etvrta gimnazija Ilia

Logika sa filozofijom
TA JE LOGIKA?
Filozofija filos (filia) prijateljica (ljubav) + sofos (sofia) mudrost
ljubav prema mudrosti (Pitagora), krajem 7. i poetkom 6. stoljea P.N.E.
- u Grkoj
Iz filozofije nastaju sve ostae nauke.
Aristotel osniva logike.
Nazv logika dolazi od Grke rijei logos koja se najee prevodi kao govor , ali i kao
um, rije, boanski um, razum, razlog, razbor, raun, misao, miljenje itd..
Logika je filozofska disciplina o oblicima valjane isli i metodama spoznaje.
Valjano = Pravilno; Nevaljano = Neispravno
Istinito = Materijalna stvarnost
Valjano nije isto to i istinito.
Govor moe biti istinit i neistinit.
U logici se razlikuju dva shvatanja logike:
1. Formalistiko;
2. Sadrajno.
Prvo shvatanje zastupaju oni koje zanima samo valjano izvoenje jednog govora iz drugog,
dok predstavnike sadrajnog shvatanja logike zanima i slaganje govora sa materijalnom
stvarnou tj. sa istinom.
Psihologiju zanima psihiki proces pa je tako zanima miljenje, a logiku zanimaju rezultati
miljenja tj. samo isao.
Pojam miljenje se u svakodnevnom govoru koristi u vie znaenja:
a) irem znaenju kao naziv za sve psihike procese: spoznajne, emocinalne, voljne (npr.
djevojka pita momka ta misli o njoj, a pritom eli da zna da li je voli;
b) Ue znaenje kod spoznajnih psihikih procesa, osjeta, pamenja, zakljuaka i slino.
c) Najue znaenje Miljenje znai isto to i apstraktno miljenje tj. skup spoznajnih procesa
iji su elementi pojmovi tj. miljenje miljenja (misao).
Po miljenju teoretiara Heraklit je odvojio ostale nauke of filozofije.

Logika kao filozofska disciplina vana je kako u svakodnevnom ivotu tako i u svim naukama
jer sve one koriste logika pravila i metode spoznaje.
Kroz historiju logika se dijeli na tri vrste:
1) Deduktivna logika predsjednik je Aristotel i filozci megarsko-stojike kole;
2) Induktina logika poetkom 17. stoljea prve skice ove logike daje Engleski filozof
Francis Bekon, a onda su je temeljito razvili u 19. stoljeu Don Stjuart Mil i drugi Engleski
filozofi
3) Simbolistika logika razvili su je Engleski i Njemaki filozofi 19. i 20. stoljea:
D. Bull mateatika analiza logike (1848)
G. Fregg Pojmovno piso (1879)
Akuminaiju ova logika dobija u djelu Bernarda Rusela Matematiki principi.
Osim ove podjele logike postoje i druge podjele
(I) 1 Filozofija logike
2 Logika
Ova podjela je nastala na osnovu razliitih vrsta pitanja tj. da li su u pitanju filozofska
logistika pitaja ili o uim logistikim pitanjima.
(II) 1 Elementarna logika
2 Metodologija
Ova podjela je nastala na osnovu dvaju razliitih grupa pitanja.
Prva sau pitanja o oblicima valjane misli i to uenje se naziva formalna ili elementarna logika,
a druga grupa pitanja se odnosi na prijenu valjanih misli u procesu spoznavanja i nauenog
istraivanja i to je metodologija.
Valjana i nevaljana misao:
Sve rime diu krgama. T (Sud Premisa)
aran je riba. T (Sud Premisa)
ARAN DIE KRGAMA. T (Sud Konkluzija ili Zakljuni sud)
Svi krokodili su ljudi. N
Svi Japanci su krokodili. N
SVI JAPANCI SU LJUDI. T

VALJANOST SUDA I POJMA

Sud je veza pojmova kojom se neto tvrdi ili porie.
Primjer 1:
ovjek je smrtan. (Valjan i istinit sud)
ovjek nije smrtan. (Valjan i neistinit sud)
OVJEK JESTE I NIJE SMRTAN. (Nevaljan i neistinit sud)
O valjanosti se moe govoriti kod pojmova bez obzira da li je realan ili fantastian.
Pojam mora isunjavati neke formalne zahtjeve da bi bio valjan.
Iako vjerovatno nigdje ne postoji zlatno brdo takav pojam nije logiki nemogu pa kaemo da
je pojam zlatno brdo valjan pojam.
Nevaljani pojmovi su okrukli kvadrat, kockasti krug, drveni metal i sl..
Dvije komponente tih pojmova se meusobno iskljuuju pa neto tako nije ni mogue.
Valjanost upita i savjeta
Pitanje ili upit koliko je 2+3 je valjan i lahak.
Upit: Da li e doi do 3. sv. rata je valjan i teak.
Nevaljani upiti su koja je stranica jednakostranicog trougla najduza.
Koji je stogodinjak umro u svojoj pedesetoj godini.
ta je bilo sutra i sl..
Valjani savjeti su: Idi redovno u kolu, dobro ui, nemoj puiti.
Nevaljani savjeti su: Idi redovno samo na asove filozofije, dobro ui sve osim latinskog
jezika, nemoj puiti samo Sarajevsku drinu.
Odnos logike i drugih nauka
Odnos logike i posebih nauka
Dok se svaka posbna nauka bavi saznavanjem jedne specifine posebne oblasti stvarnosti,
logika kritiki izuava saznanje kao takvo, odnosno uslove istinitog saznanja pravilno
miljenje i zakone valjanih misli.
Da bi se postigao cilj logike tj. da bi se moglo formulisati opa pravila koja vae za itavo
saznanje, lotiari polaze od toga kako se miljenje odvija u svakodnevnom ivotu.
Logiari izgrauju opa pravila kojih treba da se pridravamo da bismo pravilno mislili i ope
naune metode koje slue kao praktino rukovodstvo u ijeavanju svih posebnih naunih
problema.
Odnos logike i drugih nauka je odnos uzajanih zavisnosti:
Ostale nauke pruaju logiarima materijal za njihove analize, a poznavanje logike prua
naunicima sigurnije, kritiki preispitano orue kojima svi mogu da slue u radu i u
otkrivanju istine u svojoj oblasti.
Logika Psihologija

