Lucija Carevi

Ivo Vukovi
Ante tambuk
Selca, Bra

BRAKO KAMENARSTVO I KLESARSKE KOLE

- povijesni pregled s osvrtom na Selca -

UDK: 679.8(497.5 Bra):377

Rukopis primljen za tisak 08. 01. 2009.
Pregledni lanak
Survey article
Prema zapisima Vjenceslava M. tambuka, daje se kratki povijesni pregled brakog kamenarstva s posebnim
osvrtom na Selca. Obrauje povijest Klesarske obrtne
kole od osnutka 1905. godine preko Muke obrtne kole
1946. (klesarski smjer) i kole uenika u privredi (1948.)
do 1967. godine kada se osniva Industrijska kola u
Puiima i selani se od tada tamo koluju.
Posebno se opisuju reprezentativne zgrade koje su gradili selaki kamenari: Kua tambuk - Palac, Zgrada
narodnog doma, Kua Vjenceslava tambuka na Pijaci,
tambukovi dvori (Mali palac) te Kua Franasovi.
Spoetka ovo je seoce bilo pastirsko stanite koje se kao ojkonim spominje u
Povaljskoj listini, najstarijem hrvatskom dokumentu ispisanom irilinim pismom iz
1184. godine (ovjereni prijepis je iz 1250. godine).
Selca su nastala doseljavanjem brakih starinaca iz danas izumrlih naselja
tono bijahu podignuta desetak kilometara zapadno od dananjeg mjesta (Dubravica,
Mouj, Gradac, Zagvozd), te iz naselja Podgraie ispod dananjeg Novog Sela.
Prvi stanovnici Selaca bavili su se iskljuivo stoarstvom. S vremenom se
Selanin okrenuo kamenarstvu i kamenoklesarstvu, razvijajui sve zanatske vjetine
vezane uz odabir kamena i njegovo vaenje iz brda, odnosno obradu do najfinijih
87

detalja. Bilo uz kolu, bilo uz privatnu poduku, u selakoj provenijenciji iznjedrili su

