Mehanizmi nastajanja oneiujuih tvari

Pristup problemima vezanim uz oneienje zraka

Pregled metoda za proiavanje zraka

Mehanizmi nastajanja vrstih i plinovitih

oneiujuih tvari
Izgaranje goriva - reakcija oksidacije ugljikovih spojeva prisutnih u
gorivu sa kisikom iz zraka

CmHn + (m+n/4) O2 m CO2 + (n/2) H2O

(1)

U uvjetima nepotpunog izgaranja dolazi do odstupanja od stehiometrije

definirane izrazom (1) i moe doi do emisije nesagorjelih ugljikovodika kao i
do nastajanja razliitih meuprodukata reakcije oksidacije (kao to su CO,
alkoholi, aldehidi, dioksini, te razliiti aromatski spojevi)
dioksini i furani - poliklorirani dibenzo-p-dioksini i poliklorirani dibenzofurani

 Veina fosilnih goriva sadri heteroatome (S, N) koji dovode do

nastajanja sumpornih oksida - uglavnom SO 2, duikovih oksida (NOx)
koji se preteno sastoje od NO (90-95 %) te neznatnih koliina
diduikovog oksida, N2O.
RN + O2 NOx + CO2 + H2O

(2)

RS + O2 SO2 + CO2 + H2O

(3)

Uslijed oslobaanja znatnih koliina topline dolazi do reakcije duika i

kisika prisutnih u samom zraku za izgaranje, pri emu nastaju tzv.
termiki duikovi oksidi (NOx):
N2 + O2 2 NO

(4)

Reakcija (4) je glavni izvor emisije duikovih oksida pri izgaranju

goriva u motorima s unutranjim izgaranjem.

Mehanizmni nastajanja S-spojeva

Isplinjavanje/piroliza goriva koje sadri S-spojeve:
Gorivo S(s) + toplina 6 H2S + COS+ aa-S(s)
Oksidacija ae:
aa-S (s) + O2 SO2
aa-S (s)+ CO2 COS
aa-S (s) + H2O H2S
Reakcije u plinskoj fazi:
H2S + 1O2 SO2 + H2O
CO2 + H2S COS + H2O
CO + H2S H2 + COS
COS + H2S CS2 + H2O
CS2 C(s) + 2/x Sx (s)

O=C=S - karbonilni sulfid

(bezbojan, zapaljiv plin iritantnog
mirisa; slina elektronska
konfiguracija kao CO2 i CS2)

Mehanizmi nastajanja NOx

MEHANIZAM A - reakcija atmosferskog molekularnog duika s
atomom kisika pri visokim temperaturama
(tzv. termiki mehanizam)
MEHANIZAM B - oksidacija duikovih spojeva prisutnih u
samom gorivu
MEHANIZAM C - reakcija atmosferskog duika s CH
radikalima u reducirajuoj atmosferi

Mehanizam A -termiki mehanizam

predloili su ga Zeldovich i suradnici

mehanizam je najznaajniji pri visokim temperaturama (T > 1300C)
pretpostavlja se da termiki NOx nastaju kao rezultat niza reakcija u kojima
sudjeluju slobodni radikali s vrlo visokim sadrajem energije:
N2 + O NO + N (5)
N + O2 NO + O (6)
N+OH NO +H (7)

slobodni radikali koji sudjeluju u reakcijama su O, N, OH, H te ugljikovodici

koji su izgubili jedan ili vie atoma vodika (npr. CH3 ili CH2)

koncentracija termikih NOx u dimnim plinovima u velikoj mjeri ovisi o

reakcijskim varijablama:
- sastav reakcijske smjese (tj. omjer N2/O2),
- temperatura te
- vrijeme zadravanja reakcijske smjese na povienoj temperaturi

Mehanizam B

na koncentraciju NOx koji nastaju pri izgaranju znatno utjee koliina kemijski
vezanog duika u gorivu.

veina plinovitih i tekuih goriva sadri malu koliinu duikovih spojeva pa je i udio
tzv. gorivih NOx koji nastaju oksidacijom ovih spojeva neznatan. Meutim, neka
tekua goriva kao npr. derivati nafte koje karakterizira visoka toka vrenja te kruta
goriva (ugljen) u svom sastavu imaju znatnu koliinu N- spojeva (do 2 %).

udio tzv. gorivih NOx moe biti 20-50 %, to u znatnoj mjeri ovisi o uvjetima pri
kojima se izgaranje provodi:
- suviak zraka,
- temperatura,
- vrijeme zadravanja,
- vrsta i koliina N- spojeva prisutnih u gorivu.