Kako i psihologija prouava miljenje bilo je u historiji dosta autora koji su smatrali da je
logika samo dio psihologije (psihologistika), ali je tako miljenje krajem 19. stoljea naputo.
Psihologiju interesuje miljenje kao proces koji se odvija u svijesti pojedinca kao i
povezanosti tog procesa sa drugim psihikim procesima.
Npr. zato je jedna osoba vie ljubomorna od druge.
Logiku interesuje rezultat tog procesa miljenja.
Zanima je da li je proces pravilan i da li je doveden do saznanja.
Zadatak psihologije je da ustanovi kako ljudi misle, a logike kako treba misliti.
Druga bitna razlika izmeu logike i psihologije je to se psihologija bavi miljenjem
pojedinac, a logiku zanima ono to je u miljenju inter sujektivno (drutveno) tj. to ima
drutveni znaaj.
Zato logiar prouava sam one rezultate miljenja koji su izraeni jezikom i na taj nain
dostupni durgima i podloni kontrli.
Logika-Matematika
U 19. i 20. stoljeu mnogi logiari, matematiari su tvrdili da su matematika i logika blie
jedna drugoj nego bilo koja od njih sa bilo kojom disciplinom.
Tako pristalice algebarske logike smatraju da je logika samo poseba grana matematike, a
pristalice logike da je logika nezavisna od matematike, ali da se sva matematika moe izvesti
iz logike.
Ipak ostaje injenica da je logika grana filozofije, a matematika samostalna naukao bitno
zavisna od logike.
LOGIKA LINGVISTIKA
Svoje misli moemo izjasniti mimikom, grimasom lica, pokretom ruke, pokretom tijela, igrom
oima, ai to uglavnom inimo jezikom i govorom.
ak i onda kada mislimo u sebi i za sebe naa unutranja misao izraena je jezikom (vidom
monologa) tj. govor u sevi, pitamo-odgovaramo negodujemo i za sebe izgovaramo ono to ne
moemo na glas.
Neki logiari smatraju da je nemogue razlikovati misao i rijei, da je misao samo na
odreeni nain oblikovana rije, a logika samo jedna grana nauke o jeziku lingvistike.
Tradicionalno najrazvijeniji dio lingvistike je gramatika, a ona se dijeli na:
1) Nauka o glasovima (fonetika)
2) Nauka o oblicima rijei (morfologija)
3) Nauka o povezivanju rijei u reenice i o njihovim odnosima i fukncijama u reenici
sintaksa.
Zbog toga ovim logiarima logika predstavja jednu vrstu sintakse jer prouava povezivanje
rijei u reenicu i reenica u vee cjeline.
Ipak logika nije dio lingvistike, a zato se daju sljedei argumenti.
1) Ista se misao na razliitim jezicima razliito izraava.
2) Razliite su strukture recenica u razliitim jezicima npr. u latinskom jeziku pozicija glagola
je na kraju misli.

3) U okviru istog jezika u upotrebi su rijei koje razliito glase, a imaju isto znaenje
sinonimi.
4) Rijei koje isto ili slino glase, a imaju raziito znaenje homonimi.
5) U svakodnevnom govoru esto iizgovaramo reenice koje imaju preneseno znaenje
(govorimo jedno(, a mislimo na neto drugo.
Kako ide kola, Ganjanje papira itd..
POJAM
U svakodnevnom zivotu koristimo rijec pojam:
Pobrkao pojmove, nema pojma, ima cudne pojmove o zivotu itd.
U logici postoji vise teorija ili shvatanja pojma:
- Formalisticka teorija
- Psihologisticka teorija
- Normalisticka teorija
- Vulgarno-materijalisticka teorija
- Realisticka teorija
Moze se reci da je pojam element suda i skup oznaka, ali se ne moze svesti na rijec ni na
predodzbu.
DEFINICIJA
Pojam je misao o biti onoga o cemu mislimo, odnosno misao o bitnim karakteristikama
predmeta misli.
Neke pojmove usvajamo, a neke formiramo.
Da bi pojam bio potpuniji potrebno je iskustvo. (licno i nauceno)
Potreban je niz misaonih operacija kojima dolazimo do pojma:
a) Iskustvo uocacanje predocavanje pamcenje
b) uporedjivanje uocavanje slicnosti
c) analiza rasclanivanje na pojedine osobine i odnose
d) sinteza spajanje rastavljenih osobina korak po korak u nove cjeline
e) apstrakcija izdvajanje i zanemarivanje nebitnih osobina predmeta, a zadrzavanje onih koji
su istovjetne u vecini slucajeva ikoje karakterisu cijelu grupu.
f) generalizacija misaona radnja kojom se one osobine koje su poslije apstrakcije ostale na
temelju proucavanja jednog odredjenog broja pojedinacnih slucajeva
prenose na sve ostale pripadnike te grupe.

POJAM I TERMIN
Pojmovi ne postoje kao cite misli nezavisno od termina kojima se izrazavaju.
Imati neki pojam znaci znati kako da u raznim situacijama upotrebimo odgovarajuci termin.
Izmedju termina i pojma ipak postoji razlika:
- Pojam je u vecoj mjeri odredjen karakterom predmeta na koji se odnosi tj. ljudi ne
mogu mijenjati sadrzaje pojma.
SADRZAJ I OPSEG POJMA I NJIHOV ODNOS
Trougao je geometriski lik sa tri strane (da bi nesto bilo trougao mora imati dvije bitne
osobine:
1) Geometriski lik
2) Tri stranice
Misao o karakteristikama onoga o cemu mislimo zove se oznaka.
DEFINICIJA
Sadrzaj pojma je skup bitnih oznaka pojma po duzini stranica razlikuju se 3 vrste trougla:
jednakostranicni, jednakokraki, raznostranicni.
To su vrsni pojmovi u odnosu na pojam trougao.
Pojam trougao je rodjeni ili genericki pojam.
Rodni pojam je visi pojam u odnosu na vrsne ili nize pojmove.
DEFINICIJA
Opseg je skup nizih pojmova koji su obuhvaceni jednim visim pojmom.
Kod nekih pojmova opseg cini jedan pojedinacan pojam npr. sarajevo, aristote, 17.09.2014 i
slicno.
Skup pojedinacnih predmeta bica ili pojava koji su obuhvaceni zajednickim visim pojmom
cine njegov doseg ili podrucje primjene.
Visi pojam je po sadrzaju manji od nizeg jer ima manje oznake.
Covjek Evropljanin Bosanac Sarajlija
Sadrzaj i opseg pojma su u obrnuto prop. odnosu:
Sto je sadrzaj nekog pojma manji to mu je poseg veci i obrnuto.
VRSTE POJMOVA
U logici je uobicajna podjela pojmova na pojedinacne, opce i posebne, ali prisutne su i
podjele po drugim kriterijima.
1) Po opsegu pojmovi se dijele na:

