SVEUILITE U ZAGREBU

TEOLOKI FAKULTET "MATIJA VLAI ILIRIK" S PRAVOM JAVNOSTI

Antun Branko imi i Vasilij Kandinski: O duhovnome u umjetnosti

Antun Branko imi i Vasilij Kandinski: O duhovnome u umjetnosti

Predava: Ruica Filipovi, mr. sc.

Karlo Ovar
Sijeanj, 2014.

SADRAJ:

1. UVOD.................... .....3

2. EKSPRESIONIZAM......................4
2.1. Glavne znaajke................................4
2.2 Predstavnici..............................................4
3. ANTUN BRANKO IMI ......................................5
3.1. Biografija......................5
3.2. Knjievno stvaralatvo..........................6
3.2.1. Poezija Antuna Branka imia .....................7
3.3. Esej O muzici forma.............8
4. VASILIJ KANDINSKI ...............9
4.1. Biografija ..........9
4.2. Utijecaj na Antuna Branka imia............9
5. INTERPRETACIJA POEZIJE ANTUNA BRANKA IMIA.....10
5.1. Pjesma Hercegovina ................ ...10
5.2. Pjesma Marija...................................11
6. ZAKLJUAK ......................13
7. LITERATURA ........................15
8. PRILOG.. ........................16
8.1. Vasilij Kandinskij: Voisinage, 1939................ ...16

1. UVOD

Ovaj seminarski rad nastojat e prikazati pjesniko stvaralatvo Antuna

Branka imia i utjecaj Vasilija Kandinskog na njega. Polazei od samoga poetka,
razdoblja ekspresionizma u kojem je stvarao imi. Godina poetka (1914.) Prvog
svjetskog rata u znaku je zavrnice moderne u hrvatskoj knjievnosti. Umro je A.G.
Mato. Drugo razdoblje hrvatske knjievnosti (od 1929. do 1952.) obiljeeno je
pjesnikom novih obzora, Tinom Ujeviem. Spona izmeu Matoeve i Ujevieve
poezije je, svakako, Antun Branko imi. Zaetnik je i najvaniji predstavnik
ekspresionizma. Zalagao se je za nove razvojne puteve i shvaanja. Umjetnost je
vidio kao najintezivniji doivljaj svijeta koji se reflektira kroz umjetnika. Antun Branko
imi poistovijetio je umjetnost s duhovnim, nadnaravnim, mistinim ovjekom.
Traio je sutinu i sr ovjeka i dublji smisao ljudskog ivota. Roen je u Hercegovini,
a definirao se kao pjesnik u Zagrebu. Njegova Hercegovine, odnosno pejzaa, bila je
vana za pjesnika, poetnika. Na ekspresiju imi je preao u drugom razdoblju
stvaralatva. Idili sela suprostavio se grad Zagreb. Sukob duha (koji je ilav) i tijela
(koje propada), spoznaja vlastitog nestajanja, asfalt Zagreba, bol, nemir i strah uzroci
su imieve preobrazbe.
ivotni put koji je proivio imi moe se vidjeti u svakoj njegovoj pjesmi jer u
njima ostavlja svoj trag ivota. Analizom njegovih pjesama nastojat u prikazati koliko
je imi volio poeziju i uivao u njenom stvaranju. Tematikom kojom se je bavio imi
bila je raznovrsna, a najee je bila ljubavna, domoljubna, socijalna, misaona i sl.
U njegovoj poeziju utemeljena su dva motiva: motiv ljubavi kao sinonim za ivot i
poetak ivota i motiv smrti kao sinonim za kraj i svretak ivota. Atipinim motivima
on iskazuje svoj bunt i nemoan revolt protiv svega to ovjeku onemoguava da se
izrazi i to ga sputava. Motivi sukoba i tijela u njegovim pjesmama prikazani su
autobiografski. Moto, ideja cjelokupne imieve poezije je pjesniko stvaralatvo i
uloga pjesnikog stvaranja.