se brojni majstori dlijeta i macole.1
Prema zapisima Vjenceslava M. tambuka (+1949.), poznati osniva kamenarstva
u Selcima, mistro Antonio Standelpergher detto Stambucco, koji je oko 1713. godine
doao iz eke, bio je pradjed brae tambuk (Ante, Andro, Jure, Miho, Mate, Ive),
navodno iz Kiewa, odakle se 3 brata; jedan od ovih je poao u London, drugi u Prag,
a trei ostao kod kue. Ovaj zadnji ili netko iz njegove porodice, valjda zarobljen od
Mleia doao je na Bra. Razvio je nareeni tambuk u mjestu jaki klesarski obrt, no
kamenarstvo u Selcima datira znatno dublje u prolost. Na Povaljskom pragu iz 1184.
godine ispisano je ime majstora Radonje, prvog hrvatskog po imenu poznatog majstora
i ne treba ga mijeati s Radovanom, autorom trogirskog portala. Uostalom i selaka
luka imenom Radonja bila je sidrite brodovlja kojima se poetkom XIX. st. izvozilo
vapno i kamen na Istok, za Carigrad, Odessu i dalje. Upravo su Selca i tambuci svojim
kunama otvorili put brakom kamenu u svijet. Kae se da su za kunu2 (brod)
pijeska od kamena dobivali isto toliko penice, ovu bi prodavali i gradili velianstvenu
palau punu ornamentike.3 Druga polovica 19. stoljea donosi dakle promjene u smislu
obrade kamena te od tada klesari u Selcima ne izrauju samo okvire za ponistre i
stepenice ve postaju vrsni umjetnici s naroitom sklonou k ornamentici poput onih na
Velom i Malom Palacu. Sve su zapoeli isprva samouki kipari poput Ivana tambuka
Canove (1848. 1890.) a potom i kolovani majstori-klesari ponikli u obrtnoj klesarskoj koli u Selcima. O monumentalnosti ovih zgrada svjedoi i Vjenceslav tambuk
tvrdei da se takve graevine mogu sresti u svim jaim sreditima Europe.
U 19. stoljeu kad se kamenoklesarska industrija koncentrirala u tri sredita: u
Puiima, Splitskoj i Selcima, u potonjem sreditu uznapredovalog klesarstva prevladava klesarski obrt dok su Puia i Splitska vie orijentirani na proizvodnju.
Spomenimo jo u nizu zaslunih tambuka i kipara Karmela, koji je dok je studirao u Pragu napravio za konzole balkona na kui brata mu Vjenceslava, kao potporanj
U prvom redu valja spomenuti kipara Karmela tambuka (obiteljski nadimak Mutovi), koji je nainio gipsanu
skulpturu svetog irila, na portalu upske crkve Krista Kralja, prema kojoj je kameni kip izradio njegov brat
Boidar tambuk. Pretpostavlja se da je ovaj kipar izradio i crtee za ornamentiku na kamenim kapitelima
u upskoj crkvi, kao i kamenim dovratcima sakristije, prema kojim su nacrtima iste izradili selaki klesari.
Karmen tambuk napravio je i kamenu skulpturu svoje supruge, koja se nalazi na mjesnom groblju u Okladinama.
Znaajno ime selakoga klesarstva nastavlja svakako i Ivan tambuk Kanova, koji je izradio detalje na pragovima i balkonima monumentalne zgrade imenom Palac (iz 1869.), te na obiteljskoj kui poznatoj kao Mali
palac. Glavno obiljeje arhitekture velebnog Palaca jest gradnja na principu tzv. slipe fuge (bez vezivnog
tkiva); facade su se izraivale na licu mjesta i polagale na svoje budue trajno mjesto u zidu. Selaki Palac
svakako predstavlja remek-djelo klesarstva u Dalmaciji. Ivan tambuk Kanova autorom je i dviju obiteljskih
grobnica/mauzoleja, lijevo i desno od crkvice svetog Nikole na mjesnom groblju u Selcima.
Boidar tambuk (brat Karmela) isklesao je kameni reljef svetog Justinijana koji se nalazi nad glavnim vratima upske crkve, a autor je i kamenoga kipa svetog irila na portalu koji je izradio prema gipsanom modelu
brata Karmela. Ovaj je autor isklesao i predivan reljef koji se nalazi iznad junih vrata u upsku crkvu, te
kameni reljef Bogorodice to visi na oltarskom zidu u crkvi Gospe Karmelske (Stara crikva).
2
Brod je izgraen 1839. u Kraljevici, a god. 1852. temeljito popravljen. Godine 1853. zapovjednik mu je bio
Kapetan Cipolovi. Brod se zvao Mlada Slavjanka. Bio je to brod s tri jarbola s katarkama i paetvorenim
jedrima na svim jarbolima.
3
Interesantno je da su mornari na kunama, pa i Selani Tomo i Mate tambuk, oevi dr. Ante (Toni) i Gjure,
te dr. Dinka nosili crnogorske kape na povratku s Istoka.
1