2)

3)

4)

5)

6)

a) Pojedinacne ili individualne koji se odnose na jedan predmet ili pojavu (Sarajevo,
Aristotel i sl.)
b) Pojmovi filozof, grad, drzava odnose se na citav niz filozofa, gradova, drzava.
To su vrste, razredi ili klase.
Ti pojmovi koji se odnose na sve predmete iste vrste i izrazavaju bitna svojstva manjih
ili vecih grupa zovu se opci pojmovi.
c) Postoji citav niz opcih pojmova prema stupnju opcenitosti npr. u odnosu na pojam
hegel opci pojam je Njemac, filozof, covjek.
Ako se u tom nizu zaustavimo na bilo kojem odredjenom pojmu sve one koje su manje
od opceg smatrat cemo posebnim ili vrsnim pojmom,a vise u odnosu na njega, opcim
rodnim ili generickim pojmovi.
Kvantificirani i nekvantificirani pojmovi
Kada se kaze gradovi su leglo poroka ili talijani su muzikalni, onda se ne misli na
neke gradove (talijane) niti se tvrdi da se to odnosi na sve gradove ili na sve talijane
vec se govori opcenito za takaav pojam koji se izricito neproteze na citavu klasi niti se
izricito ogranicava na njen dio kazemo da je nekvantificiran.
Ako izricito mislimo na sve ili naneke clanove klase onda je pojam kvantificiran i to u
slucaju da kazemo svi gradovi (talijani), onda je on univerzalno kvantificiran, a ako
kazemo neki gradovi (talijani), onda je taj pojam partikularno kvantificiran.
Jednostavni i slozeni pojmovi
Jednostavni pojmovi su oni ciji sadrzaj ima samo jednu oznaku koja se ne moze dalje
rasclaniti (bijelo, lijep itd.).
Slozeni pojmovi su oni u cijem sadrzaju ima vise od jedne oznake.
Npr. crnokosa, trougao, plavook, mrzovoljan, letopis, kisobran, vatrogasac itd.
Pozitivni i negativni pojmovi
Pozitivni pojmovi su oni kojima mislimo na prisutnost neke osobine stanja ili odnosa
npr. iskren, zaljubljen, lijep, ruzan itd.
Negativni pojmovi su oni kojima mislimo na otsustvo neke osobine, stanja ili odnosa.
Prepoznajemo ih po prefiksu a, anti, bez, de, ne (amoral, antitalenat, bezvoljan,
deformisan, nezadovoljan i sl.)
Jasni i nejasni pojmovi
Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi
Jasan pojam je onaj ciji nam je opseg u potpunosti poznat, a nejasan pojam je onaj ciji
poseg slabo ili djelimicno poznajemo.
Razgovjetan pojam je onaj ciji nam je sadrzaj potpuno poznat, a nerazgovjetan je onaj
ciji sadrzaj slabo ili djelimicno znamo.
Konkretni i apstraktni pojmovi
Izrazi konkretan i apstraktan neupotrebljavaju se uvijek u istom znacenju ni u
svakodnevnom zivotu pa ni u logici.
a) Konkretni pojmovi su oni koji se odnose na jedan pojedinacan predmet, bice ili
pojavu. Npr. Moja majka je naljepsa konkretan pojam.
Apstraktni pojmovi su oni koji se odnose na klasu predmeta Majka uvijek brine.
b) Pojmovi o stvarima i predmetima su konkretni pojmovi, a pojmovi o njihovim
osobinama su apstraktni pojmovi.
Pec je konkretan pojam, a toplota je apstraktan pojam ili zaljubljeni par je konkretan
pojam, a ljubav je apstraktan pojam.

c) Konkretno je ono o cemu mozemo stvoriti sliku, a apstraktno je ono o cemu ne

mozemo ili je teze stvoriti sliku (sto, ucionica, ljetovanje, dusa, sudbina, smrt).
7) Kolektivni ili zbirni pojmovi
To su pojmovi kojima mislimo na cijeline sastavljene od veceg broja istovrsnih
predmeta npr. razred, vojska, ekipa, suma, jato i sl.
ODNOS MEU POJMOVIMA
Podjela koja u obzir uzima sadraj i ospeg pojma:
1. IDENTINI POJMOVI imaju isti sadraj i isti opseg poja: sveska-teka, vlak-voz,
volan-upravljac itd..

2. EKVIPOLENTNI POJMOVI pojmovi koji imajju isti opseg, a razliit sadraj: dvije
polovine jedno cijelo, Sarajevo glavni grad BiH itd..
AB
3. SUPERORDINIRANI (NADREENI) I SUBORDINIRANI (PODREENI)
POJMOVI Pojmovi sa vecim opsegom nazivamo RODNIM ili VISIM, a one sa
manjim opsegom VRSNI ili NIZI pojmovi.
Sadrzaj pojma zivo bice dio je sadrzaja pojma biljka, a opseg pojma biljka dio je
opsega zivo bice.
Ako sadrzaj SUPERORDINIRANOG pojma oznacimo sa A, a sadrzaj
SUBORDINIRANOG POJMA sa B, onda se njihov odnos prikazuje ovako:
AB
4. INTERFERIRAJUCI (UKRSTENI) POJMOVI to su pojmovi ciji su djelimicno
zajednicki sadrzaj i opseg. Npr. sadrzaj pojmova: politicar-lovac. U oba sadrzaja
ukljucene su opce odlike pojma covjek (Ima lovaca koji se bave politikom i politicara
koji se bave lovom). Zajednicki dio njihovog opsega cini opseg pojma POLITICARLOVAC.
A

5. KOORDINIRANI POJMOVI Pojmovi SOM i pojam MORSKI PAS imaju

djelimino zajedniki sadraj (opce oznake pojma ribe). Medjutim, medju oznakama
po kojima se razlikuju ima i takvih koje se medjusobno iskljucuju (morski pas zivi u
slanoj, a som u slatkoj vodi). Zato ova dva pojma ne mogu imati zajednicki opseg.
U slicnom odnosu suApojmovi: konj-slon, katlik-protestant itd. .
A
6. KONTRARNO KOORDINIRANI (SUPROTNI) POJMOVI Istom visem pojmu
B
mogu biti subordinirani vise nego dva niza pojma. Pojmu BOJE suboordinirani su
B
pojmovi bijela, plava, zuta, zelena ... . Znaci da mozemo imati vise od dva

koordinirana pojma, a medju njima se mogu izdvojiti oni koji stoje na suprotnim
polovima (vise se razlikuju od ostalih)
A