2. EKSPRESIONIZAM
2.1. Glavne znaajke

Ekspresionizam u europskoj knjievnosti, prvi put se razvijo u Njemakoj i bio

je vodei knjievni smjer od 1910. do 1924. Godine. Ekspresionistiki umjetnici
negiraju objektivnu stvarnost, donose iskrivljene slike, prikazuju stanje oaja, samoe
i besperspektivnosti, zaokupljeni su problemima rata, bolesti i smrti. Ekspresionizam
se razvio i u slikarstvu, gdje umjetnik izraava na platnu svoju unutarnju stvarnost,
odnosno stanje vlastite due. Jedna od najpoznatijih ekspresionistikih slika je
litografija Krik Edvarda Muncha, na kojoj slikar izobliuje stvarnost kako bi iskazao
krik due. Na toj slici sve je izoblieno: i osoba koja vriti i izoblieno uznemiren
krajolik.
I hrvatski ekspresionisti nastoje u svojim djelima izraziti krik vlastite due.U
knjievnim ostvarenjima prevladava pesimistino raspoloenje, strah,usamljenost i
otuenost.

2.2 Predstavnici

Najznaajniji knjievnici ekspresionizma u Europi su:

Franz Werfel

Georg Trakl

Gottfried Benn.

Predstavnici ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti su:

Antun Branko imi

Miroslav Krlea

August Cesarec

Ivo Andri
3. ANTUN BRANKO IMI

3.1. Biografija

A. B. imi roen je 18.10.1898. godine u Drinovcima u Hercegovini. ivotni

put A. B. imia ide od Drinovca, preko irokog Brijega, Mostara i Vinkovaca do
Zagreba u kojem uz kraa izbivanja u Beogradu i Dubrovniku ivi do smrti. Drinovci
u Hercegovini i Zagreb dva su mjesta koja su utjecala na rad pjesnika imia. U
prvom se rodio, a u drugom se definirao kao pjesnik.
kolovao se u rodnom mjestu, irokom Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu.
Posljednji osmi razred osnovne kole nije poloio, kao ni zavrni ispit. Ravnateljstvo
Donjogradske gimnazije

u Zagrebu nije doputalo, uz kolovanje, istodobno

izdavanje knjievnog lista. Kad je postao onemoguen u kolovanju posvetio se

samo knjievnom radu.
ivio je vrlo teko i siromano. Sve je rtvovao za knjievnost. ivio je u
vrijeme nijemog filma, agonije Austrougarske monarhije, balkanskih ratova, prvog
svjetskog rata, oktobarskee revolucije i poetka kraljevsko-vidovdanske Jugoslavije.
Njegov kratak ivotni put poeo je nestajati 1923. god. Kada se prvi put razbolio, a
potpuno nestao u bolnici za tuberkulozne na zagrebakom Zelenom brijehu 2.5.1925.
godine. Traio je vii i dublji smisao ivota. Nosio je u sebi sukobe, probleme i apsurd
suvremenog ovjeka. Pitanja koja je esto postavljao, istodobno su odgovori.
Njegova je utnja glasna. Bio je vjernik bez vjere s traginom vizijom svijeta. Bio je
dijete svoga vremena, ali ne njegov rob. Nosio je okove, ali se s njima nije mirio.
Proao je teak ivotni put, a nije klonuo. Padao je i dizao se. Bio je ponosan i
uspravan, do kraja. Postigao je, bez nasljedstva i pomoi, zavidno obrazovanje.
Strogo je sudio samome sebi. Iako je imao uzore u knjievnosti izraavao je
samostalnost svog duha. Imao je pjesniku imaginaciju, misaonu preciznost koja ga
je uzdigla na prijestolje hrvatskih pjesnika. Njegov nemoni fiziki organizam bio je
savreni stvaralaki laboratorij. Nosio je prokletstvo tijela iz siromatva i jedno vie
prokletstvo od kojeg je bio suen i na koje se svjesno predao, a to je prokletstvo
stvaranja. O Antunu Branku imiu napisan je prilian broj eseja, lanaka i napisa,

