PODJELA IVANOG SUSTAVA

CENTRALNI:mozak i kraljenika modina

PERIFERNI: lubanjski i spinalni ivci
SOMATSKI: ivci za voljnu regulaciju
AUTONOMNI: ivci vegetativnog s.
SIMPATIKI: sustav mobilizacije
PARASIMPATIKI: sustav uravnoteenja
A) Topografska podjela ivanog sustava
S obzirom na smjetaj, ivani sustav dijelimo na:
-sredinji (centralni) i periferni
Sredinji ivani sustav
graen od kompaktne mase ivanih stanica smjetenih unutar upljina lubanje
i kraljenice
Dva temeljna dijela: KRALJENINA MODINA (medulla spinalis)
MOZAK (encephalon)- veliki mozak (cerebrum)
- mali mozak (cerebelum)
- modano deblo (truncus
cerebri)
Periferni ivani sustav
sastoji se od razliitih ganglija i ivaca
Ganglij = nakupina ivanih stanica izvan centralnih struktura
ivac = snop ivanih vlakana, tj. izdanaka ivanih stanica, koji izlaze iz ili
ulaze u centralne strukture.
Razlikujemo razliite vrste ivaca i dijelimo ih po smjetaju i po funkciji:
Po smjetaju na kranijalne i spinalne.
Po funkciji na senzorike, motorike i mjeovite
- >12 pari kranijalnih ivaca (nervi capitales);
-> 31 par spinalnih ivaca (nervi spinales);
- >ganglije i ivce vegetativnog ivanog sustava;
- >receptore u tkivima i organima
B) Funkcionalna podjela ivanog sustava
Unutar perifernog ivanog sustava razlikujemo dva dijela:
- autonomni (vegetativni) - ukljuen u regulaciju razliitih sustava za odravanje
homeostaze ili unutarnje ravnotee
dijeli se na simpatikus i parasimpatikus
-somatski prijenos uzbuenja iz receptora u centre
regulacija ope motorike, tj. prijenos uzbuenja iz centara u miie
Na sredinjem planu nije mogue takvo funkcionalno razlikovanje, jer je nuno
zajedniko djelovanje za obavljanje sloenijih funkcija.
SIMPATIKUS I PARASIMPATIKUS
Autonomni, vegetativni ili visceralni dio ivanog sustava obuhvaa etiri
podruja.
Tri se odnose na parasimpatikus:
- podruje srednjeg mozga
- bulbarbo podruje (most i produena modina)
- sakralni dio (II-IV segment) lene modine
etvrti dio se odnosi na simpatikus, a obuhvaa: podruje od VIII vratnog do II
lenog segmenta lene modine
SOMATSKI IVANI SUSTAV
Somatski ivani sustav je dio perifernog ivanog sustava ije je funkcioniranje
podlono svjesnom upravljanju.
Obuhvaa kranijalne i spinalne senzorne i motorne ivce i njihove ganglije
Funkcije ivanog sustava (u suradnji s endokrinim sustavom):
koordinacija i integracija djelatnosti razliitih organa
omoguavanje odravanja homeostaze, tj. Unutranje ravnotee
prilagoeno reagiranje u promjenljivim okolnim prilikama
spoznajno-djelatna aktivnost kod ovjeka (dijelom i kod primata)

 registriranje okolnih zbivanja

adekvatna reakcija na ta zbivanja
mijenjanje okoline i samog sebe

NEURON
Naziv neuron odnosi se na cijelu ivanu stanicu (soma + dendriti + akson
+presinaptiki zavreci aksona)
AKSON
Neurit ili akson (AXON) je izdanak perikariona specijaliziran zaprovoenje
podraaja od tijela stanice prema kontaktnim povrinama s drugim ivanim
stanicama ili stanicama tkiva izvrnih organa, miia i lijezda
Na svom kraju aksonski izdanak zavrava teledendronskim grananjem. Na
vrhovima teledendrona nalaze se terminalne kvrice ispunjene mjehuriima
neurotransmitera.
PSEUDO UNIPOLARNI NEURON
Primjeri pseudounipolarnih neurona su senzorni neuroni koji iz receptora dodira,
pritiska i boli prenose podraaje u kraljeniku modinu.
Pseudounipolarni neuron se inicijalno razvija kao bipolarna ivana stanica, ali se
dva izdanka odmah nakon izdvajanja iz some spajaju u jedan izdanak -akson.
Naknadnim grananjem (u obliku slova T) jedan segment se usmjerava na
periferiju prema senzornim receptorima, a drugi prema ivanim centrima.

MULTIPOLARNI NEURON
Multipolarni neuroni prevladavaju u ivanom sustavu kraljenjaka. Te stanice
imaju jedan axon i jedan ili vie dendrita, koji tipino izrastaju iz svih dijelova
staninog tijela neurona.
Multipolarne stanice se razlikuju po broju i duini svojih dendrita i duini svojih
aksona. U veine stanica broj i veliina dendrita je koreliran s brojem sinaptikih
kontakata koje na njih apliciraju drugi neuroni.
Spinalne motorne stanice, u kojih su dendriti manjih dimenzija i manje brojni,
imaju oko 10 000 kontakata; 2000 na staninom tijelu i 8000 na dendritima.
Dendritsko stablo Purkinjeve stanice u cerebelumu, izuzetno je razgranato te
aproksimativno prima oko 150 000 kontakata!
FUNKCIONALNA PODJELA NEURONA
Neuroni se po svojoj funkciji mogu klasificirati u tri glavne skupine: senzorne,
motorne i interneuronske.
Senzorni ili aferentni neuroni unose u ivani sustav informacije vane kako za
percepciju tako i kao akceptori za motornu kordinaciju.
Aferentni oznaava da - vodi impulse prema centrima ivanog sustava i odnosi
se na sve neurone ije uzbuenje sa periferije dostie centre sredinjeg ivanog
sustava, neovisno o tome dovodi ili ne dovodi do osjeta. U aferentne neurone
ubrajaju se i mnogi primarni senzorni neuroni.
Motorni neuroni pripadaju sustavima za prijenos naredbi iz centara u efektore,
miie i lijezde.
Interneuroni tvore najveu skupinu neurona u ivanom sustavu. Funkcija im je
povezivanje neurona u mreu. Mnogi interneuroni imaju duge aksone i prenose
uzbuenje na velike udaljenosti; iz jedne mozgovne regije ili iz jedne polutke u
drugu. Drugi - lokalni interneuroni imaju kratke aksone i povezuju neurone unutar
lokalnog kruga.
GLIJA STANICE
Za razliku od neurona, glija stanice imaju samo jednu vrstu nastavaka (nemaju
aksona), nemaju naponskih natrijskih kanala, nego jedino naponske kanale za
prolaz kalijevih iona, ne stvaraju akcijske potencijale i mogu se dijeliti cijelog
ivota.
Glija stanice sredinjeg ivanog sustava dijelimo na dvije glavne skupine:
1) Macroglia, to obuhvaa dvije vrste glije, astrocite (fibrozne i protoplazmatske)
i oligodendrocite
(interfascikularne i perineuronske satelite),
2) Microglia.