Mehanizam B

N- spojevi su u ugljenu i razliitim frakcijama nafte prisutni uglavnom:

- u obliku heterociklikih spojeva, kao to su piridin, pirol, indol, karbazol
te u manjim koliinama
- u obliku neheterociklikih spojeva, kao to su alifatski amini, nitrili i dr..
Pretpostavlja se da pri izgaranju N- spojevi prelaze u jednostavnije spojeve kao to
su NH3, C2N2 i HCN koji se u iduim stupnjevima reakcije oksidiraju do NO. HCN
moe inicirati nastajanje amonijevih radikala koji se uz suviak kisika mogu
oksidirati do NO, dok se u redukcijskoj atmosferi reduciraju do N2:
NO + NH, NH2 N2 + O, OH

(8)

Udio N prisutnog u gorivu koji naputa proces izgaranja u obliku NO ovisi o:

- omjeru NO/O2,
- koncentraciji kisika u zoni izgaranja.
Unato intenzivnih istraivanja jo uvijek ne postoji jednoznano miljenje o
mehanizmu reakcije N- spojeva prisutnih u gorivu tijekom procesa izgaranja.

Mehanizam C

u prvim fazama izgaranja koje se provodi u reducirajuoj atmosferi duikovi

oksidi mogu nastati reakcijom molekularnog duika s ugljikovodikovim
radikalima prisutnim u gorivu
nastajanje NOx ovim mehanizmom ukljuuje sljedee stupnjeve:
a) reakcija N2 s ugljikovodikovim radikalima
CHi + N2 HCN + N, NH

(9)

b) nastajanje amonijevih radikala (NH, NH2, NHi)

HCN + OH HNCO, NCO + H, H2O (9)
HNCO, NCO + H NHi + CO

(10)

c) nastajanje NO
N, NH + O, OH NO + H, H2O

(11)

porast temperature do 1600 C nema znaajni utjecaj na koliinu NOx nastalu

po ovom mehanizamu.
s obzirom da je prisutnost ugljikovodikovih radikala u gorivu osnovni
preduvjet za nastajanje NOx ovim mehanizmom, moe se zakljuiti da
kod izgaranja goriva koje ne sadri ugljik (npr. H2) ovaj mehanizam
nastajanja NOx nije mogu.

Nastajanje NOx - mehanizam C

Sloeni mehanizmi nastajanja i razgradnje NO pri izgaranju

10

Doprinos mehanizama A, B i C u procesu nastajanja NOx.

11

Utjecaj vrste goriva i

temperature

12

Na nastajanje NOx moe se utjecati s promjenom temperature,

vremena zadravanja, sadraja kisika, a u sluaju SO2 to nije
mogue!

13

Mehanizam nastajanja mineralnih neistoa tijekom

izgaranja ili isplinjavanja

izgaranje
isparavanje
kondenzacija
aglomerizacija

14

Nastajanje krutih estica

izgaranje prakastog
ugljena

15

Nastajanje krutih estica

Izgaranje biomase

16

Procesi otpraivanja uklanjanje krutih estica i

kapljica: veliina i raspodjela veliina estica

Prilikom proiavanja otpadnih plinova svejedno je da li su u njima prisutne

suspendirane vrste estice ili sitne kapljice, ali vaan je stupanj disperzije
suspendirane tvari
Veliina estica - jedan od glavnih imbenika pri izboru i izvedbi ureaja; najee
se primjenjuje srednji promjer, d ili ekvivalentni promjer, d e

estice su najee nepravilnog oblika ekvivalentni promjeri, de (volumni ili

povrinski)
kvantitativna raspodjela estica jednakih fizikih znaajki stanje disperznosti
sustava i izbor odgovarajue metode
Raspodjela estica izraava se funkcijom gustoe raspodjele, qr(x) ili
kumulativnom funkcijom raspodjele, Qr(x)
dQr(x)/dx=qr(x)

17

Procesi otpraivanja uklanjanje krutih estica i

kapljica: veliina i raspodjela veliina estica

Koncentracija masa krutih suspendiranih estica po jedinici volumena plina:

g/m3 ili mg/m3

mp
V

V p1 p n
V

d p p n
3

6V

mp / V
n

V p d p 3 / 6

mp- masa krutih estica

V- volumen plina
Vp1- volumen jedne estice
p- gustoa estice (po nekad oznaka )
n- broj estica