od Dobrie Cesaria preko Gorana Kovaia do danas. Cesari je napisao

neponovljiv portret pjesnika naglasivi zajednike oznake i sklad njegove osobnosti i
djela. imi je volio jednostavnost. To se vidi u njegovom stilu, ali to se oitovalo i u
sobi u kojoj je stanovao.1 (Jure Katelan). Iznad formalne, tehnike novost
imieve poezije, Cesari istie njenu ivotnu snagu, nova osjeanja i teme kojima
je obogatio nau liriku.
Ne pripadajui ni jednom odreenom pokretu, ni jednom programu (iako je na
poetku bio ekspresionista), ne traei od umjetnosti nita drugo nego da bude
umjetnost, Antun Branko imi je jedinstvena pjesnika pojava u naoj knjievnosti.
Ostao je sam svoj program, senzibilan i osjetljiv: kroz njegovu se linost odraavao
ivot s kojim se on poistovjetio, preobraavajui ga i mijenjajui, traei u njemu,
ekspresijom, neki vii i dublji smisao postojanja.

3.2. Knjievno stvaralatvo

A. B. imi je u kjievnosti uao kao etrnaestogodinjak: bio je uenik treeg
razreda nie gimnazije u irokom Brijegu. Tada on pie i objavljuje pjesme. Kao
petnaestogodinjak objavljuje i prve feljtone. Ve sa sedamnaest god. imi uz
pjesme i feljtone objavljuje kritine tekstove u kojima svakako nije imao dlake na
jeziku.
Tri godine poslije Matoeve smrti javio se vlastitim knjievnim asopisom
Vijavica u kojemu otvoreno istupa protiv dotadanje tradicije i trai novu umjetnost
inspiriran ekspresionistikim pokretom u njemakoj knjievnosti. Kako je bio radikalsn
u Vijavici, tako je radikalnost prenio i u asopis Juri.
Izvanredno svjedoanstvo nezadovoljstva, radikalnosti i furioznosti su lanci u kojima
je mladi imi izrazio negativan kritiki stav prema poezije Vidria i Nazora, prema
ranoj prozi Ive Andria Ex Pontoi ranoj poeziji Krlee Pan. Svoj asopis
Knjievnik poinje izdavati 1924.
Po njegovom miljenju umjetnost predstavlja najintezivniji doivljaj svijeta koji
se ostvaruje kroz samog umjetnika 2: onako kako umjetnik vidi i doivljava svijet. To
1
2 Vinko Brei:Antun Branko imi, Konzor, Zagreb

znai da umjetnost tei samo da bude umjetnost, ni za im drugim. Umjetnost je

ekspresija umjetnikovih osjeanja, ovaploenja umjetnikove unutranjosti u zvucima,
bojama, linijama, ili rijeima, stoga u ekspresiji. 3
imi doivljava i shvaa umjetnost kao realizaciju neeg tipino ljudskog, kao
jedan poseban unutarnji doivljaj svega onoga to je vezano uz ovjeka i njegov
ivot, uz svijet koji je lien svega to je izmiljeno, nestvarno ili banalno. On trai bit,
sutinu ovjeka i svijeta, odnosno dublji i vii smisao ivota i ovjekovog postojanja.
Simbolinost je nalazio u rijeima.
Cjelokupnu njegovu poeziju mnogi su kritiari i ljubitelji dijelili na dvije, tri, etiri
ili vie faze. Istaknula bih najvanije pjesnikove preokupacije koje su s vremenom
dovodile do promjene tema pjesama, odnosno samog straha koji je tijekom godina
prerastao u potpuno mirenje.
Prva bi faza obuhvaala djela, odnosno zbirke pjesama koje su izdane do
1917. god. One su stvarni pokazatelji formiranja mladog pjesnika. To je poezija iste
impresije, deskriptivna, pisan avezanim stihom i tematski odreena pejzaem.
Uglavnom ti su stihovi pod utjecajem Matoa i ne donose nita novo. U tu fazu
pripadaju tzv. Rane pjesme.

3.2.1. Poezija Antuna Branka imia

U poeziji Antuna Branka imia nalazimo sve znaajne odlike ekspresionizma.

