Opi i gospodarski podaci

Slubeni naziv

Republika Azerbajdan

Glavni grad

Baku

Povrina

86 600 km2

Broj stanovnika

9,686,210 (July 2014 est.)

Slubeni jezik

azerbajdanski

Dravno ureenje

unitarna republika s 10 gospodarskih regija i Autonomnom

Republikom Nahievan (eksklava), jednodomni parlament,
predsjedniki sustav

Predsjednik

Ilham Alijev

Predsjednik Vlade Artur Rasizade

Vremenska zona

GMT +4

Valuta (teaj)
Kreditni rejting:

manat AZM (EUR: AZM = 1:0,94 sijeanj 2015.)

Baa3 stabilan Moody's, BBB- stabilan Fitch, BBB- stabilan S&P's

lanstvo u meunarodnim gospodarskim organizacijama: ADB, CIS, ECO, EBRD,

IBRD, IMF, IDB i dr.

Makroekonomski pokazatelji
2009.

2010.

2011.

2012.

44,3

52,9

66,0

68,7

76,0

4 980

5 880

7 240

7 440

10 800

9,3

5,0

1,0

2,2

3,5

Izvoz robe (milijarde USD)

21,1

26,5

34,5

32,7

34,5

Uvoz robe (milijarde USD)

6,5

6,7

10,2

10,4

12,0

Inflacija (%)

1,5

5,7

7,8

1,1

2,4

Nezaposlenost (%)

5,7

5,6

5,4

5,7

6,0

147

331

933

811

2 000

BDP,
tekue
(milijarde USD)

cijene

BDP po stanovniku (USD)

Realni rast BDP-a (%)

Izravna strana
(milijuni USD)

ulaganja

2013.*

Izvor: EIU *procjena CIA World Factbook

Struktura BDP-a: usluge 30%, industrija 64%, poljoprivreda 6%.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Porezi

Stopa
poreza

Vrsta poreza
Porez na dobit

20%*

Porez na dobit po odbitku

10%, 14%

Porez na dohodak od kapitala

20%

Porez na dohodak

14% - 25%

Porez na dodanu vrijednost PDV

18%

Porez na promet nekretnina

0%

* Naftne kompanije plaaju porez na dobit u iznosu 25% do 34%.

Podaci navedeni u ovom dokumentu se temelje na propisima lokalnih poreznih jurisdikcija koji su bili
na snazi za vrijeme pisanja ovog dokumenta. Dokument ne odraava naknadne promjene koje su
eventualno nastupile u navedenom poreznom zakonodavstvu. Podaci navedeni u ovom dokumentu su
informativne i openite prirode, budui da zbog kompleksnosti sustava oporezivanja specifinosti
(primjenjive olakice, osloboenja, i slino) nisu posebno analizirani u ovome dokumentu.

Regulativa vezana uz ulaganja

Informacije vezane za uvjete investiranja u Azerbajdanu na http://www.aic.az
Vanjskotrgovinska razmjena
U milijardama usd