7. KONTRADIKTORNI KOORDINIRANI POJMOVI (ne-A) Kada smo sigurni da

neki predmet nije bijele boje, a ne znamo koje je boje mozemo reci da je ne-bijel.
Ovdje su dvije oznake: jedna pozitivna, a druga negativna, a opseg obuhvata pojmove
o svim bojama osim bijele.
A

ne
A

8. KNTRADIKTORNI POJMOVI Dva pojma od kojih jedan negira sadrzaj drugog, a

svojim opsegom obuhvata sve opsege svih drugih pojmova osim tog jednog nazivam
kontradiktornim.
- ne A

9. DISPARATNI (NEUPOREDIVI) POJMOVI To su pojmovi koji nemaju nista

zajednicko ni po opsegu ni po sadrzaju.
A

K AT E G O R I J E
Pojmovi SRECA i OTOK su primjeri neuporedivih pojmova. Ipak, mogu se obuhvatiti visim
pojmom: POSTOJUCE, BIVSTVUJUCE.
Filozofi su dugo raspravljali o tome da li postoje neke najopcenitije oznake koje bi pripadale
svim pojmovima i postoji li pojam koji bi svojim opsegom obuhvatio sve ostale.
Grcki filozof ARISTOTEL je prvi raspravljao o ovom pitanju i zauzeo stav da ima vise
najopcenitijih pojmova i takve pojmove je nazvao KATEGORIJE.
U svom istoimenom djelu Kategorije on tvrdi da ima 10 kateogrija:
1. SUPSTANCIJE (covjek, konj,, kamen ...);
2. KVANTITET (tri pedlja duzine, lakat ...);
3. KVALITET (lijepo, ruzno ...);
4. ODNOS (dvostruko vece, dvostruko manje ...)
5. MJESTO (u gradju, u drzavi, na ulici ...)
6. VRIJEME (juce, ljetos, iduce godine ...)
7. POLOZAJ (lezi, sjedi ...)

8. POSJEDOVANJE ILI STANJE (naoruzan, ozenjen ...)

9. RADNJA ILI DJELOVANJE (trci, sjedi, pjeva ...)
10. TRPLJENJE (biva spaljen, kaznjen, prevaren ...)
Italijanski filozof BRENATANO je zastupao stanoviste da postoji JEDAN NAJOPCENITIJI
POJAM i oznacavao ga je rijecima: NESTO , BIVSTVUJUCE , STVAR , REALNO.
Njemaki filozof IMANUEL KANT je tvrdio da im 12 kategorija.
SUD
Svako od nas u toku dana izgovori niz sudova npr. Ovo je moja skola; Stigli smo autobusom;
Neki ucenici nisu naucili lekciju ; . Moze se reci da je pojam element sudova, a sud veza
pojmova. Ipak nije svaki spoj pojmova sud. Ako spojimo pojmove zelena i pravednost
dobit cemo BESMISLENI pojam zelena pravednost. Ako spojimo pojmove zelena i trava,
dobit cemo pojam zelena trava koji ima smisla, veza je pojmova, ali nije sud.
Sudove izrazavamo recenicama, ali nije svaka recenica sud. Recenice su i: Koliko je sati?;
Zatvori knjigu! ; Molim te dodaj mi olovku.
Ovim recenicama se nesto pita, naredjuje i moli. Pitanja mogu biti lahka i teska, pametna i
glupa. Naredbe mogu biti stroge ili blage. Molbe mogu biti velike, male, opravdane,
neopravdane, ali ni jedna od tih recenica ne moe biti istinita ili neistinita.
Recenice: Ovo je moja skola ili Ovo nije moja skola su sudovi je predstavljaju takvu vezu
pojmova kojom se nesto tvrdi ili porice. Svaka tvrdnja tj. sud ora bii istinita ili neistinita i
trece mogucnosti nema, npr. Zagreb je zapadno od Beograda. To mora biti istina ili neistina. U
savremenoj logici istinitost i neistinitost nazivaju se ISTINITOSNIM VRIJEDNOSTIMA.
Sud je veza pojmova kojom se nesto tvrdi ili porice i koja ima istinitosnu vrijednost.
PO D J E LA S U D O VA
Postoje tri velike podjele sudova:
A vrste sudova po strukturi
B tradicionalna podjela __________ sudova
C vrste sudova po slozenosti
A
VRSTE SUDOVA PO STRUKTURI
1) Predikacioni sudovi (S je P) To su sudovi oji imaju vezu je, npr. Film je zanimljiv,
Dan je lijep itd. .
2) Relacioni sudovi (R = (a, b, c, d ) gore o odnosu dva ili vise pojmova a mogu biti
dijadidicki (dva clana a i b), triadidicki (a,b,c tri clana), tetradidicki (a,b,c,d)
Mogu biti: kvalitativni, kvantitaivni, prostorni i vremenski.
3) Egzistencijalni sudovi izrazavaju postojanje ili nepostojanje subjekta:
Ima pravde. Ima Boga (subjeat postoji)
Savresnstvo ne postoji (Subjekat ne postoji)

B
TRADICIONALNA PODJELA PREDIKATSKIH SUDOVA
Ova podjelu je zapoceo Aristotel, dopunio u je Teofrast, a konacnu podjelu dao je Imanuel
Kant:
I
sudovi po kvantitetu
II
sudovi po kvalitetu
III
sudovi po modalitetu
IV
sudovi po relaciji
V
kombinacija sudova po kvantitetu i kvalitetu
I

S obzorom na opseg pojma subjekta razlikuju se sljedeci sudovi:

1
2

UNIVERZALNI SUD (svi S su P) npr. Svi ljudi su raoznali.

PARTIKULARNI SUD (neki S su P) obuhvata dio klase nekog pojma npr. Neki
djecaci su brzi.
SINGULARNI SUD (jedan S je P) npr. Jedan djecak je spor

3
II
1
2
3

AFIRMATIVNI SUDOVI su oni u ojima se potvrdjuje odnos subjekat-predikat (S je P

ili S su P) npr. Ucenik je dobar ili ucenici su dobri.
NEGATIVNI SUDOVI su oni kojima se negira odnos subjeekat-predikat (S nije P ili S
nisu P) npr. Gost nije dosado. Gosti nisu dosli.
LIMITATIVNI SUDOVI su sudovi kojima se odnos S je ne-P ili su ne-P npr. Ucenik je
nemiran ili Trgovci su neposteni.