18

Procesi otpraivanja uklanjanje krutih estica i

kapljica: veliina i raspodjela veliina estica

Odreivanje konane brzine padanja (taloenja) estice u fluidu, v

primjenom Stokesovog zakona

1 d ( f )g
v
18

19

Kako se openito moe utjecati na smanjenje oneienja?

uoavanjem i izdvajanjem kritinih podruja i izvora oneienja

dobrom ventilacijom prostora
uporabom razliitih tehnikih ureaja za obradu otpadnih tokova
primjenom kvalitetnijih goriva
postavljanjem ciljeva i planiranjem odgovarajuih mjera
postavljanjem ogranienja kroz primjenu zakona
monitoringom i mjerenjem emisija, statistikom obradom dobivenih
podataka
optimiranjem procesa izgaranja i sl.

20

Upravljanje procesom izgaranja i uteda energije (izgaranje pri

malom omjeru goriva i zraka)

Odnos izmeu koncentracije O2 i ukupnih gubitaka topline;

gubitak topline zbog zagrijavanja suvika zraka na radnu
temperaturu

21

Upravljanje procesom izgaranja i uteda energije

1. Optimiranjem koliine (suvika) kisika:

smanjuje se mogunost nastajanja NO x

manja mogunost oksidacije SO2 u SO3 i s tim u vezi manja mogunost
pojave korozije i dr.

22

Upravljanje procesom izgaranja i uteda energije

2. Pregrijavanje zraka i goriva primjenom topline otpadnih plinova
(rekuperatori) znaajna uteda energije

predgrijavanje goriva odnosi se samo na plinovita goriva, a ne na tekua

predgrijavanje
zraka

predgrijavanje
zraka i goriva
(plina)
23

Upravljanje procesom izgaranja i uteda energije

3. Nedavni razvoj u podruju utede energije

razvoj regenerativnih sustava izgaranja (iskoritenje vie od 80 %

topline otpadnih plinova, uz utedu goriva za 50 %)

24

Pristup problemima vezanim uz emisije u okoli

A) Primarni ili preventivni - primjena tzv. procesno- ili proizvodnointegriranih mjera
B) Sekundarni - ukljuuje uporabu razliitih metoda i postupaka
naknadne obrade otpadnih tokova:
a) postupci oporabe (ne-destruktivni)
b) postupci razgradnje (destruktivni)

25

A) Primarni ili preventivni pristup

Cilj je smanjiti ili, ako je mogue, izbjei nastajanje otpadnih

tokova neposredno na samom izvoru odnosno prije isputanja u
okoli
Takva procesna poboljanja omoguavaju smanjenje trokova
vezanih uz naknadnu obradu otpadnih tokova kao i poboljanje
ukupne ekonominosti procesa zbog poboljanja stupnja iskoritenja
i/ili smanjenja potronje ulaznih sirovina.
Procesno-integrirani pristup zatiti okolia ukljuuje sve raspoloive
metode za onemoguavanje ili smanjenje nastajanja otpadnih tokova
odnosno metoda recikliranja i ponovne uporabe korisnih sastojaka iz
ispusta te koritenje topline otpadnih plinova.

26

Primjeri preventivnog pristupa su:

novi putovi sinteze,
primjena iih i/ili alternativnih sirovina, ulaznih materijala, goriva i
sl.,
optimiranje radnih uvjeta procesa,
tehnike prilagodbe procesa,
primjena novih/boljih katalizatora i/ili otapala, recikliranje pomonih
materijala,
primjena otpadnih tokova kao sirovina u drugim proizvodnim
procesima ili pri proizvodnji energije i dr.

27

U sluajevima kada potpuna prevencija nastajanja otpadnih tokova

nije mogua - minimizacija volumena otpadnih ispusta i njihovog
utjecaja na okoli.

U tom sluaju izbor odgovarajueg postupka zasniva se na procjeni:

uinkovitosti,
energetskih zahtjeva,
potrebnih prostornih kapaciteta,
potronje pomonih sredstava,
trokova kapitalne opreme,
utjecaja planirane opreme na druge procesne jedinice, procjeni
trokova odravanja.