Njegova poezija je refleksivna, odraz njegovog unutarnjeg stanja koje se oituje kroz
pjesnie slike. Dojam koji njegove pjesme ostavljaju izrazito je snaan iako je jezini
izraz krt i reduciran. Ponekad su njegove pjesme pesimistine, ali zavravaju
optimizmom. Njegove pjesme su proete osjetilnim doivljajima: mirisa, boja, zvukov,
a posebno sinestetika uporaba plave boje. Kao i koloristiki kontrasti: uta boja
ivota, radosti i Sunca; plava metafizika, duhovnost, astralnost; crna boja smrti;
bijela rijetki sretni trenutci u ivotima ljudi. imi pie bez materijalizma kao
uporabnog elementa.

3 Pandi-Kekez, Knjievnost 4, 104. strana

3.3. Esej O muzici forma

U eseju O muzici forma imi je zapisao: Dua stvari govori dui ovjeka. Ako
svaki ovjek ne uje ono to govore stvari, zar to znai da stvari ne govore ovjeku?
Njegovo retoriko pitanje upit je o posljednjoj tajni ovjeka i razrjeava se u poeziji.
Poezija je prostor u kojem e biti dovoenje u vezu rijei jednostavne, punoznane,
nataloene povijesnim i upotrebnim znaenjima. Poslije zakljuka da je umjetnikova
spoznaja najvia spoznaja i da kad doivljavamo forme umjetnosti, spoznajemo ono
to je beskrajno, vidimo ono to je drukije nevidljivo, pjesnik pokuava vratiti
djevianstvo stvarima, otvoriti jedanput zatvorena vrata njihova unutranjega ivota.
Time se nedvojbeno upuuje u jezinu pustolovinu, ini se napor da se vlastita
drama, drama svijeta, ovjeri u drami jezika. Glavnu ideju je preuzeo od Vasilija
Kandinskog kao to je muzikalnost i duhovnost. U eseju govori kako je u formi
muzika: Kad doivljujemo forme, dua uje njihov unutarnji glas, zvuk, krik, njihovu
muziku. Kako bi ih druke mogli da doivimo! 4 imi vjeruje da je Svijet duhovan
kroz umjetnost. Ne gira tradiciju i kao veina ekspresionista imi je pronaao
uporite za vlastite teorije u manizmu. itav svijet je za njega ivo , iznutra aktivna
cjelina, a sve su forme prirode znaka i otjelovljenje duha.

Neke ideje koje imi iznosi u Eseju:

Praktina uporaba stvari i znanje o stvarima sakrivaju unutranjost stvari

naoj dui.

Primitivac i dijete najintenzivnije doivljavaju stvari.

Stvari su izgubile djevianstvo prvih dana svojega nastanka u rukama filistra i

naunika.

4 A. B. imi: O muzici forma, str. 213.

4. VASILIJ KANDINSKI
4.1. Biografija
Punim imenom Vasilij Vasiljevi Kandinski (4.12.1866. 13.12.1944.) bio je ruski
slikar. Jedan od najvanijih slikara 20. stoljea uz Picassa. Bio je voa
ekspresionistike skupine iz Mnchena koja je dobila ime po njegovoj slici Der Blaue
Reiter to znai Plavi jaha. Na moskovskom sveuilitu je studirao pravo i politiku
ekonomiju, no nakon to je 1895. posjetio izlobu francuskih impresionista, Kandinski
je odluio postati slikar. Kandinski se nakon te odluke seli u Mnchen, gdje je
studirao impersionistiku boju i art noveau. Njegova poetna djela, uglavnom
stvarana u duhu naturalizma, a ona su pokazivala njegov interes i fantaziju.
Kandinski je puno putovao. Najznaajniji od tih puteva bio je onaj u Pariz 1909. Na
tom je putu Kandinski doao u dodira sa umjetnou