III

S obzirom na nacin vazenja sudova razlikuju se:

ASERTORNICKI SUDOVI su sudovi kojima izrazavamo cinjenicno stanje S je P ili S

nije P, npr. Danas je hladno ili Sada ne pada kisa.
APODIKTICKI SUDOVI su sudovi kojima se izrazava nusznost, zakonitost tj S mora
P npr. Moram ici kuci. Moras ici ljekaru.
PROBLEMATICKI SUDOVI su sudovi kojima se izrazava vjerovatnost, mogucnost tj
S je mozda P. Nadam se da je S P. Vjerovatno je S P i sl. npr. Nadam se da cu stici na
vrijeme ili vjerovatno ce doci. Mozda te voli i sl.

2
3

IV

Zasnicaju se na primjeni da li je veza medju pojmovima uslovljena ili ne.

KATEGORICKI SUDOVI su sudovi koji se mogu rastaviti samo na pojmove. To su

svi prethdni sudovi kod kojih veza medju pojmovima nije uslovljena.
HIPOTETICKI SUDOVI su oni kod kojih je veza medju pojmovima uslovljena ako je
P, onda je Q. Ako skupim novad, ici cu na ekskurziju.
Disjunktivni sudovi tj. sudovi iskljucenja su oni kod kojih se od mnostva subjekata
iskljucuju svi osim jedng ili se od mnostva predikata iskljucuju svi osim jednog.
S1 ili S2 ili S3, je P. Brat ili moja sestra ili ja obici cemo majku.
S je ili P1 ili P2 ili P3. Veceras cu ili gledati TV ili biti na kompjuteru ili spavati.

2
3

V
1
2
3
4

UNIVERZANO AFIRMATIVNI SUD Svi S su P ili S a P ili a

PARTIKULARNO AFIRMATIVNI SUD Neki S su P ili SiP ili i
UNIVERZALNO NEGATIVNI SUD Nijedan S nije P ili SeP ili e
PARTIKULARNO NEGATIVNI SUD Neki S nisu P ili SoP ili o

C
PODJELA SUDOVA PO SLOZENOSTI
Sudovi se dijele na jednostavne ili atomske sudove i slozene ili molekularne sudove.
1

4
5

KATEGORICKI SUD Tigar je krvolocan. Ovaj sud se moze podijeliti na pojmove

tiger i krvolocan. Tave sudove koji se mogu podjeliti samo na pojmove nazivamo
jednostavni ili atomski sudovi.
HIPOTETICKI SUD Ako je p onda q. Ako kisa pada ulice su vlazne. Ovaj sud se
moze rastaviti na dva suda kisa pada i ulice su vlazne.
Takve sudove koji kao svoje dijelove sadrze 2 ili vise sudova nazivamo slozenim ili
molekularnin sudom.
DISJUNKTIVNI SUD Dubrovnik ili Opatija je u Istri. p ili q; p U q
Ovaj disjunktivni sud moze izgledati i kao jednostaan i kao slozen. U njemu imamo
dva subjekta i JEDAN predikat sto je previse za jedan sud, a premalo za dva suda.
Ovaj se sud moze iskazati i drugaccije: Ili je Dubrovnik u Istri, ili je Opatija u Istri.
Ili P ili Q, P ^ Q.
Ako ovako iskazemo sud onda ga mozemo podijeliti na dva suda jer je on slozen i
naziva se alternativni sud.
KONJUKTIVNI SUD Kisa pada i vjetar duva, p i q , p*q
Svi sudovi koji su povezani veznikom i nazivaju se onjuktivni sudovi.
BINEGATIVNI SUD Niti grmi, niti se zemlja trese. Niti ucim, niti hajem.
ni p, ni q; p strelicadole q
Sudove ovog tipa u kojima se u oba suda nesto porice ili negira nazivano binegativni
sudovi.

ODNOSI MEU SUDOVIMA

Dvije vazne podjele sudova su:
1) kombinovana podjela predikacionih sudova po kvalitetu i kvantitetu (a,i,e,o)
2) podjela slozenih sudova (hipoteticki i disjunktivni, alternativni, konjuktivni i binegativni)
Na odnosim ovih sudova se zasnivaju neki od najvaznijih oblika zakljucivanja.
1
KONTRARNI (SUPORNI) SUDOVI
1.Svi ljudi su smrtni. a
2.Nijedan covjek nije smrtan. e

Univerzalno-afirmativni i univerzalno-negativni sud s istim subjektom i predikatom

nazivaju se SUPROTNIM ili KONTRARNIM SUDOVIMA, a njihov odnos naziva se
KONTRARNOST. Oba kontrarna suda ne mogu biti istinita, ali oba mogu, mada ne
moraju biti neistinita.
KONTRADIKTORNI ILI PROTIVRIJECNI SUDOVI
1. Svi ljudi su smrtni. a
2. Neki ljudi nisu smrtni. o
Oba suda imaju isti subjekat i predikat, ali se razlikuju i po kvalitetu i
kvantitetu. U istom odnosu su i sudovi.
1. Nijedan covjek nije smrtan. e
2. Neki ljudi su smrtni. i
Dva suda koji imaju isti subjekat i predikat, a razlikuju se i kvalitetu i po kvantitetu
nazivamo PROTIVRJECNIM ILI KONTRADIKTORNIM, a njihov odnos
kontradiktornom opozicijom ili KONTRADIKCIJOM.
Dva kontradiktorna suda ne mogu biti oba nistinita, ni oba neistinita. Uvijek je jedan
njih istinit, a drugi neistinit.
SUBALTERNACIJA je odnos izmedju dva suda s istim subjektom i istim predikatom,
koji imaju isti kvalitet, a razlicit kvantite.
Od dva suda koji su u odnosu subalternacije, jedan, onaj univerzalni nazivamo
SUBALTERNIRAJUCI, a drugi, onaj partikularni SUBALTERNIRANI.
Primjeri.
a) 1. Svi ljudi su smrtni. a
2. Neki ljudi su smrtni. i
isti kvalitet, a razlicit kvantitet
b) 1. Nijedan covjek nije smrtan. e
2. Neki ljudi nisu smrtni. o
isti kvalitet, a razlicit kvantitet
Subalternirani i subalternirajuci sudovi mogu biti oba istinita, ali i oba neistinita.
Takodjer je moguce da subalternirajuci sud bude neistinit, a bubalternirani istinit. Ali,
nije moguce da subalternirajuci sud bude istinit, a subalternirani neistinit.
SUBKONTRARNI (ili PODSUPROTNI) SUDOVI.
1. Neki trgovci su posteni. i
2. Neki trgovci nisu posteni. o
isti kvantitet, a razlicit kvalitet
Dva suda s istim subjektom i predikatom od kojih je jedan partikularno-afirmativn, a
drugi partikularno-negativan nazivamo PODSURPOTNIM ili SUBKONTRANIM, a
odnos medju njima subkontrnom opozicijom ili SUBKONTRARNOST.
Oba subkontrarna suda mogu biti istina, ali ne mogu oba biti neistina.
Jedan od njih uvijek je istina.
Odnos medju sudovima po kontrarnosti, kontradikciji, subalternaciji i subkontrarnosti
mozemo prikaazati pomocu LOGICKOG KVADRATA.