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.*

IZVOZ

21,1

26,5

34,5

32,7

34,5

UVOZ

6,5

6,7

10,2

10,4

12,0

RAZLIKA

14,6

19,8

24,3

22,3

22,5

Izvor: EIU *procjena CIA World Factbook

Najznaajnije zemlje izvoza u 2013. godini: Italija, Velika Britanija, SAD, Izrael.
Najznaajnije zemlje uvoza u 2013. godini: Turska, Rusija, Njemaka, Velika
Britanija.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Najznaajniji izvozni proizvodi u 2013. godini: nafta, naftni proizvodi i plin 95%,
hrana 2,2%, metali 0,9%, kemijski i petrokemijski proizvodi 0,5%, tekstil 0,2%
Najznaajniji uvozni proizvodi u 2013. godini: strojevi i ureaji 26,7%, metali
14,9%, hrana 14,7%, prometala i dijelovi 14,4%, kemikalije 7,3%
Aktualno stanje u gospodarstvu
Ekonomski rast gospodarstva Azerbajdana tijekom prolog desetljea, posebno u
razdoblju 2006.-2008. godine bio je ponajprije posljedica poveanja izvoza nafte i
plina. Proizvodnja nafte od 1997. do 2010. biljeila je neprekidan rast.
Daljnji rast gospodarstva ovisit e o poveanju proizvodnje plina to je povezano s
izgradnjom Trans-anadolijskog plinovoda (TANAP, najavljeno za 2017/18.) i
Transjadranskog plinovoda (TAP, najavljeno za 2019.) te rastu ne-energetskog
sektora. Udio sektora usluga u BDP-u trenutno iznosi 38,7% i ima tendenciju rasta
prema najnovijim informacijama, u prvih est mjeseci 2014. godine sektor
graditeljstva biljei rast od 21,6%, turizam i ugostiteljstvo 17,4%, prodaja vozila 9%,
IT sektor 11,2%, poljoprivreda-umarstvo-ribarstvo 3,4%, pediterstvo i skladitarstvo
4,8%, drutvene i druge usluge 3,6%. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju cijena
nafte i plina na svjetskom tritu, politiko-gospodarskoj stabilnosti prilika u regiji kroz
koju prolaze naftovodi i plinovodi, situaciji na Nagorno-Karabahu te regionalnim i
globalnim prilikama openito.
Potpisani su Ugovori o podijeli proizvodnje (PSA Production Sharing Agreements)
sa stranim naftnim kompanijama temeljem kojih su se kompanije obvezale investirati
7,5 milijardi USD u razvoj naftnih i plinskih polja u Kaspijskom moru, izgradnju
naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan te junokavkasku mreu cjevovoda za transport nafte
i plina kroz Gruziju do Turske. Naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, jedan od najmodernijih
naftovoda u svijetu koji spaja Kaspijsko i Sredozemno more, konano je u svibnju
2006. puten u pogon, nakon ega su proizvodnja i izvoz nafte drastino porasli to
je rezultiralo poznatim rekordnim rastom gospodarstva u 2006. godini. Dokazane
plinske rezerve Azerbajdana su 850 prostornih kilometara (850 milijardi prostornih
metara), a nafte oko 7 milijardi barela.
Nastojei konsolidirati ekonomiju i sprijeiti recesiju uslijed neminovnog pada stope
gospodarskog rasta koji je 2006. godine dosegao 35%, Vlada je uz podrku
Meunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke pokrenula niz reformi za jaanje
bankovnog sektora, unapreenje transparentnosti javnog sektora, uvoenje
modernog poreznog sustava itd. Azerbajdan, vodea zemlja u svijetu u pogledu
reforme poslovne regulative, popeo se sa 97. na 33. mjesto na globalnoj ljestvici po
uvjetima i pogodnostima poslovanja. U zemlji se provode reforme s naglaskom na
ubrzanju procedure otvaranja poduzea, ubrzanju izvravanja ugovora, upisa
imovine, poreznom rastereenju poslovanja i smanjenju ogranienja, snaenju
zatite za ulagae te dobivanju kreditnih informacija. Uredbom predsjednika RA
osigurani su propisi za poduzetnike po principu jedan prozor s pojednostavljenom
procedurom pokretanja poslovanja, ime je smanjen broj postupaka za registraciju
tvrtki s 15 na 1, a vrijeme s 30 na 3 dana. Porez na dobit tvrtki je smanjen s 35% na