88

dva hajduka: imia i Sekulovia. Vlasnik kue Vjenceslav je osnovao Prvu dalmatinsku klesarsku zadrugu, 19. studenoga 1905. godine (registrirana, 11. svibnja 1906.
godine). Bavio se uljarstvom i vinogradarstvom i bio lan Obrtnike komore u Splitu.
Osnovao je i Klesarsku obrtnu kolu koju je god. 1905. smjestio u svojoj kui, na
prvom katu ispod istaknutog balkona. U pomanjkanju radne snage bio je i ravnatelj iste.
Dosta se bavio javnim radom, osobito izgradnjom, Narodnog doma, upskog doma,
elektrine centrale i pilane na moru pa i sitnim knjievnim i novinarskim radom. kolu
je od 1907. vodio i uiteljem bio eh Vacslav Barda. U to vrijeme Tomo tambuk
bijae jedan od istaknutijih klesarskih poduzetnika, vrlo profinjena ukusa.4 U mladim
danima putovao je na Istok, tamo upoznao ruski narod te od tada postao zaneseni
rusofil. Upravo je njegovim utjecajem 1913. godine u Opinskom vijeu bio izglasan
prijedlog da se podigne spomenik Lavu Tolstoju.5 Bistu u kamenu radili su ondanji
polaznici kole, meu kojima istiem brau Karmela i Bou tambuka.
Kad je osnovana klesarska zadruga koja se ubrzo i dobro razvila, postavljena je
i elektrina centrala (dananja stara zgrada Jadrankamena) za opinsku rasvjetu i
dalekovodom je dovedena struja do pilane u luci Radonja.6 Glavni kamenolom
nalazio se na brdu Sv. Nikola na kome se do danas izdie crkvica istoga imena iz 10.
stoljea. Najvei zamah kamenarstva Selca doivljavaju od 1925. do 1943., do kobnog utorka 9. kolovoza kad su Talijani zapalili vei dio mjesta. Zbog velikog porasta
stanovnitva (1927. 2436 itelja), dolazi do gradnje Sokolane (Narodni dom) i
Nove crkve (1921. postavljen kamen temeljac). Kamen i kamene kolone stupove i
kapitele, postolja za kolone, fasadu i ornamentiku, rade domai majstori iznjedreni iz
Klesarske kole. Poslove izgradnje vodio je Vjenceslav M. tambuk, a tehniki voditelj bio je brat mu Boo tambuk. Kiparske radove izradio je Karmelo tambuk.
Tridesetih se u Selcima sve vie osnivaju obrtnike radnje i otvoreni su mnogi
kamenolomi (njih tridesetak).
Nakon Drugog svjetskog rata, osniva se poduzee Bra, potom Industrija
jadranskog kamena i mramora Split, pogoni Puia, Selca, Splitska, Trogir, Drni.
U to vrijeme, kolske 1946./47., djeluje Muka obrtna kola (klesarski smjer). Radila
je u kui Franasovi. Direktor je u to vrijeme bio Ljubo Ruevi, a struni uitelj Todor
Rakovi (Tehniko crtanje i Tehnologija kamena). Drutvene predmete dri Bogomir
tambuk, matematiku i geometriju Ljubo Ruevi, a vjeronauk fra Ivan tambuk.
Ve 1948./49. prema svjedoenjima ondanjih polaznika, osniva se kola uenika u privredi (UP) koja je nudila vie strukovnih smjerova.
Izgradio je crkvu u Metkoviu i druge vanije crkve u Dalmaciji, te kazalite u Splitu
Mladi studenti i njihovi prijatelji klesari i teaci odluie da se iz domaeg kamena izradi bista proslavljenog
pisca. Gipsani model je izradio brat upravitelja kole, Jaroslav Barda, student kiparstva u Pragu koji se zatekao na odmoru kod brata, a prema fotografijama i portretima Tolstojevim, ponajvie onom J. Styke.
6
Reena pilana sastoji se od (kako tvrdi V. tambuk):
- krune dijamantne pile, sa dva kola od 160, sa 140 dijamanata i 1200 tura na minuti;
- elektrinog motora 15 KW;
- rezae maine na karborundum sa 1400 okretaja (300x140) na tranzmisije sa 9 KW elektromotor;
- brusione sa 5 karborunduma i 6 kw elektromotorom;
- pumpe za vodu sa 1kw elektromotorom koja baca vodu iz cisterne u bazen padajui po strojevima otie u
rezervoare, taloi se i opet je pumpa baca u rezervoare (predvieno za tednju jer je potrebno 100 do 200 hl
dnevno).
4
5