Z A K LJ U C A K
Svi ljudi su smrtni.-premisa
Sokrat je covjek.-premisa
Sokrat je smrtan. -konkluzija
Iz dva suda smo izveli novi sud. Da bismo imali zakljucak, poteebna su dva suda i misao da
barem jedan od tih sudova slijedi iz jednog ili vise drugih. Ta misao o slijedu se obicno
izrazava rijecima DAKLE, SLIJEDI, PREMA TOME. Sudovi u zakljucku se mogu pisati i
vodoravno, ali ae tada prije konkluzije pisu tri ili cetri tackice npr. Korisne knjige su vrijedne.
Enciklopedije su korisne:: Enciklopedije su vrijedne.
Zakljucivanje je misaoni/psihicki proces kojim izvodimo jedan sud ili vise drugih sudoba.
Zakljucak je na odredjen nacin struktuirana ili slozena misao tj. misao o dva ili vise sudova od
kojih jedan slijedi tj proizilazi iz jednog ili vise njih.
Sud ili sudovi od kojih zakljuxivanje polazi su PREMISE. Sud kojimse iz premisa izvodi
zovu se ZAKLJUCNI SUD ILI KONKLUZIJA.
Zakljucak moze biti valjan i nevaljan.
Svi pjesnici su umjetnici
Neki Francuzi su pjesnivi
Neki Francuzi su umjetnici.
Svi pjesnici su umjetnici.
Neki Francuzi su pjesnici.
Svi Francuzi su umjetnici.
Zakljucak u kojem konkluzija slijrdi iz premise nazivamo valjani zakljucak a zakljicak.iz
kojeg konkluzija ne slijedi iz premisa jeste nevaljan zakljucak.
Istinita konkluzija moze nastati na 4 nacina:
Valjanim zakljucivanjem iz istinitih premisa
Valjanim uakljucivanjem ih neistinitih premisa
Nevaljanim zakljucivanjem iu istinitih premisa
Nevaljanim zakljucivanjem iz neistinitih premisa.

TRADICIONALNA PODJELA ZAKLJUCAKA.

Tradicionalno se zakljucci dijele na neposredne i neposredne

Neposredan zakljucak je onaj kojem se jedan sud izvodi iz samo jednog suda. Ima jednu
premisu i jednu konkuziju sto znaci da se tacno sadrzi od dva suda. Zove se jos direktan
zakljucak.
Posredan zakljucak je koaj kojim se jedan sud izvodi iz najmanje dva druga suda. Znaci, ima
najmanje 3 suda. Posredni zakljucic se dijele na dedektivne, i duktivne i analogijske.
Deduktivan zakljucak je onaj kojim se iz opcenitih premisa izvodi posebna
Induktivan je onaj kojim se iz posebmih premisa izvodi opsta
Analogijski je onaj kojim se iz posebnih premisa izvodi posebna konkluzija
Krace se moze reci da 1. Deduktivni zakljucak ide od opsteg ka posebnom
2. Induktivni.ise od posebnog ka opstem
3. Analogijski ide od posebnog ka posebnom.
Deduktivni zakljucic se dijele na
1. Jednostavan deduktivni zakljucak ili silogizam( zakljucak koji se sastoji od tacno 2 premise
i konkluzije tj od 3 suda.
2. Slozen deduktivni uakljucak ili polisilogizam ( zakljucak ima vise od dvije premise i sastoji
se od vise nego.3 suda.
NEPOSREDAN ZAKLJUCAK
To je zakljucak u kojem se iz jednog suda izvodi samo jedan drugi sud.
A. Neposredan zakljucak po konverziji
Sva djeca su ljubitelji cokolade. Dakle, neki ljubitelji cokolade su djeca. Svi S su P. Dakle,
neki P su S. Ili S a P::P i S
Neki studenti su Mostarci. Dakle, neki Mostarci su studenti.
U svim premisama i konkluzijama se pojavljuju isti pojmovi. Ali subjekat i predikat premise
mijenjaju mjesto. Kvalitet suda ostaje isti a kvantitet se mijenja ili ne. ( svi prelazi u neki,
nijedan u nijedan...)
Konverziha pri.kojoj se kvalitet suda ne mijenja naziva se cista konverzija a konverzija pri
kojih se kvalitet suda mijenja zovemo nepotouna ili necista konverzija.
B. NEPOSREDAN ZAKLJUCAK PO EVIPOLENCIJI
Svi mudraci su skromni. Dakle, nijedan mudrac nije neskroman. Svi S su P. Dakle, nijedan S
nije P. S a P:: S e neP.
Premisa i konklizija imaju isti subjekat, a premisa konkluzihe je negacija predikata premise.
Takav zakljucak kojim se iz jednog suda izvodimo drufi sud sa istim subjektom, ali
kontradiktornim predikatom zovemo NEPOSRESNI ZAKLJUCAK PO ISTIZNACNOSTI
ILI EKVIPOLENCIJI. Premiae i konkluzije imaju isti kvantitet ali razlicit kvalitet.
C. NEPOSREDA. ZAKLJUCAK PO KONTRAPOZICIJI
svi mudraci su skromni:: Niko neskroman nije mudrac. Svi S su P. Dakle, nijedan neP nije S.
S a P::NeP e S.

Nijedan tiranin nije omiljen:: Neki neomiljeni su tirani.