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

20%, stopa PDV-a je smanjena s 28% na 18%, a porez na dohodak s 55% na 14%
do 25%. Prema izvjeu Svjetske banke Azerbajdan je poboljao poloaj na listi
konkurentnosti i nalazi se na 51. mjestu od 133 zemalja, a na prvom mjestu je meu
zemljama ZND-a.
Neke od prepreka koje i dalje sprjeavaju daljnji gospodarski razvoj Azerbajdana su
nedostatak direktnih stranih ulaganja u ne-energetski sektor te kontinuirani sukob sa
Armenijom oko regije Nagorno-Karabah. Turska je 2012. godine zamijenila Rusiju u
ulozi vodeeg opskrbljivaa Azerbajdana. Dugoroni napredak ovisit e o kretanju
cijena nafte na svjetskom tritu, poloaju novih naftovoda i plinovoda u regiji te
sposobnosti Azerbajdana da upravlja svojim bogatstvom energenata, sposobnosti
za odrivi rast ne-energetskog sektora i sposobnosti za zapoljavanje.
Azerbajdan je ve postao euroazijsko prometno vorite (230 milijuna tona tereta
godinje, od toga 53 milijuna tona u tranzitu), zemlja kroz koju prolazi eljezniki
Svileni put zahvaljujui izgradnji moderne luke blizu prijestolnice Baku, modernizaciji
eljeznike pruge Baku Tbilisi te otvaranju eljeznikog tunela ispod Bospora. Rade
i na modernizaciji infrastrukture, autocesta i zranih luka.
2013. godine potpisana je odluka konzorcija Shah Deniz II o financijskom dijelu
dogovora meu partnerima (BP, Statoil, Lukoil, Total, Nico, Tpao), o investiranju 28
mlrd USD u projekt Shah Deniz faza II. Ovim potpuno novim dobavnim pravcem za
Europu, a da nije rije o ruskom plinu, kaspijski plin iz Azerbajdana e putem
Transanadolijskog plinovoda dolaziti u Europu, a u albanskom gradu Fier na TAP e
se nadovezati Jadransko-jonski plinovod (IAP) koji e prolaziti iz Albanije, preko Crne
Gore do Hrvatske. Hrvatski dio Jadransko-jonskog plinovoda (IAP) izgraen je do
Splita, a ukupna duljina plinovoda od Splita do Fiera iznosit e 516 km. Hrvatska e
tako postati zemlja preko koje ide jedan od transportnih pravaca opskrbe Europe
plinom. 20. rujna 2014. simbolino je obiljeen poetak radova na projektu.
Punu potporu IAP-u kao vodeem regionalnom plinskom projektu i glavnoj okosnici
plinskog prstena jugoistone Europe dala je i Energetska zajednica jugoistone
Europe i Europska komisija. U postupcima ocjenjivanja Projekata od zajednikog
interesa EU i Projekata od zajednikog interesa Energetske zajednice, IAP je visoko
rangiran,to je potvreno i u Strategiji europske energetske sigurnosti i prateoj
detaljnoj studiju europske energetske sigurnosti koja je donesena u svibnju
2014.
U oujku 2013., tijekom posjeta predsjednika Alijeva Zagrebu, potpisan je
Memorandum o suglasnosti o suradnji izmeu Plinacro-a i Socar-a (azb.
dravna naftna i plinska kompanija).

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Bilateralni gospodarski odnosi s Republikom Hrvatskom

Robna razmjena
U tisuama
2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014. I.-X.

IZVOZ

741,1

1 888,9

2 951,7

46 554,5

3 801,9

8 569,0

UVOZ

190 889,1

332 472,3

558 686,1

330 980,0*

159 339,6

250 106,0

-190 148,0

-331 583,4

-555 734,4

-284 425,5

-155 537,7

-241 537,0

RAZLIKA

Izvor: DZS RH * slubeni podatak iz 2013. koji nije potvren i 2014.

Struktura izvoza iz RH
Azerbajdan

Izvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

771 Elektrini pogonski strojevi i dijelovi
773 Oprema za distribuciju elektrine energije, nesp.
691 Konstrukcije i dijelovi, nesp., od eljeza, elika ili aluminija
248 Drvo jednostavno obraeno
635 Proizvodi od drva, nesp.
699 Proizvodi od obinih kovina, nesp.
793 Brodovi, amci, plovne konstrukcije
553 Parfumerijski, kozmetiki i toaletni pripravci, osim sapuna
542 Lijekovi
741 Oprema za zagrijavanje i hlaenje
664 Staklo
742 Pumpe za tekuine; dijelovi
772 Oprema za elektrine krugove
813 Ureaji za rasvjetu, nesp.
821 Namjetaj i dijelovi
Ostalo
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1-9, 2013.
0
0
30 173
0
50 528
520
0
134 327
290 626
0
193 889
272 456
0
0
40 041
1 969 646
2 982 206

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.