89

Pedesetih godina su se podjednako zalagale i kola u Selcima s dugom tradicijom, ali i kola u Puiima za primat u klesarskoj naobrazbi. Ideja u Selcima je bila
da su dvori Didolia najprimjereniji za tu svrhu (kao zagovarai ove ideje spominju
se Ante Bulimbai, Zore Nieti eravica te Ante Vukovi Barahul), no kako
Selani tvrde, ondanja politika opcija i upliv koji su Puiani imali u splitskom
Kotaru prevagnula je te je 1956. osnovana kola u Puiima, te se i Selani od tada
koluju u ovoj na daleko poznatoj meki klesarstva.7
Uvidom u matinu knjigu UP-a u Selcima formiranoj 1967. vidimo da je
ponajvie uenika zavravalo drvopreraivaki smjer stolari, te brodogradnju,
potom slijede metalski mehaniari, te bravari kovai, neto elektriara, te po jedan
brija, trgovac i postolar. Zavrni rad odbranjen u travnju 1973. upuuje da se kola
tada ukinula. kola je djelovala u zgradi Narodnog doma, u popodnevnim satima, a
prijepodne su tu bili vii razredi Osnovne kole. Polaznici su bili iz Selaca, N. Sela,
Sumartina, Povalja, a bilo ih je i iz G. Humca, Bola, Supetra, Komie, Imotskog.
Struno praktino znanje su stjecali u poduzeima i zanatskim radnjama gdje su imali
i praktini rad u jutarnjim satima (po 4 sata dnevno). Nakon osnutka Industrijske
kole u Puiima, uenici ove struke polazili su ovu kolu.
Nastavnici do 1967.:
Tomo Baleta (matematika, fizika, geometrija)
andor Lajo (matematika)
Karmelo tambuk (tehniko crtanje, povijest umjetnosti)
Ante Bezmalinovi
Vesna Carevi (hrvatski)
Lucija tambuk.
Razdoblje od 1967.:
Lovre Muniti
Zdravko Zlatatar (ravnatelj)
Dominik Vlahini
Brigita ori
Ivo Vukovi
Juro Bezmalinovi.

Nisu se Selani mirili s gubitkom kole, ali su se znali naaliti na ovu temu:
Navodno sedamdestih godina, kad su zatvorili UP u Selcima, a ostala samo Industrijska u Puiima, na
svakodnevnoj ruti iz Splita do Sumartina vapor je sta u Puia di se iskrcavala roba. Pero Pulicjot je izaa
na rivu dok se obavi iskrcaj, ali se ni obada kad se vapor odrii i parti (a bio je ne ba zdrave pameti). Kad je
vidi Toni Koin a se dogodilo, zavika je Puianima na rivi:
Kad ste nam uzeli kolu, eto van i profesoro. ( J. tambuk, Selake batude)
7

90

Kua tambuk Palac

Kua tambuk nazvana Palac u Selcima na otoku Brau nalazi se u sreditu
mjesta, istono od upne crkve Krista Kralja. Na sjevernom je dijelu mjesnog trga, a
njeno krae proelje okrenuto je prema istonom proelju crkve. Znatno due, juno
proelje okrenuto je prema ulici koja vodi od glavnog trga Pijace.

Ovu monumentalnu, nekad reprezentativnu graevinu neoklasicistikog sloga podigla je obitelj tambuk u drugoj polovici 19. stoljea. Palac je, prema godini uklesanoj na
mansardi junog proelja, dovren 1869. Gradnju je zapoeo Juraj tambuk s braom.
Braa tambuk bili su prilino bogati; imali su zemlje, vinograde, maslinike, kamenolom
i brodove na kojima su izvozili kre i kamen na Istok (Carigrad, Odesa) i u Italiju.
Palac se istie vrsnom kamenom izvedbom i klesarskim ukrasima. Graen je
od kvalitetnih klesanaca usko sljubljenih s istaknutim ugaonim kamenjem. Prozori na
Palacu imaju okvire jednostavne profilacije. Na drugom katu, iznad i ispod kamenih
pragova su u plitkom reljefu izvedene volute unutar kojih je mala kamena rozeta ili
biljni ornament. Juno proelje ima 11 uzdunih osi i po brojnim detaljima je glavno
proelje. Ima etiri ulaza. Iznad glavnog ulaza je balkon na kamenim konzolama i s
ogradom od kovanog eljeza, slian onom na istonom proelju. Iznad vrata balkona
je sat isklesan u kamenu.