28

Industrijske aktivnosti
Analiza nastajanja oneiivala prijenos uklanjanje emisije

Shematski prikaz industrijskog postrojenja za pretvorbu tvari i energije

29

Ulazni stupanj
sva oneiivala (vrsta i koliina) koja nastaju tijekom pretvorbe
sirovina i energije u korisne produkte zavise o sirovinama koje se
koriste u procesu (npr. elektrina centrala: promjena sa ugljena kao
ulazne sirovine na drugu ulaznu sirovinu dovodi do znaajnog
smanjenja emisija CO2)
fluidi nosioci (voda, zrak) koji uklanjaju krute estice i plinovita
oneiivala moraju se paljivo birati i kontrolirati trokovi
uklanjanja oneiivala smanjuju se sa smanjenjem protoka i
volumena nosioca

30

Pretvorba tvari i energije

s obzirom na ulazne sirovine, oneiivala koja nastaju u procesu
zavise o primijenjenom procesu pretvorbe
optimiranjem procesa mogue je utjecati na smanjenje nastajanja
neeljenih produkata
prijenos oneiivala u intertan fluid putem kojeg e se ukloniti iz
procesa - protok inertnog fluida treba biti to je mogue manji

31

Stupanj proizvodnje
eljeni produkti se odvajaju od neeljenih produkata i inertnih fluida u
nekom od separacijskih procesa
separacijski proces mora biti uinkovit da bi se sprijeio gubitak
eljenog produkta; inertni fluidi koji sadre neeljene produkte i
odreenu koliinu eljenih produkata odvode se u sljedei stupanj
separacije ili proizvodnje

32

Stupanj proiavanja
sva oneiivala moraju se potpuno ukloniti iz fluida u kojima se nalaze
(voda, zrak) prije njihovog isputanja u okoli

Protoci fluida nositelja i oneiivala tijekom stupnjeva ienja i emisije

33

Ako postoje razliita oneiivala, koncentracije M s1 i Ms2

se mogu izraziti na sljedei nain:

ulaz
n

M s1 M s1 i
i 1

izlaz
n

M s2 M s2 i
i 1

djelotvornost uklanjanja oneiivala:

n
n
Ms1 Ms2
Ms2
R
1 1 Ms2 /Ms1 i 1 1-R i
Ms1
Ms1
i 1
i 1

Ukupna djelotvornost uklanjanja zavisi o:

- tipu ureaja za proiavanje (separatora),
- procesnim uvjetima,
- protoku fluida nositelja i oneiivala;
- nije konstanta tipina za odreeni ureaj; veliina ureaja i zahtjevi za
energijom zavise primarno o protoku fluida nositelja

34

Rezultat stupnja proiavanja:

M R V(M s1 M s 2 ) VM s1 R V M s1 - M s 2 i V (M s1 ) i 1 - R i
i 1
i 1
i 1

kg/s maseni tok pri uklanjanju oneiivala

35

Stupanj emisije
- instalacija ureaja za emisiju fluida nositelja u okoli (najee
dimnjak)
maseni tok fluida nositelja

M
TE V

M
M

M
E
TE
SE
kg/s maseni tok emisije

maseni tok oneiivala

V
M V
M (1 )(1 )
M
SE
s2
s1
R
E
M s 2 M SE
M SE
E
1M s2
M s2

djelotvornost stupnja emisije

za sustav s jednim oneiivalom

i 1

i 1

E 1 (M SE / M s 2 ) i 1 - (1 E ) i

za sustave s vie
oneiivala
36

Ms1 kg/m3 - koncentracija oneiivala na ulazu u stupanj ienja

Ms2 kg/m3 - koncentracija oneiivala na izlazu iz stupnja ienja
MSE kg/m3 - koncentracija oneiivala na izlazu iz stupnja emisije

M
E

kg/s maseni tok emisije

M
TE

kg/s maseni tok fluida nositelja

M
SE

kg/s maseni tok oneiivala

M
R

kg/s maseni tok pri uklanjanju oneiivala

R
E

- djelotvornost stupnja proiavanja

- djelotvornost stupnja emisije
- gustoa fluida nositelja

37

 frakcijska djelotvornost djelotvornost s obzirom na

pojedinu veliinu estica

38

Analiza industrijskih postrojenja s obzirom na emisiju

oneiivala
Emisije iz industrijskih postrojenja mogu biti:
a) kontrolirane
b) nekontrolirane (difuzne)
Osnovne vrste emisija iz ind. postrojenja:
emisije estica (materijala)
emisije topline
akustine emisije
radioaktivne emisije i dr.