Paula Gauguina,

postimpresionizma i fovizma. Pod utjecajem navedenih, njegova djela postajala su

koloristiki jaa i vie neuredna. Uz ovo, poeo je razvijati vlastite misli o jaini iste
boje i neprezentacijskoj slici. Radio je u Njemakoj i tamo je preao na apstraktnu
umjetnost. Rado je mijenjao drave i gradove, idui ka ostvarenju svoga cilja,
slikarstvu kao trenutnom tumaenju ivota, pozitivnom ili negativnom. Iako je svoju
slikarsku karijeru zapoeo kasno, on se tokom 40 godina rada uspjeno obnavljao i
kretao od lirskog enformela, kroz geometrijsku apstrakciju ka biomorfizmu, ostajui
vijeran principima kompozicije i koloristikih odnosa. 5
4.2. Utijecaj na Antuna Branka imia
Vasilij Kandinski je duhovno utjecao na Antuna Branka imia i njegovo stvaralatvo.
Njegovo stvaralatvo, inae osnova je apstraktnog slikarastva 20. stoljea, ostalo je
kao primjer vitalnosti i harmonije o emu nam svjedoi velika retrospektivana izloba
u Beaubourgu, parikom muzeju Moderne umjetnosti. Neki autori navode da je
imi sebe i svoje ideje pronaao u apstraktnim slikama Vasilija Kandinskog.
5Internetska stranica: http://www.balkanmagazin.net/slikarstvo/cid15121289/kandinski-vitez-apstrakcije, 21.1.2014.

10

5. INTERPRETACIJA POEZIJE ANTUNA BRANKA IMIA

5.1. Pjesma Hercegovina
Ja koracam livadama plav od sutona
Na rubu livada je kua parnog mlina
Iz daljine
to je krvlju namrljana uglasta i gruba
slikarija na nebu
I togod blie stiem sve glasnije viu
nebrojene uarene opeke
Ko ne zna, mislio bi da seljaci slave kakvu slavu
Ispod breuljaka crni vlak se vue
odmjereno udara
i vriti
svoj dolaz jo dalekoj nevidljivoj stanici
No i ja na brdu
Poda mnom naas izrone iz mraka
kue stabla dvorita i njive
I opet utonu u mraku
ko u svijesti
Iz tame u me gleda nekoliko svijetlih bijelih prozora:
ko nekoliko bijelih sveanih asova
iz crnog ivota ljudi

Tema pjesme je pjesnikov doivljaj zaviaja i djetinjstva te osjeaji vezani uz vlastito

odrastanje.
Pjesma je pisana slobodnim stihom nema rime, stihovi su nejednake duljine i
nema interpunkcije.
Motivi iz krajolika: kua parnog mlina na rubu livade, crni vlak, kue, stabla, dvorita,
bijeli prozori.
U pjesmi dominira mrak s povremenim prodorima svjetlosti. Pjesma zavrava
motivom bijelih svijetlih prozora. Plava boja upuuje na to da je rije o pjesnikovoj
unutarnjoj, a ne vanjskoj stvarnosti; crna boja upuuje na negativna raspoloenja i
strahove, a bijela na optimizam. Konkretni motivi iz krajolika iznose pjesnikove
osjeaje vezane uz djetinjstvo i zaviaj, strah i divljenje pred parnim mlinom, odnosno
krvlju naslikanom slikarijom na nebu, vrisak oaja uarenih opeka vrisak je oaja i

11

straha 'uarene' mladosti pred ivotnim izazovima. Crni vlak koji vriti prema
nevidljivoj stanici slutnja je smrti.
Povremeno izviranje zaviajnih motiva u pjesmi ukazuje na prisjeanje na zaviaj u
pjesnikovoj svijesti. Usprkos sveopem pesimizmu pjesma zavrava stihovima koji
upuuju na optimizam i ljepotu pojedinih ivotnih trenutaka, iako su cjelokupni dojam
i slika ivota poprilino mrani i pesimistini. Pjesnik je ozvuio pjesmu vritanjem i
obojio je uglavnom crnom bojom, to upuuje na pesimizam i strah koji ga obuzimao
i koji ga obuzima prisjeanjem na zaviaj.