91

Zgrada Narodnog doma

Ova kamena jednokatnica na glavnom mjesnom trgu od izuzetne je vanosti za
drutvenu i kulturnu povijest mjesta. Sagraena je polovicom 19. stoljea, od 1860.
godine u njoj je bila smjetena kola, a od 1888. itaonica i prostorije Narodnog
drutva Hrvatski sastanak. Zgrada je stradala 1943. kada su Talijani spalili Selca

(itaonica je tada unitena), ali je iste godine obnovljena, o emu svjedoi i godina
upisana na bifori u sredinjoj osi prvoga kata. Na zgradi je i spomen-ploa postavljena prigodom stogodinjice osnutka kole (1860. 1960).
Glavno proelje ima sedam uzdunih osi. U sredinjoj osi prizemlja je ulazni portal s lunim otvorom
i grbom na zaglavnom kamenu (grozd, sidro, klesarski
alat, maslina), iznad je lik orla u visokom reljefu, i natpis
NARODNI DOM. Krovite je dvostreno s drvenom
konstrukcijom i pokrovom od utorenog crijepa. Svi
otvori imaju pune kamene pragove i drvenu stolariju.

92

Kua Vjenceslava tambuka na Pijaci

(kraj 19. stoljea)

Ono po emu je ova kua zanimljiva, iako je doivjela neke izgledom i materijalima neprimjerene rekonstrukcije, to su stepenite i balkon u sredinjoj osi na drugom katu istonog proelja. Balkon nose dvije zanimljive konzole u obliku Atlanta,
danas obezglavljene, ali svakako zanimljive meu uglavnom ornamentalnom arhitektonskom plastikom kakva je prevladavala u mjestu i koja je nosila autorski potpis
Selanina tambuka zvanog Kanova.
Istie se i bogato ukraena ograda od kovanog eljeza.
tambukovi dvori (Mali palac)
Velika kamena dvokatnica s kraja 19. stoljea, graena je od finih klesanaca, a
nalazi se na dnu Ulice Vjenceslava tambuka. U prilaznom dijelu od ulice je odvojena visokim ogradnim zidom. U dvoritu se odmah do ulaznog portala uva ploa

93

ukraena bogatim reljefom minuciozne izrade, vjerojatno podnica balkona iznad

glavnog ulaza u kuu, umjesto koje danas stoji betonska podnica. Ploa je kao i brojni drugi ukrasi na kui (parapeti prozora, kapiteli i drugo) rad uvenoga selakoga
kipara tambuka Kanove. Pred glavnim ulazom u kuu su dva vitka stupa s bazama
i ukraenim kapitelima koji nose balkon na prvom katu, a iznad vrata je medaljon s
likom enske osobe.
Jednim dijelom kua je ruevna, dok u drugom ive potomci obitelji tambuk
(Puharke). U zaelju kue s pogledom na uvalu Radonja velika je otvorena terasa, a
uokolo vrt.
Kua Franasovi
Zgrada u Kainoj u kojoj su uenici imali praktini dio nastave

Izvori:
Svjedoenja bivih uenika i nastavnika, posebice Ive Vukovia, Ante tambuka
Rukopis Vjenceslava M. tambuka o palei Selaca 1943.

94

Brac stone-masonry and masonry schools

Summary
According to the records of Vjenceslav M. tambuk, this work gives us a short
historical overview drawing attention to Selca in particular. It deals with the history
of the Masonry trade school since its foundation in 1905, through the Trade school
for men (masonry course) in 1946, and the School for students in trade (1948) until
1967, when the Industrial school in Puisa was founded and people from Selca have
gone there for education ever since then.
Special attention is given to characteristic buildings built by Selcas masons:
The house of tambuk Palac, National home building, The house of Vjenceslav
tambuk on Piaca, tambuk manor (Small Palac) and the house of Franasovi.

95