39

Osnovne metode za smanjenje emisija iz ind. postrojenja:

A. Procesne specifine mjere
B. Mjere poboljanja na ureajima i procesnom postrojenju
A. Procesne specifine mjere:
1. smanjenje nastajanja oneiivala tijekom samog procesa
2. ako se ne moe izbjei nastajanje oneiivala, znaajke
oneiivala moraju biti takve da je mogue njihovo uklanjanje
pomou nekog fluida nosioca
3. primjena fluida nosioca treba se svesti na najmanju moguu
mjeru (npr. da se izbjegnu problemi korozije i sl.) i dr.
40

 Trokovi proiavanja odnosno uklanjanja oneiivala

rastu sa smanjenjem njihove koncentracije u fluidu nosiocu i sa
porastom protoka plina nosioca.
Trokovi su povezani sa veliinom ureaja i energetskim
zahtjevima vezanim uz uporabu odgovarajueg ureaja.

41

B. Mjere poboljanja na ureajima i procesnom postrojenju:

Ureaji u kojima se provodi pretvorba sirovina u konane
produkte, kao i ureaji za proiavanje ispunih/otpadnih
tokova moraju biti pravilno dimenzionirani tako da uvjeti u
svakom elementu poprenog presjeka ili volumena budu isti;
bitno je izbjegavanje mrtvih volumena, itd.

42

43

B) Sekundarni pristup
uporaba razliitih metoda i postupaka naknadne obrade otpadnih
tokova
a) postupci oporabe
- zasnivaju se na uklanjanju pojedinih sastojaka iz otpadnih plinova
i njihovom recikliranju u izvorni proces ili na njihovoj ponovnoj
uporabi u drugim procesima u obliku polaznih sirovina ili kao izvor
energije (apsorpcija, adsorpcija, kondenzacija, membranska
separacija i sl.)

44

b) postupci razgradnje
- koriste se za uklanjanje tetnih sastojaka iz otpadnih plinova bez
pronalaenja njihove ponovne uporabne vrijednosti, npr. postupci
oksidacije (visokotemperaturna i katalitika okidacija), bioloka
obrada (biofiltracija, bioapsorpcija, proiavanje kroz prokapni sloj s
biomasom i dr.)

45

PREGLED METODA ZA PROIAVANJE OTPADNIH

PLINOVA IZ STACIONARNIH (NEPOKRETNIH) IZVORA
1. UKLANJANJE SUSPENDIRANIH ESTICA (AEROSOLA) otpraivanje:
A. Mehanike metode odvajanja (separacije):
A1)
suhi procesi (sedimentacija gravitacijom, centrifugalna
sedimentacija i sl.)- ureaji za suho otpraivanje
A2)
mokri procesi (procesi skrubiranja ili pranja) ureaji za mokro
otpraivanje (skruberi)
B. Fizike metode odvajanja (separacije):
B1)
elektrostatska precipitacija
B2)
akustika koagulacija i dr.

46

A1) Suhi procesi

Djelovanje razliitih sila:
a)
b)
c)
d)

gravitacijska sila (npr. gravitacijski sedimentatori)

masena sila ili sila inercije (npr. ciklon - djelovanjem centrifugalne
sile estice se separiraju iz pl. faze)
povrinska sila ili sila adhezije (npr. vreasti filtri)
elektrina sila (npr. ploasti separator)

47

A2) Mokri procesi

uvoenje kapljevine u struju plina prijenos oneienja iz plinske faze u

kapljevinu

ovi procesi se primjenjuju kad je volumen oneiene kapljevine malen i kad

je dostupno postrojenje za obradu otpadnih voda

primjena skrubera zahtjeva smanjenje temperature plina da bi se sprijeilo

isparavanje i da bi se razdvojile kapi kapljevine od plina nakon uklanjanja
estica (veliina kapi >> veliine estica)

Razliite izvedbe mokrih procesa otpraivanja (uglavnom postupci

skrubiranja), koji se mogu koristiti i za uklanjanje plinovitih oneiivala

48

2. UKLANJANJE PLINOVITIH I OSTALIH

ONEIIVALA ZRAKA
Postupci oporabe
apsorpcija

adsorpcija

spaljivanje:
topl. ili kat.