U navedenim primjerima subjekat premise postaje predikat konkluzihe a pojam
kontradiktoran predikat premiae postaje subjekat konkluzije. Ovaj zakljucak predstavlha
kombinaciju prethodna dva neposredna zakljucka i zoce se NEPOSREDAN ZAKLJUCAK
PO KONTRAPOZICIJI ILI PREOKRETANJU.
E LE M E N T I K AT E G O R I C K O G S I LO G I Z M A
Svi ljudi su ziva bica.
Svi Grci su ljudi.
Svi Grci su ziva bica.
Ovaj zakljucak ima 2 premise i konkluzije tj. ukupno ima 2 premise i konkluzije tj. 3 suda. U
ova tri suda pojavljuju se tri pojma (Grci, ljud i ziva bica) ali se svaki pojam u navedenim
sudovima pojavljuje 2 puta.
Svaki kategoricki silogizam se sastoji od 3 suda i 3 razlicita pojma.
Pojam koji je subjekat konkluzije (Grci) zove se manji pojam ili terminus minor.
Pojam koji je predikat konkluzije (ziva bica) zove se veci pojam ili terminus maior
Manji veci pojam se nazivaju krajnji prmavi ili termini ekstremi.
Pojam koji se pojavljuje u obje premise ai ga nema u konkluziji (ljudi) zovemo srednjim
pojam ili terminus medicus.
Premisa koja uz srednji pojam sadrzi i veci pojam (Svi ljudi su ziva bica), naziva se veca
premise ili propoitiv maior (propozicija major); dok je ona koja sadrzi manji pojam manja
premise ili propozitiv minor.
Prema polozaju srednjeg pojma M u premisama razlikujemo 4 FIGURE KATEGORICKOG
SILOGIZMA:
SEMA:
I
II
III
IV
MP
PM
MP
PM
SM
SM
MS
MS
SP
SP
SP
SP
Prema kvantitetu i kvalitetu premise i konkluzija (a, i, e, o) unutar pojedinih figura
razlikujemo MODUSE. Kada se primjene OPCA PRAVILA SILOGIZNA i neka
SPECIJALNA PRAVILA, onda se broj modusa sa 16 (4x4) smanjuje, pa dobijamo:
4 modusa u I figure, 4 modusa u II figure, 6 modusa u III figure i 5 modusa u IV figure
(ukupno 19 modusa)
O B LI C I K AT E G O R I C K O G S I LO G I Z M A
Prema poloaju srednjeg pojma u premisama razlikuju se 4 figure kategorikog silogizma, a
prema kvalitetu i kvantitetu konluzije u okviru figura razlikuju se razliiti modusi. Unutar

svake figure ima 16 modusa(a, i, e, o). Kada se primjene opta pravila silogizma, onda se broj
modusa smanjuje na 8, a kad se dalje primjene posebna pravila silogizma, broj modusa se u
pojedinim figurama smanjuje pa tako dobijamo 4 modusa u prvoj figuri, 4 u drugoj figuri, 6
modusa u treoj figuri i 5 modusa u 4. figuri, ukupno 19 modusa, Da bi se ti modusi lake
pamtili, srednjovjekovni logiari su im davali imena. Tako se npr. modusi 1. figure zovu:
BARBARA, CELARENT, GARII I FERIO
Vokali u tim imenima oznacavaju kvalitet i kvantitet premisa i konkluzije. Npr. modus
BARBARA nam govori da su obije premise i konkluzije univerzalno afirmativne.
I Figura kategorikog silogizma
BARBARA
Svi ljudi su smrtni. Svi M su P. M a P
Svi ljudi su ljudi.
Svi S su P
SaP
Svi Grci su smrtni. Svi S su P
SaP
CELARENT
Nijedan ovjek nije nepogreiv.
Svi mudraci su ljudi.
Nijedan mudrac nije nepogreiv.
DARII
Svi slikari su umjetnici.
Neki seljaci su slikari.
Neki seljaci su umjetnici.

Nijedan M nije P
MeP
Svi S su M
SaM
Nijedan S nije P
SeP

Svi M su P. MaP
Neki S su M S i M
Neki S su P S i P

FERIO
Nijedan karijerista nije poten.
Nijedan M nije P
MeP
Neki talentirani ljudi su karijeristi. Neki S su P
SiM
Neki talentirani ljudi nisu poteni. Neki S su P
SuP

PO LI S I LO G I Z AM
Je niz od dva ili vie silogizama u kojem je konkluzija prvog silogizma jedna od premisa
drugog silogizma, konkluzija drugog jedna od premisa treeg silogizma.
Razlikuju se dvije vrste polisilogizama:
1. PROGRESIVNI
2. REGRESIVNI
1. PROGRESIVNI POLISILOGIZMI
- Zakljuak ide od opeg ka manje openitom.
Sve ivotinje su iva bia.
Svi kimenjaci su ivotinje.
Svi kimenjaci su iva bia.

Svi S1 su P
Svi S2 su P1
Svi S1 su P1

Svi kimenjaci su iva bia.

Svi sisari su kimenjaci.
Svi sisari su iva bia.

Svi S2 su P
Svi S3 su S2
Svi S3 su P

Svi sisari su iva bia.

Sve make su sisari.
Sve make su iva bia.

Svi S3 su P
Svi S4 su P3
Svi S4 su P

2. REGRESIVNI POLISILOGIZMI
- Zakljuak ide od manje openitih ka openitijem.
Svi pjesnici su knjievnici.
Svi liriari su pjesnici.
Svi liriari su knjievnici.

Svi P1 su P2.
Svi S su P1.
Svi S su P2

Svi knjievnici su umjetnici.

Svi liriari su knjievnici.
Svi liriari su umjetnici.

Svi P2 su P3
Svi S su P2
Svi S su P3

Svi umjetnici su stvaraoci.