1-9, 2014.
4 916 254
721 771
337 594
335 813
244 356
237 150
230 384
195 847
173 792
170 725
143 412
129 036
111 281
94 409
78 419
378 344
8 498 587

% Indeks
57,85

8,49

3,97 1 118,9
3,95

2,88
483,6
2,79
...
2,71

2,30
145,8
2,04
59,8
2,01

1,69
74,0
1,52
47,4
1,31

1,11

0,92
195,8
4,45
19,2
100,00
285,0

Struktura uvoza u RH
Azerbajdan

Uvoz Republike Hrvatske u eurima

OZNAKA SMTK I NAZIV ROBE

333 Nafta i mineralna ulja, sirovi
057 Voe svjee ili suho
990 Nerazvrstana roba
851 Obua
896 Umjetniki predmeti
U K U P N O:
Izvor: DZS RH

1-9, 2013.
159 338 992
0
354
0
251
159 339 597

1.
2.
3.
4.
5.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

1-9, 2014.
250 037 815
33 485
18 416
685
0
250 090 401

% Indeks
99,98
156,9
0,01

0,01 5 202,3
...

100,00
157,0

Hrvatske tvrtke registrirane na tritu Azerbajdana

Vei uspjesi hrvatskih firmi potpomognutih gospodarskom diplomacijom u 2014.
godini ostvareni su u IT sektoru. Tvrtka INFOCUMULUS d.o.o. potpisala je ugovore s
teleoperaterima Azerfon i Bakcell, o implementaciji i odravanju sustava upravljanja
odnosima s korisnicima cloud computing-a.
Tvrtke iz Azerbajdana registrirane u RH
Meunarodni ugovori iz podruja gospodarstva
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike
Azerbajdana o gospodarskoj suradnji (datum potpisivanja: 11.3.2013.;
objava u NN-MU: 5/2013.; stupanje na snagu: 6.8.2013.;)
o Memorandum o suglasnosti izmeu Ministarstva turizma Republike
Hrvatske i Ministarstva kulture i turizma Republike Azerbajdana o
suradnji u podruju turizma (datum potpisivanja: 11.3.2013..; stupanje na
snagu: 15.5.2013..;)
o Ugovor izmeu Republike Hrvatske i Republike Azerbajdana o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprjeavanju izbjegavanja
plaanja poreza na dohodak i na imovinu (datum potpisivanja: 12.3.2012..;
objava u NN-MU: 2/2013; stupanje na snagu: 18.3.2013.; objava stupanja na
snagu: 3/2013)
o Ugovor izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Azerbajdan
o poticanju i uzajamnoj zatiti ulaganja (datum potpisivanja: 2.10.2007.;
objava u NN-MU: 2/2008; stupanje na snagu: 30.5.2008.; objava stupanja na
snagu: 4/2008)
o Memorandum o suradnji izmeu Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva Republike Hrvatske i Ministarstva gospodarskog razvitka
Republike Azerbajdan (datum potpisivanja: 2.10.2007.; stupanje na snagu:
2.10.2007.;)
Vanije institucije iz podruja gospodarstva
Jedna od najvanijih institucija je Nacionalni fond za promociju izvoza i ulaganja
http://www.azpromo.az/
Bilateralna gospodarska udruenja
lankom 4. Ugovora o gospodarskoj suradnji RH i RA koji je potpisan 11. oujka
2013. predvia se osnivanje Meuvladinog povjerenstva za gospodarsku
suradnju. Njegovo osnivanje oekuje se tijekom 2015.

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA

Vaniji sajmovi
Popis vanijih sajmova na: http://www.tradefairdates.com/Fairs-Azerbaijan-Z17S1.html
14. meunarodni sajam putovanja i turizma u Bakuu
http://www.aitf.az/2015/
Javni natjeaji i ostale poslovne prilike
Javni natjeaji u Azerbajdanu: http://tender.gov.az/new/index.php?inc=tender
Najava dogaanja
Posebne napomene
-

Aurirano: Zagreb, 22.1.2015.

GOSPODARSKA INFORMACIJA