kondenzacija

membranska
separacija

bioloka
obrada

Postupci razgradnje

49

A) APSORPCIJA U KAPLJEVINI
koristi se za uklanjanje SO2, H2S i ostalih S-komponenata, NOx,
kiselih plinova (HCl, HF i H2SO4), CO, CO2, razliitih organskih
spojeva (fenoli, formaldehid, hlapljiva otapala, itd.)
apsorbenti: H2O, NH4OH, alkalne otopine, suspenzije Cahidroksida, oksida mangana i magnezija, MgSO4, etanolamini i dr.
- cikliki rad; apsorbent se regenerira (zagrijavanjem ili pod tlakom)
- ureaji su slini onima koji se koriste za mokro uklanjanje aerosola
- zahtjev za velikom povrinom (tanak film kapljevine)

50

B)

ADSORPCIJA NA KRUTINI
- koristi se za uklanjanje toksinih organskih komponenata, Hg para i sl.
- provodi se u reaktorima, adsorberima s vrtlonim slojem i sl. ureajima

Uobiajeni adsorbenti:
- aktivni ugljen,
- silika gel,
- prirodni i sintetski zeoliti

Zahtjevi za adsorbent:
- veliki adsorpcijski kapacitet
- selektivnost
- termika otpornost
- zadovoljavajue mehanike znaajke
- mogunost regeneracije

51

C)
PROIAVANJE PLINOVA KATALITIKIM
METODAMA procesi spaljivanja uz uporabu katalizatora
-

komponente prisutne u plinu prevode se u ekoloki prihvatljive

komponente ili u komponente koje su mogu lako ukloniti iz plinova
koristi se za nisko-temperaturnu oksidaciju toksinih organskih
komponenata, CO, NOx, SO2, H2S i dr.
katalitika adsorpcija - kada se plinovi uklanjaju na katalizatoru koji
istovremeno ima ulogu adsorbenta

T: 533-813 K

52

D)
TERMIKE (TOPLINSKE) METODE
- procesi spaljivanja bez uporabe katalizatora
-

koriste se za obradu plinova koji sadre alkohole, etere, estere, ketone,

alifatske i aromatske ugljikovodike, organske kiseline i dr. komponente kada
njihovo uklanjanje i recikliranje nije mogue ili nije potrebno
postupak se provodi u ureajima za spaljivanje pri temperaturama T:
923-1173 K i vremenu zadravanja plina u reakcijskoj zoni od 0,5-0,7 s
protoci obino iznose od 2-25 000 m3/h; stupanj istoe koji se postie:
95 %

53

- u nekim sluajevima provodi se izgaranje u neposrednom plamenu kada je koncentracija gorive organske komponente blizu nie toke
zapaljivosti
- kada je koncentracija neistoe ispod nie toke zapaljivosti potrebnu
koliinu topline treba nadoknaditi dovoenjem pomonog ogrjevnog plina u
plinsku struju koja se eli proistiti, a nakon toga plinovi se odvode u
izmjenjivae topline da bi se iskoristila nastala toplina i smanjila potreba za
dodatnim gorivom

54

E) BIOLOKA OBRADA OTPADNIH PLINOVA

- plinoviti reaktanti se prevode u manje tetne ili ak bezopasne
spojeve pomou mikroorganizama
- sve vrste anorganskih i organskih oneiivala se mogu ukloniti
pomou odgovarajuih mikroorganizama
- uglavnom se primjenjuje za uklanjanje organskih spojeva
- proces uglavnom ogranien na niske koncentracije oneiivala
- izuzetno pogodna za uklanjanje neeljenih mirisa
- koristi se za uklanjanje: etanola, merkaptana, fenola, krezola,
indola, masnih kiselina, aldehida, ketona, CS2, amonijaka, amina
i dr.

55

Bioloka obrada otpadnog plina openito se sastoji od sljedea dva stupnja:

1.

Prijenos organskog spoja iz plinske faze u tekuu fazu (uglavnom voda)

procesima: apsorpcije, adsorpcije

2.