Svi liriari su umjetnici.
Svi liriari su stvaraoci

Svi P3 su P4
Svi S su P3
Svi S su P4

ENTIMEN I SORIT
- U svakodnevnom ivotu u nauci esto mslimo silogizmima ali zzakljuujemo skraeno tj. ne
formuliemo obije premise i konkluziju. Kako imamo povjerenje u inteligenciju onih kojima
se obraamo, uglavnom, preutimo neku od premisa a u sluaju aluzija "isputamo"
zakljuak.
PR1: On je zaljubljen u sebe. Zato i nema pravih prijatelja.
Ovdje se podrazumjeva premisa: "LJudi koji su zaljubljeni u sebe nemaju pravih prijatelja."
PR2: Ljudi koje poteno rade ne mogu se obogatiti preko noi kao gospoa xy.
Zakljuak se namee mada nije izreen: "Gospoa xy ne radi poteno."
- Premisu ili konkluziju moemo izostaviti u polusilogizmima i tako SILOGIZAM U
KOJEM SU IZOSTAVLJENE MEUKONKLUZIJE ILI VEE ILI MANJE PREMISE
NAZIVAMO SORIT.
Postoje dvije vrste sorita:
1. Anstofelov sorit(neitko mi je, moda i nije ovako) - u kome su izostavljene manje premise
svih silogizama, osim prvog i posljednjeg
2. Goklenov sorit - u kome su izostavljene vee premise svih silogizama, osim prvog
INDUKTIVNI ZAKLJUAK
To je zakljuak od pojednanog ili posebnog na ope. Iz 2 ili vie pojedinanih premisa izvodi
se openita konkluzija. Postoje 2 vrste induktivnog zakljuka:
1) Induktivni zakljuak sa potpunom indukcijom
2) Induktivni zakljua sa nepotpunom indukcijom
Shema za indukvini zakljuak je sljedea:
S1 je P
S2 je P
S3 je P
...
Sn je P
Svi S su P
Konkluzijanuno slijedi iz premisa tj. ako su premise istinite, onda mora biti istinita i
konkluzija. Nepotpuna indukcija nastaje na osnovu ispitivanja ogranienog broja injenica
jedne vrste ili klase kada izvodima zakljuak za cijelu vrstu ili klasu.
Npr: Otiao sam u englesku, upoznao nekoliko ljudi koji su mravi, niski i neljubazni.
Zakljuujem da su svi englezi akvi. Zakljuci su nepotpunom indukcijom zaostaju za
zakljucima sa potpunom indukcijom ali i oni donose neto to u premisama nema.

Analogijski zakljuak ili zakljuak po slinosti.

Ovi zakljuci nastaju na osnovu slinosti dva predmeta u nekim osobinama pa zakljuemo da
su slini i po drugim osobinama.

Pr1: Dijete ej ujela osa i ono se boji svih insekata, pa i leptira i bubamara jer zakljuuje ako su
svi instekti slini po izgledu vjerovatno su slini i po tome to "ujedaju".
Pr2: Zemjla je nastanjena raznim biima.
Mars je slian zemlji.
Mars je nastanjen raznim biima.
Konkluzije koje dobijemo analognim rasuivanjem uvijek je problematian sud. Ovaj
zakljuak se koristi u svakodnevnom ivotu ali i u nauci tj. prednauci. Iako je neopravdan
moe biti i plodan. esto slui kao radna hipoteza u naunom istraivanju ( npr.Issak Newton
- Jabuka Gravitacija)
P O G R E S K E P R I Z A K LJ U C I V A NJ U
Pogreke u zakljuivanju se dijele na:
A) Logike pogreke
B) Ope pogreke
A: Valjane misli se po svom obliku razlikuju od nevaljanih. Nevaljan zakljuak je Rua je
biljka, voda ptica, dakle katedrala je crkva. Shema: A je B, C je D, dakle E je F
Svi zakljuci ovog tipa su nuno nevaljani i zovu se logike pogreke u irem smislu.
Postoje i logike pogreke u uem smislu gdje nevaljan zakljuak podsjea na valjan. Sve
flaute su svirale, dakle sve svirale su falute. Shema: svi S su P, dakle svi P su S.
Aristotel dijeli logike greke na paralogizme i sofizme. Paralogizmi su nenamjerne nesvjesne
logike pogreke koji inimo uprkos elji i nastojanju da mislimo valjano (neznanje,
nepoznavanje logikih pravila i injenica, slabe sposobnosti zakljuivanja, manjak iskustva i
sl). Sofizmi su namjerne logike pogreke koje inimo sa ciljom da nekog zbunimo,
prevarimo ili nadmudrimo. Ranije su to bile virtuozne, namjerne, logike greke, koje su
smiljali stari grki filozofi i davali im imena: rogati, elavi, krokodil, sorit(gomila),
protagora(uenik), laljivac i drugi.
Sofizam rogat glasi: A. ta nisi izgubio a ima.
B: Pa da.
A: Rogove nisi izgubio.
B: Ne.
A: Dakle, ima rogove
Sofizam laljivac: Ja laem. (govorim li istinu ili laem?)
B: Ope pogreke u zakljuivanju
Aristotel dijeli pogreke na one koje potiu iz jezika tj govora ili jezike pogreke i one koje
ne zavise od jezika- izvan govorna i izvan jezika pogreka
Aristotel razlikuje 6 govornih pogreaka:
1. Pogreka dvoznanosti.
2. Pogreka dvosmislenosti.
3. Pogreka kompozicije.

6. Pogreka govornog oblika

4. Pogreak divizije (ili diobe)

5. Pogreka naglaska
PRIMJERI:
1. Puk je vojna jedinica.
Siromani ine puk.
Siromani ine vojnu jedinicu.
2.
3.
4.
5.
6.

Ii e vratiti se nee u ratu poginuti?

Svo drvee u umi je malo. uma je mala.
Ovaj avion je aerodinamian. Svi dijelovi su aerodinamini.
Ako je pas vezan pojasom, onda hlae nee spadati.
Ponedeljak, Utorak, Srijeda, etvrtak, Petak, estak ...

3. Pogreka kompozicije
- Ako obiljeja sastavnih dijelova neke cjeline pripiemo toj cjelini imamo pogreku
kompozicije.
Pr1: Svi dijelovi aviona su jednostavni. Dakle, avion je jednostavan.
Pr2: Svo drvee i ovoj umi je malo. Dakle, uma je mala.
4. Pogreka divizije
- Ako se u svojstvo koje pripada nekoj cjelini ili skupini pripisuje i pojedinim djelovima
cjelina.
Pr1: Ovaj avion je aerodinamian, dakle dijelovi ovog aviona su aerodinamini.
Pr2: Kinezi su mnogobrojni, Konfuije je Kinez. Dakle, Konfuije je mnogobrojan.
5.Pogreke naglaska
- Nastaju kada ne vidimo tano koji je slog u rijei ili reenici naglaen.
Pr1: Ako je pas vezan pojasom. Onda hlae nee spasti.(pas ivotinja, pas- struk)
Pr2:U sluaju da ne obratimo panju na naglaeni dio neke reenice, npr u novinskom
lanku
TEKA SAOBRAAJNA NESREA izbjegnuta u posljednjem trenutnku
6.Pogreke govornog oblika
- Ako u procesu zakljuivanja pogrepno pretpostavimo da rijei razliitog znaenja, a istog
korijena imaju isto znaenje, ili da su dvije rijei slinog oblika na isti nain modificirane.
Pr1: ponedeljak, utorak, srijeda(hehe), etvrtak, petak, estak
Pr2: vaan vaniji najvaniji glavni, glavniji, najglavniji