podjela zemljita:

j najprije je odabran poloaj omphalosa/umbilicusa u skladu s morfologijom polja i moguim
orijentacijama glavnih osi podjele
k pomou instrumenta (groma) vizirana je pod kutom 90 prva, a potom i tri preostale toke
na krajnjim dijelovima glavnih osi podjele

l viziranjem preko kalamosa-pertika trasirane su ravne crte izmeu umbilicusa i etiri

markirane toke, odmjerene su razdaljine od 5 stadija na objema linijama istok-zapad te 1
stadij na linijama sjever-jug
m iz toaka markiranih na 5 stadija na obje osi istok-zapad gromom su odmjereni pravi kutovi
prema sjeveru i jugu te markirane toke na krajevima parcelacije
n trasiranje ravnih linija izmeu toaka na glavnoj horizontalnoj osi i krajnjih toaka,
odmjeravanje razdaljina od 1 stadija na vertikalnim osima, povezivanje markiranih toaka na
vertikalnim osima sa sporednim horizontalnim osima

STARIGRADSKO POLJE I GRKA PODJELA ZEMLJITA

Nedvojbeno je u podjeli zemljita upotrijebljena gromatika procedura s omphalosom kao
sredinjom tokom to je svojstveno grkoj kolonizaciji 4. st. pr,. Kr. (rimski agrimensores su
potivali grku podjelu)
Izbor lokacije omphalosa u smislu vizualne kontrole je optimalan
Grki naziv hora (chora) ima vie znaenja, a nerijetko znai: j zemlju u okolici grada k zonu
utjecaja grada/polisa
Danas jasno vidljiva prometnica po nekim je autorima decumanus (vjerojatno je rije o
rimskoj preraspodjeli zemljita iz vremena kada je rimska Pharia postala municipij, u vrijeme
Augusta ili Tiberija, starigradska ravnica vjerojatno nije bila ukljuena u ager Salonitanus)

Starigradskim poljem dominiraju stara naselja Purkin Kuk (snani megalitski zidovi
vjerojatno su graeni u vrijeme Demetrija Pharskoga i uspona ardijejskoga kraljevstva 229.219) te gradina s kulom Tor ponad Jelse, a Glavica iznad Staroga grada bila je istaknuto
veoma utvreno (Diodor Sikulski) ilirsko naselje kao i gradina Graie
Napetosti u meusobnim odnosima indigenih Ilira i kolonista Grka rezultirale su sukobom ve
druge godine nakon osnivanja Pharosa (moda zato podruje na istonom dijelu
Starigradskoga polja nije parcelirano, a tu teritorijalnu podvojenost i stalnu opasnost u kojoj
su bili Parani potvruju i epigrafski spomenici s Hvara iz 2. st. pr. Kr. Kada im Rimljani
vraaju posjede i daju za pravo sluiti se svojim pradjedovskim zakonima)
Teko razdoblje za Parane trajalo je od njihova dolaska pa sve do pada ilirske drave i kralja
Gentija 167. g. pr. Kr.
Nakon pada ilirske drave na otoku se pojavljuje vladar Ballaios (ponajprije poznat po svojim
novcima s njegovim imenom i titulom basileos/kralj najee se nalaze na Hvaru i u
Risnu/Rhizon u Boki te Oaniima)

JUNA DALMACIJA/ISTONA HERCEGOVINA

Protopovijesno razdoblje eljeznodobne kulture ini posljednja 5. faza, uglavnom

vrijeme 5. i 4. stoljea (grki i italski utjecaji sve su snaniji, gube se obiljeja samostalnosti i
dolazi do unificiranja kulturnoga izraaja, uvode se novi proizvodni postupci i novi materijali)
- bit e to samo uvod u posvemanju helenizaciju u posljednja tri stoljea pr. Kr. kada vie nije
mogue govoriti o kulturi eljeznoga doba

U 5. st. utjecaj grkih zlatarskih centara djelovao je negativno na rad domaega

kovinarstva koje tada reducira raznovrsnost proizvoda (primjer u proizvodnji fibula) te gotovo
unificira tehnike i motive ukraavanja
Vrijeme od konca 4. do sredine 1. stoljea pr. Kr. zapravo je doba ilirskog helenizma
Svretak eljeznoga doba i gotovo potpuno naputanje dugovjeke predaje uslijedilo je pod
pritiskom sredozemnih utjecaja onoga trenutka kada se, koncem 4. i poetkom 3. st., u
Oaniima (???????) gradilo protourbano naselje sa svim osobinama helenistikih centara

ETNIKA PITANJA
Dugovremeni etnogenetski proces na istonojadranskom podruju od eneolitikoga, svakako
od ranoga bronanog doba, zavrne je faze zasigurno imao u kasnom bronanom i ranom
eljeznom dobu
Tako je bilo u veini podruja od Istre do Albanije, gdje se najkasnije u rano eljezno doba
moe govoriti o etnokulturnim sredinama Histra, Liburna ili Delmata - slian tijek
etnogenetskoga razvoja i na podruju istone Hercegovine te june Dalmacije, bez
mogunosti identificiranja jednoga etnonima ili barem vodeega plemena
Na temelju podataka antikih pisaca podruje istone Hercegovine i june Dalmacije
nastavalo je nekoliko manjih plemena, odnosno naroda
Plereji drali vei dio obalnoga pojasa s poluotokom Peljecem te dio Trebinja, Vardeji su bili
jugozapadni susjedi Daorsa, Glinditioni su na Nevesinjskom, Melkumani na Gatakom i
Deramisti na Dabarskom polju, a Naresii sjevernije od Mostara
Daorsi, kao najpoznatije pleme ivjeli su na prostoru od Bijeloga polja kod Mostara do
Popova polja u visini Slanoga, gdje su moda izlazili na more
Daorsi su na svojemu prostoru stvorili sve uvjete za primjenu tekovina grkohelenistike
kulture, od urbanizacije i graditeljstva, obrta, posebno zlatarstva i lonarstva, zatim trgovine
do prihvaanja grkoga pisma i kovanja vlastita novca (prikaz lae na reversu s legendom
NWSROAD)
Ako je nepromjenjivost etnikoga sastava stanovnitva, utemeljena na kontinuiranu razvoju
kulture, onda se i u plemenima koja spominju antiki pisci mogu prepoznati pretpovijesni
itelji istone Hercegovine i june Dalmacije