Mikrobioloka obrada otpadnih voda

56

Izbor odgovarajue metode obrade otpadnih plinova zavisi o:

sustavu na koji se primjenjuje

fiziko-kemijskim znaajkama oneiivala
agregatnom stanju oneiivala
stupnju disperznosti oneiivala u atmosferi
kemijskom sastavu oneiivala
koncentraciji oneiivala

57

to jo utjee na izbor odgovarajue metode?

ekonomski
imbenici
okoli tehnike/metode

58

 lokacija ureaja za proiavanje

dostupni prostor
uvjeti u okruenju
dostupnost potrebnih resursa
(npr. energija, voda i dr.) i pomonih
okoli
ureaja (obrada otpadnih voda, odlaganje
otpada i dr.)
maksimalno dozvoljene emisije u zrak
(ogranienja s obzirom na zakonske propise)
uklapanje u okoli
utjecaj primijenjenog sustava za smanjenje
oneienja zraka na nastajanje otpadnih voda
i krutog otpada
utjecaj primijenjenog sustava na razinu buke u okoliu

59

 kapitalni trokovi (ureaji, instaliranje,

dostupne tehnike)

ekonomski
imbenici

radni trokovi (pomoni ureaji,

odravanje i dr.)
oekivani vijek trajanja ureaja

60

Tehnike/metode

znaajke oneiivala (fizika i kemijska

svojstva, koncentracije, oblik i veliina
estica i dr.)
znaajke plinskih struja (volumni protoci,
temperatura, vlanost, sastav, viskoznost,
gustoa, reaktivnost, zapaljivost,
korozivnost, toksinost i dr.)
izvedba i radne znaajke odreenog sustava
(veliina, masa, uinkovitost i dr.)

61

62

UKLANJANJE SUSPENDIRANIH ESTICA IZ

OTPADNIH PLINOVA - OTPRAIVANJE
1. Metode koje se zasnivaju
na primjeni vanjske sile

smanjenje
veliine
estice

gravitacijski
sedimentator
cikloni i
centrifuge
elektrostatsk
i
precipitatori
(ESP)

2. Metode koje se zasnivaju

na uporabi prepreke/pregrade

vreasti filtri
keramiki filtri
filtri sa zrnatim slojem
mokri skruberi

63

64

Parametri koji utjeu na uklanjanje suspendiranih estica

Proces:

estica:

temperatura
tlak
protok plina
koncentracija estica
vlanost

raspodjela veliina
oblik
znaajke povrine
kemijski sastav:
sadraj C
sadraj alkalnih elemenata
sadraj sumpora
sadraj ostatka
toka taljenja, toka mekanja
kemijska stabilnost
gustoa, korozivnost, toksinost.
65

to je potrebno poznavati prilikom izbora odgovarajue

metode?
Gravimetrijski sastav
Gibanje estica u fluidu (otpor oblika, vanjske sile, brzina taloenja)
Ekvivalentni promjer estica

66

Gibanje krutih estica u plinovima zavisi o njihovim

karakteristinim dimenzijama
Molekularna kinetika grupa:
estice iji je promjer mnogo manji od srednjeg slobodnog
puta molekule plina Brownovo gibanje estica
Cunninghamova grupa:
estice iji je promjer ~ srednjem slobodnom putu molekule
plina
Stokesova grupa:
estice iji je promjer >> srednjeg slobodnog puta molekule
plina

67

Otpor oblika (inercijski otpor) pri gibanju estice

u odnosu na fluid
vr 2F *
FD cD A
2

FD sila otpora, N
cD faktor otpora pri relativnom gibanju
estica u fluidu,
A - povrina poprenog presjeka estice, m2
F gustoa fluida, kg/m3
vr relativna brzina padanja (taloenja), m/s

Odreivanje cD (pokazatelj gubitka energije pri strujanju)

- funkcija oblika estice i brzine strujanja (Re)

vr d F
Re

d promjer estice , m
viskoznost fluida, kg/ms

Re < 1, Stokesov zakon:

F 3 d v **
D

-izjednaavanjem * i **:
24
cD
Re

d 2
A
4

68

- za Re > 1:
(Theodore i Buonicore, 1976)
a) log c 1.35237 0.60810(L Re) 0,022961(L Re)2
D
0,098938(L Re)3 0,041528(L Re)4 0,032717(L Re)5
0,007329(L Re)6 0,0005568(L Re)7;
L Re log(Re)

b)

oblik kugle

cD Re

Re

69

c) za 0,3 < Re < 1000

24
cD
1 0,14Re0,7
Re

70

d) Kad je estica velika u odnosu na srednji slobodni put plina

Cunnighamov korekcijski faktor, C

C 1 2,0

1,257 0,40 exp( 0,55d p / )

dp

0,499P 8M / RT

Wark i Warner, 1981.

