Ahmed Muradbegovi

(03.03.1898. 15.03.1972.)

Hm. udno zaista! Da si mi tako zaiskao treinu moga imetka, polovinu, cijelo imanje, au krvi, komad srca, itav
ivot, ja sam tako dareljiv, sve bih ti prije dao...ali Lejlu... Kako bih tebi ja Lejlu dao... Kako bih ja tebi duu svoju
poklonio! I vie no duu; vjeru, svijet, oba svijeta - ovaj ovdje i onaj tamo.
(Na Boijem putu - Ahmed Muradbegovi)
Ahmed Muradbegovi roen je 3. marta 1898. godine u Gradacu. Tu je pohaao osnovnu kolu, a gimnaziju u Tuzli,
Sarajevu i Bihau. Maturirao je poslije rata, 1919. u Sarajevu. Iste godine upisao se na Pravni, a nakon dva
semestra preao na Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Naporedo je pohaao i zavrio Dramsko-glumaku
kolu 1920-1922.
Od 1921. godine slubuje kao lan Hrvatskog narodnog kazalita i pomoni reiser dr. Branka Gavelle, a zatim kao
nastavnik Glumake kole i profesor Prve realne gimnazije.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata radi kao intendant Hrvatskog dravnog kazalita u Sarajevu zbog cega je 1945.
godine sudjen , a poslije amnestije postavljen za korespondenta u Zadrunom savezu u Gradacu. 1947.godine
premjeten je u Gradsko narodno kazalite u Tuzlu, gdje vodi dramsku sekciju RKUD \\\"Mitar Trifunovic Uo\\\" i
sudjeluje u osnivanju Narodnog pozorista Tuzla (1949.) i asopisa \\\"Pozoriste\\\". U \\\"Uinoj\\\" dramskoj sekciji
reira komedije Prosidba i Zelena grana, a u Narodnom pozoritu reira Duboko je korijenje (1949.), Sumnjivo lice
(1950.) i Hasanaginica (1951.), kao i svoje drame Rasemin sevdah (1952.) i Majka (1953.). 1954. godine seli u
Dubrovnik i postaje reiser i umjetniki rukovodilac Narodnog pozorita.Tu uestvuje u pokretanju Dubrovakih ljetnih
igara.
Od 1956. do 1960. godine bio je direktor Drame u banjalukom Narodnom pozoritu.
mirovinu, seli u Dubrovnik, gdje povueno provodi ostatak ivota.

1960. godine odlazi u

Ahmed Muradbegovi je u knjievnost uao u devetnaestoj godini ivota, pjesmom U krvi i plamenu, koja, je
objavljena u Sarajevskom listu 1917. godine. Do izlaska prve i jedine zbirke pjesama Haremska lirika. objavio je dvije
pjesme, jednu s naslovom Osloboeni robovi (u Narodnom jedinstvu, 1918) i drugu pod naslovom Seda kaduna (u
Budunosti, l9l9). Nakon dvogodinjeg prekida u objavljivanju pjesama, objavio je zbirku Haremska lirika (Zagreb
1921). Iste Godine Kritika je objavila njegov prvi prozni tekst, crticu pod naslovom Prvi cjelov.

Bio je cijenjen kao pisac a njegove novele uivaju pozitivne kritike u medijima to je bio rezultat njegovih izraenih
sposobnosti. Najizraeniji stvaralaki rad je pokazao na podruju dramaturgije na osnovi pisanih novela.
Dramski rad ahmeda Muradbegovia je obiman i bogat. U svojim dramama obraivao je razliite motive i primjenjivao
raznolike postupke.Dramama Ljubav u planini i Rasemin sevdah obnovio je dramsku pasteralu. Drame Husein
kapetan Gradaevi, Majka i Ljuba Banovi Strahinje su neoromantiarske drame , pisane prema historijskim
motivima ili po motivima epske narodne pjesme. Drama Na boijem putu je realistika drama pisana prema modelu
evropske obiteljske drame, drame Pomrina krvi i Bijesno pseto su izrazite ekspresionistikedrame. Drama Ljubav
u planini je posluila za libreto opere Jakova Gotovca \\\"Morana\\\" iz 1932.
Za svoju ekspresionistiku dramu Bijesno pseto je 1926. dobio nagradu Dimitrije Demeter.
Umro je u Dubrovniku 15. marta 1972. godine i sahranjen na groblju Boninovo.
Bibliografija

Haremska lirika. Matica hrvatska. Zagreb, 1921.

Nojemova laa. Novela. Matica hrvatska. Zagreb, 1924.

Haremske novele. Matica hrvatska. Zagreb, 1924.

Majka. Drama u tri ina. Sarajevo, 1934.

Svijet u opancima. Pripovijetke. Srpska knjievna zadruga. Beograd, 1936.

Na Boijem putu. Drama u tri ina. Novi Sad, 1936.

U vezirovim odajama. Novele. Sarajevo, 1944.

Husein-beg Gradaevi. Drama u tri ina. Sarajevo, 1942.

Ljubav u planini. Drama u tri ina. Sarajevo, 1944.

Omer-paa Latas u Bosni. Matica hrvatska. Zagreb, 1944.

Izabrana djela. Priredio Alija Isakovi. Knjiga I. Predgovor: Enes Durakovi; Haremska lirika; Pripovijetke;
Knjiga II. Predgovor: Devad Karahasan; Drame. Knjiga III. Eseji i kritike; lanci i polemike. Svjetlost.
Sarajevo, 1987.

Izabrana djela: Ahmed Muradbegovi - Ante Dean - Jaksa Kusan - Alija Nametak. Zora. Matica hrvatska.
Zagreb, 1969. (Pet stoljea hrvatske knjievnosti).