5.2. Pjesma Marija

Marijo, ja u tebi gledam svoju majku
i svaku majku
I ja mislim esto
na onaj bol u tvom licu to se javi
kad tvoj se porod stade odvraat od tebe
Ja znadem da si gledajui gdje ga gubi
poeljela da nikada ga ni rodila nisi
i da je vjeno pod srcem ti ost
I znadem i to da si u as raspinjanja
vie htjela ivog sina pokraj sebe
no mrtvog Boga
I da si na koncu
svih muka i svih boli vidjela svoj poziv slubenice
i smjerno prignula se pred zakonom, koji tako hoe

Pjesma Marija je lirska religiozna pjesma i govori o boli Djevice Marije zbog gubitka
sina.
Motivi u pjesmi su:
-Marija, -majka, -bol, -porod, -srce, -raspinjanje, -sin, -Bog, -muka, -poziv slubenice

12

U pjesmi uoavamo pjesnike slike:

o Marija kao Boja slubenica raa Sina Bojega.
o Marija pati zbog sinove smrti.
o Marija prihvaa slubu koju joj je Bog odredio.

Pjesma ne obiluje stilskim sredstvima, ali neka od njih su: epiteti: ivog sina, mrtvog
Boga, personifikacija: i smjerno prignula se pred zakonom, koji tako hoe.
Misli prikazuju proces preobraenja pjesnika i pjesme u vremenu. Dojam je da
pjesnik smrt doivljava kao neto posve normalo. Stih u pjesmi je slobodan, a
ritminost je ista kroz sve stihove. Stihovi redovito dolaze u razliitim duinama.
Interpunkcije u pjesmi nema, osim jednom zareza u prvom i u zadnjem stihu.

13

6. ZAKLJUAK

Jedinstvenim pogledima na knjievnost Antun Branko imi zaetnik je

ekspresionizma u hrvatskoj knjievnosti. Njegova je rije napisana odluno,
jezgrovito i razgovijetno. udo, koje otkriva knjievni rad A. B. imia, ne samo
poezija, ve i iskrena kritika i proza i feljtoni pisani, moda, s jo vie osjeaja i
doivljaja samog stvaraoca, jednostavno okreu list sloenih misaonih rima, lirskih
tema, pretjerivanja, ka najnovijem izraavanju. Iako je imi govorio i pisao o
temama koje su obraivali i drugi, revolucija se u knjievnosti naoigled isticala.
Novo je sve osim tematike. Sagradio je temelje avangardne poezije i zbog toga je
izuzetno vaan za vrijeme i knjievnike nakon njega. Mnogi su nali u imiu neto
za svoju duu. Neki ljubav, neki smrt, neki neokovani stih, neki izostavljanje
intrpunkcija, a neki tu snanu ekspresiju koja gura u stvaranje. Ostao je meu
nama kroz pjesme koje ive za njega. One trepu svojom trajnou u ime pjesnika
te istiu udnju koju imi tijekom svog ivota nije imao, ali joj se nadao. 6 Stvarajui
zbirku Preobraenja pjesme su mu bile utoite i nain mirenja, ne samo s boleu,
nego i s negativnim povijesnim zbivanjima u okolini i vremenu u kojem je ivio.
Antun Branko imi nije mogao birati izmeu bolesti i zdravlja, izmeu
siromatva i bogatstva, ali je izabrao najvee vrijednosti koje je mogao ponuditi
ljudima svoja djela: pjesme, prozu, feljtone i sl. Tako je, iako nasluujui smrt,
zauvijek dotaknuo onu rijetku iskru besmrtnosti kojom jedan umjetnik vjeno ivi.

6 Zbornik radova Meunarodnog znanstvenog skupa o hrvatskoj knjievnosti A.B.

imi, Drinovci, 2008

14

7. LITERATURA

Popis literature:

o A.B. imi: O muzici forma

o Internetska stranica (biog.) : http://www.balkanmagazin.net/slikarstvo/cid15121289/kandinski-vitez-apstrakcije
o Zbornik radova Meunarodnog znanstvenog skupa o hrvatskoj knjievnosti
A.B. imi, Drinovci, 2008
o Milivoj Solar, Snjeana Zrinjan; knjievnost 4 - udbenik za 4. razred
gimnazije; Alfa, Zagreb, 2009.
o Vukovi, Radovan: Preobraaj i preobraenja, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
o Pandi-Kekez, Knjievnost 4, Profil, Zagreb, 1998.
o Vinko Brei:Antun Branko imi, Konzor, Zagreb

15

8. PRILOG

8.1. Vasilij Kandinskij: Voisinage, 1939.