srednji slobodni put, m

P apsolutni tlak, Pa
R opa plinska konstanta, J/(mol K)
M- molekularna masa, g/mol
apsolutna viskoznost, kg/m s

71

Vrijednosti Cunnighamovog korekcijskog faktora, C pri

1 atm i 25 C za razliite veliine estica:
dp, m
0,01
0,05
0,10
0,5
1,0
2,0
5,0
10,0

C
22,5
5,02
2,89
1,334
1,166
1,083
1,033
1,017

cD
24
cD

C C (Re)
'

C- Cunnighamov korekcijski
faktor

72

e) Cunnighamov korekcijski faktor, C

C 1 ( 2A
)
dp
A 1,257 0 ,40 e

1 ,1d p / 2

- srednji slobodni put molekule u fluidu (6,3 10-6 cm za zrak)

73

Brzina padanja estica u fluidu (brzina taloenja):

1 2
vt Fd
18

Stokesov zakon brzina padanja

estica u fluidu

Gibanje estice u zraku kod p=1 atm i T=293 K

= 18,2 10-6 kg/ms
F = 1,21 kg/m3
= 15,11 10-6 m2/s

Re 1, ? F
0,304
d
mm

- s obzirom da je reda veliine 103 kg/m3,

promjer estice mora biti manji od
d = 0,03 mm (30 m) da bi se mogao
primijeniti Stokesov zakon
74

Aerodinamiki promjer estica - promjer kugle jedinine gustoe

(=v=1000 kg/m3) koja ima istu brzinu taloenja kao i
promatrana estica:
da

18 vt
C v g

da- aerodinamiki promjer, m

- viskoznost plina, kg/ms
vt brzina taloenja, m/s
v gustoa vode, kg/m3
g konstanta gravitacije, m/s2

75

Ekvivalentni promjer estica, de promjer kugle istog

volumena kao to je volumen estice nepravilnog oblika
d 3
V
6

de 3

6V

Nepravilnost oblika estica izraava se faktorom

sferinosti
(omjer povrine kugle i povrine estice nepravilnog oblika
istog volumena)
kugla = 1; vrijednosti 1
76

Pojednostavljeni izrazi za brzinu taloenja, v t

a) u Stokesovom podruju (d< 30 m)
g d 2p
vt
18
b) u prijelaznom podruju
v t 0 ,153

g 0 ,71 d 1p,14

0 ,43

c) u Newtonovom podruju
0 ,5

1/ 3

0 ,71

0 , 29

gd p
v t 1,74

K d p
2

K- bezdimenzijska konstanta
koja odreuje podruje
K< 3,3 - Stokesovo podruje
3,3 < K < 43,6 prijelazno podruje
43,6 < K < 2360 Newtonovo podruje

77

Larocca and Theodore (1987.)- faktor korekcije W

v3 2
W
g

W < 0,222 - Stokesovo podruje

0,222 < W < 1514 prijelazno podruje
1514 < W Newtonovo podruje

Cunninghamobino se odnosi na estice promjera jednakog ili manjeg od 1 m

2

vt

gd p
18

C 1 ( 2A

)
dp

A 1,257 0 ,40 e

1 ,1d p / 2

78

Ureaji za uklanjanje suspendiranih estica - prednosti i

nedostaci
a)

ureaji koji se zasnivaju na mehanikim metodama:

jeftiniji od ostalih
umjereno uinkoviti
dobri za uklanjanje krupnijih estica (koriste se za predobradu,
posebice kad su prisutne velike koliine estica u otpadnim
plinovima)
vreasti filtri uinkovitiji od ostalih, ali su skupi; ogranieni na suhe
plinove, a mogu se koristiti pri niskim temperaturama; prihvatljivi
za razliite vrste oneiivala
elektrofiltri se mogu koristiti za obradu pri velikim volumnim
protocima; jako uinkoviti; nisu prihvatljivi za obradu u uvjetima
promjene procesnih radnih uvjeta

79

b) ureaji koji se zasnivaju na mokrim metodama

velika uinkovitost
mogu se koristiti za istovremeno uklanjanje plinovitih
i vrstih estica
visoki trokovi rada (velik pad tlaka)
dovode do nastajanja mulja to moe dovesti do dodatnih
problema s odlaganjem mulja

80